Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str.

Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

ANALIZA PROCESA PRIPREME ZRAKA PRIMJENOM

SUSTAVA POVRATA ENERGIJE IZ ISTROŠENOG*-
OTPADNOG ZRAKA
Uvod

Korištenje topline otpadnog zraka u sustavima ventilacije i klimatizacije je prije

svega zhtjev gospodarenja energijom (cijena energije), zahtjev vremena i razvoja
tehnike, kao i zahtjev očuvanja okoliša. Toplina sadržana u otpadnom zraku ventilacijskih
i uređaja klimatizacije (i u industriji općenito) služi za predgrijavanje, odnosno
pothlađivanje vanjskog zraka u procesu pripreme zraka. Za ovo načelo povrata energije
možemo reći da je jednostavno i povoljno, jer se proces odvija u istom sustavu i u istom
vremenu. Kod industrijskih procesa, kod kojih je obično temperatura otpadnog zraka
znatno viših temperatura, dobivena toplina iz otpadnog zraka ili plinova industrijskih
procesa može se koristiti u druge svrhe izvan samog procesa.
U razvijenim zemljama Europe i svijeta pridaje se tim procesima velika važnost.
Napomenimo, da je samo u posljednjih 20 godina 20. stoljeća, otkako su se na sustavima
kondicioniranja zraka počeli primjenjivati sustavi za povrat energije na instaliranim
sustavima povrata energije, dobile snage od preko 20000 MW što odgovara uštedi
zemnog plina od cca. 3,5·106 tona**. Taj podatak dostatno jasno ukazuje na rezerve
toplinske energije u otpadnom zraku spomenutih sustava i potiče inicijativna razmišljanja
i razvoj uređaja za povrat energije općenito, i iz drugih procesa u industriji, a time
djelotvorno potiče očuvanje čovjekova okoliša.

1.1. Načela povrata energije iz otpadnog zraka

U sustavima ventilacije i klimatizacije se primjenjuju dva temeljna načela povrata

energije iz otpadnog zraka i to:
1. Povrat osjetne topline iz otpadnog zraka
- rekuperatori topline
2. Povrat osjetne i latentne topline (povrat topline i tvari) iz otpadnog zraka
- regeneratori topline
Općenito, rješenja uređaja za povrat energije iz otpadnog zraka u sustavima
ventilacije i klimatizacije prikazana su na sl.1. Naša razmatranja će se ograničiti na
nekoliko sustava kako to slijedi.

*
U daljnjim razmatranjima rabiti ćemo izraz za istrošeni zrak – otpadni zrak
**
Makar je ovaj podatak uzet iz literature, ukazujemo na jednostranost prikazivanja, jer kod toga nije uzeta
u obzir urošena energija, investicijska ulaganja i druga ulaganja u proizvodnji uređaja za povrat energije
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

Sl. 1 Pregled raznih načina rekuperacije i regeneracije topline,

V - vanjski zrak; O – otpadni zrak

Ovisno radi li se o sustavu ventilacije ili sustavu klimatizacije procesom mješanja

dviju zračnih struja možemo ostvariti prethodno navedene procese rekuperacije odnosno
regeneracije (vidi sl.2).
Primjena ovog načela povrata energije nije uvijek primjenjiva, npr. čisti prostori,
laboratoriji i slični prostori u kojima se razvijaju štetni plinovi i pare i kod kojih nije
dopustivo iz mikrohigijenskih razloga koristiti otpadni zrak procesom mješanja.

h h V
P
P 1

hV
M
hP

%
= 100
%
P = 100
P
hP

M
hM
M
hM

V
hV

xP xM xV x
xV xM xP x
Sl. 2b Povrat topline i tvari procesom
Sl. 2a Povrat topline i tvari procesom
mješanja – ljetno razdoblje
mješanja – zimsko razdoblje;

Stupanj povrata energije procesom mješanja

h − hV
ΦM = M
hP − hV

Položaj točke mješanja je određen omjerom miješanja zračnih struja koji je

određen ukupnom količinom sustava i minimalnom količinom svježeg zraka sa
određenim mikrohigijenskim zahtjevom obzirom na tehnološku namjenu prostora.

2
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.2. Opis i funkcija rekuperatora

Rekuperatorska jedinica se sastoji od dva izmjenjivača topline koji su međusobno

povezani u zatvoreni sustav s cirkulacijskom crpkom (sl.3.) ili izvedbom pločastog
izmjenjivača (sl.1. primjer 5.). Jedan izmjenjivač se nalazi u struji otpadnog zraka, a
drugi u struji vanjskog svježeg zraka. Izmjenjivač u struji otpadnog zraka u zimskom
razdoblju djeluje kao hladnjak s izlučivanjem vlage (regenerativni prijenos topline), a
izmjenjivač u struji svježeg zraka djeluje kao rekuperatorski grijač. U ljetnom razdoblju
izmjenjivač u struji otpadnog zraka djeluje kao grijač, a izmjenjivač u struji svježeg zraka
djeluje kao hladnjak, a povrat energije je rekuperativnog načela.

Sl. 3. Rekuperator s posrednim medijem

Kao posrednik za izmjenu topline, kako u zimskom tako i u ljetnom razdoblju,

koristi se smjesa etilenglikol-voda, koja cirkulira kroz izmjenjivače. Smjesa etilenglikola-
vode rabi se radi zaštite sustava od smrzavanja u zimskom razdoblju. Za djelotvoran
prijenos topline na izmjenjivačkim površinama važna je jednolika razdioba zraka preko
cjelokupne nastrujane površine izmjenjivača. Osim toga, potrebito je osigurati površine
izmjenjivača od onečišćenja ugradnjom odgovarajućih zračnih filtara, radi očuvanja
trajnih uvjeta izmjene topline. Ugradnjom filtara odgovarajuće klase osigurana je i zaštita
sustava od začepljenja.

h h V
P
P V

P* P*

%
= 100 V* %
P* V* = 100
hP

P*
hV

P
*

hR
hV

P
V*
hP

V*
T
h
h P*

O
h P*
hV
*

T
hO
hV

V hR V

xV = x V* xP* xP x xP = xP* xV = x V* x

Sl. 3a Prikaz procesa povrata topline - Sl. 3b Prikaz procesa povrata topline –
zimsko razdoblje; ljetno razdoblje

3
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.3. Opis i funkcija regeneratora

U primjeni nailazimo na različite tipove regeneratora, Po načelu rada dijele se na:

1. sorpcijske* regeneratore
2. kondenzacijske regeneratore

1.3.1. Sorpcijski rotacijski regenerator

Tehničke izvedbe rotacijskih regeneratora topline omogućuju izmjenu ukupne

topline iz otpadnog zraka (osjetne i latentne – sorpcijski uređaji), i regeneratori koji
omogućuju povrat samo senzibilne topline iz otpadnog zraka. Na sl.4. je prikazana
izvedba sorpcijskog regeneratora. Regenerator se sastoji od kučišta, rotora i pogona
rotora.

