PROF. DR.

MEHMED HADŽIĆ

IZVORI SOCIJALNOG PRAVA MEĐUNARODNOG PORIJEKLA

SARAJEVO, 28. 03. 2023. GODINE
 IZVORI SOCIJALNOG PRAVA MEĐUNARODNOG
PORIJEKLA

 Univerzalni i regionalni međunarodni izvori (konvencije i preporuke MOR-

a, akti UN u oblasti ekonomsko-socijalnih odnosa, primarni i sekundarni
izvori prava EU, akti Vijeća Evrope)

 Bilateralni i multilateralni međudržavni i međunarodni ugovori

 PREDMET MEĐUNARODNIH UGOVORA

 Različita socijalnopravna pitanja: od socijalnog osiguranja do

migracije radne snage

 Ratifikacijom ovi ugovori postaju izvori socijalnog prava

 NEKE OD KONVENCIJA MOR-A KOJE NORMIRAJU SEGMENTE
SISTEMA SOCIJALNE SIGURNOSTI

 Konvencija br. 88 o službi zapošljavanja, 1948;

 Konvencija br. 102 o najnižim standardima socijalne sigurnosti, 1952,

 Konvencija br. 121 o davanjima za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih oboljenja, 1964 (dopunjena 1980);

 Konvencija br. 122 o politici zapošljavanja, 1964;

 Konvencija br. 155 o zaštiti na radu, zdravstvenoj zaštiti i radnoj sredini, 1981;

 Konvencija br. 159 o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida, 1983;

 Konvencija br. 161 o službama medicine rada, 1985;

 Konvencija br. 183 o zaštiti materinstva, 2000,

 Konvencija br. 184 o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja u poljoprivredi, 2001.

 KONVENCIJA BR. 102. MOR-A O NAJNIŽIM STANDARDIMA
SOCIJALNE SIGURNOSTI

 Usvojena 1952 na 35. zasjedanju Opće konferencije MOR-a

 Bosna i Hercegovina je ratifikovala ovu konvenciju na temelju

sukcesije bivše SFRJ
 POJMOVNIK U KONVENCIJI VEZAN JE ZA

 Nacionalno zakonodavstvo (izraz propisan)

 Osigurana lica (član porodice, supruga, udovica, dijete)

 Prebivalište označava uobičajeno mjesto stanovanja na teritoriji člana

 Staž
PO POJMOM STAŽA U SMISLU C. 102 PODRAZUMIJEVA
SE
 Bilo period uplaćivanja doprinosa,

 Bilo period zaposlenja,

 Bilo period stalnog prebivanja,

 Kombinacija naznačenih perioda

 C.102- POSTAVLJA MINIMALNE NORME SOCIJALNE SIGURNOSTI
OSLONJENE NA SLJEDEĆA DAVANJA

 Davanja za slučaj bolesti,

 Davanja za slučaj nezaposlenosti,
 Davanja za starost,
 Davanja za slučaj povrede na radu ili profesionalnog oboljenja,
 Porodične potpore,
 Davanja za slučaj materinstva,
 Davanja za slučaj invalidnosti
 Davanja članovima porodice u slučaju smrti izdržavatelja porodice,
 Davanja u kontekstu zdravstvene zaštite.
 C.102- ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

 Osigurani slučaj obuhvata:

1. bolest, bez obzira na uzrok,

2. trudnoću, porođaj i njihove posljedice.

C.102- ZDRAVSTVENA ZAŠTITA-KRUG ZAŠTIĆENIH LICA
OBUHVATA:

 a) bilo propisane kategorije lica u radnom odnosu koje čine najmanje 50% od
cjelokupnog broja lica u radnom odnosu, kao i supruge i djecu lica tih kategorija;

 b) bilo propisane kategorije aktivnog stanovništva koje čine ukupno najmanje 20%
od cjelokupnog broja stanovnika, kao i supruge i djecu lica koja pripadaju tim
kategorijama;

 c) bilo propisane kategorije stanovnika, koje čine ukupno najmanje 50% od

cjelokupnog broja stanovnika;
C.102- ZDRAVSTVENA ZAŠTITA-DAVANJA OBUHVATAJU
NAJMANJE:

