L E K S I K O L O G I J A

- što je LINGVISTIKA ?
Lingvistika je znanost o jeziku. Hrvatski naziv je JEZIKOSLOVLJE.
- što je JEZIK ?
Jezik je sustav .I to sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi odabiru i
kombiniraju.

GLASOVI – RIJEČI - SINTAGME – REČENICE

- jezik se ostvaruje u GOVORU i PISMU.

- Najmanja govorna jedinica zove se GLAS , njih kombinirano u RIJEČI, a njih u
REČENICE.
- Pisani znak za glas zove se SLOVO.
- Slova su u hrvatskom jeziku poredana u ABECEDU, a službeno pismo zove se
LATINICA.
- Osnovna funkcija jezika je KOMUNIKACIJA ( sporazumijevanje )
- Komunikaciju čine :

GOVORNIK --------------P O R U K A ------------ SLUŠATELJ

- da bi komunikacija bila uspješna i valjana, i govornik i slušatelj moraju ispuniti

temeljni uvjet - moraju govoriti istim jezikom .
- danas je u svijetu poznato oko 3 000 jezika, a u Europi 160.
- Jezik se može izučavati na više razina, e svaku od tih razina istražuje pojedina
lingvistička disciplina , kao npr. FONETIKA , MORFOLOGIJA , SINTAKSA ,
LEKSIKOLOGIJA i dr.
- Definicija :
Leksikologija je jezična disciplina koja proučava i opisuje leksik nekog
jezika.Dakle, proučava riječi,njihovu strukturu, značenje i uzajamne odnose i
uporabu u komunikaciji.

- što je LEKSEM ?
Svi gramatički oblici neke riječi i sva njena značenja.

N : glava
G : glave
D : glavi
A : glavu
V : glavo
L : glavi
I : glavom

Značenja :
1. dio tijela čovjeka i životinje gdje se nalazi mozak
2. glavni,prvi ,vođa neke skupine
3. jedna strana novca – kovanice
4. dio teksta,dio knjige ( poglavlje )
5. glava ( npr. kupusa )

Svaka riječ ima svoje OSNOVNO ( denotativno ) i

PRENESENO ( konotativno ) značenje.

- primjer :
K U K A V I C A - vrsta ptice
- strašljiv,ne baš hrabar čovjek
 S I N O N I M I J A

- odnos između dviju ili više riječi koje imaju različite izraze, a isto značenje

- primjer :

LJEKARNA - APOTEKA

- vrste sinonima :

1. potpuni sinonimi ( ISTOZNAČNICE )

- riječi se mogu uvijek zamijeniti u svim kontekstima,zabune nema

- u potpunosti se podudaraju i pripadaju hrvatskom standardanom jeziku
- vrlo su malobrojne jer rijetko kada i jedna i druga riječ nose baš istu obavijest
primjer :

START - POČETAK

Start - označava polaznu točku neke utrke, natjecanja

Početak - npr.ljubavi

Teško možemo u ovom kontekstu upotrijebiti riječ START ljubavi jer nije u duhu
našeg jezika, zvuči neprikladno.
Riječ START inače nije hrvatska riječ, nego posuđenica pa ćemo prednost uvijek dati
hrvatskoj riječi.

2. djelomični sinonimi ( BLISKOZNAČNICE )

- značenja im se djelomično podudaraju jer se razlikuju u nijansama i na možemo ih

međusobno zamijeniti
- primjer :

MAGARAC - TOVAR
RAJČICA - POMIDOR
NOVAC - LOVA

Kada se dvije riječi nađu u sinonimskom odnosu zovemo ih SINONIMSKI PAR.

