ZDRAVSTVENA ZAŠTITA OSOBA S

INVALIDITETOM I POTEŠKOĆAMA
U RAZVOJU
Radila : Husejnović Habiba učenica II-4
NERAZUMIJEVANJE
TERMINA
UMJESTO UVODA
PITANJE ZA RASPRAVU
• Šta znače sljedeći termini?
• Koje su i prednosti, a koji nedostaci?
• Poredajte ih od najprihvatljivijeg do najmanje prihvatljivog.

OSOBA S POSEBNIM
INVALID OSOBA S INVALIDITETOM
POTREBAMA

OSOBA S RAZVOJNIM
OSOBA S TEŠKOĆAMA HENDIKEPIRANA OSOBA
TEŠKOĆAMA
KO SU „INVALIDI”?
PROBLEM TERMINOLOGIJE
• NE postoji konsenzus:
• oko jedinstvenoga i potpuno prikladnoga naziva za populaciju "osoba s
invaliditetom"

• Mnogo znanstvenika i stručnjaka:

• pokušavaju iznaći najprihvatljiviji koncept

• u svakodnevnom govoru, medijima, udrugama, lokalnim i državnim

institucijama, čak i u službenim dokumentima:
• I dalje se rabe vrlo različiti izrazi
KO SU „INVALIDI”?
PROBLEM TERMINOLOGIJE
pojam "invalidi„

• Najčešće se upotrebljava

• nosi u sebi vrlo negativnu konotaciju

• izravno stavlja osobu koju se takvom naziva u podređen položaj u odnosu na "normalnu", uobičajenu, zdravu
populaciju

• Rječnik bosanskog jezika (2000.).

• pod pojmom "validan" navodi značenja poput ispravan, valjan, koji vrijedi itd.
• prefiks "in" ima odrično značenje,
• "in-valid", "in-validan„ označava onoga koji nije ispravan, koji nije valjan, koji ne vrijedi

• In-validan = ne-vrijedan
TKO SU „INVALIDI”?
PROBLEM TERMINOLOGIJE
termin „hendikep”, „hendikepiranost”

• negativan prizvuk

• Riječ hendikep engleskog je podrijetla

• kovanica je dviju riječi: hand = ruka i cap = kapa
• to asocira na povijesno težak položaj i siromaštvo invalida, odnosno vrijeme kad su invalidi
pružajući kapu u ruci prosili milostinju kako bi preživjeli

• Hendikep = ograničenje mogućnosti, šanse za ravnopravno sudjelovanje u društvu,

naglašava se različitost i suprotnost između osobe i njezina društvenog okruženja
KO SU „INVALIDI”?
PROBLEM TERMINOLOGIJE
Termin "osobe s posebnim potrebama"

• svojevrsno doživljavanje navedene populacije kao:

• tereta društva,
• dijela populacije koji ima neke posebne zahtjeve, a onda i velike troškove koji bi uvelike opteretili
društvenu sredinu.

• Osobe s invaliditetom doživljavaju ovaj naziv kao vrlo neprimjeren:

• Ističu kako oni nemaju nikakve posebne potrebe, odnosno ne traže nekakve posebne povlastice za sebe
• Radi se o zadovoljavanju potpuno uobičajenih ljudskih potreba dostupnih svim ostalim članovima društva

• Svaki čovjek ima neke svoje vlastite, posebne, potrebe

KO SU „INVALIDI”?
PROBLEM TERMINOLOGIJE
Termin "osobe s trajnim tjelesnim i/ili mentalnim poteškoćama„

• možda najprimjereniji izraz

• ali nikako ne i idealan

KO SU „INVALIDI”?
PROBLEM TERMINOLOGIJE
Misao vodilja za korištenje termina

• uvijek prvo naglasiti riječ osoba

• naglašava se da je riječ o osobi u punom značenju te riječi
• onda dodati specifičnost
• budući da treba imenovati dotični dio populacije, dodaje se i nastavak

• Primjeri:
• osoba s invaliditetom (a ne invalid)
• osoba s oštećenjem sluha (a ne gluha osoba ili slušno oštećena osoba)
• dijete s razvojnim teškoćama
TERMINOLOGIJA
1980. Svjetska zdravstvena organizacija – Međunarodna klasifikacija
oštećenja, invaliditeta i hendikepa

• ovaj dokument stavlja naglasak na tri bitne stavke:

• oštećenje
• invaliditet
• hendikep
TERMINOLOGIJA
Oštećenje
• svaki gubitak ili nepravilnost psihološke, fiziološke ili anatomske građe ili funkcije.

