See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/327791018

Jezična svjesnost i učenje engleskog i njemačkog kao stranih jezika

Article · September 2018

CITATION READS

1 58

1 author:

Vesna Bagaric Medve

University of Osijek
26 PUBLICATIONS   16 CITATIONS   

SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

Textual Coherence in Foreign Language Writing: Croatian, German, English, French and Hungarian in Comparison (KohPiTekst) View project

All content following this page was uploaded by Vesna Bagaric Medve on 21 September 2018.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

 Stranijezici XXX (2001), 1
- 2
H
ma:
Prilozi objavljeni u Stranim jezicima re-
feriraju se u sljedeiim sekunda¡nim izvori-
LLBA Linguistics and Language Beha-
viour Abstracts, Sociological Abstracts,
Bt /LB Bibliographie Linguistique/Lingui-
stic Bibliography, Language Teaching Ab-
stracts, Linguistics Abstracts, MLA Biblio-
U
H
N
graphy

4ù

H
Casopis izlazi ðetiri puta godiSnje.

Godi5nja pretplata 100,00 kn. Pojedini

broj 25,00 kn. Dvobroj 50,00 kn.

Godi5nja pretplata za inozemstvo 28,00

DEM. Pojedini broj 7,00 DEM. Dvobroj
14,00 DEM.

Pretplate ðaljite na adresu

h
H
Skobka kn¡iga, Masarykova 28,
10000 Zagreb.

z
Broj iiro-raöuna kod PBZ
30r 05-603-38760.

Devizni raöun kod PBZ

7001 0-9382800 -0t5't 46.

Adresa uredniStva
Filozofski fakultet, Odsjek za fone-
tiku, soba B-324, Ivana Luðióa 3,
10000 Zagreb

tF
'Telefon: (01)
61 20 097;
telefax: (01) 6120096;
e-mail: strani jezici @ffzg.hr

IzlaZenje õæopisa financijski pot-

pomaZe Ministæstvo znanosti i
tehnologije Republike Hrvatske.

Naklada 850 prin¡eraka.

Strani jezici, 30 (2001), br. L - 2,

Zagreb

r^
I
 ' ¡i

sADRZAI
uvoDNA RtJEc................. 189
LINGVISTIKA I METODIKA
Maja Bratani(
ODGAJANJE KULTURE UPOTREBE RJECNIKA U SKOLI:
ULOGA NASTAVNIKA STRANIH JEZIKA............ ..........191
Sanja Grahek
FRANCUSKI CI-RI'¡OVI KAO KVANTIFIKATORI:
PRILAGODBA TEORUSKOG OKVIRA POTREBAMA NASTAVE
Nastja Poljak
IZRAZAVANJE EMOCIONALNIH STANJA I OSJECAJA
., U RUSKOM JEZIKU
Nastja Poljak
sEMANTICKE PARADIGM E PREDIKATA UNUTARNJIH
STANJA U RUSKOM JEZIKU...........
..213
Velimir Pi5korec
TEMELJNI POJMOVI DODIRNOGA JE2IKOs1OV1JA....,........,...... ......21g
NASA ISKUSruA
Lidija Kraljevi(
NEKE STRATEGIJE ZA POVECANJE MOTIVACUE U NASTAVI ENGLESKOG
)EZIKA..2I}
Trisnja Peji(
PRTMJENA pJESME U NASTAVT STRANTH JEZtKA............ ....................233
Tritnja Peji(
VIDEO MATERIJALI U NASTAVI STRANIH JEZIKA............
BoZica Jakovlev
BEJZBOL U PRUEVODU ........................241
PRIKAZ
Vel¡m¡r Petrovi(, Z. Glovacki-Bernardi, A. Kovaðec. M. Mihaljevi(.
D. W. Halwachs, K. S0rnig, ch. penzinger i R. Schrodt: uvoó u LlNGVI5TIKU.......245

KRONIKA
Petra Zagar
XII. MEÐUNARODNI SKUP NASTAVNIKA NJEMACKOG JEZIKA, LUZERN
12.7.DO 4. 8. 2001.......
I

ISSN 0351,-0åq0
 Stranijezici 30 (2001), 3 LINGVISTIKA, METODIKA
lzvofn¡ znanstven¡ Clanak

v
Pr¡mljen 2.7.2001.
UDK 371.32:1 59.953:811.1 1 1'243:811.112.2,243
Prihva(en 5. 1 1. 2001.
'G
JEZICNA SVJESNOST I UCENJE ENGTESKOG
r NrEMAcxoc rEZrKi^
tr:,::RANTH
Pedago5ki fakultet u Osijeku

Istraãivanje prikâzano u ovom ðlanku imaloje svrhu utvrditi u

kakvom su odnosujeziðna svje-
snost (s posebnim osvrtom na gramatiõku svjesnost) i uspjeh uðenika
u engreskom injemaðkom
jeziku. Uzorak (N 135 za engleskijezik i N 84 za qiemaõkijezik)
= = ukljuðivaoje uðenike fredih
razreda srednje 5kole, koji su engleski/njemaðkijezik uðili kao prvi
stranijezik najmanje Sest
ili sedam godina. Podaci o stupnju gramatiðke svjesnosti uðenika te o razini njihove jeziðne
kompetencije prikupljeni su posebno izraalenim testovima svjesnosti jeziðne
i kompetencije.
Analizom rezultata dobivenih deskriptivnim statistiðkim metodama,
te izraõunavanjem koefi-
cijenta korelac{ie utvrtlenaje povezanostjeziðne, tj, gramatiðke
svjesnosti i uspjeha uðenika i
u engleskom i u njemaðkom jeziku. Visoka pozitivna korelacija utvrttena je
kako izme¿u uo-
ðavanja (nife razine svjesnosti) i uspjeha uðenika, tako i izme¡tu
razumijevanja (viðe razine
svjesnosti) i uspjeha uðenika. Na kraju se predlaZe mogudi model uõenja
stranog jezika temeljen
na primjeni pristupa jeziðne svjesnosti.

