Matematika - Treći Razred Stručne Škole

Matematika – treći razred stručne škole
79
80
Mješovita srednja škola
„Hazim Šabanović“
Visoko
Predmet : Fizika
Predmetni nastavnik : Kolašinac Senad, prof.
Razred : III stručne škole
PRIPREMA
za izvođenje časa
Čas: 9.
Nastavna jedinica: Površina kruga i dijelova kruga
Tip časa: Utvrđivanje
Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Oblici rada: Frontalni, individualni
Cilj časa: Ponoviti i utvrditi formule za računanje površine kruga i dijelova kruga
Zadaci časa :
Obrazovni zadatak: Podsjetiti se svih formula vezanih za obim i površinu geometrijskih figura u
ravni, kao i primjenama Pitagorine teoreme na razne geometrijske figure u ravni.
Odgojni zadatak: Razvijanje navike promatranja, raspravljanja, zaključivanja, komuniciranja
Funkcionalni zadatak: Poticati primjenu i povezivanje ranije stečenog znanja, razvijati sposobnost
promatranja, opisivanja, uočavanja i bilježenja
Literatura :
„Matematika za treći razred srednjih škola“, Sead Softić, IP „Svjetlost“ d.d., zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Sarajevo
„Zbirka zadataka iz matematike za treći razred srednjih škola“, Adem Huskić,
81
TOK ČASA
Uvodni dio (5 min.)
Pitam učenike da li su znali uraditi zadatke za vježbanje. Ukoliko je potrebno, dajem im dodatne upute i
instrukcije za rješavanje zadataka. Učenicima postavljam pitanja za ponavljanje:
Pitanje: Kako se računa površina kruga?
Odgovor: Površina kruga se računa po formuli P   r 2
Pitanje: Kako se računa obim kruga?
Odgovor: Obim kruga se računa po formuli O  2 r .
Pitanje: Kako računa površina kružnog prstena?
Odgovor: Površina kružnog prstena se računa po formuli P    R 2  r 2  , gdje je R poluprečnik
vanjskog krupa, a r poluprečnik unutrašnjeg kruga.
Pitanje: Kako se računa obim kružnog prstena?
Odgovor: Obim kružnog prstena se računa po formuli O  2  R  r  .
Pitanje: Kako se računa površina kružnog isječka?

 r 2
Odgovor: Površina kružnog isječka se računa po formuli P  .
360
Pitanje: Kako se računa obim kružnog isječka?
 r
Odgovor: Obim kružnog isječka se računa po formuli O   2r .
180
Pitanje: Kako se računa površina kružnog odsječka?
r2    
Odgovor: Površina kružnog odsječka se računa po formuli P    sin   .
2  180 
Pitanje: Kako se računa obim kružnog odsječka?
  
Odgovor: Obim kružnog odsječka se računa po formuli O  2r   sin  .
 360 2
Najavljujem cilj časa. Na vrh table pišem naslov

„Površina kruga i dijelova kruga - vježba“
82
Glavni dio (35 min.)
Pitam učenike da li su znali uraditi zadatke za domaću zadaću. Učenicima zadajem zadatke za uvježbavanje,
po potrebi ima dajem upute i sugestije.
1. Izračunati obim i površinu kružnog prstena poluprečnika 20 i 15.
2. Izračunati površinu prstena između upisanog i opisanog kruga kvadrata stranice 10.
3. Krug poluprečnika 15 presječen je pravom udaljenom 9 jedinica od centra ruga. Naći obim i
površinu dobijenog kružnog odsječka.
Rješenja:
1.
R  20
r  15
O?
P?
O  2  R  r   2  20  15   2  35  70
P    R 2  r 2     20 2  152     400  225   175 
2.
a  10
P?
d a 2 10 2
R   5 2
2 2 2
a 10
r  5
2 2
P    R2  r 2    5 2  2

 5 2    25  2  25     50  25   25 
3.
r  15
d 6
O?
P?
2
t
r  d  
2 2
2
t
 r 2  d 2  152  9 2  225  81  144  12
2
d 9
cos     0, 6
r 15
  53,13
      53,13 53,13 
O  2r   sin   2 15    sin   30  0, 426  0, 447   30  0,873  26,19
 360 2  360 2 
r2     15    53,13
2
 225 225
P   sin      sin 53,13    0,927  0,8   1,327  149, 29
2  180  2  180  2 2
83
Završni dio (5 min.)
Ponavljam formule za računanje površine i obima geometrijskih figura u prostoru. Pojašnjavam urađene
zadatke. Dajem domaću zadaću sa uputama za rješavanje:
1. Izračunati površinu prstena između upisanog i opisanog kruga kvadrata stranice 24.
2. Krug poluprečnika 25 presječen je pravom udaljenom 24 jedinica od centra kruga. Naći obim i
površinu dobijenog kružnog odsječka.
Plan table
/ Površina kruga i dijelova kruga - vježba

