SVEUČILIŠTE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA UČITELJSKI STUDIJ

PROSTOR - URBANIZAM

Seminarski rad iz Metodike nastave likovne kulture 1

Studentica: Antonija Nikolić

Mentorica: doc. dr. sc. Dubravka Kuščević

Split, 31. listopada 2022.

SADRŽAJ
UVOD....................................................................................................................................................3
2. PROSTOR......................................................................................................................................5
2.1. DEFINICIJA PROSTORA.........................................................................................................5
3. GRAD............................................................................................................................................6
4. URBANIZAM................................................................................................................................7
DEFINICIJA URBANIZMA.............................................................................................................7
5.ELEMENTI URBANIZMA................................................................................................................8
5.1. OSNOVNA SVOJSTVA VANJSKOG PROSTORA.............................................................8
6. ORGANIZACIJA GRAĐEVINA I VANJSKOG PROSTORA..................................................11
6.1. SELO.........................................................................................................................................11
6.2. GRAD.......................................................................................................................................14
6.2.1. PRAVILNA, GEOMETRIJSKA ORGANIZACIJA GRADSKIH PROSTORA I
GRAĐEVINA..............................................................................................................................15
6.2.2. NEPRAVILNA I SLOBODNA ORGANIZACIJA GRADSKIH PROSTORA I
GRAĐEVINA..............................................................................................................................16
7. URBANIZACIJA NOVOG DOBA..............................................................................................17
8. URBANISTIČKA OBNOVA GRADOVA U 19.ST....................................................................17
8.1. PARIZ (1853. – 1871.).........................................................................................................17
8.2. BEČ (1859. – 1885.).............................................................................................................18
8.3. WASHINGTON...................................................................................................................19
9. URBANIZAM 20.ST...................................................................................................................20
ZAKLJUČAK......................................................................................................................................22

2
UVOD

Prostor ima tri glavne dimenzije, a to su dužina, širina i visina. Ističe se i vrijeme jer je ono
potrebno da bi smo prostor pregledali i doživjeli. Prostor možemo istraživati, analizirati,
planirati, održavati i sl. (Jakubin, 1999)

Djelatnosti koje se bave oblikovanjem prostora su: prostorno planiranje, urbanizam,

arhitektura i dizajn. Kako bi se prostor pravilno oblikovao, svaka od ovih djelatnosti bi trebala
pravilno izrađivati plan provedbe i pri tom bi se trebale dijelom preklapati. (Mlinar, 2016)

Urbanizam obuhvaća urbanističke studije, urbanističke planove i uređenja te bi se trebali

provoditi poštujući mjere i planove. (Mlinar, 2016)

3
 2. PROSTOR

2.1. DEFINICIJA PROSTORA

Prostor je zbilja u kojoj se čovjek kreće i u kojoj živi. Prostor ima tri glavne dimenzije, a to su
dužina, širina i visina. Kako bismo sagledali i doživjeli prostor, potrebno je i vrijeme. Vrijeme
je četvrta dimenzija koja oblkuje prostor. (Jakubin, 1999)

Prosor je likovni element koji je vezan uz prostorno-plastičko oblikovanje te se u odgojno-

obrazovnom procesu veže uz trodimenzionalno oblikovanje, a to su: modeliranje i građenje i
prostorno-plastičko oblikovanje predmeta, dok je u likovnoj umjetnosti usko povezano s
kiparstvom, graditeljstvom, urbanizmom i slično. (Jakubin, 1999)

4
3. GRAD

Grad je glavna urbanistička tema, dok su planiranje, izgradnja, održavanje i obnova

glavni zadaci urbanizma. (Mllinar, 2016)

Grad se može definirati na temelju četiri kriterija:

1. ekonomski kriterij
2. demografski kriterij
3. upravni status
4. fizički kriterij

„Gradovi su složeni sustavi koji se postupno razvijaju od prapovijesti do danas.“

(Mlinar, 2016: 6)

Glavni atrbuti grada bile su gradske zidine koje su stanovnicima pružale zaštitu
imovine, života, daljnji opstanak, ali i napredak. Gradovi danas imaju više od 50%
stanovništva, dok razvijene zemlje imaju i veći postotak. (Mlinar, 2016)

