Prijedlog godišnjeg izvedbenog kurikuluma za Kemiju u 2. razredu gimnazije za nastavnu godinu 2021./2022.

KONCEPTI
A. Tvari, B. Promjene i procesi, C. Energija, D. Prirodoznanstveni pristup

KRATICE
MPT – međupredmetna tema, odr – održivi razvoj, ikt – informacijsko-komunikacijska tehnologija, zdr – zdravlje, goo – građanski odgoj i obrazovanje, uku –
učiti kako učiti, osr – osobni i socijalni razvoj, pod – poduzetništvo

VREDNOVANJE
Uvježbavanje na primjerima i zadacima te vrednovanje ostvarenih ishoda odvijaju se kontinuirano tijekom nastavne godine.

Tablica 1: Godišnji izvedbeni kurikulum

Broj
Broj
Mjesec Tematska cjelina tjed Nastavne teme Odgojno-obrazovni ishodi * (vidi i tablicu 2)
sata
na

Rujan 1. Napredovanje 1. KEM SŠ A.2.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za

1 Uvod u kemiju i prirodoslovna pismenost
kemijske opisivanje sastava tvari.
(8) reakcije 2. Ponavljanje i uvježbavanje Jednadžbom kemijske reakcije prikazuje promjene i procese
unutar koncepta.
3.
2 Ponavljanje i uvježbavanje KEM SŠ B.2.2. Analizira kemijske promjene anorganskih i
4. Inicijalni test organskih tvari.
Piše jednadžbe kemijskih reakcija u okviru koncepta.
5. KEM SŠ D.2.1. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim
3 Analiza rezultata inicijalnog testa
spoznajama. Izvodi pokuse u okviru koncepata: Tvari,
6. Ponavljanje i uvježbavanje
Promjene i procesi, Energija.
7. KEM SŠ D.2.2. Primjenjuje matematička znanja i vještine.
4 Doseg kemijske reakcije
Na temelju računa određuje doseg reakcije.
8. Povezuje doseg reakcije s množinom reakcijskih pretvorbi.

1
Listopad 2. Kemijske 9. KEM SŠ A.2.1. Analizira svojstva, sastav i vrstu tvari.
Mjerodavni reaktant
(8) promjene i 5 Uspoređuje svojstva metala i nemetala, oksida metala i
10.
procesi nemetala, kiselina, baza, soli te svojstva ugljikovodika i
11. halogenalkana.
Periodičnost svojstava metala i nemetala
6 KEM SŠ A.2.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za
12. opisivanje sastava tvari.
Prikazuje čestičnu građu oksida, kiselina, baza, soli,
13. Oksidi metala i nemetala ugljikovodika i halogenalkana.
7
KEM SŠ A.2.3. Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov utjecaj
14.
na okoliš.
15. Kritički razmatra upotrebu kiselina, baza, oksida, soli, te
Hidridi metala i nemetala njihov utjecaj na okoliš.
8
16. KEM SŠ B.2.2. Analizira kemijske promjene anorganskih i
organskih tvari.
Studeni 17. Objašnjava kemijske promjene oksida metala i nemetala,
Kloridi i karbonati
9 baza, kiselina, soli.
(8)
18. Piše jednadžbe navedenih kemijskih reakcija uočavajući
periodičnost kemijskih svojstava elementarnih tvari i spojeva.
3. Ugljikovodici 19. Ugljikovodici – uvod, podjela, strukturne KEM SŠ A.2.1. Analizira svojstva, sastav i vrstu tvari.
10 formule Uspoređuje svojstva ugljikovodika i halogenalkana.
20. KEM SŠ A.2.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za
opisivanje sastava tvari.
21.
Alkani – homologni niz, izomerija, Prikazuje čestičnu građu ugljikovodika i halogenalkana.
11
22. imenovanje KEM SŠ A.2.3. Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov utjecaj
na okoliš.
23. Kritički razmatra upotrebu ugljikovodika i halogenalkana te
12 Alkani – fizikalna i kemijska svojstva
24. njihov utjecaj na okoliš.
KEM SŠ B.2.2. Analizira kemijske promjene anorganskih i
Prosinac 13 25. organskih tvari.
Alkeni – homologni niz, izomerija,
26. imenovanje Piše jednadžbe odabranih kemijskih reakcija uočavajući