Sl. .4. Prikaz ugradnje regeneratora

Rotor je sa strane ulaza svježeg zraka u regenerator podijeljen na tri dijela A1, B1 i
C1, te na strani izlaza svježeg zraka također na tri dijela A, B i C. Kroz dio A1 i A struji
svježi zrak, a kroz dio B1 i B otpadni zrak i to protustrujno s obzirom na smjer strujanja
svjžeg zraka. Dio C je s ulazne strane pregradom po promjeru podijeljen na dva jednaka
dijela, a s izlazne strane ima zatvoren kanal presjeka u obliku slova „U“. U donju
polovicu slova „U“ struji svježi zrak, skreće za 180°, ulazi u cjevčice saća ispunjene
otpadnim zrakom te istiskuje otpadni zrak u struju otpadnog zraka. Glavna struja
otpadnog zraka svojim usisnim djelovanjem poboljšava odvođenje otpadnog zraka tako
da otpadni zrak ne ulazi u struju svježeg zraka.
Rotor je ispunjen saćasto izrađenim materijalom koji je higroskopan. Struktura
otvora ispune omogućuje laminarno strujanje zraka.
Npr., u zimskom razdoblju struji opadni zrak kroz presjek kanala dio B, predaje
toplinu i vlagu higroskopnoj ispuni rotora te kroz presjek B1 odlazi u atmosferu. Pritom
se odvija proces prijelaza topline i tvari (vlage) koji ovisi o brzini okretanja rotora i brzini
strujanja zraka. Laminarno strujanje kroz cjevčice (saća) ispune sprječava taloženje
nečistoće na stjenke cjevčica. Vanjski zrak struji kroz presjek A1 u suprotnom smjeru,
preuzima toplinu i vlagu od ispune rotora i struji dalje u klima-jedinicu. U zimskom
razdoblju je parcijalni tlak vodene pare otpadnog zraka viši od parcijalnog tlaka vodene
pare ispune, pa će para prelaziti od otpadnog zraka na ispunu rotora. Okretanjem rotora
prelazi ovlažena ispuna u struju svježeg zraka. Parcijalni tlak vodene pare svježeg zraka

*
Pojam sorpcija je zajednički naziv za procese adsorpcije i apsorpcije. Pod pojmom adsorpcije
podrazumijeva se prijelaz plinovite ili parne faze u krutu fazu, dok se pod apsorpcijom podrazumijeva
prijelaz plinovite ili parne faze u tekuću fazu.

4
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

je niži od parcijalnog tlaka vodene pare ispune, pa vlaga prelazi s ispune u struju svježeg
zraka.
Regenerator ima vrlo dobra svojstva prijelaza topline, pa je izlazni vanjski zrak na
izlaznom presjeku regeneratora nejednoliko zagrijan, tj. u struji postoje slojevi zraka s
različitom temperaturom. Zbog toga treba poduzeti mjere za dobro miješanje struje
vanjskog zraka npr. ugradnjom ventilatora iza područja izmjene topline (vidi sl.4).
Sorpcijski regenerator ima vrlo dobra sorpcijska svojstva u svim godišnjim
razdobljima i preuzima latentnu (s odgovarajućim povećanjem apsolutne vlažnosti) i
osjetnu toplinu s jednako visokim stupnjem povrata topline i vlage. Maksimalni
koeficijenti iskorištenja su 70-90% pri proračunskim uvjetima vanjske okoline.
Primjenjuju se kod postrojenja potpune klimatizacije s grijanjem, ovlaživanjem i
hlađenjem u građevinama kao što su npr. poslovne zgrade, bolnice i sl.

1.3.2. Kondenzacijski rotacijski regenerator

Kondenzacijski rotacijski regenerator se konstrukcijski ne razlikuje od

konstrukcije sorpcijskog rotacijskog regeneratora topline. Za razliku od sorpcijskog
regeneratora na ovom sustavu povrat topline se ne zasniva na sorpcijskom učinku, jer su
površine izmjenjivača drukčije strukture i građe. Na metalnim lamelnim izmjenjivačkim
površinama dolazi do kondenzacije vlage iz otpadnog zraka koji se prirodno slijeva niz
površinu, a izmjena topline nastaje poradi razlika temperatura.
Kondenzacijski rotacijski regeneratori primjenjuju se za povrat osjetne topline, a
djelomično i latentne topline. Preuzimanje latentne topline je od sekundarnog značenja.
Tek kada se otpadni zrak unutar rotora ohladi do rosišne temperature, dolazi do
kondenzacije vodene pare iz otpadnog zraka. Nastrujavanjem svježeg zraka preko
navlažene površine ta voda ishlapljuje u struju svježeg zraka. Ovo načelo povrata topline
osigurava samo dio povrata latentne topline poradi procesa ishlapljivanja orošenih
površina. U praksi se kondenzacijski regeneratori ugrađuju tamo gdje nije bitan povrat
vlage. Stoga se primjenjuje u ventilacijskim postrojenjima bez ovlaživanja i hlađenja.
Regeneratori se mogu ugrađivati u horizontalnom ili vertikalnom položaju. Pogon se
može voditi s konstantnim ili promjenjivim brojem okretaja.

1.4. Definiranje koeficijenta povrata topline i tvari uređaja za povrat

topline iz otpadnog zraka

Koeficijenti povrata topline i tvari su važni kriteriji za ocjenu učinka procesa

povrata topline i tvari. Definiraju se kao omjer promjene stanja zraka na rekuperatoru
odnosno regeneratoru i maksimalno moguće promjene stanja (samo teorijski) zraka.
Prema VDI* 2071 definira se koeficijent povrata topline na strani svježeg zraka izrazom
ϑ − ϑ1
Φϑ = 2 ⋅ 100[%] ,
ϑ3 − ϑ1
a koeficijent povrata vlage svježeg zraka izrazom

*
VDI – udruženje njemačkih inženjera (njem. Verein Deutscher Ingenieure)

5
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

− x1
⋅ 100[%] ,
x2
Φx =
x3 − x1
− h1
⋅ 100[%],
h
Φh = 2
h3 − h1

gdje je: ϑ - temperatura, °C

h - entalpija, kJ/kg
x - apsolutni sadržaj vlage, g/kg
1 - stanje svježeg zraka na ulazu
2 - stanje svježeg zraka na izlazu
3 - stanje otpadnog zraka na ulazu
4 - stanje otpadnog zraka na izlazu iz regeneratora odnosno
rekuperatora