Kada ih je tri ili više zovemo ih SINONIMSKI NIZ.
- primjer :
NESTAŠICA - OSKUDICA - NESTAJANJE
 ANTONIMIJA

- kada se u odnosu nađu riječi suprotnog značenja

- takve dvije riječi zovu se ANTONIMI i čine ANTONIMSKI PAR
- vrste antonima :

1. prema podrijetlu
 ISTOKORIJENSKI ( istina - laž )

 RAZNOKORIJENSKI ( istina - neistina ) :

- imaju isti korijen riječi, a suprotno značenje smo dobili dodavanjem prefiksa „ ne „
- ostali primjeri :
PRIJATELJ - NEPRIJATELJ
ODČEPITI - ZAČEPITI
SREĆA - NESREĆA
2. prema vrsti opreke
 BINARNI ANTONIMI :
- međusobno se isključuju
- primjer :
ŽIV - MRTAV
MUŠKO - ŽENSKO
POGODITI - PROMAŠITI
 STUPNJEVITI ANTONIMI :
- označavaju dvije krajne točke, ali između njih
je čitav niz međuvrijednosti

- primjer :
RANO - KASNO
VISOK - NIZAK
BOGAT - SIROMAŠAN
 OBRATNI ANTONIMI :
 - drugim antonimom preokrećemo slijed
- primjer :
LIJEVO - DESNO
ISPOD - IZNAD

3. OKSIMORON : antonimi koje nalazimo u knjiž.umjetničkim i novinarskim

tekstovima. U spoju se nalaze riječi potpuno suprotnog značenja i na taj način
dobivamo otpuno novo, preneseno značenje
- primjer :
MUDRA LUDOST
UŽASNO LIJEPO

HOMONIMIJA

- odnos između dvije riječi koje imaju ISTI izraz, a različito značenje
- vrste homonima :

 LEKSIČKI HOMONIMI : podudaraju se u svom osnovnom, kanonskom obliku

RAK - RAK
/ /
životinja zloćudna bolest
 GRAMATIČKI HOMONIMI : izrazi im se podudaraju samo u nekim
gramatičkim oblicima

LUKA - LUKA
/ /
 ( N. j. imenica ž.r. ) ( G.j. koga?čega ? imenice m.r. luk )

 HOMOGRAFI : isto se pišu, ali imaju drugačiji naglasak

SKUP - SKUP
/ /
Npr.manja skupina onaj koji puno košta

 HOMOFONI : isto se izgovaraju, ali različito pišu

Rijeka - rijeka
Višnja - višnja

VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA

Sve je na svijetu podložno promjenama pa tako i jezik.Riječi se mijenjaju.Kada se pojavi

nešto novo, pojavi se i nova riječ za to.S druge strane, riječi koje je svaki prosječan govornik
nekada govorio, danas gotovo i ne čujemo ili ih uopće ne razumijemo jer su zastarjele.
Tako se stvaraju slojevi u jeziku pod utjecajem vremena.Dva su vremenska sloja :

1.AKTIVNI - sadrži sve uobičajene riječi koje su danas u uporabi

2. PASIVNI - sadrži riječi koje su izašle iz aktivne uporabe, kada ih

čujemo, osjećamo ih kao zastarjele ili ih uopće ne razumijemo

Između aktivnog i pasivnog leksika postoji PRIJELAZNI SLOJ .

Naime, stvaranje i nestajanje riječi dugotrajan je i složen proces. Riječ ne može u jednom
trenu nestati, a događa se da se , i nekad zaboravljena riječ, ponovo vrati..
U pasivnom leksiku nalaze se :

 HISTORIZMI - riječi koje su otišle u pasivni leksik jer su

nestali predmeti i pojave koje su označavali. Razlozi su
uglavnom- izvanjezične prirode.

Primjer :
barun - plemićka titula
centurija - rimska vojna postrojba od 100 vojnika

 ARHAIZMI -
- riječi koje su otišle u pasivni leksik jer su zamjenjene
drugim, novijim izrazima

Primjer :

Cesar - car
Jerbo - jer
Sarce - srce
Travi - očarava

U prijelaznom sloju nalaze se :

 ZASTARJELICE - riječi koje upotrebljavaju stariji ljudi i

one su na dobrom putu da završe u pasivnom leksiku

- primjer :
fiskultura - tjelesni odgoj
 POMODNICE - riječi koje traju, koliko i pojava koja je u
trendu.Brzo nastaju, postaju popularne, a jednako tako i
nestanu.