2
(6) 27. periodičnost kemijskih svojstava elementarnih tvari
14 Alkeni – fizikalna i kemijska svojstva
Objašnjava kemijske promjene ugljikovodika i halogenalkana.
28.
Piše jednadžbe kemijskih reakcija supstitucije i adicije na
29. ugljikovodicima te eliminacije na halogenalkanima.
15 Alkini
30.

Siječanj 4. Kemijska 31. KEM SŠ B.2.2. Analizira kemijske promjene anorganskih i

Termodinamika – uvod, sustav i okolina,
termodinamika 16 organskih tvari.
(6) izmjena i pretvorba energije
32. KEM SŠ C.2.1. Povezuje promjene s pretvorbom energije
unutar sustava.
33. Ukupna (unutarnja) energija sustava, Opisuje promjene energije prilikom kidanja i nastajanja
17 energijski dijagram, rad kemijskih veza i međudjelovanjima čestica (promjene
34. agregacijskih stanja, sinteza iz kemijskih elemenata, gorenje,
atomizacija…).
35. Entalpija kemijskih reakcija
18 Povezuje promjene s pretvorbama različitih oblika energije:
potencijalna energija (međudjelovanja) u kinetičku (gibanje).
36.
KEM SŠ C.2.2. Analizira izmjenu energije između sustava i
Veljača 37. Kalorimetrija okoline i povezuje ih s promjenama tijekom kemijske reakcije.
19 Razlikuje egzotermne od endotermnih procesa na osnovi
(6) 38. promjene temperature sustava i okoline tijekom kemijske
reakcije.
39. Entalpija faznih prijelaza Objašnjava promjenu entalpije sustava tijekom kemijske
20 reakcije ili fizikalne promjene.
40. Povezuje promjene i procese s izmjenama energije između
sustava i okoline (rad i toplina).
5. Otopine i 41. Otopine KEM SŠ A.2.1. Analizira svojstva, sastav i vrstu tvari.
njihova svojstva 21 Uspoređuje otopine po sastavu i svojstvima.
42. Elektroliti i neelektroliti Razlikuje nezasićene, zasićene i prezasićene otopine.
Opisuje o čemu ovise koligativna svojstva otopina.
Ožujak 22 43. Udio tvari u otopini (maseni, volumni i
KEM SŠ C.2.2. Analizira izmjenu energije između sustava i
množinski)
44. okoline i povezuje ih s promjenama tijekom kemijske reakcije.

3
(10) Objašnjava promjenu entalpije tijekom otapanja soli.
45. Masena i množinska koncentracija otopine
23
46.

47. Molalnost
24
48.

49. Topljivost čvrstih tvari i plinova u vodi

25
50. Krivulja topljivosti

51. Energijske promjene pri otapanju

26
52.

Travanj 53. Koligativna svojstva otopina – uvod

27
(6) 54. Raoultov zakon

55. Sniženje ledišta i povišenje vrelišta

28
56. Osmoza i osmotski tlak

6. Brzina 57. Kemijska kinetika – uvod, prosječna i KEM SŠ B.2.1. Analizira brzine različitih promjena.
kemijskih 29 trenutačna brzina reakcije Analizira brzinu kemijske promjene i djelovanje čimbenika
reakcija 58. koji utječu na brzinu promjene.
Svibanj 59. Prosječna brzina trošenja reaktanata i
30 nastajanja produkata
(8)
60.
Brzina kemijske reakcije

31 61. Utjecaj temperature na brzinu kemijske

4
 62. reakcije

63. Utjecaj koncentracije reaktanata na brzinu

32 kemijske reakcije
64.