1. 3.
R  20 r  15
r  15 d 6
O? O?
P? P?
O  2  R  r   2  20  15   2  35  70
2
t
r2  d 2   
P    R 2  r 2     202  152     400  225   175  2
t
2.  r 2  d 2  152  9 2  225  81  144  12
2
a  10 d 9
cos     0, 6
P? r 15
  53,13
d a 2 10 2
R   5 2       53,13 53,13 
2 2 2 O  2r   sin   2 15    sin 
a 10  360 2  360 2 
r  5 O  30  0, 426  0, 447   30  0,873  26,19
2 2
P    R2  r 2    5 2   5 2  r2     15    53,13 
2 2
P   sin      sin 53,13 
2  180  2  180 
P    25  2  25     50  25   25  225 225
P  0,927  0,8   1,327  149, 29
2 2
84
Visoko
Predmet : Matematika
PRIPREMA
za izvođenje časa
Čas: 10.
Nastavna jedinica: Kontrolni rad. Površine geometrijskih figura u ravni
Tip časa: Provjera
Nastavne metode: Dijaloška

Oblici rada: Individualni, samostalni rad učenika
Cilj časa: Ponoviti gradivo u oblastima stepeni i korijeni
Zadaci časa:
Obrazovni zadatak: Ponoviti stepene, cijele algebarske izraze i monome
Odgojni zadatak: Razvijati kreativnost, poticati planiranje aktivnosti
Funkcionalni zadatak: Poticati logičko zaključivanje i snalaženje
Literatura :
85
TOK ČASA
Uvodni dio (5 min.)
Najavljujem cilj časa i napominjem učenike da se priporeme za izradu kontrolnog rada. Učenici trebaju da
sa listića koje ću im podijeliti prepišu pitanja i zadatke, a zatim da pristupe odgovaranju na pitanja i
rješavanju zadataka. Zadatke ću napisati na tablu da budu vidljivi tokom cijelog časa.
Učenici dobijaju listiće sa zadacima.

Grupa A:
9. Površina pravougaonika je 700, s stranice se odnose kao 4:7. Naći obim pravougaonika.
10. Stranice trougla su 26,28 i 30. naći poluprečnike opisane i upisane kružnice.
11. Dvije stranice trougla su a = 16 i b = 12, a visina na stranicu a je 6. naći visinu na stranicu b.
12. Naći obim i površinu pravilnog šesnaestougla stranice 18.
Rješenja:
9.
P  700
a :b  4:7
O?
a  4 x, b  7 x
P  ab  4 x  7 x  28 x 2
28 x 2  700
700
x2   25
28
x5
a  4 x  4  5  20
b  7 x  7  5  35
O  2  a  b   2  20  35   2  55
O  110
10.
a  26
b  28
c  30
R?
r ?
a  b  c 26  28  30 84
o    42
2 2 2
P  o  o  a  o  b  o  c   42  42  26  42  28  42  30   42 16 14 12
P  6  7 16  7  2  2  6  6 2  7 3  4 2  2 2  6  7  4  2  42  8  336
86
abc
P
4R
abc 26  28  30 26  7  5 13  7  5 65
R    
4P 4  336 56 28 4
P  or
P 336
r  8
o 42
11.
a  16
b  12
ha  6
hb  ?
aha 16  6
P   8  6  48
2 2
bh
P b
2
2 P  bhb
2 P 2  48
hb    24
b 12
hb  8
12.
n  16
a  18
O?
P?
O  n  a  16 18
O  288
S  n    n  2  180  16  2  180  14 180  2520
S n
2520
   157,5
n 16
a  18 157,5
h  tg  tg  9 tg 78, 75  45, 25
2 2 2 2
n a h 16 18  45, 25
P   8 18  45, 25
2 2
P  6516
87
Grupa B
9. Površina pravougaonika je 600, a stranice se odnose kao 8:3. Naći obim pravougaonika.
10. Stranice trougla su 25,29 i 36. Naći poluprečnike opisane i upisane kružnice.
11. Dvije stranice trougla su a = 18 i b = 14, a visina na stranicu a je 7. naći visinu na stranicu b.
12. Naći obim i površinu pravilnog osamnaestougla stranice 16.
Rješenja:
9.
P  600
a :b  8:3
O?
a  8 x, b  3 x
P  ab  8 x  3 x  24 x 2
24 x 2  600
600
x2   25
24
x5
a  8 x  8  5  40
b  3 x  3  5  15
O  2  a  b   2  40  15   2  55
O  110
10.
a  25
b  29
c  36
R?
r ?
a  b  c 25  29  36 90
o    45
2 2 2
P  o  o  a  o  b  o  c   45  45  25  45  29  45  36   45  20 16  9
P  9  5  5  4 16  9  9 2  52  2 2  4 2  9  5  2  4  45  8  360
abc
P
4R
abc 25  29  36 25  29 5  29 145
R    
4P 4  360 10 2 2
P  or
P 360
r  8
o 45
88
11.
a  18
b  14
ha  7
hb  ?
aha 18  7
P   9  7  63
2 2
bh
P b
2
2 P  bhb
2 P 2  63 2 9
hb   
b 14 2
hb  9
12.
n  18
a  16
O?
P?
O  n  a  18 16
O  288
S  n    n  2  180  18  2  180  16 180  2880
S n
2880
   160
n 18
a  16 160
h  tg  tg  8 tg 80  45,37
2 2 2 2
n a h 18 16  45,37
P   9 16  45,37
2 2
P  6533, 28
89
Učenici predaju svoje radove. Upućujem ih da listiće ponesu da bi mogli kod kuće da provjere kako su trebali
riješiti zadatke.
Plan table
Kontrolni rad
A B
1. P  700, a : b  4 : 7 1. P  600, a : b  8 : 3
2. a  26, b  28, c  30, R  ? r  ? 2. a  25, b  29, c  36, R  ? r  ?
3. a  16, b  12, ha  6, hb  ? 3. a  18, b  14, ha  7, hb  ?
4. n  16, a  18, O  ?, P  ? 4. n  18, a  16, O  ?, P  ?
90
Visoko
Predmet : Fizika
PRIPREMA
za izvođenje časa
Čas: 11.
Nastavna jedinica: Metoda koordinata. Rastojanje između dviju tačaka.
Tip časa: Obrada novog gradiva