Kljutne rijeëi: jeziëna svjesntosl uoëavanje, razumijevanje, jezíha kompetencija

\ uvon
0d kada je jeziëna svjesnost postala temom
istraZivanja u nizu znanstvenih podru{a, po-
najviSe na polju teorije usvajanja drugog jezika,
te psihologije, nastojalo se ustanoviti u kakvoj
je vezi (jezitna) svjesnost s uspjehom u uëenjú
jezika (Ellis. 1990; Lightbown i Spada, 199ô;
Tönshoff, 1990, 1992; Hulstijn, 1 990; Hulstijn
i DeGraaff, 1994; Green i Hecht, 1992; Hecht,
1994; Fotos, i993; Reber, 1993; Vanpatten i
Cadierno, 1 993; VanPatten, 1994; DeKeyser,
1994; Yip, 1994; Schmidt, '1994, 1995; Robin-
son, 1996; Rutherford, 1987; Sharwood Smi-
th, 1997; Knapp-potthoff, 1997). Ovdje opisa-
no istra2ivanje poduzeto je upravo s tim ciljem.
No, prije nego prijedemo na predstavljanje
rezultata istraZivanja, potrebno je istaknuti da
smo se u ovom istraZivanju bavili samo jednim
aspektom jezitne svjesnosti -vjesnosti o mor-
fosintaktitk¡m oblicima i strukturama jezika
(gramatitka svjesnost), a sam pojam svjesnosti
definirali smo u smislu Schmidtove interpreta-
cije svjesnosti (conscrbusness) kao svjesnosti u
u2em smislu (consciousness as awareness).
Prema Schmidtu (1994) dva su stupnja ovog
oblika wjesnosti - niZi stupanj, koji se odnosi na
uoðavanje (noticing), te visi koji upu(uje na
razumijevanje (understandingl. Uoðavanje je
osnovni oblik svjesnosti, a Schmidt (1995) ga
upotrebljava u znaëenju svjesne zabiljeSke (con-
scious registration) o pojavi nekog dogadaja,
dok razumijevanje predstavlja prepoznavanje
op(ih natela, pravila i uzoraka. Uoëavanje se,
dakle, ostvaruje na povr5inskoj razini mentalnih
procesa, za razliku od razumijevanja, koje
ukljuðuje dublju razinu analize i apfrakcije.
Razum ijeva nje mo2e proizaCi iznutr a (i nte rna!-
generated) ili biti pruZeno izvana{externally
þ
provìded). U prvom slutaju govorimo o impli-
citnom, a u drugom o eksplicitnom u(enju
jezika.
V. Bagarió: Ieziðna svjesnost i uðenle i njemaðkog jezika,107
T ffi rcrntfuvtNJv ODNOSA
ç/ JEZICNE SVJESNOSTI I zik u kojem su testirani uCili su najmanje Sest
USPJEHAaCø¡,ttXl,
Ciljevi istra2ivanja
Kao Sto smo ve( spomenuli, glavni cilj ovog
istrazivanja bio je utvrditi postoje(u razinu wje-
snosti uðenika o odredenim gramati(kim obli-
cima istrukturama engleskog, i njema(kog je-
zika, te ustanoviti je li ta razina svjesnosti u
korelaciji s u(enikovim uspjehom u u(enju en-
gleskog, odnosno njematkog kao stranog je-
zika. Osim ovog glavnog cilja istra2ivanja, po-
stavili smo si i nekoliko sporednih ciljeva, kao
Sto su:
- l2l Stranijezici 30 (2001),
gimnazije iliekonomske Skole u Osijeku), a je-
ili sedam godina. lspitanici su izabrani meto-
dom slutajnog uzorka.
Instrumenti
Podatke o znanju utenika u navedenim
stranim jezicima prikupili smo testom jeziCne
kompetencije, a testom svjesnosti podatke o
postoje(oj razini njihove jeziCne, tj. gramatitke
svjesnosti. Test jeziðne kompetencüe sasto-
jao se iz tri dijela - zadatka dopunjavanja tek-
sta odgovaraju(im rijetima, zadatka visestru-
kog izbora i pismenog sastava na zadanu
temu. Test svjesnosti imao je dvije verzije. U
verziji A trebalo je u svakoj od 1 2 re(enica pro-
3 Stranijezici 30 (2001),3 V. Bagarii: Jeziðna svjesnost i engleskog i jezika 107- t2l
(avanja morfosintakti(ke pogreSke,
a razumije_ ispitanika.
vanje u oblíku objasnjavar¡a pravira kojih'þ
iìo r. ti(e tocnih
-"
objasnjenja trc
nepostivanje rrroiouåro pógiesku. u vezi's
onasuvariraraodizrazitoeksprict.ff:Ïi:f|l
utvrdivrnjem ovog potonjeg aspekta svjesno- red
V
impricitnog .ur.l.i.rla i. iro, radi izvo-
sti uo(ili smo ve( na samom.po(etku iitrazi- denja
sto tocñ¡in'zat<¡ui.k, o pou.r.norti
vanja odredene probreme..pìtanje je, naime,
poroji
svjeinosti s usp.¡åhom Jra.*;..itr, katego-
li razumijevanje u smisru prepoznavanja riiirari toëna óo¡sn¡*¡.. ú poliupt,
natela, pravita i uzoraka i bez sposobnosti ver- ¡. uwu
deno osam r.rt.gà,íj; iåinog oïfrsn¡.n¡.,
balne artikulacije tih naðela i pravila? Mislimo
da se na ovo pìtanje ne moze oooàuoi¡ti 1
ro- '
Pogreska je gramaticki totno -objasnjena
solutnim NE. Evo i åasto. Ako jeÀoi,r;;k # 0s)
gao tocno uo(itiitotno ispraviti pogresku, 2. Gramatiëkoobjasnjenjepogreskedopunje_
moglo bi se pretpostaviti da je odredéni stu-
noje prijevodom (iSs).
panj razumijevanja o tome zalto nesto
ie
gresno, posiojao l, ni.gouo,,rí.lj, iiäï-
r PogreSka
oo_ 3' ñ-
je objaSnjena samo prijevodom
mijevanje nije znao ili je, jednostavno, bio lljen \ I ),,'

o na(i po jednu gramatiëku pogre5ku, podcrtati pretocit¡ ga.u rijeti. 5 druge strane, ispitanik je 4. Pogre5ka je objaSnjena je naveden
utvrditi u kakvom su odnosu n¡za raz¡na time Sto
je, objasniti i ispraviti. U verziji B od ispitanika mogao pri ispravljanju pogreske reagirati ne- samo odgovarajud gramati(ki nãziv,
svjesnosti (uoCavanje) i uspjeh u uëenju en- tj. na-
se traZilo da podcrtane gramati(ke pogre5ke svjesno, tj. djelovati prema osje(aju ili pak po- ziv gramati(kog o¡t¡ta
gleskog, tj. njema(kog kao stranog jezika, Cft).
objasne i isprave. gadati totno rjesenje, Sto bi znadlo da razu-
te vi5a razina svjesnosti (razumijevanje - u
mijevanje prirode pogreSke, a time isviesnost
¿'
5. vwt
objasnjenje pogreske nije potpuno (Tn).
smislu eksplicitnog znanja) i uspjeh u uðe-
nju navedenih stranih jezika,
Postupak na takvoj viSoj razini, kod njega zapravo nije 6. U jednom drjelu objaSnjenje pogreSke nije
postojala. Kako bi se s ve(om dozom sigurnó- posve to(no (Tp).
o provesti podjelu na podrazine svjesnosti
lspitivanje je provedeno u razdoblju od stu-
stimoglotvrditidaseusluðaiuneobjaSnjenih pogreSkajeobjaSnjenatimeStojenaznaCe-
denog 1999. do svibnja 2000. godine. lspita- 7.
unutar viSe razine svjesnosti te ustanoviti pogreSaka radilo o, nazovimo to, prikrivenoj
nici su po naSem prvom dolasku u Skolu rje5a- nófa je óOreá.ni gramaticfiáüf t mivo
vezu izmedu opisanih podrazina svjesnosti
i uspjeha u(enika u svakom od navedenih
vali test jeziCne kompetencije, a po drugom
svjesnosti, trebalo je testiranje provesti u kom- n.tàCno upotrijebljen (ïk).
¡li

binaciji s intervjuom. No, kako pri koncipiraniu

stranih jezika,
. usporediti razinu svjesnosti uCenika koji su
du2e vrijeme boravili u zemlji njema*oga
govornog podruCja i razinu svjesnosti u(e-
nika koji su njemaCki jezik uCili u Hrvatskoj,
tj. u zemlji u kojoj se njema&ijezik koristi
samo kao strani jezik,
test svjesnosti (prvo verziju testa A, te odmah
istraZivanja nismo predvidjeti i vodenie'razqå- a. ru3v9!9n je gramati&i oblik koji treba upo-
potom iveziju bsta B). Vrijeme predvideno za
rje5avanje testa þziëne kompetencije bilo je 90
vora sa svakim od ispitanikã u vez¡s (ne) pruie-
trijebiti, umjefo upotrijebljenog gramati(-
nim objasnjenjima, moralismo se oslonitisamo kog oblika (Tu).
minuta, a za test svjesnosti 45 minuta. Premda
nt p.rikupljene podatke, u sruðaju
proizvod ove kategorizacije je
su testovi sadrzavali detaljne pismene upute, lgtloT .a skara, na
neobjasnjenih pogresaka opredijeriti za jedán rijem
ispitivat je prije potetka testiranja ispitanike se jednom p"d;Ëii;ùåì¡.
rg 1g,r_
obavijestio o ciliu istraZivanja i natinu rjeSa-
od mogudh na(ina njihove interpretacije. s tim
rnat¡ct¡iocnog) òu¡sn¡.n¡i tio ñuiuis¡rtrpuni
vanja testova.
u vezismatramo kako da je vise vjerojatno da
eksplicitnog ørsríi.,.'ru, å nr ruprålno, potu