 U slučaju bolesti:
1. njegu ljekara opće medicine, podrazumijevajući tu i preglede kod kuće;
2. njegu ljekara specijalista koja se pruža u bolnicama licima smještenim u
bolnicama ili licima van bolnica kao i njegu ljekara specijalista koja se može
ukazivati izvan bolnica;
3. osnovne farmaceutske proizvode po receptu ljekara ili drugog stručnog lica;
4. smještaj u bolnici ako je to potrebno;
C.102- ZDRAVSTVENA ZAŠTITA-DAVANJA OBUHVATAJU NAJMANJE:

 u slučaju trudnoće, porođaja i njihovih posljedica:

1. njegu prije porođaja, za vrijeme porođaja i poslije porođaja, od

strane ljekara ili diplomirane babice;

2. smještaj u bolnici, ako je to potrebno.

C.102- DAVANJA ZA SLUČAJ BOLESTI

 Osigurani slučaj obuhvata nesposobnost za rad usljed bolesti, koja povlači

gubitak zarade kako je on definiran nacionalnim zakonodavstvom.

 Davanja se sastoje od perodičnih plačanja (minimalna visina tih plačanja se

utvrđuje u skladu sa čl. 65. i 66. –tablice visine plaćanja u odnosu na osnovnu
zaradu korisnika)

 Mogućnost ograničenja isplate na 26 odnosno 13 nedjelja)

C.102- DAVANJA ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTI

 Osigurani slučaj podrazumijeva gubitak zarade kako je on definiran nacionalnim

zakonodavstvom - zbog nemogućnosti za zaštićenu osobu, koja je sposobna i raspoloživa
za rad, da dobije odgovarajuće zaposlenje.

 Kada su zaštićene određene kategorije lica u radnom odnosu, davanje će se sastojati od

periodičnog plaćanja

 Može se uvesti obavezni staž odnosno vrijeme u radnom odnosu kako bi se spriječile
zloupotrebe.
C.102- DAVANJA ZA STAROST

 Osigurani slučaj obuhvata starost preko propisane granice.

 Propisana granica starosti ne može prelaziti šezdeset pet godina.

Međutim, nadležne vlasti mogu odrediti višu granicu starosti, s
obzirom na radnu sposobnost starijih lica u zemlji o kojoj se radi.
 C.102- DAVANJA ZA STAROST-OBUSTAVA DAVANJA

 Nacionalno zakonodavstvo može obustaviti davanja ako lice, koje bi na ova

davanja imalo pravo, obavlja određene djelatnosti uz nagradu, ili smanjiti
davanja koja se zasnivaju na plaćanju doprinosa, ako zarada korisnika prelazi
propisani iznos, odnosno davanja koja se ne zasnivaju na uplati doprinosa, ako
zarada korisnika, ili njegova druga imovina, ili obje zajedno, prelaze propisani
iznos.
 C.102- DAVANJA ZA SLUČAJ NESREĆE NA POSLU I
PROFESIONALNIH OBOLJENJA
a. bolest;
b. nesposobnost za rad koja dolazi kao posljedica bolesti i povlači gubitak zarade kako je
on definiran nacionalnim zakonodavstvom;
c. potpuni ili djelimični gubitak sposobnosti zarađivanja iznad propisanog stepena, kada je
vjerovatno da će taj potpuni ili djelomični gubitak biti stalan, ili odgovarajuće smanjenje
fizičkog integriteta;
d. gubitak sredstava za život za udovicu ili djecu smrću hranitelja porodice; kada je u
pitanju udovica, pravo na davanje može biti, prema nacionalnom zakonodavstvu
uslovljeno pretpostavkom da je nesposobna da se sama izdržava.
 Bolest- zdravstvena zaštita, ostalo- periodična davanja
C.102- PORODIČNE POTPORE

 Osigurani slučaj predstavlja opterećenost djecom

 Davanja podrazumijevaju:
a) bilo periodično plaćanje zaštićenom licu koje je navršilo propisani staž;
b) bilo obezbjeđenje djeci ili za djecu ishrane, odjeće, stana, odmora ili pomoći za
domaćinstvo;
c) bilo kombinaciju davanja predviđenih pod a) i b).
C.102- DAVANJA ZA SLUČAJ MATERINSTVA

 Osigurani slučaj obuhvata trudnoću, porođaj i njihove posljedice i gubitak zarade koji iz toga
proizlazi, kako je on definiran nacionalnim zakonodavstvom.