Cilj časa: Upoznati učenike sa metodom koordinata
Zadaci časa :
Obrazovni zadatak: Naučiti primjenu metoda koordinata za određivanje veličina u geometriji, kao
što su rastojanja tačaka, dužine stranica mnogougla, visine, težišnice, dijagonale,
obim i površina figure itd..
Literatura :
91
TOK ČASA
Uvodni dio (5 min.)
Pitanje: Kako se računa površina kruga?
Odgovor: Površina kruga se računa po formuli P   r 2
Pitanje: Kako se računa obim kruga?
Odgovor: Obim kruga se računa po formuli O  2 r .
Pitanje: Kako računa površina kružnog prstena?
Odgovor: Površina kružnog prstena se računa po formuli P    R 2  r 2  , gdje je R poluprečnik
vanjskog krupa, a r poluprečnik unutrašnjeg kruga.
Pitanje: Kako se računa obim kružnog prstena?
Odgovor: Obim kružnog prstena se računa po formuli O  2  R  r  .
Pitanje: Kako se računa površina kružnog isječka?

 r 2
Odgovor: Površina kružnog isječka se računa po formuli P  .
360
Pitanje: Kako se računa obim kružnog isječka?
 r
Odgovor: Obim kružnog isječka se računa po formuli O   2r .
180
Pitanje: Kako se računa površina kružnog odsječka?
r2    
Odgovor: Površina kružnog odsječka se računa po formuli P    sin   .
2  180 
Pitanje: Kako se računa obim kružnog odsječka?
  
Odgovor: Obim kružnog odsječka se računa po formuli O  2r   sin  .
 360 2

„Metoda koordinata. Rastojanje između dviju tačaka“
92
Usmjerenu pravu nazivamo osa. Ako na osu nanesemo neku podjelu (koordinate), onda je nazivamo
koordinatna osa. Dvije međusobno okomite koordinatne ose čine pravougli koordinatni sistem u ravni.
A  xA , y A 
yA
xA
Pomoću koordinata tački možemo rčunati razne veličine u geometriji. Na primjer, poomoću koordinata
krajeva duži možemo izrčunati njenu dužinu, pomoću koordinata tjemena trougla možemo izračunati
njeove obim i površinu, sredine stranica, težišnice, visine itd. Računanje geometrijskih veličina pomoću
koordinata tačaka nazivamo metoda koordinata.
Za početak ćemo razmotriti kako se može izračunati dužina duži ako su poznate koordinate njenih krajeva.
yB

d  d  A, B  


 yB  y A
A 
yA 

xB  x A 
xA xB
Sa slike se vidi da je dužina duži AB hipotenuza pravouglog trougla čije su katete xB  x A i yB  y A .

Prema Pitagorinoj teoremi imamo:
d 2   xB  xA    yB  y A 
2 2
Odavde slijedi da je rastojanje tačaka A i B moguće naći pomoću formule:
d  A, B    xB  x A    y B  y A 
2 2
93
Primjer 1. Izračunati rastojanje tačaka A  2,3 i B  5,9 
Rješenje:
A  2,5 
B  5,9 
d ?
d  xB  x A    y B  y A   5  2    9  5
2 2

2 2
 32  42  9  16  25
d 5
Primjer 2. Izračunati dužinu duži AB čiji su krajevi A  5, 2  i B  2, 10 
Rješenje:
A  5,12 
B  2, 12 
d ?
 xB  x A    y B  y A   2   5    12  12   2  5    12  12 

2
d  
2 2 2 2 2
d  7 2   24   49  576  625

2
d  25
Naći dužine stranica trougla čija su tjemena A  2,1 , B 1, 6  , C  5, 4 
Plan table
Metoda koordinata. Rastojanje između dviju tačaka