. utvrdit¡ postoji li razlika u razini svjesnosti :i,i't]*::ll"l:?':']i*, .uocene,

izmedu uCenika koji uCe engleski kao stra-
ni jezik i onih koji u(e njemaëki kao strani
jezik.
Uzorak
lstraZivanje je provedeno na uzorku od 2 1 9
ispitanika - 135 ispitanika za engleski jezik
(Skupina E) i 84 ispitanika za njematki jezik
(Skupina NJ). Svi ispitanici, ioni iz skupine E i
a ne katàsorija
oDjasnjene pogreske pofupil¡ bez stvarnog smo prepoznali
i i,
t;rrj.rià;i"ùri,i¡.r¡., , i"p¡
Obrada podataka najnizi stupanjeÉspúcitnosti u
pa smo stosá objasnjenju. oonossuih rãiesä¡j.ãu¡rsr¡..i,
Prikupljene podatke obradili smo statistiðki :1ïïij::1-1-y1i:f,ry9i.:kt
mosao bi biti prikazan naikai¡ na s¡éueti
pomo(u programskog paketa SPSS for Win- :::Y:1ï9":lîþkobjasn¡enjatretiratiznakom
oosutnostt, bolje re(eno znakom zanemarivo naëin:
dows (6.1)i StatSoft Statistica (4.5). Glavnista- niske prisutnosti ovog aspekta svjesnosti kod
tisti(ki postupci u istraZivanju bili su i¡ratuna-
vanje aritmeti&e sredine i koeficijenta korelacije.
Eksplicinro znanje Implicitno znanje
Rezultati i diskusija
jedan i drugi oblik svjesnosti (uoÈavanje
- - - -
I i

oni iz skupine NJ, bili su u(enici tre(eg razre- razumijevanje) nrjerili smo testom svjesnosti, u Tg Tgs Tn Tr Tp Ts Tk Tu
da srednje Skole (op(e, jezifte, matematitke kojem se uo(avanje manifestiralo u obliku uo-
Slika 1. Kategorije ekspticitnog objasnjavanja pogregka
V. Bagarié: Jeziðna svjesnost i uðenje engleskog i njemaðkogjezik4 107 - l2l Stranijezici 30 (2001), 3
ô¡ ô¡ t-- \o o\ æ c- $ t
ôl \t \o L q o\ È-
ct o\
\ N o c.l
\o
\o
È-
c.¡ N N N
I
v O ovim kategorijama obja5njenja Ce, inaëe, s uspjehom polignutim na testu jeziCne kom- E ãt

v
o
biti vi5e rijeCi u kasnijem dijelu teksta. petencije. Ovom usporedbom bavili smo se u g
o ¡ Íì
Da bismo, dakle, utvrdili kojije oblik svje- okviru cijelog uzorka, kao i u okviru svake od c o o ra) rf¡
o
- F. o ìa¡ o\ \o e.l \o N s
snosti(uo(avanje ili razumijevanje), a time i koji tri razine znanja koje smo izlucilitako Sto smo o \o o æ N t.
'ð
je oblik utenja (implicitni ili eksplicitni) u uzoj ispitanike s obzirom na broj bodova, ostvaren o
c
vezi s uspjehom u utenju engleskog/njemat- na testu jeziëne kompetencije, podijelili u tri o
.ç
o ó
N
kog kao stranog jezika, usporedivali smo grupe, od kojih je svaka predstavljala jednu od e N æ
cl \o N \o
m æ d: o
\o o\
o $ ct
v1 qo o\ o so"
c.l
izraCunate srednje vrijednost¡ tocno uotenih i tri osnovne razine znanja -
najniZu (0 54 - o
q)
N N ó N cl ñ N N c.f N
obja5njenih morfosintatkitkih pogre5aka na boda), srednju (55 -14 boda) i najviSu (75 - 'õ'
)c)
(l
testu svjesnosti A, te to(no objaSnjenih mor- 100 bodova). I I
fosintakittkih pogreSaka na testu svjesnosti B c
ta)
o €
(a e- o\ T \o o\ o\ \o \o
CJ \ê F. o N æ ôt c-
g t'. h c,¡ ra $ N \o t. ct N
'-
o
Tablica 1.
Ud¡o ispitan¡ka u pojedinoj grupi sastavljenoj s obzkom na raz¡nu znanja g
q
.!
o
\f
o\
\o
rl ct t-
È- N
F-
\o F- $-
e.l o o\
N s o\
o\ ï
¡-
.: cl c,l ñ N c.¡ N c.l cl N
Razina E (N = 135) NJ 1w = 64¡ '- üF

'É'
znanja Broj Prosjeõan St¡nd¡rdn¡ Broj Prosjeðen St¡nda¡dn¡
isoitrnike broi bodov¡ de$i¡ciie irnit¡nik¡ hroi bodov¡ devii¡cii¡ !- t'- ê (a t-
o ra o sf o\ \o æ t- tì
I. 46 43 8,86 30 41 8,94
a
c t N ô¡ o I ôl st
(n
f. N êl æ
al \o \t
ic
II. 58 64 5,21 34 66 5,95 a
o
ilI. 31 82 4,48 20 85 8,03 c
¡-
o\ c- t- \o v N
c.¡
ô
Þ- \o N N €
.9
o ár
Gledano u ukupnom uzorku (tablica 2), ali
bili uspjeSniji u uo(avanju pogreSaka nego u d I
êt ra t.. o\ lt \o
i unutar svake razine znanja (tablica 3), ispita- verbaliziranju pdrode pogreSke. o
o s c¡ \o o\ F. o\ o iñ
\o in ct
nici su i na engleskom i na njema&om jeziku
\o o\ o È. 6\ Ôl d
o
q t.
€q
o
Êq
Tablica 2.
Prosjecan broj tocno fl-) i netocno (N) uocenih, objasnjenih i ispravljen¡h, te neuo(enih, neobjasnjenih i neispravljenih (Ø pogresaka æ
g
o
:i !E
ñ * æ æ æ
o\ $
c\ Þ-
ç st
q *¡- cl
o\ \o \o
t-.
q
ao

engleski (N = 1 35) ¡ za njemack¡ jezik (N = 84) na t€stu svjesnost¡ A i letu sv.¡esnosti I o c.¡ c.¡ a') o
'- ;!
o
'ã
EnglesH jezik Njemaõki jezik ä $
\o
Or c.¡ Õ ôt o o
o Ì\ 6cl N
Test A Test B Test A Test B ¡ci æ
N qì N \f
c. o\
o
I
Arltm.dðk¡ St¡nd{d¡¡ Ariln.tlIkr St¡¡d¡rd¡¡ Arlù¡cdðlq Stuùid!¡ Arttn.dðk¡ St¡il1¡Ìd¡.
æ F' st ! c{ æ o
trcdln¡

T 8,30 2,36 7,01 2,87 ^'t

zø Êl
vq
L so\
c.¡ fi c-l o\ \o \o o\ f o\
Uoðeno N 2,82 1,94 3,31 2,41 o\ o c.'l cl F: \o
O,
v
iri .:
N ci N c.¡ ô¡ ñ c.i
ø 0,88 1,38 1,67 1,90 cü öa
Ãc
T 4,45 3,19 4,30 3,44 4,49 3,10 5,46 2,97 :'t
,üø è¡ rt rt ç n e
c.¡ rt ó o\ \0 (.) e.l r)
Objalnjeno N 2,41 1,94 l,'17 l,7l 2,52 2,30 1,93 1,94 cl
\o $ N ô¡
\o
it
ôt \o \o q m
'do F. ô¡ 0ô !n

