Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 40

Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

V-6.

OBRADA BUŠENJEM

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

CILJEVI UČENJA:

1. Razumete proizvodne operacije u obradi


bušenjem.
2. Planirate alate u obradi bušenjem.

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Alati za obradu otvora (rupa)

• zabušivači
• burgije
• proširivači
• razvrtači
• noževi za proširivanje
• provlakači...

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Zabušivači:
1. zabušivači za obična središnja gnezda
2. zabušivači za zaštićena središnja gnezda

zabušivači za obična zabušivači za zaštićena


središnja gnezda središnja gnezda

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Neka konstrukciona rešenja zabušivača

zabušivači za obična zabušivači za zaštićena


središnja gnezda središnja gnezda

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Namena burgija:
q izradu otvora bušenjem,
q razbušivanje prethodno izvedenih otvora.

Prema konstrukciji burgije se dele na:


1. spiralne burgije
2. ravne burgije
3. specijalne burgije (najčešće su to burgije za duboko
bušenje)

Prema materijalu alata od kojih se izrađuju razlikuju se:

1. burgije od alatnog materijala (najčešće brzoreznog čelika)


2. burgije sa pločicama od tvrdog metala (ili izrađene izjedna od
tvrdog metala)

Prema dubini otvora koji se izrađuju razlikuju se:

1. burgije za bušenje otvora male dubine


2. burgije za bušenje otvora veće dubine (burgije za duboko bušenje)

Prema obliku drške razlikuju se:


1. burgije sa cilindričnom drškom
2. burgije sa koničnom drškom (najčešće je to Morze - konus
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Spiralne burgije

Spiralna burgija je osnovni alata za bušenje.

Sastoji se od: tela sa dva zavojna žleba i drške.

Zavojni žlebovi služe za odvođenje strugotine iz zone rezanja kao i


za dovođenje sredstva za hlađenje u zonu rezanja.

U cilju smanjenja trenja i habanja vlakna, prečnik burgije se


smanjuje idući od vrha ka dršci burgije.

Radi povećanja krutosti burgije prečnik jezgra se povećava od


vrha ka dršci burgije.

Spiralna burgija
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Burgije spiralne za metal set

•proizvođač: OPTIMUM, Nemačka


•broj burgija u setu: 25 kom.
•dimenzije burgija: 1 / 1.5 / 2 / 2.5 / 3 /
3.5 / 4 / 4.5 / 5 / 5.5 / 6 / 6.5 / 7 / 7.5 / 8
/ 8.5 / 9 / 9.5 / 10 / 10.5 / 11 / 11.5 / 12 /
12.5 / 13 mm
•titanijumska prevlaka
•tvrđe od burgija od tvrdog metala
•bolji rezultati obrade
•veća izdržljivost
•pakovanje: metalna kutija

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Oštrenje burgija

A - Normalni oblik vrha


B - Normalni oblik sa odbrušenim jezgrom
C - Normalni oblik vrha sa popravljenim glavnim sečivima
D - Normalni oblik vrha sa krstasto odbrušenim jezgrom
E - Dvojno naoštren vrh
F - Ravan vrh sa šiljkom
SL - N, AL - M - Normalni oblik vrha sa posebnim profilom zuba
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Prema konstrukciji zavojne burgije mogu biti:


1. kratke,
2. normalne dužine i produžene,
3. sa desnom i levom zavojnicom žleba,
4. sa cilindričnom i koničnom drškom,
5. istog prečnika i stepenaste.

rešenja spiralnih burgija drške zavojnih burgija


od brzoreznog čelika
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Telo i drška burgije sa pločicama


od tvrdog metala se izrađuju iscela
od konstrukcijskog čelika
zatezne čvrstoće oko 70 [daN mm ] .
2

Namena: obrada teškoobradljivih


materijala (kaljeni čelici, tvrdi sivi
liv, temper liv, staklo, keramika,
kamen i dr.), kao i kod bušenja
dubokih otvora.

Burgije sa pločicama od tvrdog metala

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Specijalne spiralne burgije


stepenaste burgije, ravne burgije, puščane burgije, topovske burgije
i druge specijalne burgije za duboko bušenje.

Specijalna spiralna burgija za bušenje dubokih otvora

Namena: za bušenje dubokih otvora imaju kanale za dovođenje


sredstva za hlađenje u zonu rezanja, koji su zavojni i prolaze kroz obe
grane burgije od drške do vrha burgije.

Sredstvo za hlađenje se dovodi kroz dršku.

