Svrha i cilj predmeta

Poznavanje temeljā latinskog jezika predstavlja jednu od bitnijih kompetencija u okolnostima

potrebe temeljitog poznavanja stranih jezika te u kontekstu potrebe poznavanja korijena
zapadnoeuropske i svjetske kulturne baštine. Znanje latinskoga jezika doprinosi izvrsnosti u
osobnoj erudiciji, mobilnosti i zapošljivosti, omogućuje u konačnici superiornu poziciju u
kritičkom pribavljanju informacija te kod učenika upotpunjuje i oplemenjuje rutinu u
korištenju izvora znanja. Nadalje, ono podupire razvoj kognitivnih sposobnosti učenika i u
koordinaciji s drugim nastavnim predmetima pomaže učenicima da maksimalno razviju svoje
jezične i misaone sposobnosti. To znanje pomaže učenicima da bolje razviju vlastitu osobnost
proširujući spoznaje o drugim narodima i kulturama i tako posredno pomaže učeniku u boljem
razumijevanju i svoga vlastitog jezika, kulture i običaja.

Sadržaji predviđeni ovim programom temelj su za nastavak obrazovnog, intelektualnog i

stručnog usavršavanja učenika, dio su opće kulture i nezaobilazni su u formiranju kompletne
ličnosti učenika.

Nastava latinskog jezika usmjerena je na učenika kao subjekt nastavnoga procesa i na

stjecanje uspješnih strategija učenja kao temeljni razvoj njegove samostalnosti i ima važnu
ulogu u pripremi za cjeloživotno učenje. U isto vrijeme, upoznavanjem jedne drevne, klasične
kulture, koja je umnogome potpuno drugačija od svih suvremenih, a s druge strane temelj je
svih njih, razvija se tolerancija, poštovanje drugoga, zaokružuje se promišljanje civilizacije,
odnos prema starome i stranome, ali i prema vlastitoj kulturi te se promiče društvena i
interkulturalna kompetencija.

Ishodi učenja i kompetencije učenika nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja

Na kraju gimnazijskog obrazovanja učenik na temelju usvojenih znanja iz latinske

morfologije i sintakse suvereno vlada rečeničnom analizom, čita, razumije i prevodi
jednostavnije konstruirane i reprezentativne izvorne tekstove na latinskom jeziku. Služeći se
rječnicima i gramatičkim priručnicima učenik primjenjuje stečena znanja za čitanje i
samostalno prevođenje. Usvajanjem široke baze latinskog vokabulara shvaća vrijednosti
latinskog utjecaja na sve jezike europskog kruga te uz pomoć znanja latinskog leksika
prepoznaje i razumije značenja nepoznatih riječi u stranim jezicima, identificira zajedničku
jezičnu, povijesnu i kulturološku jezgru. Aktivno poznaje i koristi latinske izreke, nazivlje i
kratice u modernim jezicima i stručnoj literaturi. Temeljem stečenih znanja iz rimske
povijesti, kulture i književnosti raspravlja o bitnosti utjecaja rimske civilizacije na
cjelokupnost života naroda zapadnoeuropskoga kruga.

Učenik će steći posebne kognitivne (upotreba stečenih znanja, teorija i koncepata te

neformalnog znanja razvijenog kroz nastavu, sposobnost interpretiranja i konstruiranja
dinamičnih modela procesa stvarnog svijeta), komunikacijske (istraživačke vještine, kritičko
mišljenje, profesionalna komunikacija, sposobnost prolaženja kroz različite zajednice,
razumijevanja i poštivanja višestrukih perspektiva te spoznavanja i praćenja alternativnih
normi ponašanja) i funkcionalne (sposobnost obavljanja posla unutar specifičnog područja),
ali i opće osobne (sposobnost odabira i modeliranja adekvatnog ponašanja ovisno o situaciji u
kojoj se čovjek nalazi) i etičke kompetencije (sposobnost adekvatnog moralnog postupanja
temeljem razvijenih osobnih i stručnih vještina).

Nastavni plan

NASTAVNI PREDMET: LATINSKI JEZIK, klasični jezik, prva godina učenja

Razred Tjedni fond sati Godišnji fond sati

prvi 2 70

Svrha i cilj predmeta (prvi razred)

Svrha učenja latinskog jezika jest osposobljavanje učenika za morfosintaktičku analizu i

prevođenje jednostavnih latinskih rečenica, ali i osvještavanje analitičkog načina razmišljanja
pri učenju bilo kojeg stranog jezika. Nadalje, cilj je i upoznati učenika s temama iz
svakodnevnog života Rimljana, važnijim povijesnim momentima te kulturnom baštinom i
civilizacijskim kontekstom. Time se ima za zadaću proširiti opću kulturu učenika. Učenjem
klasičnog jezika kod učenika se razvija svijest o prednostima koje pruža višejezičnost, učenik
se usmjerava ka duhu tolerancije, humanizmu i internacionalizmu.