65. Utjecaj površine reaktanta i agregacijskog

33 stanja reaktanata na brzinu kemijske
66. reakcije

Lipanj 67. Reakcijski dijagram – prijelazno stanje,

34 energija aktivacije, reakcijski dijagram
(4) 68.

69. Sistematizacija nastavnih sadržaja

35
70. Zaključivanje ocjena

Odgojno-obrazovni ishodi Prirodoznanstvenog pristupa stavljeni su tablicu 2 jer se ovi ishodi mogu ostvariti u okviru svake od šest tematskih cjelina.
Tablica 2: Odgojno-obrazovni ishodi Prirodoznanstvenog pristupa

Tematska cjelina Odgojno-obrazovni ishodi

KEM SŠ D.2.1. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.
1. Napredovanje kemijske reakcije Izvodi pokuse u okviru koncepata: Tvari, Promjene i procesi, Energija.
Uspoređuje na temelju pokusa reaktivnost anorganskih tvari.
KEM SŠ D.2.2. Primjenjuje matematička znanja i vještine.
Na temelju računa određuje doseg reakcije.
2. Oksidi, hidridi, kloridi i karbonati Povezuje doseg reakcije s množinom reakcijskih pretvorbi.
Izračunava reakcijske entalpije iz energije izmijenjene kao topline i dosega

5
 kemijske reakcije.
3. Ugljikovodici Izračunava koncentraciju otopine, molalnost i množinski udio tvari, topljivost
tvari.
Izračunava tlak para otapala iznad otopine, povišenje vrelišta, sniženje ledišta
i osmotski tlak.
4. Kemijska termodinamika Izračunava prosječne brzine promjene reaktanata i produkata kao i prosječne
brzine reakcija
KEM SŠ D.2.3. Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih
tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.
5. Otopine i njihova svojstva Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom,
tablicama i grafovima.
Interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi
jednu vrstu prikaza u drugu.
6. Brzina kemijskih reakcija Prikazuje modelima tvari uključene u promjene i procese.
Opisuje utjecaj kemijskih promjena na okoliš.
Uspoređuje topljivost plinova pri određenim uvjetima iz grafičkog prikaza

Tablica 3: Odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA

Osobni i socijalni Građanski odgoj i
Učiti kako učiti Poduzetništvo IKT Zdravlje Održivi razvoj
razvoj obrazovanje
uku A.4/5.1. Upravljanje pod A.4.1. ikt A 4. 1. Učenik osr A 4.1. Razvija zdr B.4.1/A. Odabire odr A.4.1. goo A 4.1. Aktivno
informacijama. Učenik Primjenjuje kritički odabire sliku o sebi. primjerene odnose i Razlikuje osobni sudjeluje u zaštiti
samostalno traži inovativna i kreativna odgovarajuću komunikaciju. od kolektivnih ljudskih prava.
informacije iz različitih rješenja. Poznaje digitalnu identiteta te ima
izvora, transformira ih u pojam intelektualnog tehnologiju. osjećaj
novo znanje i uspješno vlasništva i poštuje Poznaje pripadnosti
primjenjuje pri rješavanju ga. uobičajene čovječanstvu.
problema. programe raznih