5
 4. URBANIZAM

DEFINICIJA URBANIZMA

Korijen riječi urbanizam nalazimo u latinskoj riječi urbus, a znači grad. Urbs je u
rimskom vremenu bio grad Rim, ali kasnije postaje sinonim za bilo koji drugi grad.
(Mlinar, 2016) Govoreći o urbanizmu, samu riječ, možemo zamijeniti i s riječju
gradogradnja. Urbanizam je znanst i umjetnost, a označava organiziranje izgradnje i
rast naselja. (Jakubin, 1999)

Naselje može rasti planski i spontano, razvoj ovisi o terenu na kojem će se razvijati.
Postoje dvije vrste naselja, a to su selo i grad. Govoreći o selu i gradu, može se
govoriti i o urbanističkim karakteristikama sela i grada. (Jakubin, 2016)

Slika 1. Grad Split1

1
Dostupno na: <https://www.viator.com/Split-attractions/Cathedral-of-St-Dominus-Cathedral-of-St-Duje/
d4185-a9994>

6
5.ELEMENTI URBANIZMA
5.1. OSNOVNA SVOJSTVA VANJSKOG PROSTORA

Urbanizam kao prostorna organizacija arhitektnoskih volumena ima svoja svojstva, a to su

ulice i trgovi. (Jakubin, 1999)

Ulica je uzdužni vanjski prostor koji je omeđen nizovima kuća. Glavna funkcija ulice je
povezivanje kuća, ali i uzdužna, odnosno poprečna komunikacija ljudi. Životni stil ljudi, tip
naselja, područje na kojem stanuju uvelike razlikuje seoske ulice od gradskih ulica. Seoske
ulice čine pojedinačne kuće s gospodarskim zgradama i dvorištima, dok gradske ulice
omeđuju blokovi kuća različitih namjena. (Jakubn, 1999)

Slika 2. Selo Habjanovci2

2
Dostupno na: <https://mapio.net/pic/p-31126480/>

7
 Slika 3. Ilica3

Ulice po karakteru mogu biti široke i dugačke, one se najčešće nazivaju glavnim ulicama, te
one koje su kratke i uske, poznate kao sporedne ulice. Uz ovu podjelu, ulice mogu biti ravne i
sjeći se pod pravim kutom. Ovakve ulice najčešće nastaju planski. Također mogu biti
zakrivljene, njihovu zakrivljenost uvjetuje teren, a nastaju spontano. Površine ulica mogu biti:
asfaltrane, popločane, zemljane i sl. (Jakubin, 1999)

3
Dostupno na: <https://www.dreamstime.com/zagreb-croatia-july-ilica-main-shopping-street-tram-
image165346233>

8
 Slika 4. Popločana ulica4

Trgovi su centralni prostori različitih oblika i veličina. Seoski trgovi su proširena dvorisšta
raskrižja ili prostori ispred javnih građevna. Gradske trgove oblikuju zgrade koje su prvilnoga
oblika, zatvorene ili otvorene prema raznim smjerovima ulica. Namjena trgova je da okupljaju
i zadržavaju ljude. Tlocrt trgova može biti pravokutan, u obliku kvadrata, trokuta, kruga,
elipse. (Jakubin, 1999)

Slika 5. Seoski trg, Solin 20.st 5

4
Dostupno na: <https://www.eistra.info/nera/poplocavanje_starogradske_jezgre/asortiman_2620>
5
Dostupno na: <http://www.solin-info.com/znamenitosti/solin-danas/zvonimirovom-kroz-sjecanja>

9
6. ORGANIZACIJA GRAĐEVINA I VANJSKOG PROSTORA

6.1. SELO

Selo predstavlja najstariji oblik prostorne organizacije života. Osnovu sela čine pojedinačne
kuće s gospodarskim zgradama i dvorištem. Selo se razvija prirodno i spontano. (Jakubin,
1999)

Razlikujemo tri tipa naselja:

1. Raspršeno ili raštrkano naselje

2. Skupljeno ili zbijeno naselje
3. Naselje u nizu ili dugačko naselje

Raspršeno naselje je posljedica brežuljkastog terena i malog broja stanovnika. U ovakvom

tipu naselja kuće su raštrkane po brežuljcimai dolinama, međusobno su odvojene dorištima,
vrtovima, poljima i sl. Ulice primaju karakter terena, postaju krivudave. Primjer ovakvog tipa
naselja su sela Hrvstakog zagorja. (Jakubin, 1999)