Ciljevi nastave latinskog jezika su:

 usvajanje glasovnog sustava, pisma, izgovora

 usvajanje analize rečenice i gramatičke analize riječi (morfosintaksička analiza)
 usvajanje osnovnih gramatičkih elemenata i osnovnog vokabulara, najznačajnijih riječi
potrebnih za samostalno prevođenje
 osposobljavanje učenika za čitanje i razumijevanje, jezičku analizu i prevođenje kraćih
latinskih tekstova
 osposobljavanje učenika da povezuje gramatiku hrvatskog i latinskog jezika, odnosno
stranog i latinskog jezika
 usmjeravanje učenika da iskaže svoj dojam o tekstu, da ga rastumači svojim riječima
referirajući na situacije iz okruženja
 usvajanje određenog broja riječi i izraza relevantnih za buduće obrazovanje i bolje
razumijevanje terminologije u svim područjima života
 prepoznavanje povezanosti prošlosti i sadašnjosti uočavajući sličnosti i razlike u
kulturama
 razvijanje interesa za antičku kulturu i civilizaciju
 uočavanje vrijednosti spomenika antičke kulture i razvijanje interese za izučavanje
baštine latinskog jezika u našim krajevima
 upoznavanje s određenim brojem latinskih izreka, uzrečica i kratica, koji su se do
danas zadržali u govoru i stručnoj terminologiji i dio su opće kulture
Ishodi učenja (prvi razred)

Po završetku prvog razreda opće gimnazije učenik:

 pravilno čita i piše latinske riječi i rečenice

 samostalno identificira vrste riječi unutar latinske rečenice
 analizira nominalne i verbalne oblike u okviru obrađenih gramatičkih kategorija
 pravilno određuje funkcije riječi u sintagmama i rečenicama
 povezuje latinsku gramatiku s gramatikom maternjeg i stranih jezika
 samostalno ili uz pomoć nastavnika prevodi jednostavnije rečenice i kraće tekstove
 samostalno koristi dvojezične rječnike
 aktivno se koristi određenim fondom riječi te prepoznaje latinsko porijeklo u
hrvatskim i stranim riječima
 učenik poznaje osnove antičke civilizacije
 razumije, citira i upotrebljava jednostavne izreke u kontekstu

Programsko područje Nastavne cjeline Nastavni sadržaji Broj sati

JEZIK Porijeklo i razvoj Praindoeuropski jezik

latinskog jezika
Indoeuropski jezici 2

Italski jezici

Romanski jezici

Baština latinskog jezika

Pismo, izgovor Latinica

Glasovni sustav 2

Klasični izgovor

Tradicionalni izgovor

Kvantiteta sloga

Naglasak

Gramatički sadržaji Imenice (svih pet

deklinacija)
50
Pridjevi (pravilna,
nepravilna i opisna
komparacija pridjeva)
 Zamjenice (lične, lična
povratna, pokazne)

Brojevi (glavni i redni)

Glagoli (konjugacijske
vrste, aktivni i pasivni
indikativni oblici)

Prijedlozi s akuzativom
i ablativom

Prilozi

Sintaksa (temelji
sintagmatskih odnosa
uz morfologiju)

Vokabular Obrada i usvajanje

leksika karakterističnog 6
za latinski jezik, rimsku
i opću kulturu, ali i
riječi značajnih za
razumijevanje utjecaja
latinskog jezika na
moderne jezike
POVIJEST, Povijest Legende o nastanku
KULTURA I Rima
4
CIVILIZACIJA
Znamenite legendarno-
povijesne epizode iz
Kultura i civilizacija razdoblja kraljeva
 Rimska civilizacija u
našim krajevima
6
Rim, rimska država,
državno uređenje

Antička Italija

Rimska mitologija i
religija

Rimski junaci i velikani

Rimske kuće i vile,

stambene zgrade,
pokućstvo

Rimska vojska, ratovi

Društveni život u
starom Rimu,
gladijatorske igre i
utrke

Jela i pića starih

Rimljana

Obitelj

Odijevanje, nakit i
frizure

Izbor latinskih izreka

značajnih za latinski
jezik i opću kulturu

Didaktičko-metodičke upute za realizaciju nastavnog programa

Suvremena nastava latinskog jezika treba proizlaziti iz najnovijih dostignuća znanosti o jeziku
i spoznaja o procesu učenja.