Stanja zraka vidi na prikazima procesa u h-x dijagramu u točki 1.5. (Sl. 5a i 5b) i 1.6. (Sl.
6a i 6b)

1.5 Regulacija učinka rekuperatora s procesom miješanja

Regulacija učinka rekuperatora u čijem krugu cirkulira etilenglikol-voda je u

funkciji temperature vanjskog svježeg zraka koju prati temperaturni osjetnik T1, te preko
regulatora upravlja radom cirulacijske crpke (ON-OFF). Kada temperatura svježeg zraka
poprimi vrijednost temperature točke miješanja ϑ M moduliraju se regulacijske zaklopke i
mijenja omjer svježeg zraka od higijenski propisanog minimuma do 100%, radi
gospodarenja potrošnjom energije. Temperaturni osjetnik T2 ima zadaću zaštite
nizvodnog dijela uređaja od smrzavanja. Prikaz procesa za zimsko i ljetno razdoblje dan
je u h-x dijagramima na sl. 5a i 5b.

Sl. 5. Regulacija učinka rekuperatora s naknadnim miješanjem

6
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

h h 1 =
3
= P
3 1 V

4 4
M
%
= 100 2 %
hM 2 = 100
4

h3
=
M M

h2
P 3
hR

h1
3

h3
2 h4 h O
T

h4
s
s
I min I min
h2

T
hM
hO
h1

1 hR =
1 V

x1 xM x 4 x3 x x3 = x4 xM x1 = x2 x
Sl. 5a Prikaz procesa povrata topline u Sl. 5b Prikaz procesa povrata topline u
h-x dijagramu - zimsko razdoblje h-x dijagramu - ljetno razdoblje

ΔhOT – toplina iz otpadnog zraka

ΔhR – toplina dobivena procesom povrata topline
ΔhM – toplina dobivena procesom miješanja

1.6. Regulacija učinka regeneratora

1.6.1. Regulacija učinka rotacijskoga kondenzacijskog regeneratora s procesom

miješanja

Regulacija učinka kondenzacijskog regeneratora vrši se putem temperaturnog

osjetnika T2 u ovisnosti o vanjskoj temperaturi T1. Dakle promjena učinka regeneratora u
izravnoj je zavisnosti o vanjskom stanju zraka, a regulira se promjenom broja okretaja
(vidi sl.7a). Omjer miješanja određen je za zimsko i ljetno razdoblje higijenskim
minimumom svježeg zraka prema namjeni prostora i ostaje stalan, sve dok stanje
vanjskog zraka ne postigne stanje točke miješanja s entalpijom određene minimalnim
omjerom miješanja struja svježeg i recirkulacijskog zraka, kako za zimsko tako i za ljetno
razdoblje. Dalje se prema željenom komforu modulira omjer struja zraka u ovisnosti o
vanjskoj temperaturi, modulirajući zaklopke svježeg, recirkulacijskog i otpadnog zraka.
Kada vanjsko stanje zraka postigne gore navedeno stanje, rotirajući regenerator postavlja
se u pogon s minimalnim brojem okretaja radi samočišćenja (radi spriječavanja taloženja
nečistoća na izmjenjivačkoj površini). Prikaz procesa za zimsko i ljetno razdoblje dan je
u h-x dijagramima na sl. 6a i 6b.

7
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

Sl. 6. Regulacija učinka kondenzacijskog regeneratora s naknadnim miješanjem

h h 1 1
= V
3
4 4
M

h4
%
= 100
h3

h1
%
2 2 = 100
M M
=

h2
hM
h2

P 3

3 hR

h3
4 hM h R

hM
T
hO hM
T
hO
h4

1 hR
h SV = h OT
xM
h1

x SV x OT x x3 = x4 xM x1 = x2 x

x1 x2 x4 x3
Sl. 6a Prikaz složenog procesa u h-x Sl. 6b Prikaz složenog procesa u h-x
dijagramu povrata energije iz otpadnog dijagramu povrata energije iz otpadnog
zraka - zimsko razdoblje zraka - ljetno razdoblje

1.6.2. Regulacija učinka sorpcijskoga rotacijskoga regeneratora s procesom miješanja

Načelo regulacije učinka sorpcijskoga rotacijskoga regeneratora je isti kao kod

kondenzacijskoga rotacijskog regeneratora (v.t. 1.6.1.), ali je proces promjene stanja
zraka u h-x dijagramu bitno različit od procesa za kondenzacijski rotacijski regenerator.
Proces promjene stanja zraka za sorpcijski rotacijski regenerator zimskog i ljetnog
razdoblja prikazan je u h-x dijagramima na sl. 7b i 7c.

8
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

Sl. 7. Regulacija učinka regeneratora s Sl. 7a. Prikaz regulacije učinka

povratom osjetne i latentne topline iz rotacijskih regeneratora
otpadnog zraka s naknadnim miješanjem

h h 1
3 1

hR 4
hR M 4
=

h1
2 h OT 2
T
= M
hO
h3

2 = 100
%
3 M = 100
%

3
hM

hR
h4

h4
h3

h2
hM
h2

hM hM
4
hR
1
h1

x1 x4 x2 xM x 3 x x3 xM x2 x4 x1 x

Sl. 7b Prikaz procesa u h-x dijagramu, Sl. 7c Prikaz procesa u h-x dijagramu,
povrat topline na regeneratoru - zimsko povrat topline na regeneratoru - ljetno
razdoblje razdoblje

9
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.7. Gospodarska analiza opravdanosti ugradnje sustava povrata energije