10
 ¸

Slika 6. Raspršeno naselje6

Kod skupljenog ili zbijenog naselja,kuće su zbijene jedne pored druge u manje skupine. Ovo
se događa zbog malog i ograničenog prostora. Ulice su uske, a naselje kao cjelina djeluje
zatvoreno i zgusnuto. Trgovi su mali i planirani, uglavnom se nalaze oko važnijih zgrada.
(Jakubin, 1999)

Slika 7. Skupljeno naselje7

6
Dostupno na: <https://usred.hr/hrvatsko-zagorje-bajka-na-dlanu/>
7
Dostupno na: <https://novice.svet24.si/clanek/zanimivosti/623d9a0b91f5b/novigrad-vabi-s-stevilnimi-
novostmi>

11
Naselje u nizu ili dugačko naselje nastaje u ravnicama uz rub ceste. Kuće su poredane uz
cestu u niz, taj niz nije ograniče, već se nastavlja razvijati. Iza kuća se najčešće nalaze
gospodarski objekti. Ovakvi tipovi naselja karakteristični su za Slavoniju i podravinu.
(Jakubin, 1999)

Slika 8. Naselje u nizu8

8
Dostupno na: <https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/1/31/zemlja-mrtvih-salasa>

12
6.2. GRAD

Grad je glavna jedinica građenja u gradu te ga sačinjavaju blokovi zgrada. Život u gradu je složeniji od
seoskog, stoga je i gradska organizacija zgrada i prostora znatno složenija. Raspored trgovina, škola,
bolnica, tvornica i sl. Uvjetuje specifičnoj organizaiji prostora i građevina u gradu. (Jakubin, 1999)

Grad se kroz povijest razvijao planski i spontano. Spontani rast prilagođavao se terenu na kojem je
nastajao te su upravo takvi planovi i interesantniji. Osim terenskih uvjeta, grad se morao
prilagođavati i obrambenim uvjetima, točnije stanovništvu pružiti zaštitu i sigurnost. Organizacija
gradskih prostora može biti pravilna i nepravilna. (Jakubin, 1999)

Slika 9. Pogled na Dubrovnik9

9
Dostupno na: < https://theplanetd.com/things-to-do-in-dubrovnik-croatia/>

13
6.2.1. PRAVILNA, GEOMETRIJSKA ORGANIZACIJA GRADSKIH
PROSTORA I GRAĐEVINA

Tijekom povijesti osnovni način izgradnje gradskih prostora i građevina bio je pravilan sustav
ulica koje se sijeku pod pravim kutom, formirajući kvadratne ili pravokutne blokove za
izgradnju gradskih kuća. Ovakav način gradnje javlja se u 5. st. Prije nove ere na području
Mediterana za vrijeme snažne antičke urbanizacije. (Jakubin, 1999)

Slika 10. Urbanistički plan antičkog Zadra10

10
Dostupno na: < https://hrcak.srce.hr/file/271835>

14
6.2.2. NEPRAVILNA I SLOBODNA ORGANIZACIJA GRADSKIH
PROSTORA I GRAĐEVINA

Srednji vijek je poznat po urbanstičkom načinu gradnje koji nije planski, već raste spontano i
slobodno, pri to prilagođavajući se terenu. Ovakav oblik urbanizacije naziva se i organički jer tlocrt
podsjeća na nešto živo, organičko tkivo. Važno je naglsiti da je to organičko tkivo povezano s terenom
na kojem nastaje njegov prirodni oblik. (Jakubin, 1999)

Slika 11. Plan grada Motovuna, 1895.11

11
Dostupno na: < https://dlscrib.com/queue/likovni-jezik-i-likovne-tehnike-temeljni-pojmovi-jakubin-a4r-
pdf_586be6196454a7e04335c2b7_pdf?queue_id=59cb780708bbc57d39686fb5>

15
7. URBANIZACIJA NOVOG DOBA

U 19. stoljeću dolazi do naglog razvoja industrije koja utječe i na razvoj gradova te prostorna
organizacija dobiva novi karakter. Urbanisti odvajaju pješački promet od mehaniziranog te
nastaju klasične ulice. U ovom razdoblju nastaju avenije, šetališta, široke ulice, ulice za
odvijanje prometa i sl. Prostori između cesta i stambenih objekata pogodni su za stavaranje
zelenih površina. (Jakubin, 1999)

