ANATOMIJA GLAVE I VRATA

Sadrzaj

Neurocranium______________________________________________________________________2-15

Viscerocranium____________________________________________________________________16-25

Kraniofacijalne duplje_______________________________________________________________26-33

Lobanja kao celina _________________________________________________________________34-39

Vertebrae cervicales________________________________________________________________40-42

Collum___________________________________________________________________________43-57

Regiones capitis ___________________________________________________________________58-92

Nasus __________________________________________________________________________93-100

Pharynx________________________________________________________________________101-107

Cavitas oris_____________________________________________________________________108-127

1
NEUROCRANIUM

2
Ossa cranii grade cranium.

Gornji zadnji deo cranium je neurocranium i grade ga kosti lobanje.

Donji prednji deo cranium je viscerocranium i grade ga kosti lica.

Neurocranium

Kosti neurocranium grade calvaria i basis cranii unutar kojih se nalazi cavitas cranii u kojoj je smesten encephalon.

Kosti neurocranium su:

Neparne:

1. os frontale Parne:

2. os sphenoidale 1. os parietale

3. os occipitale 2. os temporale

Uz njih je opisana i os ethmoidalis koja pripada viscerocraniumu.

Os frontale
Os frontale je neparna kost neocranium koja gradi
prednje delove cavaria i bassis cranii. Sastoji se iz
vertikalnog, horizontalnog dela i ivica.

Vertikalni deo
Vertikalni deo se oznacava kao squama frontalis i
sastoji se iz:

1. pars externa

2. pars interna

Vertikalni deo – pars externa

Na sredini nalazi se tuber frontale.

U donjem srednjem delu je glabella, a lateralno od nje

nalazi se arcus superciliaris koji izaziva sinus frontalis.

Na spoljasnjem delu nalazi se linea temporalis iza koje

je facies temporalis koja ulazi u sastav fossa temporalis
na kojoj se pripaja m. temporalis.

3
Vertikalni deo – pars interna

Na sredini nalazi se sulcus sinus sagitalis superioris koji

se nastavlja u vidu crsita frontalis na cijem donjem kraju
je foramen caecum.

Bocno se nalaze dva prostrana udubljenja na kojima se

opisuju impressiones digitatae izazvane vijugama
ceonog reznja mozga, juga cerebralia izazvane
zlebovima izmedju vijuga i sulci arteriosi et sulci venosi
izazvani krvnim sudovima.

Horizontalni deo

Horizontalni deo se sastoji iz:

1. pars nasalis

2. pars orbitalis

Horizontalni deo – pars nasalis

Na sredini nalazi se spina nasalis, bocno od nje nalaze se

apertura sinus frontalis

Incisura ethmoidalis je mesto gde se uvlaci lamina

cribrosa ossis ethmoidalis.

Na bocnim stranama su polucelije koje sa polucelijama

os ethmoidale formiraju etmoidofrontalne celije, a
izmedju njih nalaze se canalis enthmoidalis anterior et
posterior.

Horizontalni deo – pars orbitalis

Sastoji se iz:

1. facies orbitalis

2. facies interna

Horizontalni deo – pars orbitalis – facies orbitalis

Na unutrasnjoj strani se nalazi fovea trochlearis, koja

moze biti i spina trochlearis.

Na spoljasnjoj strani nalazi se fossa glandulae lacrimalis.

4
Horizontalni deo – pars orbitalis – facies interna

Na ovom delu se opisuju impressiones digitatae

izazvane vijugama ceonog reznja mozga, juga cerebralia
izazvane zlebovima izmedju vijuga.

Ivice os frontale

1. Margo supraorbitalis

Na sredini nalazi se incisura supraorbitalis koja moze biti

i foramen supraorbitale kroz koji prolaze a.
supraorbitalis, v. supraorbitalis i n. supraorbitalis.

Na unutrasnjoj strani se nalazi incisura frontalis koja

moze biti i foramen frontale kroz koji prolaze a.
supratrochlearis i n. supratrochlearis.