Ova usporedba svodi se na realne uvjete primjene sustava povrata energije na klima
jedinicama različitog kapaciteta kako slijedi: V=10.000m3/h, V=15.000m3/h,
V=20.000m3/h.
Usporedbene vrijednosti dobivene su temeljem podataka Hrvatskog Državnog
Hidrometeorološkog Zavoda (DHMZ) i godišnjeg vremena korištenja aparata
(postrojenja) za dvije različite namjene građevine i sa stupnjem djelovanja sustava
povrata energije:
1. Φ = 60%
2. Φ = 80%
Provedena gospodarska analiza ugradnje sustava povrata energije odnosi se na gradove
Split, Dubrovnik, Osijek, Zagreb i Rijeku.
U provedenoj gospodarskoj analizi pored uštede energije ugradnjom sustava dano je
vrijeme u kojem se amortizira ugradnja sustava sa većim stupnjem povrata energije, u
odnosu na sustav sa manjim stupnjem povrata energije.
Nadalje su analizirani i troškovi za izradu i ugradnju sustava i potrošnja energije uslijed
povećanog pada tlaka u klima komori sa ugrađenim sustavom povrata energije u odnosu
na klima komoru bez sustava povrata energije.
Naravno da je ograničenje analize što nije uzet u obzir utjecaj na okoliš i trošak
povećanog prostora strojarnice, pa to ostavljamo za daljnja detaljnija razmatranja.
1.7.1. Prikaz cijena kWh energije različitih energenata
Ogrjevna vrijednost
Električna energija 1 kWh
Dizalica topline (COP) – Elektr.energ. 1 kWh
Ekstra lako lož ulje 11,85 kWh/kg
Zemni plin 10 kWh/mn3
UNP 12,87 kWh/kg
Toplana 1 kWh
Izračun cijene kWh energenta
Električna energija (HEP, ⎡ Kn ⎤ ⎡ Kn ⎤ ⎡ Kn ⎤
0, 426 ⋅
Srednji napon – poduzetništvo) ⎢⎣ kWh ⎥⎦ + 58,39 ⋅ ⎢⎣ kW ⎥⎦ + 106 ⋅ ⎢ mj ⎥ + PDV
⎣ ⎦
Dizalica topline (COP) 0, 426 ⎡ Kn ⎤ 58,39 ⎡ Kn ⎤ ⎡ Kn ⎤
⋅
Električna energija (HEP, ⎢⎣ kWh ⎥⎦ + COP ⋅ ⎢⎣ kW ⎥⎦ + 106 ⋅ ⎢ mj ⎥ + PDV
Srednji napon – poduzetništvo) COP ⎣ ⎦
⎡ Kn ⎤ ⎡ Kn ⎤
4, 4978 ⋅ ⎢ = 0,3796 ⋅
Ekstra lako lož ulje (INA) ⎥ ⎢⎣ kWh ⎥⎦ + PDV
⎣ kg ⎦
⎡ Kn ⎤ ⎡ Kn ⎤
1,56 ⋅
Zemni plin (GPZ) ⎢⎣ m 3 ⎥⎦ = 0,156 ⋅ ⎢⎣ kWh ⎥⎦ + PDV

UNP (PROPLIN, ⎡ Kn ⎤ ⎡ Kn ⎤
3,361 ⋅ ⎢ = 0, 2612 ⋅
Spremnici propan-butan) ⎥ ⎢⎣ kWh ⎥⎦ + PDV
⎣ kg ⎦
Toplana (HEP Toplinarstvo, ⎡ Kn ⎤ ⎡ Kn ⎤
0,1974 ⋅
Poslovni prostor) ⎢⎣ kWh ⎥⎦ + 144, 23 ⋅ ⎢ kW ⋅ god ⎥ + PDV
⎣ ⎦

10
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.7.2. Prikaz srednjih vanjskih temperatura za navedenih 5 hrvatskih gradovima

  Srednja vanjska temperatura....tv(˚C)   
           
   SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA 
                 
SIJEČANJ  7,8  9  ‐0,9  ‐0,3  5,6 
VELJAČA  8,1  9,2  1,1  1,7  6,1 
OŽUJAK  10,5  11,1  6,1  6  8,7 
TRAVANJ  14  14  11,4  10,9  12,4 
SVIBANJ  19  18,4  16,5  15,6  17 
LIPANJ  22,9  22,2  19,7  19  20,6 
SRPANJ  25,7  24,7  21,5  20,7  23,3 
KOLOVOZ  25,4  24,8  20,7  20  23 
RUJAN  21,4  21,5  16,7  16  19,1 
LISTOPAD  17,1  17,9  11,2  10,8  14,5 
STUDENI  12,4  13,7  5,6  5,6  10 
PROSINAC  9,2  10,4  1,3  1,3  6,9 
  
Napomena:Mjesečne srednje temperature klimatoloških elemenata za 5 hrvatskih 
gradova, temeljene na višegodišnjem nizu klimatoloških podataka.Izvor podataka je 
Hrvatski Državni Hidrometeorološki Zavod.  

11
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.7.3. Tablični prikaz godišnje uštede ukupne toplinske energije poslovne građevine
uredske namjene u navedenim gradovima

UREDSKE PROSTORIJE ( 262 RADNA DANAx12 SATI DNEVNO) 
           
  Temperatura boravišnog prostora....tp=22(˚C)   
           
   REKUPERACIJA SUSTAVA GRIJANJA (10 000 m3/h) 
   SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA 
   kWh  kWh  kWh  kWh  kWh 
SIJEČANJ  12450,94  11398,75 20079,33 19553,23  14379,96 
VELJAČA  12187,89  11223,38 18325,68 17799,58  13941,54 
OŽUJAK  10083,51  9557,41 13941,54 14029,23  11661,79 
TRAVANJ  7014,61  7014,61 9294,36 9732,78  8417,54 
SVIBANJ  2630,48  3156,58 4822,55 5611,69  4384,13 
LIPANJ  964,51  1578,29 3770,35 4384,13  2981,21 
SRPANJ  1490,61  613,78 2192,07 2893,53  613,78 
KOLOVOZ  1227,56  701,46 2893,53 3507,31  876,83 
RUJAN  526,10  438,41 4647,18 5260,96  2542,80 
LISTOPAD  4296,45  3594,99 9469,73 9820,46  6576,20 
STUDENI  8417,54  7277,66 14379,96 14379,96  10521,92 
PROSINAC  11223,38  10171,19 18150,31 18150,31  13240,08 
∑ 72513,57  66726,51 121966,59 125123,17  90137,78 
                 
Napomena:Temperatura koja je odabrana za temperaturu boravišnog prostora je 22˚C 
za sve mjesece u godini osim za 6,7,8 mjesec kada iznosi 24˚C.Kod proračuna izmjene 
topline uzeta je u obzir samo osjetna toplina. 
           