 Ljekarska njega podrazumijeva bar:

 a) njegu prije porođaja, za vrijeme porođaja i poslije porođaja, koju pruža ljekar ili diplomirana
babica;
 b) smještaj u bolnici ako je to potrebno.

 Gubitak zarade- periodična davanja

 C.102- DAVANJA ZA SLUČAJ INVALIDNOSTI

 Osigurani slučaj obuhvata nesposobnost određenog stepena za obavljanje

profesionalne djelatnosti, kada je vjerovatno da će ta nesposobnost biti stalna ili
kad ona postoji i dalje po prestanku prava na naknadu za slučaj bolesti.

 Davanje se sastoji od periodičnih plaćanja

 Uslovljenost nekih davanja stažom osiguranja- invalidska penzija uzrokovana

povredom van rada ili oboljenjem
 C.102- DAVANJA ČLANOVIMA PORODICE ZA SLUČAJ SMRTI
IZDRŽAVAOCA PORODICE

 “Osigurani slučaj podrazumjeva gubitak sredstava za život koji nastaje za udovicu

ili djecu smrću hranitelja porodice; kad je u pitanju udovica pravo na davanje može
biti uslovljeno, prema nacionalnom zakonodavstvu pretpostavkom da je
nesposobna da se sama izdržava” čl. 60 st. (1) Konvencije

 Institut porodične penzije

 JEDNAKOST POSTUPKA PREMA STRANIM DRŽAVLJANIMA ČL.
68. C.102

 Stanovnici strani državljani treba da imaju ista prava kao i domaći državljani.
Međutim, u pogledu davanja ili dijelova davanja koji se finansiraju isključivo ili
pretežno iz javnih fondova, kao i u pogledu prelaznih režima, mogu se za strane
državljane i i za domaće državljane rođene van teritorije Člana propisati posebne
odredbe

 Sistemi socijalnog obezbjeđenje na bazi doprinosa, čija se zaštita primjenjuje na

lica u radnom odnosu- sistem reciprociteta
 ILO- PREPORUKA BR. 202 O MINIMALNOM NIVOU SOCIJALNE SIGURNOSTI IZ
2012. GODINE
SOCIAL PROTECTION FLOORS RECOMMENDATION, 2012.

 Države bi trebale: što prije uspostaviti i održati svoje minimalne nivoe socijalne zaštite (sigurnosti) koje bi
obuhvaćale garancije osnovne socijalne zaštite (sigurnosti)”, te da: „garancijama bi se u najmanju ruku trebalo
osigurati da, tokom životnog ciklusa, sve osobe kojima je to potrebno imaju pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti i
sigurnom osnovnom dohotku zajedno sa sigurnim stvarnim pristupom robi i uslugama”

 U svrhu ove Preporuke minimalni nivo socijalne sigurnosti se definiše kao set minimalnih garancija koje osiguravaju
zaštitu sa ciljem preveniranja siromaštva, ranjivosti i socijalne isključenosti
 ILO- preporuka br. 202 o minimalnom nivou socijalne sigurnosti iz 2012.
godine
Social Protection Floors Recommendation, 2012.