ø 5,14 3,79 5,93 4,16 4,99 3,71 4,63 3,55 ¡f,

o!
T 6169 2,81 7,55 2,25 5,32 3,16 6,81 2,94 cd
Fz .lz o tr z Fza zo
Ispravljeno N 4,08 2,28 3,70 t,92 3,83 2,53 2,82 2,37 ñ 9v
o êH
o o
Ø 1,24 1,69 0,76 r,20 2,85 2,51 2,39 2,49 ¡ 9b
d
NÊ

ê o o
Êe
É
o o
Þ ê.- p{¡ o
F c 6 6 tr 6 6
L
Á q
V. Bagariõ: Ieziðna svjesnost i uðenje i njemaðkog jezika,107 - I2l Snanijezici 30 (2001), 3

j. da je gotovo vanju i ispravljanju urvrdena statisti&iznaraj-

Èo
J! ,__1111:b.10, .napomenuti
lzmedu svih.skupina, sastavljenih na 'r
V' s obzirom

v
na razlika na iazini 570 signifikantnosti (tabli-
ra nu znanJa, u toënom uotavanju, objaSnja_ ca 4).
o
c 23
'êo
c
æ
'to
Tablica 4. t" F o F z zà z N F ot
P'vriednoli razlika aritmetick¡h sredinâ u tocnom uocavanju, objasnjavanju
- o F. a a z z t-t- z ô
"
i ispravlianju ze usporedene grupe u skupini o F F z f- zz
t'
jezik) i skupini NJ (njemack¡ jez¡k) E (engleski
na tetu svjesnost¡ n i testû svjesn;í, o
c
I .trq
'ñ
Skupine Engleskijezik Njemaðki jezik o gF
E æ
Grupe I.iII. L im. II. iilr. I.iII. I.iu. II.im.
o t'. t.. þ õr

Uoð. 0,00* 0,00* 0,00* E oã

0,00* 0,00* 0,00* :E
.e< obj 0,00* 0,00* 0,01* 0,00* 0,00* 0,10
.9
E
o
)q¡
'l=l-l-l-l c;
o_
Isp. 0,00* 0,00* 0,00* 0,00x 0,00* g F. ()¿ z F z \) z a z
0,00'ß o o F
F
ñ s za e ñl z ñ =-*
¡rZ
obj. 0,00* 0,00* 0,00*
c \)¿ z t- t- z t- F z, u
þn 0,00* 0,00* 0,03'ß
Isp. 0,00* 0,00* 0,00* 'É' õq
0,001 0,00* 0,00* Eo
*Razlika izmetlu grupa je c 6 oC
statistiðki zraðajna na razini 5% signifikantrosti. N
.-;
Þp
'ñ oo
Premda je ve( iz tablitnog prikaza (tablica o
3) uoëljiva povezanost svjesnosti s uspjehom i
zitivna korelacija (statistiCki znaCajna na razini Þ-
oo
5% signifikantnosti) ustanovljena izmedu nize _c
E
na razini uoëavanja i na razini razumijevanja razine svjesnosti, dakle, uoëavanja, i uspjeha 'õ'
(kako raste razina znanja, raste i prosjeian broj
uðenika u u(enju jezika, a neJto niZa izmedu
o àp
c z tr z F zszF 7 z a lo
tofto uo(enih itotno objalnjenih pogreSaka), zF o u 7 F F N 7 d.;
izratunom koeficijenta korelacije potvrd¡li smo
viSe razine
wjesncsti, tj. razumijevanja iuspjeha .ç
Þ zFz t- F F 2
F. F t- F È F
uÖenika u u(enju jezika (rablice 5 - 6). E
oo
qo
postojanje ove veze. Tako je prilicno jaka po- oc
o!
6 ø9
I
Tabl¡ca 5. e
Korelacija izmedu.uotavania i, poj€dinacno,-obias¡þvanþ i ispravljanja
o
e to 6C
- na testu svjesnost¡ A te rsp¡eha na testu znanja u cijelom uzorku t'r :o
za engleski jez¡k (N = 1 35) i za njematki jez¡t (¡l gq) := .ËE
=
Ët
cc

Toõno objaSnjeno à9
Toðno ispravljeno Uspjeh co s-p
o Fr F F z ñr
z ¡OFi;
q t'. o z a ()¿
F
.g

E Toðno uoðeno 0,69 0,86 0,75 v Fr F F z o F slslslrl .oF

(0,00't) (0.00'ß) ñ c-
l
0,79 o r!õ
NJ Toõno uoõeno 0,90 0,74 €
.É. ! õ.s
f!

*Koeficijent korelacije je
(0,00'È)
maëajarr na razini 5% signifikanhosti.
(0,00'*) (0,00*) o -lii=j=l=l= 5-9
Þ_
E Eg
e
'ñ o¡
Tablica 5. !
Korelacija izmedu objasnjavanja i ¡spravljanja, te objasnjavanla
o .E
i uspjeha na testu znanja u njernatkom (N g4) i engleskomjeziku (N
I 35) na testu svjesnoti A ¡ testu súesnosti B = = o*
É
z Eci
zt- 7z
@ F Éi F oc
t'r o z
Test svjesnosti A
P
o I
o F tr z F rlslsj{rl{z O o;
'-v!
Test svjesnosti B E
áÈú
ooo
o
õ qeì
Toðno
ispravljeno
Uspjeh
Toõno
Uspjeh .g
!
I
ó :õ:
F-! õ
isprarljeno E
o EO
ÞoE
Toðno 0,75 0,ó1 0,60 9Ëe
E
objaSnjeno (0,00*)
0,61 o
.9 È-è
(0,00*) (0,00*)
Toõno 0,83 0,65 0,70
(0,00*)
É
o
c '1-l=l-lil E'F 5
Eõ9
NJ 0,60
À È ø'-
objaðnjeno (0,00*) (0,00*) (0,0r1+)
O.o
¡',- c
(0,00*) o
*Koeñcijent korelacije je
aaöajan na razini 5% signifikantrosti. ¡
É
l-
sl'f þl*1;Jr .E >'e
û oó
rEî
o oã
ì^ õ
fo¡n ¡rrn:v '1,1'l,lll Ëp c
F'- @'
V. Bagariõ: Jeziðna svjesnost i uðenje engleskog i njemaðkogjezika, 10'1 - rzt Strani jezici 30 (2001), 3 Strani jezici 30 (2001),3 V. Bagarió: Jeziðna
107 - 121

iF- Budud da se iz ovih rezultata cini kako je Medutim, iako se uo(avanje powrduje kao kod prve skupine ispitanika znatno veci od
to na svim razinama znanja (tabrica 7)- u koji-
\7 svjesnost na razini uo(avanja vaZnija za uspjeh
u uÈenju stranog jezika, postavilo se pitanje je
li uo(avanje i presudno za uspjeh u u(enju, tj.
predstavlja li sve Sto je uCeno i dio uCenikova
kljuCni element za uspjeh u uCenju, ne moze
se re(i da je i apsolutno dovoljan. Potvrdu toga
na5li smo u podacima o razlici u visini aritme-
tiCkih sredina kcmbinacija TTT (to(no uotena,
on9s. kgq druse skupine
proizlazi da je, kao Sto drzeirpiir.i.k:

ka u kontekstu jeziðne
.?^9y?-q: ma
schmidr (1995)
npr', Krashen (1981), uocavanje jezi(nog obri-
je posreska bita r"c;;';dj;;;Èna,
ii,
no ispiuu-¡ena iti neisp,avi¡#liiiiru r
a neroë_
orø)o¿
onih'u. kojima j. pãõr.it. ¡¡ri'íiocno oujar
v
æ

komunikácije doíorjno njena-i tocno ispravrjena ((T)TT).

