Stvoreni na sliku Boju: Javni istup jednog sveenika homoseksualca www.gayteologija.

com

Izvorni lanak: Commonweal, 11. travanj 2003.

Stvoreni na sliku Boju

Javni istup jednog sveenika homoseksualca Pie: N.N. Znao sam da me Bog zove u sveenike prije nego to sam znao da sam gay. Privlanost sakramentalnog otajstva koja je odjekivala u mojoj mladoj dui, bezuvjetna prihvaenost u rodnoj upnoj zajednici te briga i panja koju su mi iskazivali sveenici svih dobi i temperamenata ve su me u ranoj mladosti uvjerili da u svoj ivot provesti u sluenju kao sveenik. Uzbuenost, kompleksnost i ljepota moje spolnosti otkrie su kasnijeg datuma, u dobi kada su tijelo, duh i dua bili spremni istraivati i razumjeti jedan od najdubljih Bojih darova. Da, znao sam da sam pozvan u sveenitvo prije nego to sam znao da sam gay. Zato me nedavne izjave iz Rima i drugih krajeva svijeta kako homoseksualci nisu prikladni za sveenitvo tjeraju da zastanem te se zapitam: "Kako je to mogue?" Iako sam obeshrabren i ljut zbog sve veeg broja glasova koji me osuuju kao neprikladna, nisam iznenaen. Iz iskustva znam da ak i najbolji ljudi nisu imuni na netoleranciju kad se radi o homoseksualnosti. Jednom, kad sam sa svojom majkom pokuao razgovarati o svom pastoralnom radu s gay i lezbijskim studentima u lokalnom koledu, njezin jedini odgovor je bio: "Mrzim te ljude." A kada sam jednom, u velikim iskuenjima, sveeniku kojeg volim kao oca otkrio da sam gay on mi je rekao: "Zanimljivo, ne lii na jednog od njih." Ne, nisam iznenaen. Mislim da sam ve neko vrijeme oekivao da e se ovo dogoditi. A ipak, rijei koje me proglaavaju neprikladnim nanose mi bol i zbunjuju me. Ukoliko Rim odlui da se homoseksualci ne smiju rediti za sveenike, tada u ja biti nepoeljni lan bratstva ije je presudno obiljeje privlanost prema enama. Kako sam ovdje dospio? Kako to da se osjeam kao uzvanik koji je na svadbu doao nepropisno odjeven? Zato me nisu zaustavili na vratima pred reenje prije dvadeset pet godina? Tijekom itavog svog sedmogodinjeg obrazovanja u sjemenitu rvao sam se s problemom istospolne privlanosti i pitao se mogu li odgovoriti na sveeniki poziv, uzevi u obzir crkveno uenje i razumijevanje po ovom pitanju. Poziv na sluenje meni je bio jasan, a oigledno i mnogim drugim ljudima, ukljuujui obitelj, prijatelje, sveenike koje sam poznavao i osoblje sjemenita. A ipak, ostalo je i dalje pitanje: Mogu li ivjeti sretnim, smislenim celibatskim ivotom u sluenju drugima znajui da Crkva kojoj elim sluiti integralni dio moje osobe smatra "u temeljima neurednim"? Kako su se na svakom koraku moga puta javljala pitanja tako je uvijek tu bio i duhovnik koji bi me usmjeravao i, dvije godine, sveenik-savjetnik koji me izazivao da razumijem ulogu koju je moja spolnost igrala u mom samopotovanju i odnosu prema drugima. U molitvenom ivotu sjemenita, u usmjerenjima koja su mi pruali duhovnici i ispovjednici, te u podrci koju sam dobivao od zajednice moje brae sjemenitaraca pronaao sam snagu i prihvaanje koji su mi bili potrebni da nastavim put k reenju. Zbunjen sam injenicom da oni koji se sada protive reenju homoseksualaca tvrde kako ivot u sjemeninom okruenju moe oteati ivot u istoi (vidi: Andrew R. Baker, "Ordination
1

Stvoreni na sliku Boju: Javni istup jednog sveenika homoseksualca www.gayteologija.com