 Set osnovnih socijalnih garancija sistema socijalne sigurnosti uključuje:

 Pristup nacionalno definisanom paketu dobara i usluga, uspostavljanje osnovne zdravstvene zaštite uključujući porođaj
i majćinstvo koja je dostupna, prihvatljiva i kvalitetna
 Sigurnost osnovnog prihoda za djecu definisanjem minimuma na nacionalnom nivou kroz osiguravanje pristupa zdravoj
prehrani, brizi i drugim dobrima i uslugama
 Sigurnost osnovnog prihoda definisanjem minimuma na nacionalnom nivou za osobe aktivne životne dobi koje nisu u
mogućnosti da svojim radom obezbijede sredstva za izdržavanje posebno u slučajevima bolesti, nezaposlenosti,
materinstva i invalidnosti,
 Sigurnost osnovnog prihoda definisanjem minimuma na nacionalnom nivou za osobe starije životne dobi
 EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA

 Evropska socijalna povelja je temeljni dokument Vijeća Evrope

na području socijalnih prava.

 Potpisana je u Torinu 1961. godine, a stupila je na snagu 1965.

godine. Povelja iz 1961 sadrži 19 načela i socijalnih prava
 EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA-REVIDIRANA

 Potpisana u Strasbourg- u 3. maja 1996. godine

 Obavezuje države članice da svojim politikama ostvare uvjete za

efikasno realiziranje 31-og ekonomskog i socijalnog prava i principa

 Stupila je na snagu 1999. godine

 MOGUĆNOST IZBORA, SISTEMATIZACIJA

 Evropska socijalna povelja ostavlja određenu slobodu državama članica Vijeća

Evrope da prilikom ratifikacije izaberu načela i socijalna prava koja će ih pravno
obavezivati.
 Načela kojima se garantiraju socijalna prava u Evropskoj socijalnoj povolji,
moguće je sistematizirati:
-obavezujuća i neobavezujuća;
-obzirom na oblasti: zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, socijalna zaštita,
zapošljavanje i rad, pravna i socijalna zaštita,kretanje osoba,zabrana i suzbijanje
diskriminacije;
-obzirom na personalno djelovanje (prava: radnika, svih
pojedinaca/stanovništva, posebnih kategorija pojedinaca/stanovnika)
 NAČELO ZAŠTITE MINIMUMA PRAVA
 Države koje vrše ratifikaciju Evropske socijalne povelje, imaju obavezu da izaberu najmanje šest
od devet načela/socijalnih prava koja su proglašena temeljnim/osnovnim:
1. Pravo na rad (član 1)
2. Pravo na organiziranje (član 5)
3. Pravo na kolektivno pregovaranje(član 6)
4. Pravo djece i mladih na zaštitu(član 7)
5. Pravo na socijalnu zaštitu(član 12) st.1-2
6. Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć(član 13),st.1-3
7. Pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu(član 16)
8. Pravo radnika-migranata i njihovih porodica na zaštitu i pomoć
(član 19)
9. Pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pitanjima zapošljavanja i zanimanja bez
diskriminacije na osnovu spola
(član 20)
 DODATNO

▪ smatrati se obaveznim dodatnim brojem članova ili numeriranih

stavova Dijela II povelje koje može odabrati, pod uvjetom da ukupan
broj članova ili numeriranih stavova kojima se obavezuje nije manji od
šesnaest članova, odnosno šesdeset tri numerirana stava
 BOSNA I HERCEGOVINA

 Bosna i Hercegovina je revidiranu Evropsku socijalnu povelju ratificirala 7. oktobra 2008.,

a stupila je na snagu 1. decembra 2008. godine
 Bosna i Hercegovina se shodno dijelu III član A. stav. 1) tač. c) revidirane Evropske
socijalne povelje smatra obaveznom sljedećim odredbama
Član 1.-pravo na rad –u cijelosti
Član 2.-pravo na pravične uvjete rada – u cijelosti
Član 4.-pravo na pravičnu naknadu-st.3.
Član 5.-pravo na organizovanje -u cjelosti
Član 6.-pravo na kolektivno pregovaranje -u cjelosti
 BOSNA I HERCEGOVINA

 Član 7.-pravo djece i mladih na zaštitu-u cjelosti

 Član 8.-pravo zaposlenih žena na porodiljsku zaštitu –u cjelosti
 Član 9.-pravo na stručno usmjeravanje –u cijelosti
 Član 11.-pravo na zdravstvenu zaštitu–u cijelosti
 Član 12.-pravo na socijalnu zaštitu- stav 1. i 2.
 Član 13.-pravo na socijalnu i medicinsku pomoć- stavi:1,2,i 3.
 Član 14.-pravo na korištenje službi socijalne zaštite-u cjelosti
 BOSNA I HERCEGOVINA