znanja?
5 obzirom na vrlo visoku ali ne i aspolutnu
korelaciju izmedu toðno uoCenih itoCno ispra-
vljenih pogreSaka (tablica 5), moglo bi se re(i
da je svjesnost na razini uotavanja klju(an ele-
ment za buduéi uspjeh u utenju. Tome u pri-
log govori i podatak da je, uz ve( spomenutu
pozitivnu korelaciju izmedu uoCavanja i ispra-
vljanja, utvrdena i pozitivna korelacija izmedu
uoCavanja i objaSnjavanja (tablica 5). Uz to je,
dodule samo u njemaëkom jeziku, na testu
svjesnosti B, na kojem su pogre5ke bile nazna-
Èene, ve(i i prosjeëan broj toðno obja5njenih i
ispravljenih pogreSaka (u engleskom jeziku
samo ispravljenih) od onih na testu svjesnosti
A (tablica 2).
Tablica 8.
Prosjecan broj tocno [D i nelotno (N) uo(en¡h, objasnjenih i ¡spravljen¡h pogresaka, te neuo(enih, neobjaSnjenih i neispravljenih
pogrelaka u skupinama l. ¡ 2. na testu svjesnosti A ¡ leslu svjesnosti
Test svjesnosti A
1 1
Arttmet¡ak¡ St¡¡d¡rdn¡
dd¡¡.ii¡
Adtmct¡ak¡
T 8,80 2,84
rsto tako je,
toÈno objaSnjena i toðno ispravljena pogreSka) da se odredeni jeziðni obrik usvóji, drujim
uär.r n. prvoj i drugoj razini znanja, netoë-
i TØT (totno uoCena, neobjalnjena i toðno is- rijecima, u danom trenutku pojavi u jezic-noj
no ob¡asn;en¡e uglavnom rezultiralo i netoënim
pravljena pogre3ka). upotrebionoga kojijezik ucì sratisti(kiznacaj-
isprav'r¡an¡m poé..esr.. tJ. crlññ'ionn. o¿_
Na svim razinama znanja i u njemaCkom i ne razlike na razini 5% siqnifikantnosriizmedu stupan¡e ü tom úg¡.Jr;;ú.:åno
u engleskom jeziku, a pogotovo na drugoj i ¡e na naj_
tre(oj razini znatno je ved prosjetan broj TTT
skupina 1 i 2 utvrdene su, medurim, sa.mo
uo(avanju i ispravrjanju (p 0,00). cinjenica
u
ud¡ìãrini znanjai No, to ,J Àä2. objasniti
= da
znaåajnijom automatizaciom u riotr.oi¡.ric-
od TØT kombinacije. Takoder, kako razina zna- se statistick¡ znatajna razlika izmedu navede-
n¡¡r oút¡[a na to¡ razini-znaÃ¡å ¡lir¡.l'rr sto
nja raste, tako se i broj prve kombinacije po- smo
nih skupina nije pojavira i" u objasnjenju (na 'oiti
vec upozoriti, jézitniobrici uwo¡eni impti_
vedava, a druge smanjuje, kao Sto se, primjeri- testu.wjesnostiA je p 0,15, a.na testú svje_
= citno, bez pråuog iurr;¡;urn¡.ïOnor, ,nr-
ce, smanjuje i prosje(an broj kombinacija u snosti B je P = 0,36) moze se objasnititime
da tar jezitnih r.toíitort¡. pi-¡t#iu pogreste u
kojima su pogre5ke to(no uo(ene, ali neobja5- su ispitanici prve skupine uz nacin impricitnog objåsnjavanju najvecim ¿råiár-üi[ uzrokom
njene/netoðno objaSnjene i neispravljene/ne- u(enja jezika, jezik uðili i u formalnim uvjeti--
nepoznavan¡a funkcije iri pak naziva grama-
to(no ispravljene (TØN / TNN, IØØ /TNØ).lz ma, kojih je karakteristika ekspticitni nacin úce-
tirkih po¡vaþp,. ,, dùgåri;jìjeïpotrijebtjen
navedenog proizlazi da bi se ova niZa razina nja jezika. tpak, kod re skupine ispitnika
visa u aktivu umjesto, pr-riuü, nruäå.Àå¡. a. rto¡i
svjesnosti trebala razviti u viSi oblik svjesnosti razina svjesnosti ne pridonosi toriko uspjehu pogresnom
u gragolskom vremenu i sricno).
da bi uspjeh u uCenju bio osiguran. koliko kod druge skupìne ispitanika, a to se vidi
po t.me sto je razlika izmedu prosjeðnog
ari. kåko ¡e urol svi"n àrt .renih na ør¡¡r*¡
broja toj najvisój razini znan;a in.ìnäÀ.n¡¡ o¿ pro_
tocno objasnjenih i to(no ispravrjenih posre- s1émós
(Ø) saka kod njih puno veca neso róu rspitañita
bio¡a komb;;;i;¡;¿;" uocena, m
täcnoõu¡asn¡en, ¡tãcrãiipiårrìàrìposreska),
B
druge skupine. ostajemó pri-zakljutku Oa'v¡sa ïazina svjesno_
Znati li onda postojanje vise razine svjesno- sti
Test svjesnosti B ..
sti o nekom jeziCnom obliku i uspjeh u Á¡ego_ jezika.
u znacajnoj mjäri utjece u uðenju .r*,än
1. I voj upotrebi? Mogli bismo gotovo ustvrditida
ova ëinjenica postala je jos izrazitijom kada
St¡¡drrdn¡ Aritm.tièk¡ St¡nd¡rd¡r A.itnctiak¡ St¡trd¡rdn¡
lt
tlJt? j"' iako je korelacrja izmedu tocno uo- smo tu visú
razinü sv¡esnäsiii.rløiù na neko-
6,45 2,67
ðenih i ispravljenih pogresaka jaëa od one Þ-
riko podrazina, od one najnize do one najvise,