- primjer :
šuškavac
bitlsica
levisice
starke
borosane
irokezica

 OŽIVLJENICE - riječi koje s u iz pasivnog leksika

ponovno vraćene i postale su aktivne

- primjer :

gimnazija -
- riječ koja je nestala, ali kada je u hrvatsko školstvo
opet vraćen taj tip škole, riječ je u aktivnoj,
svakodnevnoj uporabi
- vojarna - ( kasarna )

 NEOLOGIZMI - novotvorenice – stvorene riječi da označe

potpuno nove stvari. Često su zamjena posuđenicama.

- primjer :
pisač - printer
zrakoplov - avion
računalo - kompjuter
 PROSTORNA RASLOJENOST LEKSIKA

Leksik će se raslojavati i s obzirom na prostor, područje gdje se koristi.

Prema prostornom kriteriju imamo tri osnovne skupine :

1. LOKALIZMI - tu ubrajamo riječi koje se koriste na manjem

prostoru.Obično su prepoznatljive i specifične za neko mjesto.

npr. gospar ( Dubrovnik )

2. REGIONALIZMI - tu pripadaju riječi koje se koriste u nekoj

široj regiji

npr. japa ( Međimurje )

bumbačica ( Slavonija ) - pribadača
smišan ( Dalmacija ) - lijep,zgodan,zanimljiv

3. DIJALEKTIZMI - ove riječi koriste se na najširem području

pojedinog narječja
Hrvatski jezik ima tri narječja:

- kajkavsko
- čakavsko
- štokavsko
Svako narječje dijeli se na dijalekte.
Štokavsko narječje je samo podloga, temelj našem standardnom
jeziku kojeg svi moramo učiti da bismo pravilno pisali i govorili.

- vrste dijalektizama :
 značenjski

oroz - pijetao
 smišan - lijep

 tvorbeni

ptiček - ptičica
peharček - peharčić

 fonološki

zvizda - zvijezda
črv - crv
šenica - pšenica

 etnografski - ove riječi sačuvane su u

svom originalu jer predstavljaju specifične
vrijednosti svoga kraja pa im nismo našli
zamjenu u standardnom jeziku
- npr.
kulen
štrukli
gibanica
gemišt
bevanda

FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA

Jezik kao osnovno sredstvo komunikacije mora zadovoljiti sve komunikacijske situacije.Ne
može se uvijek i svugdje upotrijebiti ista riječ. Moramo znati koja je riječ najprikladnija, a nju
odabiremo ovisno o situaciji.Odmah na početku moramo razlikovati privatni razgovor od
javnog ili profesionalnog govora.
Jako je važno pravilno izabrati ,a to nam omogućuje pojedini stil pisanja ili govorenja.
Npr. morali bismo razlikovati kada možemo upotrijebiti riječi

majka - mama - majčica - stara

Svu tu funkcionalnost pojedine riječi proučava posebna jezična disciplina koja se zove
STILISTIKA.

Funkcionalni stilovi hrvatskog jezika su :

 ZNANSTVENI
 ADMINISTRATIVNO – PRAVNI
 PUBLICISTIČKI ( novinarski )
 KNJŽEVNOUMJETNIČKI
 RAZGOVORNI

Znanstveni stil

- točan, precizan, hladan, objektivan,jasan

- obavezno je koristiti stručne nazive i termine
- nema previše slobode, kreativnosti,stilske obilježenosti, individualizma
- bez emotivnosti ili osobnog mišljenja i stava
- njime su napisani udžbenici,priručnici i svi oni tekstovi koji služe kao izvor
znanja

Administrativni stil
 - točan, jasan, sažet, objektivan
- koristi već ustaljene forme izražavanja
- nema emotivnosti
- njime se napisani pravni dokumenti,pravilnici,poslovni obrasci
- hladan,predvidiv,monoton

Novinarski stil

- točan, sažet, jasan, objektivan

- dopušta novinaru određene slobode u izražavanju, osobni stav i emotivnost
- može biti kreativan, stilski obogaćen pa čak imati duhoviti, satirični,
kritični ton
- ovisan o vrsti teksta koju novinar piše ( komentar, kolumna )