Primjer 1.
A  2,5 
B  5,9 
d ?
d  xB  x A    yB  y A 
2 2
yB

d  d  A, B  
d 5  2  9  5  32  4 2  9  16  25
 2 2

 yB  y A
A 
yA 

d 5
xB  x A 
xA xB Primjer 2.
A  5,12 
B  2, 12 
d ?
d 2   xB  x A    y B  y A 
2 2
d  xB  x A    yB  y A 
2 2
Rastojanje dviju tačaka:

 2   5    12  12   2  5   12  12 
2
d
2

2 2
d  A, B    xB  x A    yB  y A 
2 2
d  7 2   24   49  576  625

2
d  25
94
Visoko
Predmet : Fizika
PRIPREMA
za izvođenje časa
Čas: 12.
Nastavna jedinica: Podjela duži u datom omjeru. Sredina duži.

Cilj časa: Upoznati učenike sa metodom koordinata
Zadaci časa :
Literatura :
95
TOK ČASA
Uvodni dio (5 min.)
Pitanje: Šta je osa?
Odgovor: Usmjerenu pravu nazivamo osa.
Pitanje: Šta je koordinatna osa?
Odgovor: Koordinatna osa je osa na kojoj je nanesena podjela (koordinate) .
Pitanje: Šta je koordinatni sistem u ravni?
Odgovor: Koordinatni sistem u ravni je skup od dvije međusobno okomite koordinatne ose.
Pitanje: Čime se bavi metoda koordinata?
Odgovor: Metoda koordinata se bavi računanjem geometrijskih veličina preko koordinata tačaka .
Pitanje: Koje se veličine mogu računati metodom koordinata?
Odgovor: Metodom koordinata mogu se računati dožine duži, stranice, obim, površina, visine,
dijagonale mnogougla itd. .
Pitanje: Kako se računa dužina duži preko koordinata njenih krajeva?
Odgovor: Dužina duži se preko koordinata njenih krajeva računa po formuli
d  A, B    xB  x A    y B  y A 
2 2
.

„Podjela duži u datom omjeru. Sredina duži.“

Podijelti duž čiji su krajevi A  xA , y A  i B  xB , yB  u omjeru   m : n znači naći koordinate tačke
M  xM , y M  .
yB B  xB , y B 
M  xM , y M 
yM
yA
A  xA , y A 
O xA xM xB x
96
Koordinate tačke M mogu se naći prema formulama:
x A   xB
xM 
1 
y   yB
yM  A
1 
Primjer 1. Duž čiji su krajevi A  3, 5 i B  5, 7  podijeliti u omjeru AM : MB  2 : 3 .
Rješenje:
A  3, 5 
B  5, 7 
AM : MB  2 : 3
M  xM , y M   ?
2
  2:3 
3
2 9  10 1
3   5
x   xB 3  3 3
xM  A  
1  2 3  2 5
1
3 3 3
1
xM 
5
2 15  14  1
5   7
y   yB 3  3 3
yM  A  
1  2 3 2 5
1
3 3 3
1
yM  
5
1 1
M  ; 
5 5
Ove formule možemo iskoristiti da nađemo forlule za koordinate sredine duži. Sredina duži je tačka koja
duž dijeli na dva jednaka dijela.
AS : SB  1:1
 1
Uvrštavanjem dobijamo:
x A   xB x A  1  xB x A  xB
x  
1  11 2
y   yb y A  1  yB ya  yB
y A  
1  11 2
Prema tome, koordindate sredine duži su:
x A  xB ya  y B
x , y
2 2
97
Primjer 2. Naći koordinate sredine duži čiji su krajevi A  5, 4  i B  7,10  .
Rješenje:
A  5, 4 
B  7,10 
 
S x, y  ?
x A  x B 5  7 2
x   1
2 2 2
y  y B 4  10 6
y A   3
2 2 2
S 1, 3 
Primjer 3. Naći sredine stranica trougla ABC čija su tjemena A  2,1 , B  5, 4  , C 1, 6 
Rješenje:
A  2,1
B  5, 4 
C 1, 6 
Sa  ?
Sb  ?
Sc  ?
a  BC
xB  xC 5  1 6
xa    3
2 2 2
y  yC 4  6 10
yA  B    5
2 2 2
S a  3; 6 
b  AC
x A  xC 2  1 3
xb   
2 2 2
y  yC 1  6 5
yb  A  
2 2 2
3 5
Sb  ;  
2 2
c  AB
x A  xB 2  5 7
xc   
2 2 2
y  yB 1  4 3
yc  A  
2 2 2
7 3
Sc  ;  
2 2
98
1. Duž čiji su krajevi A  3, 2  i B  4, 5  podijeliti u omjeru 5:3
2. Naći sredine stranica i dužine težišnica trougla čija su tjemena A  6, 0  , B  3, 4  , C  1, 3
Upute: težišnice su duži koje spajaju tjeme trougla sa sredinom suprotne stranice. Na primjer, ta  AS a .
Plan table
Podjela duži u datom omjeru. Sredina duži.