N I 2,1
medu_tocno objasnjenih iispravljenih (cf ta-
ito na nacin opisan u¡eJ'nài od frethodnih
Uoðeno 2,30 2,J0 3,63 blice 5 i 6), znatno je manji brojiluCajeva _ i
pogtav¡a ovog reksta.
ø 0,30 1,62 1,91 1,93
Tablira 9.
T 5,35 3,65 4,22 2,88 6,00 3,1 I 5,30 2,93 Prosietan brq raznih na(¡na totnog objasnjenja
na testu ejesnost¡ A i lestu sviesnost¡ B u engleskom (N = 1 35) i njemå(kom jez¡ku (N g4)
=
ObjaSnjeno N 1,80 2,33 11< )11 1,50 r,54 2,06 2,05
Test svjesnosti A Test esnosti B
ø 4,85 4,43 5,03 3,50 4,50 3,71 4,67 3,53
E NJ E NJ
T 7,45 3,80 4,66 2,63 8,65 2,98 6,23 2,70 ,{rithetiðk¡ A¡itheti¡k¡ St¡nd¡rdn¡ St¡ndardn¡ Aritoctiùk¡ St¡¡d¡rdn¡
sredin¡ dêvil¡¿ll¡ ^ritmeai¡k¡
sredim dw¡l¡cllr ¡redi¡¡ ddl¡.li'
Ispravljeno N 2,95 3,07 4,ll 2,30 2,40 2,68 2,95 2,27 Te 1,76 1,80 1,98 2,17
ø 1,60 2,46 3,23 2,41 0,95 1,43 2,84 2,59 Tss 0,24 0,51 0,01 0,1 I 0,21 0,87 0,05 0,21
Ts 0,92 0,36 l,0g 0,1 I
lznimka, jest natin implicitnog uëe-
Cini se, ca 8)- onih koji su du2e vrijeme boravili u nje- Tt 0,23 0,56 0,20 0,40 0,33 0,98 0,40 0,74
nja ili, bolje re(i, usvajanja jezika u prirodnoj maðkom govornom podru{u (skupina 1, N = Tn 0,94 I,l0 1,42 1,52 0,76 l,2l
sredini. Nakon Sto smo, naime, usporedili pro- 20) i onih kojito nisu (skupina 2, N = 64), uvi- 1,50 t,6t
Tp 0,43 0,71 0,04 0,19 0,41
sje(an broj uoðenih, objaSnjenih i ispravljenih djeli smo da je prosjetan broj toÕo uo(enih i 0,65
TK 0,39 0,85 l,l2 1,37
pogre5aka kod dvije skupine ispitanika (tabli- ispravljenih, ali i totno objaSnjenih pogreSaka 0,50 1,47 1,39 1,83
Tu 0,21 0,65 0,13 0,49 0,22 0,93 0,15 0,70
V. Bagarió: Jeziðna svjesnost i uðenje engleskog i jezlka,I07 -l2l Stranijezici 30 (2001),3 Strani jezici 30 (2001), 3 V. Bagarii: Jeziðna svjesnost i uðenie engleskog i njemaõkog jezika, 107 - l2l
ÍÞ- Najvi5u podrazinu u sklopu viSe razine svje- zi(nih oblika, koji su se prije dosta vremena
rc
v
niji od njemaðkog ), zanimalo nas je postoji li gramatitkih oblika i struktura koji su, pak, u
V snosti ili svjesnosti na razini razumijevanja (sl¡ka
1) predstavljala su nam tako Tg (gramatiCki
obradili na eksplicitan naëin. Ovom analizom
dobio bise iodgovor na pitanje moZe li ekspli-
razlika u stupnju svjesnosti u uCenju ova dva
jezika.
usporedbi sa sliCnim gramati&im oblicima u
engleskom jeziku puno kompleksniji. Uz to su
toCna) obja5njenja, koja su, gledano u cijelom citno znanje postati implicitno u formalnim U analizi provedenoj s viSe aspekata utvr- u(enici njemaCkog jezika znatno manje izloZeni
uzorku (tablica 9), u oba jezika bila i najzastu- uvjetima uCenja. dili smo da statistiëki znaCajna razlika na razi- njema(kom jeziku.
pljenija. Tn (nepotpuna) objaSnjenja, koja su, Ts (semanti*i totna) objaSnjenja smatrali ni 570 signifikantnosti postoji izmedu engle- lzloZenost u(enika engleskom jeziku, te
inate, druga po zastupljenosti, uz Tgs (grama- smo znakom implicitnog znanja o upotrebi od- skog i njema(kog jezika u uotavanju pogre- engleskoj i ameriökoj kulturi dodatno motivi-
titko-semantitki toCna) objaSnjenja takoder redenoga gramati(kog oblika. Karakteristiëno Saka (P = 0,00). Tako su, primjerice, ispitanici ra uðenike ne samo na u(enje nego i na prak-
smo ubrojili u vi3u podrazinu svjesnosti. Tn za njih jest to da su se uglavnom pojavljivala u engleskog jezika na svim razinama znanja u ti(nu upotrebu engleskog jezika. Osim toga,
- objaSnjenja su se od Tg objaSnjenja razlikova- engleskom jezìku, te da su najve(im d¡elom prosjeku vise totno uocavali pogreSke od ispi- korist od svakodnevne izloZenosti engleskom
la samo utoliko Sto su bila manje-viSe nepre- bila kori5tena u slutajevima kada je trebalo tanika njematkog jezika (tablica 3). U totnom jeziku ogleda se i u mogudnosti implicitnog
cizna ili u nedovoljnoj mjeri detaljna. objasniti upotrebu jednostavnih gramatickih obja5njavanju se, medutim, statistiCki znataj- usvajanja jezika, a rezultat takvog u(enja jest,
Prijelaznim oblicima izmedu vi5ih i niZih obl ika, npr. neodredenih za nipnica someth i ng I na razlika nije pokazala na testu svjesnosti A Sto smo vidjeli, pove(ana svjesnost na razini
podrazina viSe razine svjesnosti smatrali smo Tt anßhing, koji su, k tome, bili davno obradivani (P = 0,93), nego samo na testu svjesnosti B (P uoðavanja, te naglaSen semantidki pristup u
(terminska), Tp (djelomidno pogreSna) iTs (se- (npr. razlici somelany dosla se pozornosti po- jeziftih zakonitosti, dokaz (ega
= 0,01), dakle tamo gdje su pogreSke bile itak- razumijevanju
mantitki totna) objaSnjenja. Problem s Tt (ter- svecuje u osnovnoj Skoli, a u srednjoj Skoli se nute u zadatku. Ovaj put su ispitanici njemað- je ve(a zastupljenost Ts (semanti(kih) objaS-
minskim) objaSnjenjima je Sto je s jedne stra- ,dr2i manje-viSe usvojenom), ili, pak, razliku u kog jezika bili ti koji su prosjefto vi5e toëno, a njenja pogre5aka u engleskom jeziku kojih, s
ne upotreba gramati(kog naziva upuéivala na upotrebi vremena, posebno onih kod kojih bi manje netotno obja5njavali. U skladu s rezul- druge strane, u njematkom jeziku gotovo i
postojanje vrlo visokog stupnja svjesnosti, dok razlika u danom primjeru doSla do izrazaja tatima u uoðavanju, i u prosje(nom broju toð- nema (tablica 9).
s druge strane poznavanje gramatitkog nazi- upotrebom svr5enih i nesvr5enih glagolskih no ispravljenih pogre5aka ispitanici engleskog UCenici njemaCkog jezika uCestalùe se ¡ op-
vlja nije znaðilo i razumijevanje odredene gra- oblika. jezika bili su bolji. Osim toga, i tu je utvrdena Sirnije bave zakonitostima u njema(kom jezit-
mati(ke pojave. Na primjer, ispitanici su testo Konatno, Tk (,,krivi oblik") i Tu (,,umjes- statistitki znaëajna razlika izmedu jezika, kako nom sustavu te je kod njih i razvijenrja wjesnost
koristili objaSnjenja poput ,,Ovo je pasiv" ili t0...") objasnjena predstavljala su najni2e po- na testu svjesnosti A (P = 6,69¡, tako i na te- o gramatiëkim oblicima. Vjerojatno je to razlog
,,Ovdje se radi o indirektnom govoru/kondicio- drazine na viSoj razini svjesnosti. Tk (,,krivi stu svjesnosti B (P = 9,94¡. U vezi s ispravlja- Sto je kod ispitanika njematkog jezika zabi-
nalu" bez pokazanog razumijevanja o tome oblik")objasnjenja su u uzorku bila zastupljena njem potrebno je istaknuti i to da su ispitanici ljeZen zanemarivo mali prosje(an broj Tp
Sto se pod tim zapravo misli. Dokaz da to razu- u relativno velikcj mjeri (narotito u njematkom njemaðkog jezika imali manji prosjeÈan broj (djelomiëno pogre5nih) objaSnjenja. No, ova
mijevanje nije postojalo, bili su (esti sluëajevi jeziku), dok su Tu (,,umjesto")obja5njenja bila netoëno ispravljenih pogre5aka. pove(ana svjesnost u razumijevanju grama-
pogresnog ispravljanja nakon takvih objaSnje- vrlo malo zastupljena, a na nekim razinama lz navedenog se, dakle, mo2e zakljutiti da tiëkih pojava samo djelomifio utjete i na bolji
nja (ne i kod ispitanika koji su du2e vrijeme bili znanja su i izostala. I premda je prosjecan broj postoje razlike izmedu engleskog i njemaëkog uspjeh. Naime, ako odredenu gramatiëku po-
izloZeni jeziku cilju) ili pokuSaji dodatnog poja5- Tk (,,krivi oblik") obja5njenja velik, uspjeh ispi- jezika u stupnju svjesnosti u u(enju tih jezika. gre5ku uCenici njematkog jezika nisu uotili,
njenja gramatitkog naziva koje bi, medutim, tanika u ispravljanju nakon ovakvog objaSnje- Tako je kod utenika engleskog jezika prisut- kod njih se nije aktivirala inaëe prisutna svje-
bilo pogreSno. nja pogreSke je ipak bio slabiji od uspjeha uz nija svjesnost na razini uoëavanja, Sto je, dr2i- snost na viloj razini. Pretpostavljamo da su
Jednako tako problemati(na bila su i Tp Tg (gramatiðki toCna) i Tn (nepotpuna) obja5- mo, jednim dijelom rezultat relativno velike zbog toga udenici njema(kog jezika na testu
objaSnjenja, inaëe karakteristifia po tome Sto njenja, Sto takoder govori u prilog ve(oj pove- izloZenosti u(enika tom jeziku i izvan Skole, a svjesnostiA imali, primjerice, manje Tg (grama-
su bila djelomi(no netoÈna. Na primjer, upo- zanosti viSe razine svjesnosti s uspjehom u ute- drugim dijelom rezultat primjene druktijeg pri- t¡ëki toënih) obja3njenja nego na testu wjesno-
trebu odnosnih zam¡enica wholwhich znatajan nju jezika. No, ovaj bi se odnos podrazina unu- stupa u poduëavanju tog jezika, od onog koji sti B.
broj u(enika obja5njavao je time da se zamjeni- tar vi5e razine svjesnosti svakako trebao detalj- se uglavnom primjenjuje u poduCavanju nje- lpak, postavlja se pitanje kako to da su uðe-