Na spoljasnjoj strani se nalazi processus zygomaticus

koji se spaja sa processus zygomatici na os zygomaticus i
formira sutura frontozygomatica.

2. margo parietale 4. margo ethmoidalis

Spaja se sa margo frontale na os Spaja se sa lamina cribrosa na os 6. margo sphenoidalis

parietale ethmoidale
Spaja se spolja sa ala major na os
sphenoidalis.

Spaja se unutra sa ala minor na os

sphenoidalis.

3. margo maxillaris 5. margo orbitale

Spaja se sa processus frontalis na Spaja se napred sa os lacrimale.

maxilla Spaja se nazad sa lamina orbitalis
7. Prednja ivica
na os ethmoidale.
Prednja ivica predstavlja granicu
izmedju vertikalnog i
horizontalnog dela os frontale i
granicu izmedju neurocranium i
viscerocranium.

Cine je: margo supraorbitalis,

margo nasalis, margo maxillaris i
processus zygomaticus

5
Sinus frontalis

Sinus frontalis cine parne paranazalne supljine

razdvojene preko septum sinum frontalisum i otvaraju
se preko apertura sinus frontalis u canalis nasofrontalis.

Os ethmoidale
Os ethmoidale je neparna simetricna kost
viscerocranium. Oblika je terazija koja gradi krov,
pregradu i spoljasnji zid nosne duplje i unutrasnji zid
ocne duplje. Sastoji se iz: crista galii et lamina
perpendicularis, lamina cribrosa i labyrinthus
ethmoidalis.

Crista galli et lamina perpendicularis

Crista galli je vertikalna ploca koja se pruza napred

prema os frontale i sadrzi ala cristae gallii koji
ogranicavaju foramen ceacum.

Lamina perpendicularis je vertikalna ploca koja

izgradjuje gornji deo septum nasi. Napred se spaja sa
spina nasalis, nazad sa crista sphenoidalis, a dole sa
cartilago septi nasi.

Lamina cribrosa

Lamina cribrosa je horizontalna ploca na kojoj se nalaze

foramina cribrosa kroz koje prolaze vlakna n.
oflactorius. Napred se spaja sa incisura ethmoidalis na
os frontalis, a pozadi sa corpus ossis sphenoidalis.

Labyrinthus ethmoidalis

Labyrinthus ethmoidalis je parna struktura oblika kvadra

koja gradi spoljasnji zid nosne duplje i unutrasnji zid
ocne duplje. Sastoji se iz 6 strana.

Gornja strana

Gonja strana sadrzi polucelije koje sa polucelijama na os

frontale grade etmoidofrontalne celije. Najveca
etmoidofrontalna celija je sinus frontalis. Izmedju
polucelija nalaze se canalis ethmoidalis anterior et
posterior.

6
Donja strana

Donja strana pozeduje polucelije koje sa polucelijama

maxilla formiraju etmoidomaksilarne celije. Najveca
etmoidomaksilarna celija je sinus maxillaris

Unutrasnja strana

Unutrasnja strana gradi spoljasnji zid nosne duplje.

Sadrzi concha nasalis media i concha nasalis superior
koje ogranicavaju meatus nasalis medius i meatus
nasalis superior u koje se otvaraju paranazalni sinusi.

Concha nasalis media se napred zavrsava u vidu

processus incinatus, pozadi sadrzi bulla ethmoidalis koja
je izazvana najvecom etmoidalnom polucelijom, a
izmedju njih se nalazi hiatus semilunaris koji se nastavlja
u canalis nasofrontalis.

Spoljasnja strana

Spoljasnja strana gradi unutrasnji zid ocne duplje. Nju

cini lamina orbitalis koja se gore spaja sa os frontale,
dole sa maxilla, nazad sa os sphenoidale, i napred sa os
lacrimale. Na njenom gornjem delu nalaze se foramen
ethmoidale anterius i foramen ethmoidale posterius.