Osim naglog razvoja industrije, dolazi i do rasta broja stanovništva. Političari su htjeli svoju
moć učvrtiti gradnjom naselja. (Mlinar, 2016)

8. URBANISTIČKA OBNOVA GRADOVA U 19.ST.

8.1. PARIZ (1853. – 1871.)

Obnovu Pariza vodio je Georges-Eugene Hausmann. Cilj je bio stvoriti prijestolnicu sličnu
Londonu. Oblikovani su reprezentativni prostori oko javnih zgrada. Osigurana je i preglednost
prostora u slučaju izbijanja nemira izgradnjom avenija koje su omogućavale kretanje vojske i
policije. Poboljšali su se i sanitarni uvjeti rušenjem siromašnih i sirotinjskih četvrti. (Mlinar,
2016)

Slika 12. Shema Haussmannnove rekonstrukcije Pariza12

12
Dostupno na: < https://mymodernmet.com/paris-france-haussmannization/>

16
8.2. BEČ (1859. – 1885.)

Urbanistička obnova Beča započela je rušenjem zidina čime je oblikovana, a gradska ulica
Ring sa javnim zgradama i perivojima. Ova obnova bila je pokretač obnove ostalih europskih
gradova.

Slika 13. Rekontrukcija Beča 1859.13

8.3. WASHINGTON

Urbanističku rekontrukciju Washingtona izradio je Pierre Charles L'Enfant 1791. Plan je

poznat po ortogonalno-dijagonalnoj urbanoj mreži s pravokutnim trokutom koji je
ishodište. Na uglovima trokuta raspoređene su: Bijela kuća, Captol i Washington
Memorial, a stranicama su određeni smjerovi ulica. Pier Charles L'Enfant biva smijenjen
zbog neslaganja s načinom provedbe plana. Njegov plan je kopiran sljedeće godine i
nazvan Ellicotov plan po kojem je grad dalje bio građen. (Mlinar, 2016)

13
Dostupno na: < https://www.wien.gv.at/english/history/overview/ringstrasse.html>

17
 Slika 14. Washington, 1792.14

9. URBANIZAM 20.ST.

U 20.st. urbanizam postaje sve popularniji. Težnja suvremenih urbanista je gradnja građevina
manjih dimenzija i manje urbane četvrti s vlastitim središtima raznih društvenih, trgovačkih i
trgovačkih djelovanja. (Jakubin, 1999)

Glavna obilježja urbanizma 20.st. su: urbanizam prethodi arhitekturi, odnos prema naslijeđu
grada, održavanje svjetskih izložbi, razlike urbanizma prve i druge polovine 19.st. (Mlinar,
2016)

14
Dostupno na: <
https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Washington,_D.C.#/media/File:View_of_the_city_of_Washington_in
_1792.tif>

18
 Slika 12. Pogled na Novi Zagreb15

15
Dostupno na: < https://licegrada.hr/zagreb-iz-zraka-novi-zagreb-panoramski-pogled-na-kvartove-juzne-
obale-rijeke-save/>

19
 Slika 13. Split 316

10. ZAKLJUČAK

16
Dostupno na: < https://slobodnadalmacija.hr/split/nedavno-je-gorjelo-u-papandopulovoj-danas-u-odeskoj-a-
mi-smo-se-uvjerili-kako-hidrantska-mreza-u-dinka-simunovica-nema-ni-kapi-vode-prijavit-cemo-mup-u-
642372>

20
Urbanizam označava planiranje, projektiranje, izgradnju i uređenje gradova i naselja. Točnije
znači proučavanje njihova razvoja, strukture i života. Izgled i struktura grada mijenjala se
kroz povijest. Osim izgleda mijenjalo i se značenje grada. Kroz povijest, osim stanonvanja,
grad je pružao sigurnost stanovništvu u vrijeme rata. Prekretnica je 20.st. gdje dolazi do
urabističkih planova o rekonstrukciji gradova cijeloga svijeta. Ovim planovima naglašavao se
i estetski izgled grada.

Svaki grad je bogat i svojom povijesnom baštinom koja je podsjetnik na razna događanja i
razdoblja kroz koje je prolazio .

21
11. LITERATURA

- Marijan Jakubin (1999). Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb: Educa

- Ivan Mlinar (2016). Uvod u urbanizam. Zagreb: Šumarski fakultet, Arhitektonski

faultet

22