Professional Documents
Culture Documents
Kinp
Kinp
[26][26][27]
Međutim, kunići imaju različite prehrambene potrebe; kao lagomorfi, oni sintetizuju sopstveni
vitamin C, tako da ove dve vrste neće napredovati ako se hrane istom hranom kada su smeštene
zajedno.[28] Kunići također mogu biti nosioci bolesti (kao što su respiratorne infekcije od bakterija
Bordetella i Pasteurella), kojima su zamorci osjetljivi.[29] Smještanje zamoraca s drugim glodarima,
poput gerbil i hrčaka može povećati broj respiratornih i drugih infekcija, [30] i takvi glodari mogu
djelovati agresivno prema zamorcima.[31]
Životno okruženje
Reference
Weir, Barbara J. (1974). "Notes on the Origin of the Domestic Guinea-Pig". u Rowlands, I. W.; Weir,
Barbara J. (ured.). The Biology of Hystricomorph Rodents. Academic Press. str. 437–446. ISBN 0-12-
613333-6.
Spotorno, A.E., Marín, J.C., Manríquez, G., Valladares, J.P., Rico, E. i Rivas, C. (2006). "Ancient and
modern steps during domestication of guinea pigs (Cavia porcellus L.)". Journal of Zoology:
060606025751032––. doi:10.1111/j.1469-7998.2006.00117.x.
Dunnum, Jonathan L.; Salazar-Bravo, Jorge (2010). "Molecular systematics, taxonomy and
biogeography of the genus Cavia (Rodentia: Caviidae)". Journal of Zoological Systematics and
Evolutionary Research. 48 (4): 376–388. doi:10.1111/j.1439-0469.2009.00561.x.
Spotorno, A.E., Manríquez, G., Fernández L., A., Marín, J.C., González, F. i Wheeler, J. 2007.
Domestication of guinea pigs from a southern Peru-northern Chile wild species and their middle pre-
Columbian mummies. str. 367–388 u: Kelt, D.A., Lessa, E.P., Salazar-Bravo, J. i Patton, J.L. (ur.). The
Quintessential Naturalist: Honoring the Life and Legacy of Oliver P. Pearson. University of California
Publications in Zoology 134:1–981 ISBN 0-520-09859-5.
Nowak, Ronald M. (1999). Walker's Mammals of the World, 6th edition. Johns Hopkins University
Press. ISBN 978-0-8018-5789-8.
Glenday, Craig, ured. (2006). Guinness Book of World Records. Guinness World Records Ltd. str. 60.
ISBN 978-1-904994-02-2.
Graur, D.; et al. (1991). "Is the Guinea-Pig a Rodent?". Nature. 351 (6328): 649–652.
Bibcode:1991Natur.351..649G. doi:10.1038/351649a0. PMID 2052090. S2CID 4344039.
D'Erchia, A.; et al. (1996). "The Guinea Pig is Not a Rodent". Nature. 381 (6583): 597–600.
Bibcode:1996Natur.381..597D. doi:10.1038/381597a0. PMID 8637593. S2CID 4336262.
Noguchi, Tomoo; Fujiwara, Satoko; Hayashi, Sucko; Sakuraba, Haruhiko (februar 1994). "Is the
guinea-pig (Cavia porcellus) a rodent?". Comparative Biochemistry and Physiology Part B:
Comparative Biochemistry. 107 (2): 179–182. doi:10.1016/0305-0491(94)90037-X.
Kosovo
208 jezika
Stranica
Razgovor
Čitaj
Izvorni kôd
Historija
Alati
Republika Kosovo
Republika e Kosovës (alb.)
Republika Kosovo (sr. lat.)
Република Косово (sr. ćir.)