Prednja strana

Prednja strana poseduje polucelije koje sa polucelijama

os lacrimale formiraju etmoidolakrimalne celije.

Zadnja strana

Zadnja strana poseduje polucelije koje sa polucelijama

os sphenoidale formiraju etmoidosfenoidalne celije.
Najveca etmoidosfenoidalna celija je sinus sphenoidalis.

Os sphenoidale
Os sphenoidale je neparna simetricna kost
neurocraniuma. Ima oblik leptira i umetnuta je izmedju
os frontale, os occipitale, os ethmoidale i os temporale.
Ucestvuje u izgradnji fossa cranii anterior, fossa cranii
media i fossa cranii superior. Sastoji se iz corpus ossis
sphenoidalis, i tri parna nastavka:

1. ala major

2. ala minor

3. processus pterygoideus

7
Corpus ossis sphenoidalis

Corpus ossis sphenoidalis ima oblik nepravilne kocke i

sastoji se iz 6 strana.

Gornja strana

Napred nalazi se jugum sphenoidale koji se bocno

nastavlja u vidu ala minor.Na korenu ala minor nalazi se
canalis opticus kroz koji prolaze n. opticus i a.
ophtalamica. Zadnja ivica jugum se oznacava kao
limbus sphenoidalis koji odvaja jugum od sulcus
prechismaticus.

U sredini nalazi se tuberculum sellae koji se bocno

nastavlja u vidu processus clinoideus medius, iza njega
je fossa hypophisialis u kojoj je smestena hipofiza.

Nazad nalazi se dorsum sellae koji se bocno nastavlja u

vidu processus clinoideus posterior.

Tuberculum sellae, fossa hypophisialis i dorsum sellae

zajedno grade sella turcica.

Donja strana

Na sredini se nalazi crista sphenoidalis koja se gore

nastavlja u vidu rostrum sphenoidale. Bocno se nalaze
conche sphenoidales koje delimicno ogranicavaju
aperturae sinus sphenoidales.

Prednja strana

Na sredini se nalazi crista sphenoidalis koja se nastavlja

u vidu rostrum sphenoidale. Bocno nalaze se parne
apertura sinus sphenoidalis i polucelije koje sa
polucelijama os ethmoidale grade etmoidosfenoidne
celije.

Zadnja strana

Zadnja strana se zglobljava sa os occipitale. Do 20.

godine je synchondrosis sphenooccipitalis, a kasnije
okostava u synostosis sphenooccipitalis.

Bocne strane

Duz cele bocne strane nalazi se sulcus caroticus gde

prolazi a. carotis, n. abducens i plexus cavernosus. Na
uglovima bocne strane pricvrceni su ala minor i ala
major.

8
Ala minor

Ala minor su parni nastavci os sphenoidale. Polaze sa

ugla bocne strane corpus ossis sphenoidale. Na
njihovom korenu nalazi se canalis opticus kroz koji
prolaze n. opticus i a. ophtalamica. Ala minor imaju dve
strane i dve ivice

Gornja strana gradi pod fossa cranii anterior.

Donja strana gradi krov ocne duplje.

Prednja ivica se spaja sa untrasnjim delom margo

sphenoidalis ossis frontalis.
Zadnja ivica cini granicu izmedju fossa cranii anterior i
fossa cranii media. Ona se unutra zavrsava u vidu
processus clinoideus anterior.

Ala major

Ala major su parni nastavci os sphenoidale. Polaze sa

bocne strane corpus ossis sphenoidale i to sa tri korena.
Izmedju prednjeg i srednjeg korena nalazi se foramen
rotundum kroz koji prolazi n. maxillaris.

Izmedju srednjeg i zadnjeg korena nalazi se foramen

ovale kroz koji prolazi n. mandibularis.

Ala major imaju dve strane i tri ivice.