Književno – umjetnički stil

- njime su napisana knjiž.umjetnička djela ( romani, pjesme, drame …)

- kreativan, slobodan, obogaćen stilskim figurama
- autor u svom tekstu može koristiti sve lekseme hrv.jezika ( i dijalektizme, i
arhaizme, i neologizme i vulgarizme )

Razgovorni stil

- koristi se u privatnim, svakodnevnim komunikacijama ( najčešće u

usmenim razgovorima )
- najslobodniji, emotivno obilježen,opušten, individualan
- govornik može koristiti ŽARGONIZME – najčešće je to govor mladih
ljudi – slikovit, živ, kreativan, duhovit,često korištenje tuđica iz eng.jezika
- žargon je govor određene društvene skupine ljudi koje povezuje ista
profesija ili neki drugi interes ( govor sportaša, novinara, liječnika itd. )
- primjer :
 mjuza - glazba
lova - novac
zurka - frizura
kužiš - razumiješ

- u ovom stilu prisutni su i VULGARIZMI – psovke i uvredljivi izrazi koji

su neprihvatljivi u pristojnoj uljuđenoj komunikaciji, riječi koje treba
izbjegavati i u privatnoj komunikaciji , baš kao i POŠTAPALICE
( ovaj, ovoga,znači )
- uvredljive izraze treba zamijeniti ljepšim,prihvatljivijim izrazima
npr. Ona je debela . - Ona je malo popunjena.

Ne laži ! - To nije točno !

M E Đ U J E Z I Č N I D O D I R I I L E K S I Č K O P O S U Đ I V A NJ E

Neizbježni su međunarodni kontakti , posebno geografskih susjeda , a to se sve odražava i

u jeziku.
Jezične dodire proučava kontaktna lingvistika.Jezično miješanje i posuđivanje nije rijetkost,
nego pravilo.Gotovo svi jezici na svijetu prolaze kroz proces jezičnog posuđivanja.
JEZIČNO POSUĐIVANJE je svako preuzimanje neke jezične jedinice iz jednog jezika u
drugi.
POSUĐENICA je svaka jezična jedinica posuđena iz drugog jezika.

RAZLOZI JEZIČNOG POSUĐIVANJA

Hrvatski jezik, baš kao i ostali jezici, posuđuje riječi iz drugih jezika.razlozi mogu biti
  UNUTARJEZIČNI – popunjavaju se „ praznine „ u leksiku. To su
uglavnom davno posuđene riječi koje danas više ne osjećamo kao tuđe
Npr. kukuruz
start
intervju
 IZVANJEZIČNI – razlozi koji nisu vezani za sam jezik, nego su
rezultat političkih,kulturnih,gospodarskih,znanstvenih veza.Što je neka
zemlja ekonomski i kulturološki jača,njezine riječi češće i lakše prodiru
u druge jezike npr. engleski jezik. Nekada je u glazbenom svijetu bio
dominantan talijanski jezik i glazbeno je nazivlje ostalo do danas
(adagio, forte, fortissimo ).
Nekada je hrvatski jezik najviše posuđivao iz njemačkog, mađarskog,
talijanskog i turskog, a danas je takvo posuđivanje vrlo
minimalno.Najveći nam broj posuđenica dolazi iz engleskog jezika.
Time se bavi SOCIOLINGVISIKA.

Jezik iz kojeg se uzima riječ zove se JEZIK DAVALAC, a onaj koji tu riječ preuzima
zovemo JEZIK PRIMALAC.
Jezično posuđivanje može biti :
a ) izravno
b ) posredno
U izravnom posuđivanju sudjeluju samo dva jezika.
U posrednom osuđivanju između dvaju jezika stoji jezik posrednik.Za hrvatski je jezik
najčešći je jezik posrednik njemački.
NJEM. ENG. HRV.
Sport - Sport - šport
Strike - Streik - štrajk

Nazivi posuđenica :

* latinizmi - latinski jezik

* germanizmi - njemački
* hungarizmi - mađarski
* bohemizmi - češki
 * rusizmi - ruski
* orijentalizmi - turski, arapski
* galicizmi - francuski
* hispanizmi - španjolski
* anglizmi - engleski