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Ravna burgija Puščana burgija

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Topovska burgija

Burgije za var Burgije za lim


(kratka i duga) (ravna i stepenasta)

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Stepenasta burgija Burgija - glodalo

Burgija sa izmenljivim vrhom od tvrdog metala

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Proširivači i upuštači

Proširivači se koriste za proširivanje i upuštanje već ranije izbušenih ili


odlivenih otvora u cilju dobijanja tačnijeg oblika i boljeg kvaliteta obrađene
površine od obrade bušenjem.

Valjkasti nasadni proširivači Nenasadni proširivači

Čeoni upuštači za obradu upusta za glavu vijka sa krutom vođicom


i upuštač za poravnavanje površine za naleganje navrtke vijka
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Kupasti upuštači sa karakterističnim


uglovima vrha

Specijalni upuštači i proširivači najčešće se primenjuju kod


obrade stepenastih otvora.

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Razvrtači
Razvrtači se koriste za završnu obradu otvora i rupa posle
bušenja i proširivanja, pri čemu se može ostvariti vrlo uska
tolerancija i kvalitet obrađene površine.

Ručni razvrtači sa pravim


i zavojnim zubima

Ručni podešljivi razvrtač

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Nenasadni (sa zavojnim i pravim zubima) i nasadni mašinski


razvrtači

Konični razvrtači se primenjuju za obradu metričkih i Morze konusa

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Bušilica stona trofazna

•snaga motora: 550 W / 400 V - 50 Hz


•maksimalni prečnik bušenja u čeliku: 20 mm
•dubina ulaganja: 170 mm
•hod vretena: 80 mm
•broj obrtaja vretena: 210 - 2220 o/min
•broj brzina: 12
•izbor smera okretanje vretena: levo / desno
•dimenzije radnog stola: 275 x 275 mm
•zakretanje radnog stola: +/- 45 i 360 stepeni
•maksimalno rastojanje od vretena do stola: 450
mm
•dimenzije radnog stola na postolju: 205 x 200 mm
•maksimalno rastojanje od vretena do postolja: 635
mm
•prečnik stuba: 70 mm
•gabariti (dxšxv): 700x300x990 mm
•neto težina: 53 kg

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Stubna bušilica

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Stubna stona bušilica

•Napon: 400 V - 50 Hz
•Snaga: 1100 W (S2 15 min)
•Broj obrtaja: 160-3000 /min (16
brzina)
•Smer obrtanja: levi-desni
•Zakretanje radne ploče: -45° do +45°
•Prihvat burgije: Ø 3-25 mm
•Glava: B16
•Hod vretena: 200 mm
•Dimenzije postolja: 520 x 305 mm
•Dimenzije radne površine: 335 x 335
mm
•Ukupna visina: 1670 mm
•Težina: 89 kg

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Osnovna pravila koja treba slediti prilikom bušenja materijala


stubnom bušilicom
Brzina bušenja
Važni činioci za brzinu bušenja: vrsta materijala, veličina bušenog otvora, vrsta burgije, zahtevan
kvaliteta reza. Što je manja burgija, to je veća brzina. Prilikom bušenja mekih materijala potrebna
je veća brzina nego kod tvrdih materijala
Bušenje u metalu
Predmete od metala treba sigurno fiksirati, preporučujemo stegu. Nikada je ne pridržavajte golim
rukama; Oštrice burgije mogle bi zahvatiti predmet i prouzrokovati Vam teške povrede. Bušilica
će se slomiti ako predmet od metala udari o stub.
Bušeni predmet čvrsto fiksirajte. Bilo kakvo okretanje i pomicanje ima kao posledicu, ne samo
grubi rez bušenog otvora, nego i veću opasnost loma burgije. Ako bušeni predmet ima pljosnati
oblik, podložite ga komadom drveta da sprečite njegovo proklizavanje. Ako predmet ima
nepravilan oblik i ne može potpuno prianjati uz sto, treba ga fiksirati.
Bušenje u drvetu
Burgije za obradu kovina mogu se koristiti i za drvo, no ipak treba dati prednost burgijama za drvo.
Nemojte koristiti spiralne burgije – rotiraju suviše brzo tako da bušeni predmet podignu sa stola i
vrtlože s njim naokolo. Da bušeni predmet potpuno probušite, treba sto poravnati tako da burgija
dopre do središnjeg otvora. Kad burgija počinje seći drvo, pomičite ga postepeno da sprečite
čupanje materijala. Ispod bušenog materijala koristite komad otpadnog drveta kao podlogu. To
Vam može pomoći u smanjenju čupanja materijala i zaštititi vrh burgije.
Pomeranje
Ručnu polugu za pomeranje pokrećite dovoljnom snagom prema dole, pomeranje povremeno
prekinite da bi piljevina bila kratka, odnosno da odvedete piljevinu iz bušenog otvora. Suviše brzo
pomicanje moglo bi prouzrokovati zaustavljanje motora, proklizivanje remena, oštećenje bušenog
predmeta ili slom burgije. Suviše sporo pomicanje će prouzrokovati pregrejavanje burgije i
paljenje bušenog predmeta.
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Radijalna bušilica