Unutrasnja strana

Na unutrasnjoj strani nalaze se impressiones digitatae

izazvane vijugama ceonog reznja mozga, juga cerebralia
izazvane zlebovima izmedju vijuga.
Sadrzi spina sphenoidalis na kojoj se nalazi foramen
spinosum kroz koji prolaze a. meningea media i r.
meningeus n. mandibularis.

9
Spoljasnja strana

Spoljasnja strana je sa jednom ivicom i tri grebena

podeljena na cetiri strane.

Facies orbitalis gradi spoljasnji zid ocne duplje, preko

margo zygomaticus je odvojena od facies temporalis, a
preko crista orbitalis je odvojena od facies maxillaris.

Facies maxillaris je preko crista orbitalis odvojena od

facies orbitalis, a preko crista sphenomaxillaris je
odvojena od facies infratemporalis.

Facies infratemporalis je preko crista sphenomaxillaris

odvojena od facies maxillaris, a preko crista
infratemporalis je odvojena od facies temporalis.

Facies temporalis je preko crista infratemporalis

odvojena od facies infratemporalis, a preko margo
zygomaticus je odvojena od facies orbitalis.

Ivice ala major

Prednja ivica Spoljasnja ivica Unutrasnja ivica

Spaja se sa os zygomaticus Spaja se sa os frontalis, os Srasla sa bocnom stranom tela

parietale i os temporale

Processus pterygoideus Nazad se izmedju njih nalazi fossa pterygoidea na kojoj

se pripaja m. pterygoideus medialis.
Processus pterygoideus je parni nastavak os sphenoidale
koji se pruza nanize do nepcane kosti.Ima dva korena od
kojih unutrasnji polazi sa corpus ossis sphenoidalis, a
spoljasnji sa ala major.

Izmedju korenova se nalazi canalis pterygoideus kroz

koji prolaze a. v. et n. canalis pterygoidei.

U donjem delu se korenovi dele na lamina medialis

processus pterygoideus i lamina lateralis processus
pterygoideus.

Napred se Izmedju njih nalazi incisura pterygoidea u

koju se uvlaci processus pyramidalis nepcane kosti.
10
Os occipitale
Os occipitale je neparna kost neurocranium. Ona gradi
zadnji zid cavaria i basis cranii. Sastoji se iz 3 dela:

1. pars basilaris

2. pars lateralis

3. squama occipitalis

Izmedju ovih delova nalazi se foramen magnum.

Pars basilaris

Gornja strana

Na sredini se nalazi clivus na kojem lezi medulla

oblongata i pons i preko kojeg u lobanju ulaze aa.
vertebrales i a. basilaris, a iz lobanje izlazi plexus
basilaris. Bocno se nalazi sulcus sinus petrosi inferioris.

Donja strana

Na sredini se nalazi tuberculum pharyngeum. Bocno se

nalazi crista muscularis za pripoj m. rectus capitis
anterior i greben za pripoj m. longus colli.

Bocna ivica

Bocna ivica se spaja sa pars petrosa ossis temporalis i u

prednjem delu gradi synchondrosis petrooccipitalis, a u
zadnjem delu gradi fissura petrooccipitalis.

Prednji kraj

Prednji kraj se zglobljava sa zadnjim delom corpus ossis

sphenoidalis. Do 20. godine je synchondrosis
sphenooccipitalis, a kasnije okostava u synostosis
sphenooccipitalis.

Zadnji kraj

Zadnji kraj gradi prednju ivicu oboda foramen magnum.

11
Pars lateralis

Gornja strana

Na sredini se nalzi tuberculum jugulare preko koje

prelaze n. pharyngeus, n. vagus i n. accesorius. Unutra
od tuberculum jugulare se nalazi canalis nervi
hypoglossii kroz koji prolazi n. hypoglosseus i a.
pharyngea ascendens. Iza tuberculum jugulare se nalazi
canalis condylaris kroz koji prolazi v. emissaria
condylaris. Spolja od tuberculum jugulare nalazi se
processus jugularis.

