Glasovne promjene

Ponavljanje
Sibilarizacija
k,g,h,+ i=c,z,s
Pogledajmo u kojim gramatičkim
kategorijama
 u sklonidbi imenica
 D/L im. ž. r. ruka –ruci; majka – majci; pruga –pruzi
 N mn. im. m.r. junak – junaci; jastuk –
jastuci; jauk –jauci, duh – dusi, prilog - prilozi
 (DLI mn.m.r.)
- u glagolskim oblicima
 imperativ gl. na –ći
 primjer: peći – 2.l.jd. peci, 1.l.mn. pecimo,
2.l.mn. pecite
 pekti pek + -i
• u glagolskim oblicima

 imperfekt gl. na –ći

 primjer: peći – pecijah; strići – strizijah; vući –
vucijah peći, pekti pek+ -ijah
Sibilarizacija se ne
provodi:
a) u osobnim imenima m.r. i ž.r.
 Anka – Anki, Branka – Branki,
Dalmatinka – Dalmatinki
 b) u prezimenima
Ladika – Ladiki, Streha – Strehi,
Prohaska – Prohaski
 c) u većini zemljopisnih imena
Baška – Baški, Krka – Krki, Stojdraga –
Stojdragi
 u imenicama na –cka, -čka, -
ćka, -tka, -zga

Sibilarizacija se
ne provodi:
kocka – kocki, igračka –
igrački, polnoćka – polnoćki,
bitka – bitki, mazga – mazgi
 Sibilarizacija se ne provodi
 u imenicama od milja na –a i –o
 baka – baki, seka – seki, zeko – zeki

 u tuđicama
 alga – algi, šunka – šunki, psiha-psihi
 u etnicima -na, -nka, -
čanka
Sibilarizacije se
ne provodi
Afrikanka – Afrikanki,
Zadranka - Zadranki
Sibilarizacija se ne provodi

u većini imenica ženskog

roda na –ka pred kojima je crnka – crnki, novinarka –
neki suglasnik osobito ako novinarki, darovateljka –
znače pripadnost, zanimanje darovateljki, dobrovoljka-
ili određenu osobinu, dobrovoljki
svojstvo osobe:
Palatalizacija
 k,g,h, + e,i =č,ž,š
Provodi se u ovim gramatičkim kategorijama
 U sklonidbi:
V im. m.r. od k, c
npr. vuk – vuče trbuh - trbuše duh -duše drug - druže
stric – striče Bog - Bože princ - prinče

U tvorbi imenica I pridjeva

Primjer: ruka – ručni, vuk – vučji, otok – otočje
 U glagolskim oblicima:

prezent glagola na –ći (obratiti pozornost na 3.l.mn.)

primjer: peći, pekti, pek – ja pečem (pal.) vući – ja vučem (pal.)
oni peku oni vuku
aorist gl. na –ći
primjer: ispeći – ispekoh izvući - izvukoh
2.l. jd. ispeče palatalizacija 2.l.jd. izvuče
3.l.jd. ispeče 3.l.jd. izvuče
Glagolski pridjev trpni

u gl. pridjevu trpnom gl. na –ći

Primjer: peći – pečen; tući - tučen

Glagolski pridjev trpni tvori se od infinitivne (ili rjeđe prezentske) osnove i nastavaka: -n, -
na, -no, -ni, -ne, -na; -en, -ena, -eno, -eni, -ene, -ena; -jen, -jena, -jeno, -jeni, -jene, -jena; -t, -
ta, -to, -ti, -te, -ta.
Jotacija
 Kad se nađu ispred j, nenepčanici
(nepalatali) k, g, h, c, t, d, s, z, l, n
zamjenjuju se nepčanicima
(palatalima) č, ž, š, ć, đ, š, ž, lj, nj.
 instrumental
•u sklonidbi
košću, solju,
imenica ž.r. na
suglasnik (kost, sol,
radošću, milošću, imenica
prošlošću
radost)
u zbirnim imenicama
 cvijet – cvijeće; list –lišće; prut – pruće
Jotacija s epentetskim (umetnutim) l: b,p,m,v + j = ubacuje se l
snop + je = snoplje
grm + je= grmlje
grob + je= groblje
u tvorbi imenica

 primjer: Split – Splićanin, Kanada – Kanađanin

 prezent: glagoli na –ti

primjer: pisati – pišem – oni pišu ( u 3.l.mn.

• u glagolskim provedena je gl. promjena) pis + -jem
oblicima
vikati –vičem – oni viču vik + -jem

micati – mičem – oni miču

u glagolskim oblicima

imperfekt:
primjer: misliti – mišljah/mišljaše/mišljaše mis + -l- + -jah
glagolski pridjev trpni gl. na –ti
primjer:
platiti – plaćen; izvaditi – izvađen; baciti - bačen
Pripazite

GLAGOL NE DA

dati dat dan

donijeti donijet, donešen donesen
dovesti dovežen dovezen
iznijeti iznijet, iznešen iznesen
Pripazite

GLAGOL NE DA
izračunati izračunat izračunan
izvesti izvežen izvezen
udati udata udana
 pozitiv komparativ superlativ
u komparativu i tvrd tvrđi najtvrđi
superlativu žut žući najžući
pridjeva jak jači najjači
brz brži najbrži
vruć vrući najvrući
dug duži najduži
tih tiši najtiši
mek mekši najmekši
lijep ljepši najljepši
 sladak slađi najslađi
uzak uži najuži
u komparativu žestok žešći najžešći
i superlativu pridjeva dalek dalji najdalji
visok viši najviši
kratak kraći najkraći
gorak gorči najgorči
tijesan tješnji najtješnji
glup gluplji najgluplji
lijen ljeniji najljeniji
mio miliji najmiliji
 pozitiv komparativ superlativ
crn crnji najcrnji
živ življi najživlji
drag draži najdraži
suh suši najsuši
bijel bjelji
bjelji najbjelji
u strog stroži najstroži
mrk mrči najmrči
komparativu i superlativ lak lakši najlakši
u pridjeva gladak glađi najglađi
nizak niži najniži
plitak plići najplići
visok viši najviši
širok širi najširi
žestok žešći najžešći
mrzak mrskiji najmrskiji
Nepostojano a
 u sklonidbi imenica
 primjeri: lonac – lonca- lonaca pas
–psi; borac - borci
 pismo –pisma-pisama
 olovka –olovke-olovaka

 Pridjevi
 sladak, slatka