y
Primjer 1.
A  3, 5 
yB B  xB , y B  B  5, 7 
AM : MB  2 : 3
M  xM , y M  M  xM , y M   ?
yM 2
  2:3 
3
2 9  10 1
3   5
x   xB 3  3 3
xM  A  
1  2 3 2 5
yA 1
A  xA , y A  3 3 3
1
xM 
5
xA xM x 2 15  14  1
O xB 5   7
y   yB 3  3 3
yM  A  
1  2 3 2 5
1
x A   xB 3 3 3
xM  yM  
1
1  5
y   yB 1 1
M  ; 
yM  A 5 5
1 
99
100
Visoko
Predmet : Fizika
PRIPREMA
za izvođenje časa
Čas: 13.
Nastavna jedinica: Težište trougla. Površina trougla preko koordinata tjemena.

Cilj časa: Upoznati učenike određivanjem koordinata težišta trougla i računanjem

površine trougla preko koordinata tjemena
Zadaci časa :
Literatura :
101
TOK ČASA
Uvodni dio (5 min.)
d  A, B    xB  x A    y B  y A 
2 2
.
Pitanje: Kako se računaju koordinate tačke koja dijeli duž u omjeru m:n?
Odgovor: Koordinate tačke, koja dijeli duž u omjeru   m : n računaju se prema formulama
x  B y   yB
xM  A , ym  A .
1  1 
Pitanje: Kako se računaju koordinate sredine duži?
Odgovor: Koordinate sredine duži računaju se kao aritmetičke sredine koordinata krajeva duži,
x x y  yB
odnosno pprema formulama x  A B , y  A .
2 2
Pitanje: Šta je težišnica trougla?
Odgovor: Težišnica trougla je duž koja spaja tjeme trougla sa sredinom suprotne stranice.
Pitanje: Šta je težište trougla?
Odgovor: Težište trougla je tačka u kojoj se sijeku sve tri težišnice trougla .

„Težište trougla. Površina trougla.“
Vidjeli smo da su koordinate sredine duži jednake aritmetičkim sredinama koordinata krajeva duži.Lako je
poazati da su i koordinate težišta trougla jednake aritmetičkim sredinama koordinata sva tri njegova
tjemena, tj.
T  xT , yT  - težište trougla
x A  xB  xC
xT 
3
y  yB  yC
yT  A
3
102
y
C  xC , yC 
yC
yB B  xB , y B 
T  xT , yT 
yT
yA
A  xA , y A 
O xA xT xB x
Primjer 1. Naći koordinate težišta trougla čija su tjemena A  4, 3 , B  8, 2  , C  5, 6 
Rješenje:
A  4, 3 
B  8,3 
C  5, 6 
T  xT , yT   ?
x A  xB  xC 4  8  5 9
xT    3
3 3 3
y A  yB  yC 3  3  6 6
yT    2
3 3 3
T  3, 2 
Površina trougla se može računati preko koordinata tjemena prema sljedećoj formuli:
1
P x A  yB  yC   xB  yC  y A   xC  y A  yB 
2
Da bi lakše zapamtili formulu, možemo se poslužiti sljedećom slikom:
A B
103
Primjer 2. Izračunati površinu trougla čija su tjemena A  5, 7  , B  9, 4  i C 1, 2 
Rješenje:
A  5, 7 
B  9, 4 
C 1, 2 
P?
1
P x A  yB  yC   xB  yC  y A   xC  y A  y B 
2
1
P 5  4  2   9 1  5   1  5  9 
2
1
P 5   6   9  6   14 
2
1 1
P 30  54  14  84  14
2 2
1 1
P 70   70
2 2
P  35
zadatke. Dajem domaću zadaću sa uputama za rješavanje: naći težište i površinu trougla čija su tjemena
A  3,3 , B  6, 7  i C 1,15  .
Plan table
y Težište trougla. Površina trougla
Primjer 1.
A  4, 3 
C  xC , yC 
yC B  8,3
yB B  xB , y B  C  5, 6 
T  xT , yT 
yT T  xT , yT   ?
x A  xB  xC 4  8  5 9
xT    3
yA 3 3 3
A  xA , y A 
y A  yB  yC 3  3  6 6
xA xT x yT    2
O xB 3 3 3
T  3, 2 
T  xT , yT  - težište trougla
Površina trougla:
x A  xB  xC 1
xT  P x A  y B  yC   xB  yC  y A   xC  y A  y B 
3 2
y  yB  yC
yT  A
3
104
Visoko
Predmet : Fizika
PRIPREMA
za izvođenje časa
Čas: 14.
Nastavna jedinica: Metoda koordinata
Tip časa: Utvrđivanje