ca who koristi za 2iva bi(a, a which za nezive nije istra2iti na ve(em uzorku ispitanika. maCkog jezika. nici njematkog jezika, kojima smo pripisali bo-
stvari. Drzimo da su ta objaSnjenja prvenstve- S obzirom na raSireno misljenje da se en- U engleskom jeziku se na svim stupnjevima lje razumijevanje gramatiCkih pojava, u veoma
no posljedica nastojanja nastavnika ili samog gleski i njemaCki kao stranijezik razlidto ute i u(enja iznimna pozornost posve(uje wim obf i- velikoj mjeri davaliTk (,,krivi oblik") objaSnje-
u(enika da pojednostavi pravilo, Sto je onda usvajaju (prviviSe implicitno, a drugi eksplicit- cima komunikacije. I u procesu u(enja njemat- nja? Cinise, naime, da kod u(enika njemaëkog
dovelo do njegova preuopôvanja. No, bilo bi no), Sto se, inate, obja5njava time da se tu radi kog jezika se u velikoj mjeri poti(e komunika- jezika postoji iliveoma visoko razuijena razina
wakako zanimljivo provjeriti koliko takva objaS- o razlicitim jezi(nim sustavima (tu prvenstve- cija, alije ona te2e ostvariva. Odredeni objek- svjesnosti ili vrlo niska. To potvrduje i podatak
njenja pravila vode i pogreSkama u upotrebi, no mislimo na razlike u morfologijiisintaksi) i tivni Cimbenici zasigurno utje(u na ovu ëinjeni- o uCestalosti pojedinih kombinacija (tablica 7).
a ako pogreSaka u upotrebi nema u oëekiva- razlititom stupnju izlo2enosti ovim jezicima cu. Na primjer, da bise komunikacija na nje- U samom vrhu liste rangiranih kombinacija u
noj mjeri, trebalo bi vidjeti jesu li takva objaS- (engleskijezik je u medijima, ali i u obrazovanju ma&om jeziku mogla ostvariti bez ve(ih poteS- njema*om se na prvoj idrugoj razini znarya
njenja posljedica automatizacije u upotrebi je- i drugim oblicima dru5tvenog Zivota zastuplje- ko(a, potrebno je usvojiti neke od osnovnih nalaze TTT (toðno uotena, obja5njena i ispra-
V. Bagariõ: Jeziðna svjesnost i uðenje engleskog i njemaðkog jeziku 107 -
;F, vljena pogreSka), NNN (netoho uotena, objaS-
V njena i ispravljena pogreSka) i ØØØ (neuob-
na, neobja5njena i neispravljena pogreSka), dok
je u engleskom jeziku npr. TØf (totno uo(e-
na, neobjasnjena i toCno ispravljena pogreSka)
medu najuCestalijim kombinacijama, Sto je joS
jedan dokaz ve(e svjesnosti utenika engleskog
jezika na razini uoëavanja.
W ZAKAUCAK
Na temelju provedenog istra2ivanja do5li
smo do sljedecih spoznaja o odnosu jezitne
svjesnosti i uspjeha utenika:
a) Utvrdena je pozitivna korelacija izmedu gra-
matiëke, tj. morfosintaktiðke svjesnosti i us-
pjeha uðenika u utenju engleskog i nje-
matkog kao stranog jezika, Sto daje, rekli
bismo, ðvrste osnove za pretpostavku da
postoji veza izmedu vrlo kompleksno shva-
Cene jezitne svjesnosti i uspjeha u(enika.
b) Pozitìvna veza izmedu svjesnosti i uspjeha
utenika potvrdena je i s obzirom na nizu
razinu svjesnosti (uotavanje) i s obzirom na
vilu razinu svjesnosti (razumijevanje) i u en-
gleskom iu njema&om jeziku.
c) Jaca pozitivna korelacija utvrdena je izmedu
nize razine svjesnosti (uo(avanja) i uspjeha
u(enika, a neSto slabija izmedu viSe razine
svjesnosti (razumijevanja) i uspjeha utenika
i u engleskom i u njemaCkom jeziku. Pri-
mije(eno je, medutim, da je visa razina svje-
snosti, za razliku od nize, zapravo u izrav-
noj vezi (posebno u njematkom jeziku) s
onim aspektom uspjeha u(enika (u naSem
slu(aju radi se o uspjehu u gramatici) u vezi
s kojim je mjereni aspekt svjesnosti (u na-
Sem slutaju.ie to bio aspekt morfosintak-
tiëke svjesnosti).
d) Utvrdena je i povezanost podrazina svjesno-
sti (naroCito onih najvi5ih) u okviru vi5e ra-
zine svjesnosti i uspjeha u(enika. Takoder
je uo(eno da su odredene podrazine vi5e
razine svjesnosti {na primjer, one koje pred-
stavljaju prijelazni oblik iz eksplicitnog u
implicitno znanje)slabije zastupljene u nje-
l2l Strani jezici 30 (2001),
maÈkom nego u engleskom jeziku.
e) Potvrdenoje Ca ve(a izloZenostjeziku cilju,
i to ako je osoba duze privremeno boravila
u zemlji u kojoj se jezik cilj govori (u naSem
istra2ivanju radilo se o zemlji njemaðkoga
govornog pcdru(ja), utjete na pove(anu
wjesnof, ali samo na razini uotavanja, a ne
i razumijevanja.
f) Utvrdeno je da postoji razlika u razini svje-
snosti izmedu uÈenika koji u(e engleski i
onih koji ute njema(ki kao strani jezik. No,
odnosi izmedu navedenih skupina utenika
s obzirom na dvije promatrane razine svje-
snosti (uotavanje i razumijevanje) relativno
su slo2eni. Naime, kod uëenika engleskog
jezika ustanwljena je vi3a svjesnost na ra-
zini uoðavanja, dokje kod u(enika njemaÖ-
kog jezika utvrdena vita svjesnost na razini
razumijevanja, ali samo ako svjesnost po-
stoji na razini uoëavanja.
Metodiëke implikacije navedenih spoznaja
su viSestruke:
Prvo, utvrdeno postojanje veze izmedu je-
zitne svjesnosti i uspjeha uëenika u utenju
engleskog i njemaëkog kao stranog jezika
upu(uje na svrsishodnost i opravdanost pri-
mjene pristupa podizanja svjesnosti u utenju
stranog jezika kcji je, usput re(eno, u ve( duze
vremena aktualncm komunikacijskom pristupu
u u(enju jezika prilitno zapostavljen, i to vi5e
u engleskom nego u njema(kom jeziku.
Drugo, oëita je potreba za kombiniranjem
ova dva pristupa. Komunikacijskim pristupom
se, drzimo, u znatnoj mjeri razvija uëenikova
wjesnost na razini uoCavanja, ali ne i na razini
razumijevanja, Sto se opet moze dodatno razvi-
ti pristupom poJizanja u(enikove svjesnosti,
kojim se, osim toga, u(enikova svjesnost razvija
uzlaznom linijom, tj. od razine uo(avanja do
razine razumijeranja.
Tre(e, razvijanje svjesnosti na razini uo(a-
vanja u formalnim uvjetima u(enja jezika jest
preduvjet za uspjeh u u(enju jezika. tj. temelj
na kojem se izgraduje viSa razina svjesnosti
koja ne samo da osigurava uspjeh u uCenju
stranog jezika, nego proces u(enja stranog
3 Strani iezici 30 (2001), 3 V. Bagarii: Jeziðna svjesnost i uðenje engleskog i njemaðkog jezika,107 - l2l
i ,E
v
jezika tini ekonomi(nijim utinkovitijim.
segu ukljuCiti u organizirane oblike u(enja stra-
Takoder, svjesnost na razini uotavanja ostaje
kod u(enika i kada u procesu automatizacije
nau(enog stupanj vi5e razine svjesnosti postup-
nog jezika. Ovo bismo Zeljeli posebno istaknuti
u vezi s u(enjem njema&og jezika, jer smo
ustanovili kako u(enicima njemaCkog jezika (uz
no opada. U tom slu(aju niZa razina svjesnosti izuze(e onih koji su u odredenom razdoblju
preuzima ulogu kontrole korektnosti izritaja,
boravili u zemlji njema(koga govornog po-
a po potrebidjeluje kao (imbenik kojim se akti- druðja) za bolji uspjeh u utenju nedostaje u do-
vira viJa razina svjesnosti.
statnoj mjeri razvijena svjesnost na razini uo-
(avanja.
Kako izlo2enost jeziku cilju ima vrlo vaZnu
ulogu u razvijanju niZe razine svjesnosti, po- lz svega reðenog proizlazi i svojevrstan
trebno je uðenike Sto ranije i u"Sto ve(em op- model u(enja stranog jezika.
Elaplicitno znanje
Eksplicitno-implicitno znanje
Implicitno znanje Implicitno znanje
Slika 2.
lvlogu(i model ucenja stranog jezika uz pr¡mienu pristupa podizanja jezìtne wjesnosti
Prema ovom modelu bi se, ukratko re(eno, nika - ponajviSe o stupnju izlo2enosti jeziku
uëenike trebalo najprije izloziti jeziku cilju, cilju, ali i osobinama u(enika, motivaciji za
omogu(uju(i im time da implicitno usvoje u(enje jezika i slitno. Dr2imo kako je vjerojat-
odredena jeziCna znanja. Nakon toga bi se ova nije da (e ova znanja uëenika stranog jezika za-
znanja uðinila eksplicitnim, te bise potom po- drzati na stupnju eksplicitno-implicitnih jezið-
stupno pretvarala u implicitna. Ho(e li postati nih znanja, uz mogud manji ili ve(i stupanj
i apsolutno implicitna, ovisit Ce o vi5e ëimbe- njihove eksplicitnosti, odnosno implicitnosti.
REFERENCITE
n DeKeyser, R. M. (1994). How lmplicit Can Adult Second Language Learning Be?
AILA Review,11,83-97.
. Ellis, R. (1990). /nstructed Sxond Language Aquisìtion: Learning in the Classroom.
Oxford: Basil Blackwell.
¡ Fotos, S. S. (1993). Consciousness Raising and Noticing through Focus on Form:
Grammar Task Performance versus Formal lnstruction.
Applied Psycholingu¡st¡cs,1fi, 4, 384402.
¡ Green, P. S. i Hecht, K. (1992); lmplicit and Explicit Grammar: An empirical Study.
Applied Li nguistics, 13, 2, 168-1 84.
. Hecht, K. (1994). Lernziel: Sprachbewusstheit. Dre Neueren Sprachen,93,2,128-147
V. Bagarié: Jeziðna svjesnost i uðenje engleskog i jezikal0T -l2I Stranijezici 30 (2001),3 Strani jezici 30 (2001), 3 V. Bagariõ: Jeziõna svjesnost i uðenje engleskog i njemaðkog jezika,107 - l2I