• Karakteriziraju ga:
• gubici ili nepravilnosti koji mogu biti privremeni ili trajni
• uključuju postojanje ili pojavu anomalije, defekta ili gubitak ekstremiteta, organa, tkiva ili
druge strukture tijela, uključujući sustave mentalne funkcije.

• Stavlja se naglasak na:

• patološka stanja, odnosno poremećaje pojedinih organa
• stoga se može govoriti o brojnim kategorijama oštećenja (intelekta, uha, oka, kostura itd.)
TERMINOLOGIJA
Invaliditet u zdravstvenom smislu:

• označava svako ograničenje ili smanjenje sposobnost i (koje proizlazi iz oštećenja) izvođenja neke aktivnosti na način
ili unutar raspona koji se smatra normalnim za ljudsko biće

• Invaliditet je korak dalje od oštećenja

• za razliku od oštećenja koja se zadržavaju na razini pojedinih organa, invaliditeti govore na razini ljudskoga bića ili,
bolje rečeno, nivou cjelovitog organizma.

• Naglasak je stavljen na riječ "aktivnosti", jer:

• invaliditet karakteriziraju ispadi ili manjkavosti u izvođenju određenih aktivnosti u svakodnevnom životu.

• ovaj koncept obuhvaća kategorije kao što su invaliditeti ponašanja, invaliditeti, komunikacije, invaliditeti osobne
njege, spretnosti itd.
TERMINOLOGIJA
Hendikep

• poteškoća pojedinca, nastala zbog nekog oštećenja ili invaliditeta

• ograničava ili sprječava izvršenje funkcije koja je za toga pojedinca normalna (ovisno o dobi, spolu te socijetalnim i kulturnim
činiteljima).

• Dok oštećenje ostaje na razini organa, invaliditet na razini organizma, hendikep, uključuje društvenu dimenziju

• hendikep karakterizira nesklad između:

• učinka ili stanja pojedinca i
• očekivanja grupe u kojoj osoba živi i kojoj pripada

• Hendikep kao posljedica oštećenja i invaliditeta očituje se u nemogućnosti ispunjavanja normi koje sredina nameće svakom pojedincu.

• možemo govoriti o:
• hendikepu pokretljivosti, hendikepu društvene integracije, hendikepu ekonomske neovisnosti itd.
TERMINOLOGIJA
osoba s invaliditetom
• svaka osoba koja je
• zbog tjelesnog i/ili mentalnog oštećenja,
• privremenog ili trajnog,
• prošlog, sadašnjeg ili budućeg,
• urođenog ili stečenog pod utjecajem bilo kojeg uzroka,
• izgubila ili odstupa od očekivane tjelesne ili fiziološke strukture
• te je ograničenih ili nedostatnih sposobnosti za obavljanje određene aktivnosti
na način i u opsegu koji se smatra uobičajenim za ljude u određenoj sredini"
NEKI PRIMJERI
• Paraplegija – oduzetost donjih ekstremiteta, uzrokovana ozljedom torakalnog, lumbalnog ili sakralnog
dijela kralježničke moždine koju karakterizira djelomični ili potpuni gubitak funkcija i pokreta ispod
razine oštećenja;

• Amputacije ekstremiteta - stanje nakon traumatskog ili stečenog gubitka udova;

• Cerebralna paraliza - skupina motoričkih oštećenja uzrokovanih lezijom središnjeg živčanog sustava u
ranim stadijima njegovog razvoja (Kuban i Leviton, 1994.), s posljedičnim oštećenjem funkcije pokreta
(moguća potpuna nepokretnost) te nizom drugih oštećenja proizašlih iz navedene lezije;