Cilj časa: Ponoviti osnove analitičke geometrije u ravni
Zadaci časa :
Literatura :
105
TOK ČASA
Uvodni dio (5 min.)
d  A, B    xB  x A    y B  y A 
2 2
.
x  B y   yB
xM  A , ym  A .
1  1 
x x y  yB
2 2
Odgovor: Težište trougla je tačka u kojoj se sijeku sve tri težišnice trougla.
Pitanje: Kako se računaju koordinate težišta trougla?
xA  xB  xC
Odgovor: Koordinate težišta trougla računaju se pomoću formula xT  ,
3
y A  yB  yC
yT  .
3
Pitanje: Kako se pomoću koordinata tjemena računa površina trougla?
Odgovor: Površina trougla se preko koordinata tjemena računa po formuli .
1
P  x A  yB  yC   xB  yC  y A   xC  y A  yB 
2
„Metoda koordinata - vježba“
106
Učenicima zadajem nekoliko zadataka za uvježbavanje:
Tjemena trougla su A  3,3 , B  6, 7  i C 1,15  . Naći:
1. Težište trougla
2. Površinu trougla
3. Stranice i obim trougla
4. Sredine stranica
Rješenja:
1.
A  3,3 
B  6, 7 
C 1,15 
T  xT , yT   ?
x A  xB  xC 3  6  1 4
xT   
3 3 3
y A  y B  yC 3  7  15 25
yT   
3 3 3
 4 25 
T ; 
3 3 
2.
A  3,3 
B  6, 7 
C 1,15 
P?
1
P x A  yB  yC   xB  yC  y A   xC  y A  y B 
2
1
P 3  7  15   6 15  3   1  3  7 
2
1 1
P 3   8   6 12  1   4   24  72  4
2 2
1 1 1
P 96  4  92   92
2 2 2
P  46
3.
A  3,3
B  6, 7 
C 1,15 
a  ?, b  ?, c  ?
O?
a  BC   xC  xB    yC  y B   1  5   15  7    4   82  16  64  80  4  20
2 2 2 2 2
107
a  2 20
b  AC   xC  x A    yC  y A   1  3  15  3   4 2  12 2  16  144  160  16 10

2 2 2 2
b  4 10
c  AB   xB  x A    yB  y A    6  3   7  3   9 2  4 2  81  16
2 2 2 2
c  97
O  abc
O  2 20  4 10  97
O  2  4, 47  4  3,16  9,85
O  31, 43
zadatke. Tjemena trougla su A  2,1 , B  5, 4  i C 1, 7  . Naći dužine stranica, sredine stranica, dužine
težišnica, težište i površinu trougla. Površinu trougla provjeriti pomoću Heronovog obrasca.
Plan table
1. Metoda koordinata - vježba

A  3,3  1
P 3  7  15   6 15  3   1 3  7 
B  6, 7  2
1 1
C 1,15  P  3   8   6 12  1   4   24  72  4
2 2
T  xT , yT   ? 1 1 1
P  96  4  92   92
x A  xB  xC 3  6  1 4 2 2 2
xT   
3 3 3 P  46
y A  y B  yC 3  7  15 25
yT    3.
3 3 3
A  3,3 
 4 25 
T ;  B  6, 7 
3 3 
C 1,15 
2.
A  3,3  a  ?, b  ?, c  ?
B  6, 7  O?
C 1,15  a  BC   xC  xB    yC  y B   1  5   15  7 
2 2 2 2
P? a  4 
2
 82  16  64  80  4  20
1
P x A  y B  yC   xB  yC  y A   xC  y A  y B  a  2 20
2
108
Visoko
Predmet : Fizika
PRIPREMA
za izvođenje časa
Čas: 15.
Nastavna jedinica: Implicitni, eksplicitni i segmentni oblik jednačine prave

Cilj časa: Upoznati učenike pojmom jednačine skupa tačaka u ravni i vrstama jednačina
Zadaci časa :
Literatura :
109
TOK ČASA
Uvodni dio (5 min.)
d  A, B    xB  x A    y B  y A 
2 2
.
x  B y   yB
xM  A , ym  A .
1  1 
x x y  yB
2 2
Odgovor: Težište trougla je tačka u kojoj se sijeku sve tri težišnice trougla .

„Jednačina prave“

Jednačina skupa tačaka u ravni je zavisnost između koordinata tačaka koje pripadaju tom skupu tačaka. Sve
tačke koje pripadaju nekom skupu tačaka u ravni moraju zadovoljavati jednačinu tog skupa tačaka u ravni.
Jednačina može biti napisana u nekom od sljedećih oblika:
Implicitni oblik: F  x, y   0
Eksplicitni oblik: y  f  x 
f1  x  f2  y 
Segmentni oblik:  1
x y
F  x, y 
Normalni oblik:  0 , gdje je r vektor normale
r
110
y
y
T  x, y 
O x x
Jednačina prave, napisana u ova četiti oblika, glasi:

Implicitni oblik: ax  by  c  0
Eksplicitni oblik: y  k x  n
x y
m n
ax  by  c
Normalni oblik: 0
  sgn c  a 2  b2
Funkcija sgn /signum – znak, predznak) je definisana sa:

 1 ako je x  0

sgn x   0 ako je x  0
 1 ako je x  0

Primjer 1. Da li tačke A  2,3 i B  5, 4  pripadaju pravoj p : 3x  4 y  6  0 ?
Rješenje:
A  2,3
B  5, 4 
p : 3x  4 y  6  0
? ?
A p , B  p
3x  4 y  6  0
3 2  4 3  6  0
111
6  12  6  0
0  0 (tačno)
A  2,3   p
3x  4 y  6  0
35  4  4  6  0
15  16  6  0
5  0 (netačno)
B  5, 4   p
Primjer 2. Jednačinu prave 2 x  3 y  5  0 pretvoriti u eksplicitni, segmentni i normalni oblik.

Rješenje:
2x  3y  5  0
3 y  2 x  5 / :3
2 5
y  x
3 3
2x  3y  5  0
2x  3y  5 / : 6 NZS  2, 3   6
x y 1
 5 /
3 2 5
x y
 1
15 10
2x  3y  5  0
a  2, b  3, c  5
sgn c  sgn  5   1
2x  3y  5
0
  1 2 2  32
2x  3y  5
0
49
2x  3y  5
0
13
112
zadatke. Dajem domaću zadaću sa uputama za rješavanje: Jednačinu prave 6 x  8 y  11  0 pretvoriti u
eksplicitni, segmentni i normalni oblik.
Plan table
Jednačina prave
Oblici jednačine:
Primjer 1.
Implicitni oblik: F  x, y   0
A  2, 3 
Eksplicitni oblik: y  f  x 
y B  5, 4 
f1  x  f2  y 
Segmentni oblik:  1 p : 3x  4 y  6  0
x y
? ?
F  x, y  A p , B  p
Normalni oblik: 0 , y
T  x, y 
r 3x  4 y  6  0
 r - vektor normale  3 2  4 3  6  0
x 6  12  6  0
Implicitni oblik: ax  by  c  0 O x
Eksplicitni oblik: y  k x  n
0  0 (tačno)
x y A  2, 3   p
m n 3x  4 y  6  0
ax  by  c
Normalni oblik: 0 35  4  4  6  0
  sgn c  a 2  b2
15  16  6  0
 1 ako je x  0
 5  0 (netačno)
sgn x   0 ako je x  0
 1 ako je x  0 B  5, 4   p

113
114
Visoko
Predmet : Fizika
PRIPREMA
za izvođenje časa
Čas: 16.
Nastavna jedinica: Ugao između dviju pravih

Cilj časa: Naučiti kako se računa ugao između dviju pravih zadanih njihovim
jednačinama
Zadaci časa :
Literatura :
115
TOK ČASA
Uvodni dio (5 min.)
d  A, B    xB  x A    y B  y A 
2 2
.
x  B y   yB
xM  A , ym  A .
1  1 
x x y  yB
2 2
Odgovor: Težište trougla je tačka u kojoj se sijeku sve tri težišnice trougla.
Pitanje: Kako glasi implicitni oblik jednačine prave?
Odgovor: Implicitni oblik jednačine prave glasi: ax  by  c  0 .
Pitanje: Kako glasi eksplicitni oblik jednačine prave?
Odgovor: Eksplicitni oblik jednačine prave glasi: y  k x  n .
Pitanje: Kako glasi segmentni oblik jednačine prave?
x y
Odgovor: Segmentni oblik jednačine prave glasi:  1.
m n

„Jednačina prave“
116
Neka je prava zadana jednačinom y  k x  n . Ovdje je k koeficijent pravca, o on je jednak tangensu ugla
koji prava zaklapa sa pozitivnim dijelom x – ose.
k  tg 
y
T  x, y 

O x x
Da bismo odredili ugao između dviju pravih, analiziraćemo sljedeću sliku:

1
1 2
O x
117
Kroz tačku presjeka pravih povući ćemo pravu paralelnu sa x osom (isprekidana linija) Lako je zaključiti
da vrijedi:
   2  1 / tg
tg   tg  2  1 
tg  2  tg 1
tg  
1  tg 1 tg  2
Kako znamo da je
k1  tg 1
k2  tg  2
dobijamo da je tangens ugla između dviju pravih jednak:
k2  k1
tg  
1  k1k2
Odavde je ugao između dviju pravih jednak:
k2  k1
  arc tg
1  k1k2
Primjer 1. naći ugao između pravih čije su jednačine 2 x  3 y  5  0,  3x  4 y  7  0 .
Rješenje:
2x  3y  5  0
3 x  4 y  7  0
 ?
2x  3y  5  0
3 y  2 x  5
2 5
y  x
3 3
2
k1  
3
3 x  4 y  7  0
4 y  3x  7
3 7
y x
4 4
3
k2 
4
3 2 9  8 17