Ušteda energije [kWh]           
60% rekuperacije  43508,14  40035,91 73179,95 75073,90  54082,67 
80% rekuperacije  58010,85  53381,21 97573,27 100098,53  72110,23 
Razlika 80% i 60%   14502,71  13345,30 24393,32 25024,63  18027,56 

Uštedom energije osiguravamo godišnji financijski učin primjenom različitih energenata

za osnovni izvor energije kako slijedi:
Ušteda energije [Kn]           
El.energija  10243,44  9544,37 16091,39 16371,07  12254,59 
Dizalica topline COP=3  4448,88  4215,86 6398,20 6491,42  5119,26 
LU EL  6714,76  6178,87 11294,11 11586,41  8346,76 
Zemni plin  2755,52  2535,61 4634,73 4754,68  3425,24 
UNP  4626,37  4257,15 7781,47 7982,86  5750,79 
Toplana  6324,41  5806,31 10440,45 10471,81  7610,95 

12
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

   REKUPERACIJA SUSTAVA GRIJANJA (15 000 m3/h) 
   SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA 
   kWh  kWh  kWh  kWh  kWh 
SIJEČANJ  18676,41  17098,12 30119,00 29329,85  21569,94 
VELJAČA  18281,84  16835,07 27488,52 26699,37  20912,32 
OŽUJAK  15125,26  14336,12 20912,32 21043,84  17492,69 
TRAVANJ  10521,92  10521,92 13941,54 14599,16  12626,30 
SVIBANJ  3945,72  4734,86 7233,82 8417,54  6576,20 
LIPANJ  1446,76  2367,43 5655,53 6576,20  4471,82 
SRPANJ  2235,91  920,67 3288,10 4340,29  920,67 
KOLOVOZ  1841,34  1052,19 4340,29 5260,96  1315,24 
RUJAN  789,14  657,62 6970,77 7891,44  3814,20 
LISTOPAD  4919,60  4116,40 14204,59 11244,80  7530,00 
STUDENI  9638,40  8333,20 21569,94 16465,60  12048,00 
PROSINAC  12851,20  11646,40 27225,47 20782,80  15160,40 
∑ 100273,50  92620,00 182949,88 172651,86  124437,77 
         
Napomena:Temperatura koja je odabrana za temperaturu boravišnog prostora je 22˚C 
za sve mjesece u godini osim za 6,7,8 mjesec kada iznosi 24˚C.Kod proračuna izmjenje 
topline uzeta je u obzir samo osjetna toplina. 
           
Ušteda energije [kWh]           
60% rekuperacije  60164,10  55572,00 109769,93 103591,11  74662,66 
80% rekuperacije  80218,80  74096,00 146359,91 138121,48  99550,21 
Razlika 80% i 60%   20054,70  18524,00 36589,98 34530,37  24887,55 

Uštedom energije osiguravamo godišnji financijski učin primjenom različitih energenata

za osnovni izvor energije kako slijedi:

Ušteda energije [Kn]           
El.energija  13705,69  12763,89 23361,29 22217,38  16486,12 
Dizalica topline COP=3  5602,96  5289,03 8821,50 8440,19  6529,77 
LU EL  9285,33  8576,61 16941,16 15987,56  11522,94 
Zemni plin  3810,39  3519,56 6952,10 6560,77  4728,64 
UNP  6397,45  5909,16 11672,20 11015,19  7939,13 
Toplana  9078,76  8350,92 15660,68 14986,14  10899,52 

13
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

   REKUPERACIJA SUSTAVA GRIJANJA (20 000 m3/h) 
   SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA 
   kWh  kWh  kWh  kWh  kWh 
SIJEČANJ  24901,88  22797,49 40158,66 39106,47  28759,91 
VELJAČA  24375,78  22446,76 36651,35 35599,16  27883,09 
OŽUJAK  20167,01  19114,82 27883,09 28058,45  23323,59 
TRAVANJ  14029,23  14029,23 18588,73 19465,55  16835,07 
SVIBANJ  5260,96  6313,15 9645,09 11223,38  8768,27 
LIPANJ  1929,02  3156,58 7540,71 8768,27  5962,42 
SRPANJ  2981,21  1227,56 4384,13 5787,06  1227,56 
KOLOVOZ  2455,11  1402,92 5787,06 7014,61  1753,65 
RUJAN  1052,19  876,83 9294,36 10521,92  5085,59 
LISTOPAD  8592,90  7189,98 18939,46 19640,92  13152,40 
STUDENI  16835,07  14555,32 28759,91 28759,91  21043,84 
PROSINAC  22446,76  20342,38 36300,62 36300,62  26480,17 
∑ 145027,13  133453,02 243933,18 250246,33  180275,56 
           
Napomena:Temperatura koja je odabrana za temperaturu boravišnog prostora je 22˚C 
za sve mjesece u godini osim za 6,7,8 mjesec kada iznosi 24˚C.Kod proračuna izmjenje 
topline uzeta je u obzir samo osjetna toplina. 
           
Ušteda energije [kWh]           
60% rekuperacije  87016,28  80071,81 146359,91 150147,80  108165,34 
80% rekuperacije  116021,70  106762,41 195146,54 200197,06  144220,45 
Razlika 80% i 60%   29005,43  26690,60 48786,64 50049,27  36055,11 

Uštedom energije osiguravamo godišnji financijski učin primjenom različitih energenata

za osnovni izvor energije kako slijedi:

Ušteda energije [Kn]           
El.energija  18935,28  17537,13 30631,19 31190,54  22957,59 
Dizalica topline COP=3  7346,16  6880,11 11244,80 11431,25  8686,93 
LU EL  13429,51  12357,75 22588,21 23172,81  16693,52 
Zemni plin  5511,03  5071,21 9269,46 9509,36  6850,47 
UNP  9252,73  8514,30 15562,94 15965,72  11501,58 
Toplana  12648,82  11612,62 20880,91 20943,62  15221,90 

14
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.7.4. Prikaz vremenskog povrata investicije ugrađenog sustava povrata energije iz

otpadnog zraka za poslovne građevine uredske namjene

Cijena sustava povrata energije           
Klima jedinica  Rekuperator 60%  Regenerator 80%  Razlika investicije 
10000  m3/h  26842 Kn  59262 Kn  32420 Kn 
15000  m3/h  47912 Kn  86866 Kn  38954 Kn 
20000  m3/h  55921 Kn  95217 Kn  39296 Kn 
               
               
Povrat investicije (g)  UREDSKE PROSTORIJE ( 262 RADNA DANAx12 SATI DNEVNO)   
10000  m3/h  SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA   
  El.energija  3,16 3,40 2,01 1,98  2,65  
  Dizalica topline  7,29 7,69 5,07 4,99  6,33  
  LU EL  4,83 5,25 2,87 2,80  3,88  
  Zemni plin  11,77 12,79 7,00 6,82  9,47  
  UNP  7,01 7,62 4,17 4,06  5,64  
  Toplana  5,13 5,58 3,11 3,10  4,26  
               