• Multipla skleroza - sporonapredujuća bolest središnjeg živčanog sustava koju karakteriziraju difuzni
(raspršeni) plakovi (nakupine) demijelinizacije (gubitka bijele tvari - mijelina) u mozgu i kralježničkoj
moždini, što rezultira različitim neurološkim simptomima i znakovima koji se javljaju u remisijama i
egzacerbacijama, s mogućim razvojem otežane ili potpune nepokretnosti osobe.
TERMINOLOGIJA - DJECA
Djeca s teškoćama
• biološke teškoće, teškoće u učenju, problemi u ponašanju, emocionalni
problemi, socio-ekonomske teškoće

Učenici s teškoćama u razvoju

• tjelesna, mentalna, intelektualna, osjetilna oštećenja i poremećaji funkcija

• Učenici s posebnim obrazovnim potrebama

• daroviti učenici
• učenici s teškoćama u razvoju
TEŠKOĆE U RAZVOJU - PRIMJERI
ORIJENTACIJSKA LISTA MZOS-a

1 Oštećenja vida

Oštećenja sluha
2

3 Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju

4 Oštećenja organa i organskih sustava

5 Intelektualne teškoće

6 Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja

7 Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju.

PREVALENCIJA
• Udio osoba s invaliditetom u općoj svjetskoj populaciji oko 10% (600
milijuna osoba)

• "najbrojnija svjetska manjina"

KONCEPTUALNI
POGLEDI
OD MEDICINSKOG DO SOCIO-POLITIČKOG
MODELA PRISTUPA INVALIDITETU

MEDICINSKI MODEL SOCIO-POLITIČKI MODEL

Invaliditet je nedostatak ili nepravilnost. Invaliditet je različitost.

Biti osoba s invaliditetom je negativno. Biti osoba s invaliditetom je neutralno.

Invalidnost imaju pojedinci. Invaliditet proizlazi iz interakcije između pojedinca i

društva.

Lijek za invaliditet povezan je s problemima koji se Lijek za invaliditet povezan je s problemom promjena u
odnose na lijek ili normalizaciju pojedinca. interakciji između pojedinca i društva.

Posrednik lijeka je stručnjak koji utječe na dogovore Posrednik lijeka može biti pojedinac, zastupnik ili bilo
između pojedinca i društva. tko, tko utječe na dogovore između pojedinca i društva.
SEGREGACIJA – INTEGRACIJA -
INKLUZIJA
SEGREGACIJA INTEGRACIJA INKLUZIJA

(naglašava) (naglašava) (naglašava)

Servise za pomoć osobama s Potrebe osoba s invaliditetom Prava osoba s invaliditetom

invaliditetom

Servisi koji postoje u specijalnim Dobrobiti za osobe s invaliditetom

koje pruža sredina u koju su Dobrobiti za sve kroz angažman svih
ustanovama
integrirani

Invalidnost je problem koji se treba Invalidnost je problem koji se da Svi imaju svoje vrijednosti /
riješiti (od strane specijalista) riješiti sposobnosti
SEGREGACIJA – INTEGRACIJA -
INKLUZIJA
ISKLJUČIVANJE

SEGREGACIJA

INTEGRACIJA

INKLUZIJA
Integracija - inkluzija
• Integracija (lat. integer – sav, cjelovit, netaknut, čitav)

• Inkluzija (lat. inclusio – uključivanje, sadržavanje, obuhvaćanje, znači biti

uključen, obuhvaćen, pripadati, biti s drugima
• pretpostavlja višu razinu uvažavanja djece s teškoćama u razvoju, kao ravnopravnih
sudionika u sustavu
• bez izdvajanja u posebne uvjete, a uz osiguravanje posebne pomoći bilo kojem
djetetu kada god je ona potrebna.
 ZAKONSKA
REGULATIVA
ZAKONSKA REGULATIVA
"Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom" (NN, 143/02) kojim se:
• prava definiraju jednako za sve vrste invaliditeta
• prvi put se na jednom mjestu objedinjuje, odnosno stavlja naglasak na
nekoliko različitih, a za ravnopravno sudjelovanje u društvu bitnih, životnih
aspekata:
• prava na profesionalnu rehabilitaciju
• radno osposobljavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija, usavršavanje
• konkretno se definiraju dužnosti, obveze i poticaji poslodavcima za zapošljavanje
osoba s invaliditetom.
• Propisuju se i određene sankcije za nepoštivanje donesenih odredbi.
ZAKONSKA REGULATIVA
"Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom" (NN,
13/03).