k k 4 3  12  12  17  2
tg   2 1 
1  k1k 2 2 3 1 1 1 1  12
1 
3 4 2 2
17
tg  
6
  70,56  7033'36 ''
Primjer 2. Naći ugao između pravih 5x  4 y  2  0, 4 x  3 y  11  0 .
118
Rješenje:
5x  4 y  2  0
4 x  3 y  11  0
 ?
5x  4 y  2  0
4 y  5 x  2
5 1
y x
4 2
5
k1 
4
4 x  3 y  11  0
3 y  4 x  11
4 11
y x
3 3
4
k2 
3
4 5 16  15 1

k k 3 4  12  12  1  3  1
tg   2 1 
1  k1k 2 4 5 1
5 8 8  12 32
1 
3 4 3 3
  1, 79  147 ' 24 ''
zadatke. Dajem domaću zadaću sa uputama za rješavanje: Naći ogao između pravih
5x  4 y  17  0,  3x  5 y 11  0 .
Plan table
Jednačina prave
y 2 5
k  tg  y  x
3 3
   2  1 / tg
2
tg   tg  2  1  k1  
3
 tg  2  tg 1
1 tg   3 x  4 y  7  0
1  tg 1 tg  2
4 y  3x  7
2 k1  tg 1
1 3 7
O x k 2  tg  2 y x
4 4
k 2  k1
tg   3
1  k1k 2 k2 
4
k 2  k1
  arc tg 3 2 9  8 17
1  k1k 2 
k k 4 3  12  12  17  2
Primjer 1. tg   2 1 
1  k1k 2 2 3 1 1 1 1  12
2x  3y  5  0 1 
3 4 2 2
3 x  4 y  7  0
17
 ? tg  
6
2x  3y  5  0
  70,56  7033'36 ''
3 y  2 x  5
119
120

Matematika - Treći Razred Stručne Škole

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika - Treći Razred Stručne Škole

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matematika – treći razred stručne škole

Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Uvodni dio (5 min.)

Pitanje: Kako se računa površina kružnog isječka?

Najavljujem cilj časa. Na vrh table pišem naslov

/ Površina kruga i dijelova kruga - vježba

Nastavne metode: Dijaloška

Cilj časa: Ponoviti gradivo u oblastima stepeni i korijeni

Uvodni dio (5 min.)

Glavni dio (35 min.)

Učenici dobijaju listiće sa zadacima.

Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Cilj časa: Upoznati učenike sa metodom koordinata

Uvodni dio (5 min.)

Pitanje: Kako se računa površina kružnog isječka?

Najavljujem cilj časa. Na vrh table pišem naslov

Sa slike se vidi da je dužina duži AB hipotenuza pravouglog trougla čije su katete xB  x A i yB  y A .

Odavde slijedi da je rastojanje tačaka A i B moguće naći pomoću formule:

Primjer 2. Izračunati dužinu duži AB čiji su krajevi A  5, 2  i B  2, 10 

 xB  x A    y B  y A   2   5    12  12   2  5    12  12 

d  7 2   24   49  576  625

Metoda koordinata. Rastojanje između dviju tačaka

Rastojanje dviju tačaka:

d  7 2   24   49  576  625

Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Cilj časa: Upoznati učenike sa metodom koordinata

Uvodni dio (5 min.)

Najavljujem cilj časa. Na vrh table pišem naslov

Glavni dio (35 min.)

Primjer 1. Duž čiji su krajevi A  3, 5 i B  5, 7  podijeliti u omjeru AM : MB  2 : 3 .

Podjela duži u datom omjeru. Sredina duži.

Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Cilj časa: Upoznati učenike određivanjem koordinata težišta trougla i računanjem

Uvodni dio (5 min.)

Najavljujem cilj časa. Na vrh table pišem naslov

Glavni dio (35 min.)

Primjer 1. Naći koordinate težišta trougla čija su tjemena A  4, 3 , B  8, 2  , C  5, 6 

y Težište trougla. Površina trougla

Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Cilj časa: Ponoviti osnove analitičke geometrije u ravni

Uvodni dio (5 min.)

b  AC   xC  x A    yC  y A   1  3  15  3   4 2  12 2  16  144  160  16 10

Završni dio (5 min.)

1. Metoda koordinata - vježba

Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Uvodni dio (5 min.)

Najavljujem cilj časa. Na vrh table pišem naslov

Glavni dio (35 min.)

Jednačina prave, napisana u ova četiti oblika, glasi:

Funkcija sgn /signum – znak, predznak) je definisana sa:

Primjer 1. Da li tačke A  2,3 i B  5, 4  pripadaju pravoj p : 3x  4 y  6  0 ?

Primjer 2. Jednačinu prave 2 x  3 y  5  0 pretvoriti u eksplicitni, segmentni i normalni oblik.

Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Uvodni dio (5 min.)

Najavljujem cilj časa. Na vrh table pišem naslov

Da bismo odredili ugao između dviju pravih, analiziraćemo sljedeću sliku:

You might also like