Povrat investicije (g)  UREDSKE PROSTORIJE ( 262 RADNA DANAx12 SATI DNEVNO)   
15000  m3/h  SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA   
  El.energija  2,84 3,05 1,67 1,75  2,36  
  Dizalica topline  6,95 7,37 4,42 4,62  5,97  
  LU EL  4,20 4,54 2,30 2,44  3,38  
  Zemni plin  10,22 11,07 5,60 5,94  8,24  
  UNP  6,09 6,59 3,34 3,54  4,91  
  Toplana  4,29 4,66 2,49 2,60  3,57  
               
Povrat investicije (g)  UREDSKE PROSTORIJE ( 262 RADNA DANAx12 SATI DNEVNO)   
20000  m3/h  SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA   
  El.energija  2,08 2,24 1,28 1,26  1,71  
  Dizalica topline  5,35 5,71 3,49 3,44  4,52  
  LU EL  2,93 3,18 1,74 1,70  2,35  
  Zemni plin  7,13 7,75 4,24 4,13  5,74  
  UNP  4,25 4,62 2,52 2,46  3,42  
  Toplana  3,11 3,38 1,88 1,88  2,58  

15
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.7.5. Tablični prikaz godišnje uštede ukupne toplinske energije hotelske građevine u
navedenim gradovima

HOTELSKI PROSTORI ( 365 RADNA DANAx24 SATA DNEVNO) 
           
  Temperatura boravišnog prostora....tp=22(˚C)   
           
   REKUPERACIJA SUSTAVA GRIJANJA (10 000 m3/h) 
   SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA 
   kWh  kWh  kWh  kWh  kWh 
SIJEČANJ  34691,55  31759,87 55946,2 54480,39  40066,29 
VELJAČA  33958,63  31271,25 51060,1 49594,25  38844,76 
OŽUJAK  28095,27  26629,43 38844,8 39089,07  32492,79 
TRAVANJ  19544,53  19544,53 25896,5 27118,04  23453,44 
SVIBANJ  7329,20  8795,04 13436,9 15635,63  12215,33 
LIPANJ  2687,37  4397,52 10505,2 12215,33  8306,43 
SRPANJ  4153,21  1710,15 6107,7 8062,12  1710,15 
KOLOVOZ  3420,29  1954,45 8062,1 9772,27  2443,07 
RUJAN  1465,84  1221,53 12948,3 14658,40  7084,89 
LISTOPAD  11971,03  10016,57 26385,1 27362,35  18323,00 
STUDENI  23453,44  20277,45 40066,3 40066,29  29316,80 
PROSINAC  31271,25  28339,57 50571,5 50571,48  36890,31 
∑ 202041,61  185917,37 339831 348625,61  251147,25 
                 
Napomena:Temperatura koja je odabrana za temperaturu boravišnog prostora je 22˚C 
za sve mjesece u godini osim za 6,7,8 mjesec kada iznosi 24˚C.Kod proračuna izmjene 
topline uzeta je u obzir samo osjetna toplina. 
           
Ušteda energije [kWh]           
60% rekuperacije  121224,97  111550,42 203898,34 209175,37  150688,35 
80% rekuperacije  161633,29  148733,90 271864,46 278900,49  200917,80 
Razlika 80% i 60%   40408,32  37183,47 67966,11 69725,12  50229,45 

Uštedom energije osiguravamo godišnji financijski učin primjenom različitih energenata

za osnovni izvor energije kako slijedi:
Ušteda energije [Kn]           
El.energija  23714,36  21940,22 38749,25 39615,32  28999,58 
Dizalica topline  8939,19  8347,81 13950,82 14239,51  10700,93 
LU EL  18709,05  17215,95 31468,31 32282,73  23256,24 
Zemni plin  7677,58  7064,86 12913,56 13247,77  9543,60 
UNP  12890,25  11861,53 21681,19 22242,31  16023,19 
Toplana  12541,75  11527,47 20897,93 21199,93  15339,41 

16
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

   REKUPERACIJA SUSTAVA GRIJANJA (15 000 m3/h) 
   SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA 
   kWh  kWh  kWh  kWh  kWh 
SIJEČANJ  52037,32  47639,80 83919 81720,58  60099,44 
VELJAČA  50937,94  46906,88 76590,1 74391,38  58267,14 
OŽUJAK  42142,90  39944,14 58267,1 58633,60  48739,18 
TRAVANJ  29316,80  29316,80 38844,8 40677,06  35180,16 
SVIBANJ  10993,80  13192,56 20155,3 23453,44  18323,00 
LIPANJ  4031,06  6596,28 15757,8 18323,00  12459,64 
SRPANJ  6229,82  2565,22 9161,5 12093,18  2565,22 
KOLOVOZ  5130,44  2931,68 12093,2 14658,40  3664,60 
RUJAN  2198,76  1832,30 19422,4 21987,60  10627,34 
LISTOPAD  4919,60  4116,40 39577,7 11244,80  7530,00 
STUDENI  9638,40  8333,20 60099,4 16465,60  12048,00 
PROSINAC  12851,20  11646,40 75857,2 20782,80  15160,40 
∑ 230428,04  215021,66 509746 394431,44  284664,12 
         
Napomena:Temperatura koja je odabrana za temperaturu boravišnog prostora je 22˚C 
za sve mjesece u godini osim za 6,7,8 mjesec kada iznosi 24˚C.Kod proračuna izmjenje 
topline uzeta je u obzir samo osjetna toplina. 
           
Ušteda energije [kWh]           
60% rekuperacije  138256,82  129013,00 305847,52 236658,86  170798,47 
80% rekuperacije  184342,43  172017,33 407796,69 315545,15  227731,30 
Razlika 80% i 60%   46085,61  43004,33 101949,17 78886,29  56932,82 

Uštedom energije osiguravamo godišnji financijski učin primjenom različitih energenata

za osnovni izvor energije kako slijedi:

Ušteda energije [Kn]           
El.energija  27241,76  25493,67 57348,07 45282,46  33149,66 
Dizalica topline  10114,99  9532,29 20150,42 16128,55  12084,29 
LU EL  21337,64  19911,01 47202,47 36524,35  26359,90 
Zemni plin  8756,27  8170,82 19370,34 14988,39  10817,24 
UNP  14701,31  13718,38 32521,79 25164,73  18161,57 
Toplana  15326,18  14226,20 31346,89 25631,56  18590,39 