• promicanje i osiguravanje prava osoba s invaliditetom

• stvaranje uvjeta za djelotvorno rješavanje problema
• koordinirano djelovanje i učinkovito informiranje na svim razinama
• osiguravanje punog i aktivnog sudjelovanja u životu zajednice
• senzibilizacija društva
ZAKONSKA REGULATIVA
"Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom " (NN,
63/07)

• nastavljena praksa uvođenja međunarodnih standarda u nacionalne dokument

• Dotiče se svih područja interesa osoba s invaliditetom:
• Porodice
• odgoja i obrazovanja,
• profesionalne rehabilitacije
• zapošljavanja,
• rada,
• stanovanja,
• razonode
PROMICANJE
PRAVA
PROMICANJE PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM
8 PRIORITETNIH PODRUČJA
1. pristupačnost 
• učiniti robu i usluge pristupačnima za osobe s invaliditetom te promicati razvoj tržišta pomagala.

2. sudjelovanje
• osigurati da osobe s invaliditetom uživaju sve koristi građanstva EU-a; uklanjati prepreke jednakom sudjelovanju
u javnom životu i slobodnim aktivnostima; promicati pružanje kvalitetnih usluga koje se pružaju u zajednici.

3. jednakost
• suzbijati diskriminaciju na temelju invaliditeta i promicati jednake mogućnosti.

4. zapošljavanje
• znatno povećati udio osoba s invaliditetom koje rade na otvorenom tržištu rada. Oni čine šestinu ukupnog
stanovništva EU-a u radnoj dobi, no stopa njihove zaposlenosti relativno je niska.
PROMICANJE PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM
8 PRIORITETNIH PODRUČJA
5. obrazovanje i osposobljavanje
• promicati uključivo obrazovanje i cjeloživotno učenje za učenike i studente s invaliditetom

6. socijalna zaštita
• promicati pristojne životne uvjete, suzbijati siromaštvo i socijalnu isključenost.

7. zdravstvena zaštita
• promicati jednak pristup zdravstvenim uslugama i ustanovama koje pružaju te usluge.

8. vanjsko djelovanje
• promicati prava osoba s invaliditetom u kontekstu proširenja EU-a i međunarodnih razvojnih
programa.
ŠKOLOVANJE DJECE S POSEBNIM
OBRAZOVNIM POTREBAMA
ŠKOLOVANJE DJECE S POSEBNIM
OBRAZOVNIM POTREBAMA
MODELI POTPORE ŠKOLOVANJU UČENIKA S
POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA

PRILAGOĐENI
PROGRAM

INDIVIDUALIZIRANI
ASISTENT U NASTAVI
POSTUPCI

MODELI
POTPORE PRODUŽENI STRUČNI
MOBILNI TIM
POSTUPAK

SPECIJALIZIRANA
USTANOVA
Faktori vulnerabilnosti
• poteškoće u učenju
• npr. učenici s poremećajem učenja, intelektualnim teškoćama

• emocionalne poteškoće
• npr. učenici koji su doživjeli zanemarivanje ili zlostavljanje

• Duštvene poteškoće
• npr. učenici s poremećajem iz autističnog spektra
Faktori vulnerabilnosti
• poteškoće u ponašanju
• npr. učenici s ADHD-om, poremećajem ponašanja

• poteškoće u kretanju i zdravstvenom stanju

• npr. učenici s cerebralnom paralizom imaju poteškoće u kretanju

• povećan rizik od psihičkih bolesti

• npr. 30 do 50% djece s teškoćama u učenju ima psihički poremećaj
Smanjivanje vulnerabilnosti djece s teškoćama u
redovnim školama

učiniti ih:

• vidljivima
poboljšavanje i olakšavanje
• sigurnima budućnosti
• sposobnima

• samostalnima
Senzibilizacija i priprema okoline

osviještenost i pozitivni stavovi

edukacija učitelja i ostalih djelatnika

prilagodba kurikula, plana & programa

Senzibilizacija i priprema okoline

informiranje učenika i
roditelja

priprema integriranog
učenika
Senzibilizacija i priprema okoline

suradnja i timski rad

opremanje i
prilagodba prostora
 ZAKLJUČNA
RAZMATRANJA
PRIMJERI IZ SVAKODNEVNICE
Poslodavci radije plate kaznu, nego da zaposle osobu s
invaliditetom

