Modernizam u Europskoj književnosti

1857. – Charles Bodleaire, zbirka pjesama „Cvjetovi zla“

- Utemeljitelj estetike ružnoće
- Nazvan sotonskim pjesnikom
- Prethodnik mu je Edgar Alan Poe
- Prvi pjesnik grada i teskobe modernog čovjeka
Cvjetovi zla se sastoji od 6 ciklusa:
1. Spleen I ideal
2. Pariške Ulice
3. Vino
4. Cvjetovi zla
5. Prosvjed
6. Smrt

Modernistički književni stilovi

1. Larpurlartizam
- Predstavnik: Teofil Gotje, izjavio je „ l'art por l'art „
- L'art por l'art ( umjetnost radi umjetnost ) – umjetnost je sama sebi svrha
- Obilježja: savršena forma koja je sinonim za ljepotu, impersonalnost, detaljne pjesničke slike

2. Parsanovci
- Predstavnici: Sili Pridom
- Naziv je dobio prema pjesničkim zbirkama „ Suvremeni Parnas „
- Obilježja: savršena forma, objektivnost: hladnoća izraza, bezosjećajnost
- Teme: pejzažne, mitološke, povijesne
- Umjetnost smatraju vrhuncem svake intelektualne i moralne ljudske djelatnosti
3. Simbolizam
- Predstavnici: Arthur Rimbaud, Paul Verlaine, Stephane Mallarme
- Obilježja: nastoje sačuvati tajanstvenost, muzikalnost stiha, obojanost stiha i sinestezija
( jedinstvo svih čula )
- Simbolisti pronalaze uzor u Baudelaireovom pjesništvu

4. Modernistička drama
- Predstavnici: Henrik Hosen, August Strinberg, Antun Pavlović Ceha
- Psihološke drame: „Kuća lutaka“ ( Nora ), Sablasti

Moderna U Hrvatskoj Književnosti

Trajanje: 1892. / 95. – 1914. / 16.

Dominantna književna vrste: lirska poezija, pripovijetke i novele
1891. godine – Janko Leskovar objavljuje novelu „Misao na vječnost“
1892. godine – A. G. Matoš objavljuje novelu „Moć savjesti“

Praška skupina
Djeluje pod utjecajem socijalnog realizma koji je zastupao Toma(š) Masaryk.
Okupljaju se oko časopisa „Hrvatska misao“, čiji je glavni ideolog Milan Šarić, pobornik socijalno
angažirane književnosti koja će biti u službi naroda (tendenciozna književnost), tj. književnost
mora biti odraz zbiljskog života jednog naroda.
Orijentirali su se na slavenske pisce.
Bečka skupina
Djeluju pod utjecajem bečke moderne i Hermanna Bahra.
Okupljaju se oko časopisa  „Mladost“ koji pokreću kritičari Milivoj Dežman Ivanov i Branimir
Livadić koji se zalažu za slobodu umjetničkog stvaranja.
Orijentirali su se prema europskim strujanjima (došli su do spoznaje da i hrv. knjiž. pripada
europskoj književnosti).

Sukob mlade i stare generacije

Stariji umjetnici - zastupnici tradicionalne uloge književnosti.
Mladi umjetnici - raskid s tradicijom i novi književni smjerovi.
Osniva se Društvo hrvatskih književnika 1900. godine -mladi umijetnici su se ujedinili u širenju s
vojih novih zamisli.
Prvi predsjednik - pjesnik Ivan Trnski