17
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

   REKUPERACIJA SUSTAVA GRIJANJA (20 000 m3/h) 
   SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA 
   kWh  kWh  kWh  kWh  kWh 
SIJEČANJ  69383,09  63519,73 111892 108960,77  80132,59 
VELJAČA  67917,25  62542,51 102120 99188,51  77689,52 
OŽUJAK  56190,53  53258,85 77689,5 78178,13  64985,57 
TRAVANJ  39089,07  39089,07 51793,0 54236,08  46906,88 
SVIBANJ  14658,40  17590,08 26873,7 31271,25  24430,67 
LIPANJ  5374,75  8795,04 21010,4 24430,67  16612,85 
SRPANJ  8306,43  3420,29 12215,3 16124,24  3420,29 
KOLOVOZ  6840,59  3908,91 16124,2 19544,53  4886,13 
RUJAN  2931,68  2443,07 25896,5 29316,80  14169,79 
LISTOPAD  23942,05  20033,15 52770,2 54724,69  36646,00 
STUDENI  46906,88  40554,91 80132,6 80132,59  58633,60 
PROSINAC  62542,51  56679,15 101143 101142,96  73780,61 
∑ 404083,23  371834,75 679661 697251,23  502294,51 
           
Napomena:Temperatura koja je odabrana za temperaturu boravišnog prostora je 22˚C 
za sve mjesece u godini osim za 6,7,8 mjesec kada iznosi 24˚C.Kod proračuna izmjenje 
topline uzeta je u obzir samo osjetna toplina. 
           
Ušteda energije [kWh]           
60% rekuperacije  242449,94  223100,85 407796,69 418350,74  301376,70 
80% rekuperacije  323266,58  297467,80 543728,92 557800,98  401835,61 
Razlika 80% i 60%   80816,65  74366,95 135932,23 139450,25  100458,90 

Uštedom energije osiguravamo godišnji financijski učin primjenom različitih energenata

za osnovni izvor energije kako slijedi:

Ušteda energije [Kn]           
El.energija  45877,11  42328,83 75946,90 77679,05  56447,56 
Dizalica topline  16326,77  15144,01 26350,03 26927,42  19850,25 
LU EL  37418,11  34431,90 62936,62 64565,46  46512,47 
Zemni plin  15355,16  14129,72 25827,12 26495,55  19087,19 
UNP  25780,51  23723,06 43362,38 44484,63  32046,39 
Toplana  25083,51  23054,95 41795,85 42399,86  30678,81 

18
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.7.6. Prikaz vremenskog povrata investicije ugrađenog sustava povrata energije iz

otpadnog zraka za hotelske građevine

Cijena sustava povrata energije           
Klima jedinica  Rekuperator 60%  Regenerator 80%  Razlika investicije 
10000  m3/h  26842 Kn  59262 Kn  32420 Kn 
15000  m3/h  47912 Kn  86866 Kn  38954 Kn 
20000  m3/h  55921 Kn  95217 Kn  39296 Kn 
               
               
Povrat investicije (g)  HOTELSKI PROSTORI ( 365 RADNA DANAx24 SATA DNEVNO)   
10000  m3/h  SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA   
  El.energija  1,37 1,48 0,84 0,82  1,12  
  Dizalica topline  3,63 3,88 2,32 2,28  3,03  
  LU EL  1,73 1,88 1,03 1,00  1,39  
  Zemni plin  4,22 4,59 2,51 2,45  3,40  
  UNP  2,52 2,73 1,50 1,46  2,02  
  Toplana  2,58 2,81 1,55 1,53  2,11  
               
Povrat investicije (g)  HOTELSKI PROSTORI ( 365 RADNA DANAx24 SATA DNEVNO)   
15000  m3/h  SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA   
  El.energija  1,43 1,53 0,68 0,86  1,18  
  Dizalica topline  3,85 4,09 1,93 2,42  3,22  
  LU EL  1,83 1,96 0,83 1,07  1,48  
  Zemni plin  4,45 4,77 2,01 2,60  3,60  
  UNP  2,65 2,84 1,20 1,55  2,14  
  Toplana  2,54 2,74 1,24 1,52  2,10  
               
Povrat investicije (g)  HOTELSKI PROSTORI ( 365 RADNA DANAx24 SATA DNEVNO)   
20000  m3/h  SPLIT  DUBROVNIK OSIJEK  ZAGREB  RIJEKA   
  El.energija  0,86 0,93 0,52 0,51  0,70  
  Dizalica topline  2,41 2,59 1,49 1,46  1,98  
  LU EL  1,05 1,14 0,62 0,61  0,84  
  Zemni plin  2,56 2,78 1,52 1,48  2,06  
  UNP  1,52 1,66 0,91 0,88  1,23  
  Toplana  1,57 1,70 0,94 0,93  1,28  

19
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.7.7. Prikaz godišnjeg troška pogonske energije tlačnog i odsisnog ventilatora poslovne
građevine uredske namjene uslijed korištenja sustava povrata energije

Izračun potrebne dodatne snage ventilatora uslijed povećanja otpora ugradnjom sustava
povrata energije – slučaj primjene u uredskim zgradama (262 radna dana * 12 sati = 3144
radna sata godišnje)

Povećani godišnji potrošak pogonske energije tlačnog i odsisnog ventilatora za povećani

pad tlaka klima jedinice sa sustavom povrata energije uz usvojeni stupanj djelovanja
ventilatora η=0,8.

Pločasti rekuperator Rotacioni rekuperator

Veličina Količina zraka Tlak Odsis Tlak Odsis
[m3/h] [Pa] [Pa] [Pa] [Pa]
100 10.000 246 321 124 101
200 15.000 176 226 100 82
250 20.000 191 246 116 95

Potrebna ukupna snaga ventilatora [kW]:

V ⋅ (ΔpT + ΔpO )
P=
η

Gdje je: ΔpT= - pad tlaka na tlačnom ventilatoru zbog sustava povrata energije
ΔpO= - pad tlaka na odsisnom ventilatoru zbog sustava povrata energije
η=0,8 - usvojeni stupanj djelovanja ventilatora

Godišnji utrošak energije [kWh]:

Q = P ⋅t

Gdje je: t=3144h - broj radnih sati ventilatora

Godišnji trošak rada ventilatora [Kn]:

⎡ Kn ⎤ ⎡ Kn ⎤
Tr = 0,426 ⋅ ⎢ ⎥ + 58,39 ⋅ ⎢
⎣ kWh ⎦ ⎣ kW ⎥⎦

20
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

Pregled godišnjeg troška pogonske energije ventilatora:

Pločasti rekuperator Rotacioni regenerator

Količina Snaga Godišnja Godišnji Snaga Godišnja Godišnji
zraka ventilatora potrošnja trošak ventilatora potrošnja trošak
N energije ventilatora N energije ventilatora
[m3/h] [kW] [kWh] [Kn] [kW] [kWh] [Kn]
10.000 1,969 6190 3357 0,781 2456 1332
15.000 2,094 6583 3570 0,948 2980 1616
20.000 3,035 9541 5175 1,465 4607 2499

1.7.8. Prikaz godišnjeg troška pogonske energije tlačnog i odsisnog ventilatora hotelske
građevine uslijed korištenja sustava povrata energije

Izračun potrebne dodatne snage ventilatora uslijed povećanja otpora ugradnjom sustava
povrata energije – slučaj primjene u uredskim zgradama (365 radna dana * 24 sati = 8760
radna sata godišnje)

Povećani godišnji potrošak pogonske energije tlačnog i odsisnog ventilatora za povećani

pad tlaka klima jedinice sa sustavom povrata energije uz usvojeni stupanj djelovanja
ventilatora η=0,8.