T .
v
Hulstün, J. H. (1990). lmplicit and lncidental Second Language Learning:
Experiments in the Processing of Natural and Partly Artificial lnput. U Dechert, H. W. (ur.),
æ
\, lnterllingual Processet 50-73. Tübingen: Gunter Narr Verlag.
. Hulstijn, J. H. i DeGraaff, R. (1994). Under What Conditions Does Explicit Knowledge of a
Second Language Facilitate the Acquisiton of lmplicit Knowledge?
AILA Rewiew , 11 , 97 -1 13 .
. Knapp-Potthoff, A. (1997). Sprach(lern)bewußthe¡t im Kontext.
Fremdsprachen Lehren und Lernen, 26, T24.
. Krashen, S. D. (1981). Second Lánguage Acquisition and Second Languge Learning.
Exeter: A.Wheaton & Co. Ltd.

. Lightbown, P. i Spada, N. (1990). Focus-on-Form and Corrective Feedback in

Communicative Language Teaching: Effects on Second Language Learning.
Studi es in Second Lang uage Aquisition, 12, 429-M8.
. Reber, A. S. (1993). lmplicit Learning and Tacit Knowledge: An Essay on the Cognitive
Unconscious. New York and Oxford: Oxford University Press, Clarendon Press.

¡ Robinson, P. (1996). Consciousnes5 Rules and lnstructedSeccndlanguage Acquisition.

New York: Peter Lang Publishing, lnc.
. Rutherford, W. E. (1987). Second Language Grammar: Learning andTeaching. NewYork:
Longman.
o Schmidt, R. (i994). Deconstructing Consciousness ln Search of Useful Definitions for
Applied Linguistics. ALA Review, 11, 11-27 .
. Schmidt, R. (1 995). Consciousness and Foreign Language: A Tutorial on the Role of
Attention and Awareness in Learning. U R. Schmidt (ur.), Atfentrbn and Awareness in
Foreign Language Teaching,l2-52. Honolulu, Hawai'i: University of Hawai'i.

. Sharwood Smith, M. (1997). 'Consciousness+aising' meets'Language Awareness'.

Fremdsprachen Lehren und Lernen, 26, 24-33.
. Tönshoff, W. (1990). Bewusstmachung - Zeitverschwendung oder Lernhllfe7 Bochum:
Universitätsverlag Dr. N. Brockmeyer.

. Tönshoff, W. (1992). Kognitivierende Verfahren im Fremdspnchenunterrìcht.

Formen und Funktionen Hamburg: Verlag Dr. Kovat.
¡ VanPatten, B, i Cadierno, T. (1993). lnput Processing and Second Language Acquisition:
A Role for lnstruction. The Modern Language Journal,77, 45-57 .
c VanPatten, B. (1994). Evaluating the Role of Consciousness in Second Language
Acquisition: Terms, Linguistic Features & Research Methodology. AILA Review, 11,27-37 .

. Yip, V. (1994). Grammatical consciousness-raising and learnability, U Odlin, T. (ur.)

Perspectives on Pedagog ical G ra m ma r, 123-17 8. Ca mbrid ge: C U P.

View publication stats