VRSTE POSUĐENICA

1. INTERNACIONALIZMI : riječi koje u više jezika imaju osnovno značenje i sličan

izraz.Podudaraju se uglavnom u većini europskih jezika pa se često zovu europeizmi.
Primjer :

balet , televizija , disciplina , kamilica

2. EGZOTIZMI : riječi koje označavaju specifičnosti pojedinih naroda i kultura

- obično su to nazivi jela i pića, novčanih jedinica
- npr. votka, špageti, šerif, lord, sirtaki, dolar, gulaš

3. EPONIMI : nazivi koji su nastali na temelju vlastitih imena, najčešće njihovih

izumitelja
npr. žilet , nikotin , petrarkizam
4.PREVEDENICE : riječi koje su napravljene u jeziku primaocu, izravnim prijevodom
- primjer :
poluotok, kišobran
5. USVOJENICE : posuđenice koje su se toliko prilagodile da ih više i ne osjećamo kao
strane - škola, nafta
6.TUĐICE : vrsta posuđenica u kojima se još uvijek osjeća strano podrijetlo
npr.
bicikl , smoking , hot dog
 LEKSIKOGRAFIJA

je dio leksikologije koji se praktično bavi sastavljanjem i pisanjem

rječnika.

Čovjek je oduvijek želio znati više,ali s vremenom nije mogao

baš sve zapamtiti.Vjerojatno je to bio temelj za nastanak rječnika.U davnoj
prošlosti bili su to rukom pisani popisi riječi na kraju knjiga tzv.glosari.Tek u
19.stoljeću usvojen je naziv rječnici.
U rječnicima se nalazi popis riječi koje su uglavnom poredane abecednim redom
radi lakšeg korištenja.Te riječi zovemo NATUKNICE ( LEME ).Pišu se
drugačijim slovima,najčešće kurzivom , a napisane su u svom
temeljnom,kanonskom obliku.
Npr. za imenice - N.jed.
za glagole - infinitiv

Iza natuknice su ODREDNICE.One pobliže objašnjavaju odrednicu. Mogu biti

- gramatičke
- etimološke ( podaci o podrijetlu riječi )
- stilističke ( pripadnost određenom funkcionalnom stilu )
- normativne ( standard, dijalekt,žargon )
Nakon toga slijedi LEKSIKOGRAFSKA DEFINICIJA ili sva značenja
zadane riječi.
Često ćete odrednice naći napisane kurzivom i u obliku kratica.
Sve to zajedno čini LEKSIKOGRAFSKU JEDINICU.
Dvije su osnovne vrste rječnika :
1. ENCIKLOPEDIJSKI – obrađuju sve nejezične
pojmove
2. JEZIČNI - obrađuju samo jezične pojmove

Enciklopedijske rječnike dijelimo na :

 ENCIKLOPEDIJE
 LEKSIKONE

Jezične ( lingvističke ) rječnike prema sadržaju dijelimo na :

 OPĆEJEZIČNE
 POSEBNE ILI SPECIJALNE - obrađuju smo stručne nazive
pojedine struke ili znanosti npr. TEHNIČKI RJEČNIK

Prema opsegu mogu biti :

 MALI ( 10 000 – 15 000 natuknica )
 SREDNJI ( 40 000 – 60 000 )
 VELIKI ( više od 100 000 natuknica )

Prema broju jezika mogu biti :

 JEDNOJEZIČNI ( npr. RJEČNIK HRV.JEZIKA )
 DVOJEZIČNI
( npr. HRVATSKO-ENGLESKI RJEČNIK )
 VIŠEJEZIČNI
Najvažniji primjeri za zapamtiti :

 Babić-Finka-Moguš : HRVATSKI PRAVOPIS ,1971.

 Anić-Silić : PRAVOPISNI PRIRUČNIK HRV.JEZIKA
 Vladimir Anić : RJEČNIK HRV. JEZIKA
 S.Težak-S.Babić : GRAMATIKA HRV. JEZIKA
 Skupina autora : HRVATSKI PRAVOPIS ( Institut za
hrv.jezik , Zg ,2014. )