Pločasti rekuperator Rotacioni rekuperator

Veličina Količina zraka Tlak Odsis Tlak Odsis
[m3/h] [Pa] [Pa] [Pa] [Pa]
100 10.000 246 321 124 101
200 15.000 176 226 100 82
250 20.000 191 246 116 95

Potrebna ukupna snaga ventilatora [kW]:

V ⋅ (ΔpT + ΔpO )
P=
η

Gdje je: ΔpT= - pad tlaka na tlačnom ventilatoru zbog sustava povrata energije
ΔpO= - pad tlaka na odsisnom ventilatoru zbog sustava povrata energije
η=0,8 - usvojeni stupanj djelovanja ventilatora

21
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

Godišnji utrošak energije [kWh]:

Q = P ⋅t

Gdje je: t=3144h - broj radnih sati ventilatora

Godišnji trošak rada ventilatora [Kn]:

⎡ Kn ⎤ ⎡ Kn ⎤
Tr = 0,426 ⋅ ⎢ ⎥ + 58,39 ⋅ ⎢
⎣ kWh ⎦ ⎣ kW ⎥⎦

Pregled godišnjeg troška pogonske energije ventilatora:

Pločasti rekuperator Rotacioni rekuperator

Količina Snaga Godišnja Godišnji Snaga Godišnja Godišnji
zraka ventilatora potrošnja trošak ventilatora potrošnja trošak
N energije ventilatora N energije ventilatora
[m3/h] [kW] [kWh] [Kn] [kW] [kWh] [Kn]
10.000 1,969 17246 9103 0,781 6844 3612
15.000 2,094 18341 9681 0,948 8304 4383
20.000 3,035 26584 14033 1,465 12836 6775

22
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

1.8. Zaključak

Navedena ekonomska analiza postavlja korelacijske odnose isplativosti primjene

efikasnijeg sustava rekuperacije, a koji ovise od sljedećih čimbenika:
- geografska lokacija
- korišteni energent za proizvodnju toplinske energije
- vrijeme korištenja pogona tijekom godina
- utrošak energije uslijed povećanog pada tlaka u postrojenjima
U analizi nisu uzeti u obzir troškovi uloženog kapitala i prirast vrijednosti tijekom godina
eksploatacije.
Ova analiza se temelji na srednjim vrijednostima temperature što je približno točno za
postrojenja koja rade 24h, ali su realni temperaturni parametri za postrojenja koja rade u
dnevnom režimu daleko nepovoljniji sa stanovišta iskorištenja otpadne topline, tj.
mogućnosti rekuperacije, jer su vanjske temperature više i manja je mogućnost
rekuperacije topline.
Proces povrata energije iz otpadnog zraka gospodarski i ekološki je opravdan bez obzira
na način vođenja procesa.
Povrat topline i tvari miješanjem dviju zračnih struja osigurava najveći stupanj
gospodarenja energije ali uz općenito ograničenje primjene i omjera mješanja. Omjer
mješanja se regulira osjetnikom zagađenosti koji osigurava mikrohigijenski zahtjev u
svakom trenutku.
Kombinirani proces regeneracije i miješanja osigurava širu primjenu uz maksimalno
mogući stupanj povrata topline i tvari u procesu.
Kod čistih prostora i operacionih dvorana nije dozvoljen povrat otpadnog zraka u proces
pa se preporuča primjena sustava povrata energije kako bi se izbjeglo zagađenje zraka u
procesu pripreme zraka
Ugradnja sustava rekuperacije je zakonska obaveza, te je analizirana ekonomska
isplativost ugradnje sustava povrata energije sa većim stupnjem povrata energije, koja je
prikazana na tabličnim prikazima za određene namjene objekta, područja izgradnje, te
vrstu pogonskog goriva.
Iz tabličnih prikaza pored energetskog učinka vidljiva je ekonomska opravdanost
ugradnje sustava sa većim stupnjem povrata energije u klima komorama kroz rok povrata
investicije.
Rezultati izrađeni za minimalnu količinu zraka od 10000 m3/h pokazuju uz navedene
napomene proračuna, da je povrat razlike investicije za 60% efikasni rekuperator u
odnosu na 80% rekuperator približno (za gorivo zemni plin) od 7-11 godina (za dnevna
postrojenja), a 2,5-4 godine (za 24satna postrojenja). Povrat investicije je kraći ako je
usporedni energent lož ulje. Ako na tu razliku pridodamo vrijeme povrata cjelokupne
investicije u sustav rekuperacije, onda se period povrata investicije povećava.
Isplativost ugradnje sustava je obrnuto proporcionalna sa cijenom pogonskog goriva koje
se koristi odn. čiju potrošnju smanjujemo korištenjem sustava povrata energije. Niža
cijena goriva, temperaturno povoljniji klimatski uvjeti, te manji broj radnih sati
rezultiraju duljim rokom povrata investicije.
Ekonomska opravdanost općenite ugradnje sustava povrata energije trebala bi uključiti:
investicijske troškove generatora topline (plinski/uljni/elektro kotlovi), trošak pogonske

23
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

energije ventilatora, trošak povećanog prostora strojarnice, i utjecaj na okoliš različitih

vrsta pogonskih goriva, pa to ostavljamo za daljnja detaljnija razmatranja.
Temeljem ove analize postavlja se pitanje ekonomske i energetske isplativosti ugradnje
sustava povrata energije u realnim uvjetima. Zakonska obveza ugradnje sustava povrata
energije u ventilacijskim sustavima većim od 2500 m3/h mora biti posebno analizirana i
sa energetskog i sa ekonomskog stajališta uzimajući sve relevantne čimbenike iznesene u
ovoj analizi u obzir.

24
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava povrata energije iz istrošenog - otpadnog zraka
Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković dipl.ing.str., Zdenko Vašatko dipl.ing.str.

Literatura

1. F.Bošnjaković: Nauka o toplini, II. dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.

2. P.Donjerković: Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije, II.
dio, Alfa, 1996.
3. Recknagel, Sprenger: Heizung, lüftung und klimatechnik

25