 Član 16.-pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomosku zaštitu-u cjelosti

 Član 17.-pravo djece i mladih na socijalnu,pravnu i ekonomsu zaštitu –u cjelosti
 Član 20.-pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pitanjima
zapošljavanja i zanimanja bez diskriminacije na osnovu spola–u cijelosti
 Član 21.-pravo na informiranje i konsultiranje –u cijelosti
 Član 22.-pravo na učešće u određivanju i unapređivanju uvjeta rada i radnog
okruženja-u cjelosti
 Član 23.-pravo starih osoba na socijalnu zaštitu –u cijelosti
 Član 28.-pravo predstavnika radnika na zaštitu u preduzeću i dodjeljivanje
adekvatnih sredstava-u cjelosti
 IMPLEMENTACIJA OBAVEZA IZ EVROPSKE SOCIJALNE POVELJE

Dio III,član I:
Relevantne odredbe čl. 1-31 dijela II
Evropske socijalne povelje implementiraju se
putem:
 Zakona i propisa,
 Kolektivnih ugovora (sporazumi između organizacija radnika i poslodavaca)
 Kombinacija ova dva načina
 Drugi odgovarajući način
 NADZOR NAD PRIMJENOM ESP

 Izvještaji u odgovarajućim vremenskim periodima:

1. O prihvaćenim obavezama u pogledu primjene (stanje

zakonodavstva i prakse)
2. O obavezama koje nisu prihvaćene
 IZVJEŠTAJI DRŽAVA

 Na osnovu odluke Komiteta ministara iz 2006.godine izvještaji država o implemetaciji

Evropske socijalne povelje podjeljeni su u četiri grupe:

 I-Zapošljavanje,obuka i jednake mogućnosti (Thematic Group 1 “Employment, training and

equal opportunities”)
 II-Zdravlje,socijalna sigurnost i socijalna zaštita (Thematic Group 2 “Health, social security
and social protection”)
 III-Prava na radu (Thematic Group 3 “Labour rights”)
 IV-Djeca,porodice,migranti (Thematic Group 4 “Children, families, migrants”)
 Države podnose godišnje izvještaje u vezi sa jednom od tematskih grupa,tako da se svaki
segment ESP izvještava jednom u četiri godine.
 SISTEM IZVJEŠTAVANJA

 Vijeće ministara Vijeća Evrope (31.10.2007)-novi sistem izvještavanja

 Forma izvještaja
(usvojena na sjednici Komiteta ministara vijeća Evrope 26.03.2008)
 Sadržina izvještaja:
-zakonodavni okvir (zakoni i drugi propisi, kolektivni ugovori ili druge odredbe);
-mjere(administrativni aražmani, programi,akcioni planovi,projekti itd.)poduzeti u cilju
primjene zakonodavnog okvira;
-cifre,statistički podaci ili druge relevantne informacije na osnovu kojih se može
ocijeniti do kojeg obima se primjenjuju odredbe Evropske socijalne povelje.
 DOSTAVLJANJE IZVJEŠTAJA

 Izvještaji se dostavljaju Generalnom sekretaru Vijeća Evrope;

 Izvještaji se dostavljaju /proslijeđuju i relevantnim organizacijama poslodavaca i

sindikata (imaju mogućnost dostavljanja komentara na izvještaj);

 Generalni sekretar dostavlja nacionalne izvještaje i reprezentativnim međunarodnim

nevladinim organizacijama koje imaju konsultativni status u Vijeću Evrope.
 ISPITIVANJE IZVJEŠTAJA

 Nadležnost Evropskog komiteta za socijalna prava- EKSP (15 članova koje

bira Ministarski komitet).

 Po okončanju ispitivanja nacionalnog izvještaja odnosno komentara-EKSP

priprema izvještaj u kome naznačava svoje zaključke.