•Za bušenje težih radnih predmeta,


većih dimenzija - pri bušenju više rupa,
radni predmet ne mora da se pomera za
svaku rupu.
•Pogonski elektromotor, za pogon
glavnog vretena se nalazi na nosaču
alata.
•Glavno vreteno vrši vertikalno
pomoćno kretanje.
•Nosač alata se pomera radijalno, duž
konzole bušilice, u odnosu na stub.
•Konzola se može kretati u vertikalnom
pravcu duž zavojnog vretena (poseban
elektromotor) i da se obrće oko stuba.

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Radijalna bušilica

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Radijalna bušilica

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Koordinatna bušilica obezbeđuje bušenje odnosno obradu prema zadatim


koordinatama centra otvora, u skladu sa programom utvrđenim
koordinatama.

Zahteva posebne uslove, u pogledu mikroklime, i obezbeđuje visok kvalitet


obrade.

Mašine u obradi bušenjem

Osnovne eksploatacijske karakteristike jednovretenih bušilica (značajne i


pri izboru i nabavci mašina) su:

•koeficijent preciznosti Cmp i tačnosti mašine Cmpk,


•pogonska snaga mašine P i mehanički stepen iskorišćenja snage η,
•raspon brojeva obrta nmin - nmax
•geometrijski faktor promene prenosnika glavnog kretanja ϕn,
•raspon koraka Smin - Smax i geometrijski faktor promene prenosnika
•pomoćnog kretanja ϕS,
•gabariti predmeta obrade (maksimalni prečnik i dubina bušenja) i sl.

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Koordinatna bušilica

1. Omogućava bušenje rupa na tačnom međusobnom odstojanju bez


prethodnog merenja i obeležavanja na radnom predmetu.
2. Zahtevaju se posebni radni uslovi zbog tražene preciznosti.
3. Može se koristiti kao glodalica za uzdužno glodanje.

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Viševretene bušilice su namenjene masovnoj proizvodnji.


To su: redne, bušilice sa viševretenom glavom i viševretene bušilice.

Šema viševretene bušilice


Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

Bušilica sa viševretenom glavom

Jednovretena bušilica, adaptirana za istovremeno bušenje sa više vretena

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić


Бушење

•бушење,
•проширивање бургијом,
•проширивање проширивачем и
•развртање. Dn
Db1 Db

dr = Dr = Dn
dp = Dp ≤ Dr - δ2
db = Db ≤ Dp - δ1
Db1
db > 30mm
db1 = Db1 ≈ 0.6·Db δ1/2 Db
ar = (Dr - Dp) / 2 Dp
δ2/2
ap = (Dp - Db) / 2
ab = (Db - Db1) / 2 Dr
Dp Dr
Бушење

Корак с обзиром на отпорност алата

kc - дозвољен напон нa притисак за материјал бургије [N/mm2],


(kc≈300),
D- пречник бургије [mm],
CM - специфични момент [Nmm/mm2],
x, y - параметри обрадљивости и
kM - поправни коефицијент који зависи од јачине, односно тврдоће
материјала обратка.
s → s0
Број обрта с обзиром на пуно искоришћење постојаности алата

v = vT
Број обрта с обзиром на пуно искоришћење снаге машине

Pk = η ·PM
за машине са ступњевитим преносницима:
n = min{nA, nM }
nm < n < nm+1
nm·s0
nm+1·sm+1

n·s = max{nm·s0, nm+1·sm+1}

за НУ машине:
n = min{nA, nM }
s = s0
Проширивање бургијом

Корак с обзиром на отпорност алата

kc - дозвољен напон нa притисак за материјал бургије [N/mm2],


(kc≈300),
D- пречник бургије [mm],
CM - специфични момент [Nmm/mm2],
x, y - параметри обрадљивости и
kM - поправни коефицијент који зависи од јачине, односно тврдоће
материјала обратка.

s → (1.5 ¸ 2)·s → s0
Проширивање проширивачем

Корак:
s = C·D0.6 [mm/о]

D- пречник проширивача [mm] и


C- коефицијент који зависи од материјала обратка.

s → s0
Развртање

Корак:
s = C·D0.7 [mm/о]

D- пречник развртача [mm] и


C- коефицијент који зависи од материјала обратка.
s → s0
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment

HVALA NA PAŽNJI

Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić

You might also like