Za uspješnu realizaciju programom predviđenih sadržaja neophodno je stalno razvijati

interakciju između nastavnika i učenika, jer je to preduvjet za neometan razvoj kognitivnih
sposobnosti u procesu učenja.
Motivacija, kao i izbor nastavnih sadržaja, od velikog je značaja. Različite aktivnosti pri
izvođenju nastave potiču učenje latinskog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Poželjno je
upoznavati učenike i s drukčijim metodama u pristupu latinskom jeziku, kao npr. metodom
akademije Vivarium novum, koja potencira učenje latinskog iznutra, kroz sam latinski.

Nastavnik različitim sredstvima i aktivnostima u izvođenju nastave može potaknuti učenike

na svjesno učenje. To se postiže dinamičnošću i kreativnošću u vidu radionica, po mogućnosti
u suradnji s drugim nastavnim predmetima, poticanjem interaktivnog i grupnog rada,
obogaćivanjem nastave elementima književnosti, poezije ili filma, korištenjem suvremenih
tehničkih sredstava te stalno ohrabrivanjem i poticanjem učenika na samostalno učenje.

Učenici svjesno stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja, čitanja i pisanja.
Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Najvažmija
aktivnost je prevođenje, kao rezultat potonjih.

Kod vještine slušanja, budući da je riječ o receptivnom načelu učenja jezika, važan je pristup
slušanju kombiniran s čitanjem u razredu. Pozornost treba posvetiti razvijanju besprijekornog
čitanja jer je u pasivnom učenju jezika ono zamjena i za govorenje. Poželjno je da u ovoj
aktivnosti sudjeluje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim
skupinama kako bi svi bili uključeni. Tijekom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne
treba prekidati ni ispravljati, već mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno sudjelovanje, na
prikladan način ukazati na greške. Cilj vještine čitanja jest osposobljavanje učenika za
samostalno prevođenje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne
informacije te za uočavanje pojedinih detalja. Treba se misliti i na korelaciju nastavnih
sadržaja, koliko je to moguće.

Stjecište svih nastavnih sadržaja predmeta jest aktivnost prevođenja. U tu aktivnost su

uključeni čitanje, pisanje, korištenje baze vokabulara, primjenjivanje gramatičkih sadržaja,
korištenje znanja iz kulture, povijesti, književnosti, uspoređivanje s nastavnim sadržajima
sdrugih predmeta. Naravno, veliku ulogu igra i kreativnost izražavanja. Sve ove vještine
trebaju biti u skladu s jezičkim kompetencijama učenikovog uzrasta.

Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje

Vrednovanje i ocjenjivanje znanja učenika i učenica vrši se redovitim praćenjem

sudjelovanja na satu (prilikom individualnog izlaganja, tumačenja i razumijevanja, prilikom
rada u parovima, rada u skupinama). Provjeravanje znanja je dio nastave i treba se po
mogućnosti vršiti svaki nastavni sat. Cilj provjeravanja znanja je dobivanje povratne
informacije učenika o svom radu i zalaganju, ali služi i kao pomoć nastavniku u sagledavanju
uspješnosti metode rada.

Kako bi ocjenjivanje bilo uspješnije i objektivnije preporučuju se češće i kraće provjere

znanja (putem tekstova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata u trajanju od 10 do 15
min.) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.
Na osnovu rezultata provjere, ukoliko se ukaže potreba, nastavnik se s gradivom vraća
unazad, usporava tempo, produbljuje, proširuje ili mijenja pedagoški pristup.

Treba istaknuti da provjeravanje ne mora podrazumijevati nužno i ocjenjivanje. Tijekom

školske godine rade se dvije sveobuhvatne provjere znanja, u svakom polugodištu po jedna.
Konačna ocjena trebala bi biti zaključena na osnovu cjelokupnog rada tijekom nastavne
godine, a ne aritmetička sredina zbroja ocjena na kraju obaju polugodišta.

Korelacija s drugim nastavnim predmetima

Pri učenju latinskog jezika na svakoj razini od velike je koristi znanje iz materinskog jezika
kao i drugih stranih jezika i obratno. Već usvojena teoretska znanja iz materinskog jezika
olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u latinskom jeziku. Prilikom učenja
latinskog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz drugih predmeta (npr. engleski i
njemački jezik, geografija, povijest, informatika, likovna i glazbena umjetnost), što će im
omogućiti da se bolje upoznaju i razumiju sličnosti i razlike međuljudskih odnosa.

Profil i stručna sprema nastavnika

Latinski jezik u gimnazijama mogu predavati nastavnici koji imaju zvanje:

 profesor klasične filologije (latinskog i grčkog jezika)

 profesor latinskog jezika i rimske književnosti
 profesor latinskog jezika
 magistar edukacije latinskog jezika (300 ETCS)