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

obvezuje poslodavce s više od 20 radnika da zaposle osobe s invaliditetom
ili, ako to ne mogu ili ne žele, ispoštuju neku drugu kvotnu obvezu kao što je
plaćanje naknade.
PRIMJERI IZ SVAKODNEVNICE
Curici kojoj pucaju kosti dok hoda oduzeli
invaliditet

Vita Maria ima devet godina i ide u drugi razred osnovne škole. Od
rođenja boluje od rijetkih bolesti, neurofibromatoze tipa 1,
kongenitalne pseudoartroze tibije fibule te obostranog optičkog
glioma.

Prije dvije sedmice doživjeli smo šok. U vijeću vještaka, među

kojima nije bilo ni ortopeda ni neurologa, a oni bi trebali o tome
odlučivati jer bolest je genetska - neurološka, a potom i
ortopedska, vještačila je oftalmologinja i izjavila kako ‘dijete nije
invalid, nego dijete s blažim smetnjama u razvoju
PRIMJERI IZ SVAKODNEVNICE
Profesori rade s onima koji čuju, a mi gluhi sjedimo po strani. Ponašaju se prema nama kao da smo
glupi. A ako nešto nisam razumio, onda se i ljute

Marko iz Zagreba do ove školske godine nije imao prevoditeljicu znakovnog jezika. Gluh je od rođenja,
no fluentno govori hrvatski znakovni jezik i internacionalni znakovni jezik, a pomalo zna francuski i
njemački.

- Profesore koji ne znaju znakovni jezik mogu samo gledati. S nekima uopće nemam kontakt i ružno se
ponašaju prema meni i ostaloj gluhoj djeci. Zanemaruju nas i obraćaju se samo učenicima koji čuju -
žali se Marko.

- Profesori rade s onima koji čuju, a mi gluhi sjedimo po strani. Ponašaju se prema nama kao da smo
glupi. A ako nešto nisam razumio, što je često, onda se ljute na mene - ističe Marko, koji ide u osmi
razred.
PRIMJERI IZ SVAKODNEVNICE
Unatoč teškom hendikepu, pokrenuli su kreativni biznis proizvodnje
sapuna

Anto je potpuno slijepa osoba i bavi se proizvodnjom personaliziranih

sapuna.

Rade po osam sati od ponedjeljka do petka.

Dnevno proizvedu 60 sapuna.

PRIMJERI IZ SVAKODNEVNICE
Naši sinovi su neizlječivo bolesni. Ali mi smo sretni, nemojte nas žaliti!

Kada je Danijela treći put zatrudnjela, i samo tjedan dana prije nego što je na svijet donijela trećeg sina Luku, saznali su
informaciju koja ih je zaprepastila i, premda nisu ni mogla pretpostaviti što ih sve čeka, slutili su da će im se život iz temelja
promijeniti. Njihovim dječacima, i Slavku i Petru, potvrđena je dijagnoza najtežeg progresivnog oblika mišićne distrofije
poznatog i po nazivu Duchenneova. Poslije je ista dijagnoza potvrđena i Luki.

Oboljeli od te neizlječive bolesti rijetko dožive više od 20 godina. 

Sva trojica se kreću uz pomoć elektromotornih kolica i imaju brojne
druge poteškoće, a kako vrijeme odmiče, stanje im je sve teže. 

„Shvatiš da možeš ili plakati ili suočiti s problemom i boriti se za svoju

djecu. I to je to. Od plakanja nemate ništa. S time smo se obadvoje
pomirili”, ističe Danijela i s mužem uglas govori kako nemaju vremena
zapadati u psihičke krize.

Stoga, kažu, ni ne razmišljaju o bilo kakvim krizama i glupostima, nego žive iz

dana u dan, uživaju sa svojom djecom i trude se voditi što normalniji život. 
SINTEZA I ZAKLJUČAK
U malim grupama:

Raspravite: Je li društvo uistinu prihvatilo osobe s invaliditetom kao

ravnopravne članove društva?

Smislite: Konkretne strategije za poboljšanje života osoba s invaliditetom i

djece s teškoćama u razvoju.
HVALA NA PAŽNJI !