and Same-Sex Attraction", u: America, 30. rujna 2002). Svaki lanak i knjiga koju sam proitao potie one koji ele ivjeti u skladu s crkvenim uenjem o homoseksualnosti da razvijaju jak molitveni ivot, da trae duhovnika koji e ih podravati i da budu dio zajednice koja prihvaa crkveno uenje. Daleko od toga da bude izvor iskuenja, sjemenite bi trebalo biti optimalno mjesto na kojem se moe nai usmjerenje i potpora za ivot u istoi. Pretpostavka da bi iskljuivo muko sjemenite bila prigoda kunje za gay mukarce je apsurdna. Znai li to da bi ispovijedanje u samostanu asnih sestara bila prigoda kunje za nekog heteroseksualnog sveenika i da se stoga ima izbjegavati? Naravno da ne. Zato se spolnost uvijek reducira na spolne nagone umjesto da se razumije u irem kontekstu stupanja u odnos kao cjelovita osoba tijelo, um i duh? Takoer sam uznemiren time da ljudi na probleme koji se ponekad povezuju s homoseksualcima (Baker predlae ovisnost o drogama i seksu te depresiju) gledaju kao da su oni u svojoj biti vezani za homoseksualnost, radije nego da su rezultat slabo formiranog spolnog identiteta. Moglo bi se zakljuiti: ukoliko homoseksualac poe od pretpostavke da je njegova homoseksualnost poremeaj zato to, kako Baker kae, "tei pokvarenoj svrsi" te "nikad ne moe biti slika Boga niti doprinijeti dobru osobe ili drutva", tada e se moda morati boriti s osjeajem neprilagoenosti ili depresije. Ti nezdravi stavovi i potencijalno autodestruktivna ponaanja ne izviru iz same orijentacije nego iz destruktivne slike o sebi koju je homoseksualcima nametnulo drutvo i Crkva. Ako bih vjerovao da je od Boga dani dar moje spolnosti neuredan, kako bih ikada mogao uspostaviti odnos povjerenja i ljubavi s Bogom koji me je takvoga uredio? ivot u celibatu ne ponitava ovjekovu spolnost. On celibatera izaziva da svu relacijsku energiju (heteroseksualnu ili homoseksualnu) usmjeri u slubu ljubavi prema onima kojima je poslan. Ta relacijska (odnosna) energija je neto vie od genitalnog izraza; to je sveukupnost sepstva u relaciji prema drugima. udi me da pisci kao to je Baker koji izraavaju tako snane stavove po ovom pitanju spolnost svode na fiziku privlanost. Dvadeset pet godina koje sam proveo u sveenikoj slubi bile su godine izazova, milosti i dionitva u otajstvu utjelovljenog Boga vidljivog u Isusu koji nastavlja ivjeti u i po svojoj Crkvi. Sveenik je pozvan da odraava nesebinu, istu Kristovu ljubav prema onima kojima slui. On to ne ini zato to je heteroseksualan; on to ini zato to je spreman reafirmirati dobrotu ljudi stvorenih na sliku i priliku Boju, pozivajui ih da ive evaneosku poruku unato nerazumijevanju, izazovima i rtvi. Shvatio sam da sam uinkovit u slubi ne unato injenici da sam homoseksualac nego esto zato to sam homoseksualac. Znam da je nekima teko razumjeti tu tvrdnju. To je moda zato to pisci kao to je George Weigel (The Courage to Be Catholic/Hrabrost da se bude katolik) homoseksualce dijele u dvije skupine: gayeve ("ovjek koji svoje homoerotske elje stavlja u sredite svoje osobnosti i identiteta") i one koji priznaju da su njihove homoseksualne elje neuredne. Takva analiza svodi izbor koji homoseksualna osoba pravi na: ili promiskuitet ili samoodricanje. Nijedan od ova dva izbora ne vodi k zdravoj duhovnosti utemeljenoj na zahvalnosti zbog stvorenosti na sliku i priliku Boju. Potrebna je jo jedna opcija, ona koja definira mnogostruke dimenzije spolnosti i odraava bezgraninu ljubav koju Bog gaji prema svojim voljenim stvorenjima. Ne postoji neto to bi bila generika boanska ljubav: Boja ljubav je uvijek na jedinstven, ljubomoran nain usmjerena na svaku ljubljenu osobu. Jednako jedinstven je i odgovor pojedinca na Boju milost, koja gradi na ovjekovoj naravi, bila ta narav hetero- ili homoseksualna.

Stvoreni na sliku Boju: Javni istup jednog sveenika homoseksualca www.gayteologija.com

Budui da slubeni crkveni nauk nijee takvu mogunost za homoseksualce, razumijem nutarnja previranja koja homoseksualci podnose vjerujui da su stvoreni na sliku Boju, da su dobri, da slubeni crkveni nauk moe posluiti kao temelj za zdravu, milou ispunjenu duhovnost. Raaloen sam injenicom da su upravo autoriteti Crkve koju volim postavili najveu prepreku prihvaanju te dobrote, traei da sebe gledamo kao ljude "pogreno usmjerene" prema pokvarenom cilju. To je jedan od teko podnosivih tereta koji Crkva tovari na plea mnogih svojih sinova i keri. Jao onima koji nametnu takav teret! Bit e to tuan dan za mene ako oni koji su na vlasti odlue uvesti zabranu reenja homoseksualnih mukaraca, a bit e to tuan dan i za itavu Crkvu. Mnogi e od nas biti izgubljeni, jer pretpostavljam da e takoer biti onih koji e iz potovanja prema samima sebi i na temelju odluke da ne prihvate pogrenu crkvenu designaciju odabrati da tiho napuste slubu u koju ih je pozvao Bog, slubu koju vole. Pretpostavljam da e to oni na visokim pozicijama jedva primijetiti ili e ispustiti uzdah olakanja. Oni koji su imali povjerenja i cijenili njihovo sluenje e, meutim, itekako primijetiti i biti oaloeni zato to njihovu vlastitu duhovnu dobrobit iznova kompromitiraju oni koji su od Krista dobili autoritet da donose odluke, ali im nedostaje njegovog uma i srca da ih donesu mudro. (lanak izvorno objavljen u asopisu Commonweal, 11. travanj 2003., na adresi: http://commonwealmagazine.org/made-gods-image-0, s engleskog preveo Markus Travan)