6
 namjena, kritički
odabire program
za rješavanje
danoga
problema na
temelju
mogućnosti koje
taj program
nudi.
uku A.4.2. Primjena pod A.4.2. ikt A 4. 2. Učenik osr A 4.2. Upravlja zdr B.4.1/B. Razvija odr B.4.1. Djeluje goo A 4.2. Promiče
strategija učenja i Primjenjuje se koristi svojim emocijama tolerantan odnos prema u skladu s ljudska prava.
rješavanje problema. inovativna i kreativna društvenim i ponašanjem. drugima. načelima
Učenik se koristi različitim rješenja. Procjenjuje mrežama i i održivoga razvoja
strategijama učenja i na primjerima jesu li mrežnim s ciljem zaštite
samostalno ih primjenjuje inovacije i otkrića programima uz prirode i okoliša.
pri ostvarivanju ciljeva moralno opravdani. upravljanje
učenja i rješavanju različitim
problema u svim postavkama
područjima učenja. funkcionalnosti.
uku A.4/5.4. Kritičko ikt A 4.3. Učenik osr A 4.3. Razvija zdr B 4.1.C Analizira odr B 4.2. Djeluje goo A 4.3. Promiče
mišljenje. Učenik stvara pozitivne osobne vrste nasilja, u skladu s ravnopravnost
samostalno kritički digitalne potencijale. mogućnosti načelima spolova.
promišlja i vrednuje ideje. tragove vodeći izbjegavanja sukoba i održivoga razvoja
se načelom načine njihova s ciljem
sigurnosti. nenasilnoga rješavanja. promoviranja
socijalne pravde.
uku B.4/5.1. Planiranje ikt A 4.4. Učenik osr A 4.4. Upravlja zdr B.4.2/A. Procjenjuje odr C.4.3. goo A 4.5. Promiče
Učenik samostalno argumentirano svojim situacije koje mogu Analizira i prava nacionalnih
određuje ciljeve učenja, procjenjuje obrazovnim i izazvati stres i odabire uspoređuje manjina.
odabire pristup učenju te utjecaj profesionalnim primjerene načine uzroke i posljedice
planira učenje. tehnologije na putem. oslobađanja od stresa. socijalnih razlika u

7
 zdravlje i okoliš. nekim društvima
sa stajališta
dobrobiti
pojedinca.
uku B.4/5.2. Praćenje. ikt B 4.1. Učenik osr B 4.1. Uviđa goo B 4.1. Promiče
Učenik prati učinkovitost samostalno posljedice svojih i pravila
učenja i svoje komunicira s tuđih stavova demokratske
napredovanje tijekom poznatim i /postupaka zajednice.
učenja. nepoznatim /izbora.
osobama u
sigurnome
digitalnom
okružju.
uku B.4/5.4. . ikt C 4.1. Učenik osr B 4.2. goo B 4.2. Sudjeluje
Samovrednovanje / samostalno Suradnički uči i u odlučivanju u
Samoprocjena. Učenik provodi složeno radi u timu. demokratskoj
samovrednuje proces istraživanje radi zajednici.
učenja i svoje rezultate, rješenja
procjenjuje ostvareni problema u
napredak te na temelju digitalnome
toga planira buduće okružju.
učenje.
ikt C 4.2. Učenik osr B 4.3.
samostalno Preuzima
provodi složeno odgovornost za
pretraživanje svoje ponašanje.
informacija u
digitalnome
okružju.
ikt C 4.3. Učenik osr C 4.1.
samostalno Prepoznaje i

8
kritički izbjegava rizične
procjenjuje situacije u društvu
proces, izvore i i primjenjuje
rezultate strategije
pretraživanja, samozaštite.
odabire
potrebne
informacije.
ikt C 4.4. Učenik osr C 4.2. Upućuje
samostalno i na međuovisnost
odgovorno članova društva i
upravlja proces društvene
prikupljenim odgovornosti.
informacijama.
ikt D 4.1. Učenik osr C 4.3. Prihvaća
samostalno ili u društvenu
suradnji s odgovornost i
drugima stvara aktivno pridonosi
nove sadržaje i društvu.
ideje ili
preoblikuje
postojeća
digitalna
rješenja
primjenjujući
različite načine
za poticanje
kreativnosti.
ikt D 4.3. Učenik
predočava,
stvara i dijeli

9
ideje i uratke o
složenoj temi s
pomoću ikt-a.
ikt D 4.4. Učenik
tumači zakonske
okvire za zaštitu
intelektualnoga
vlasništva i
odabire načine
dijeljenja
vlastitih sadržaja
i proizvoda.

10