Zastava Grb
Himna: Evropa
0:58
Savremeno doba
17. februara 2008. godine u 16 sati skupina ljudi koja je sebe nazvala Vođe našega naroda, demokratski izabrani,djelujući
izvan UNMIK-ovog okvira privremene samouprave (ne zastupajući Skupštinu Kosova ili bilo koju drugu od ovih institucija),
izdali su deklaraciju o neovisnosti kojom je uspostavljena Republika Kosovo.[8][9], jamčeći zaštitu svim nacionalnim
zajednicama na Kosovu. Istog su dana donijeli odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, 18. februara,
pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao nezavisnu državu prvi priznao Afganistan, a najveće zemlje
Evropske unije (Francuska, Velika Britanija, Njemačka) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo
su istog dana priznale i Sjedinjene Američke Države. Sama Evropska unija ostala je podijeljena po pitanju priznanja
neovisnosti Kosova, budući da se tom činu oštro protivila Španija, a onda i Rumunija, Slovačka i Kipar. Istovremeno, u
Beogradu i drugim gradovima u Srbiji došlo je do nasilnih prosvjeda.
19. marta 2008., hrvatska je vlada, u dogovoru s vladama Republike Mađarske i Bugarske, usvojila Zajedničku izjavu, kojom
su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova. Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje
sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova. Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je Fatmir
Sejdiu
Međunarodne integracije
Evropske integracije
Pristupanje Kosova Evropskoj uniji (EU) na trenutnom je dnevnom redu za buduće proširenje EU. EU je Kosovo priznala
kao potencijalnog kandidata za pristupanje. Kosovsko proglašenje neovisnosti od Srbije doneseno je 17. februara 2008.
godine. Nezavisnost nisu priznale Srbija, te sljedećih pet zemalja članica EU-a: Slovačka, Španija, Rumunija, Grčka i Kipar.
Da bi se osigurala stabilnost na teritoriju i neutralnu vladavinu policije, EU radi na Kosovu pod pokroviteljstvom privremene
uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), uvođenje policijske i civilne resurse u okviru Evropske unije za pravosudne
misije (EULEX). Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Kosova donese je 26. februara 2016, a stupio je
na snagu 1. aprila 2016.
NATO integracije
Kosovo je zemlja koja teži priključenju ka partnerstvu za mir.Stav Kosova za pridruživanje NATO-u je nepoznat
Kraljevina Dardanija
Kraljevina Dardanija
Rimska Dardanija
Rimska Dardanija
Bizantinska Dardanija
Bizantinska Dardanija
Kosovo 1941.
Kosovo 1941.
Geografija
Karta Kosova
Kosovo je država koja se nalazi u centralnom dijelu Balkanskog poluostrva. Sa površinom od 10.908 km2, Kosovo je jedna
od najmanjih država Evrope. S obzirom na njegovu relativno malu površinu, Kosovo se odlikuje raznolikim topografskim
karakteristikama. Okruženo je planinama: Šar-planinom na jugu i jugoistoku, na granici sa Sjevernom Makedonijom, dok se
na sjeveru države uzdiže Kopaonik. Granice na zapadu (sa Crnom Gorom i jugozapadu (sa Albanijom) su takođe planinske
gdje se nalazi i najviši vrh Kosova, Đeravica, visine 2.656 m. Centralni dio države je uglavnom brdovit dok se dvije velike
ravnice prostiru u zapadnom i istočnom dijelu.
U hidrografskom smislu, Kosovo ima ograničene vodne resurse. Glavne rijeke su Bijeli Drim, koji teče prema Jadranskom
moru, Južna Morava na području planine Goljak i Ibar na sjeveru. Sitnica, pritoka Ibra, najduža je rijeka koja u potpunosti
protiče teritorijom Kosova. Postoji nekoliko manjih prirodnih jezera, ali najvažnija jezera u državi su vještačka. Najveća
jezera su Gazivode, Radonjić, Batlava i Badovac. Na Kosovu takođe postoji veliki broj kraških, termalnih i mineralnih
izvora. Kosovo je država u Jugoistočnoj Evropi a graniči sa Albanijom na jugozapadu, Sjevernom Makedonijom na
jugoistoku, Crnom gorom na zapadu i Srbijom na istoku i sjeveroistoku. Prostire se između 42. i 43. paralele i između 20. i
22. meridijana.
Ukupne je površine od 10.908 km2 što je svrstava kao 169. državu po velečini na svijetu.
Država Dužina u km
Albanija 113,551
Sjeverna
Makedonija
170,772
Srbija 380,068