 U radu EKSP učestvuje i predstavnik MOR-a bez prava glasa,odnosno sa

konsultatntskim pravima.
 IZVJEŠTAJ EKSP

 Izveštaj sadrži, pored općeg uvoda – osvrt Komiteta na razvoj određenih oblasti
regulisanih Poveljom (politika zapošljavanja, jednakost postupanja, sindikalne
slobode, kolektivno pregovaranje, itd) dva dijela:

 prvi dio - razmatranje mjera koje država preduzima radi poštovanja odredbi Povelje
(član po član);
 drugi dio – procenu mjesta (pozicije) koji država članica zauzima s obzirom na stanje
primene prava iz Povelje.

 Zaključci su javni i dostavljaju se Vladinom komitetu i Parlamentarnoj skupštini.

 NADZOR NAD PRIMJENOM ESP U BIH

 Do sada BiH je podnijela 10 izvještaja o primjene revidirane Evropske socijalne povelje:

 Prvi izvještaj (Grupa IV Djeca,porodice,migranti) referentni period 01/01/2007-2009-zaključci 2011;

 Drugi izvještaj(Grupa I Zapošljavanje,obuka i jednake mogućnosti ) referentni period 01/01/2007-

2010-zaključci 2012

 Treći izvještaj(Grupa II Zdravlje,socijalna sigurnost i socijalna zaštita ) referentni period 01/12/2008-

2011-zaključci 2013

 Četvrti izvještaj(Grupa III Prava na radu) referentni period 01/01/2009-31/12/2012-zaključci 2014

 NADZOR NAD PRIMJENOM ESP U BIH

 Peti izvještaj (Grupa IV Djeca,porodice,migranti) referentni period 01/01/2010-

31/12/2013

 Šesti izvještaj (Grupa I Zapošljavanje,obuka i jednake mogućnosti ) referentni period

01/01/2011-31/12/2014

 Sedmi izvještaj (Grupa II Zdravlje,socijalna sigurnost i socijalna zaštita ) referentni period

01/12/2011-31/12/2015

 Osmi izvještaj (Grupa III Prava na radu) referentni period 01/01/2012-31/12/2016

NADZOR NAD PRIMJENOM ESP U BIH

 Deveti izvještaj (Grupa IV Djeca,porodice,migranti) referentni period 01/01/2015-

31/12/2017
 Deseti izvještaj (Grupa I Zapošljavanje,obuka i jednake mogućnosti ) referentni period
01/01/2015-31/12/2018
 Jedenaesti izvještaj (Grupa II Zdravlje,socijalna sigurnost i socijalna zaštita ) referentni
period januar 2016-decembar 2019
 Dvanaesti izvještaj (Grupa III Radna prava) referentni period januar 2017-decembar 2020
 Trinaesti izvještaj (Grupa IV Djeca,porodice,migranti) referentni period 01/01/2018-
31/12/20
 GRUPA IV – DJECA, PORODICE, MIGRANTI

 Članovi 7., 8., 16. i 17. ESP

 Bosna i Hercegovina je prvi Izvještaj je podnijela u oktobru 2010 za referentni period

01.01. 2005. – 31.10 2009
 Zaključci EKSP za 2011. godinu iz januara 2012. godine
 Drugi (ukupno peti) Izvještaj Bosna i Hercegovina je podnijela u novembru 2014 za
referentni period 01. 01. 2010-31. 12. 2013. godine
 Zaključci EKSP za 2015. godinu iz januara 2016. godine
 GRUPA II- SOCIJALNA SIGURNOST I SOCIJALNA ZAŠTITA

 Članovi 11, 12, 13, 14 i 23

 Bosna i Hercegovina je prvi Izvještaj je podnijela u novembru 2012 za referentni period

01.12. 2008. – 31.12. 2011., a drugi izvještaj u augustu 2016. godine za referentni period
01/12/2011-31/12/2015, jedanaesti izvještaj u fazi usvajanja za referentni period januar
2016-decembar 2019

 Zaključci EKSP za 2013. godinu

 Zaključci EKSP za 2017. godinu

Hvala na pažnji!