Donja strana

Na sredini se nalazi condylus occipitalis koji se spaja sa

facies articularis superior atlantis. Spolja od condylus
occipitalis nalazi se otvor canalis nervi hypoglossii.

Spoljasnja ivica

Spoljasnja ivica je sa processus jugularis podeljena na

zadnji i prednji deo. Zadnji deo se spaja sa processus
mastoideus ossis temporalis i gradi sutura
occipitomastoidea. Prednji deo je sa processus
intrajugularis podeljen na pars nervina i pars venosa.
Kroz pars nervina prolazi n. glossopharyngeus i n. sinus
petrosus inferior. Kroz pars venosa prolazi n. vagus, n.
accessorius i v. jugularis interna.

Unutrasnja ivica

Unutrasnja ivica gradi bocni deo oboda foramen

magnum.

12
Squama occipitalis

Najveci deo kosti koji se nalazi iza foramen magnum. na

njemu se opisuju 2 strane i 2 ivice.

Unutrasnja strana

Na sredini se nalazi ispupcenje u obliku krsta eminentia

cruciformis. Sredisnji deo ispupcenja cini protuberantia
occipitalis interna ispred koje se nalazi confluens
sinuum. Upolje od protuberantia occipitalis interna
obostrano se nalazi sulcus transversus u kome lezi sinus
transversus. Iznad protuberantia occipitalis interna
nalazi se sulcus sinus sagitalis superioris u kome lezi
sinus sagitalis superior. Ispod protuberantia occipitalis
interna nalazi se crista occipitalis interna ispred koje se
nalazi sinus occipitalis. Eminentia cruciformis deli
unutrasnju stranu na 4 jame, 2 gornje i 2 donje. Gornje
su fossae occipitales superiores (1) i njima odgovaraju
lobi occipitales. Donje su fossae occipitales inferiores
(2) i njima odgovaraju hepispheria cerebelli.

Spoljasnja strana

Na sredini se nalazi protuberantia occipitalis externa.

Upolje od protuberantia occipitalis externa obostrano
se pruzaju po 3 linije. Linea nuchalis suprema na kojoj se
pripaja m. occipitofrontalis. Linea nuchalis superior na
kojoj se unutra pripaja m. trapezius, a spolja m.
sternocleidomastoideus. Izmedju linea nuchalis superior
i linea nuchalis inferior pripajaju se m. semispinalis
capitis i m. splenius capitis. Linea nuchalis inferior na
kojoj se pripajaju m. obliqus capitis superior, m. rectus
capitis posterior major i m. rectus capitis posterior
minor.

Obodna ivica

Obodna ivica ima gornji i donji deo. Gornji deo se spaja

sa os parietale i formira margo lambdoideus.

Donji deo zajedno sa processus mastoideus ossis

temporalis gradi sutura occipitomastoidea.

Prednja ivica

Gradi zadnji deo oboda foramen magnum.

13
Foramen magnum

Foramen magnum se nalazi izmedju prednje ivice

squama occipitalis, bocne ivice pars lateralis i zadnjeg
kraja pars basilaris. Kroz foramen magnum u lobanju
ulaze medulla oblongata, aa. vertebrales i radix spinalis
n. accessorius, a izlaze a. spinalis anterior, aa. spinales
posteriores i plexus basilaris.

Os parietale
Os parietale je parna kost neurocranium i gradi bocni zid
cavaria. Spaja se sa os frontale, os sphenoidale, os
occipitale i os temporale. Sastoji se iz 2 strane, 4 ivice i 4
ugla.

Facies externa

Na sredini se nalazi tuber parietale, ispod nje se nalazi

linea temporalis superior i linea temporalis inferior
preko kojih se pripaja m. temporalis. U gornjem delu se
nalazi foramen parietale kroz koji prolazi vena
emissaria parietalis.

Facies interna

Na sredini se nalaze impressiones digitatae izazvane

vijugama ceonog reznja mozga, juga cerebralia izazvane
zlebovima izmedju vijuga i sulci arteriosi et sulci venosi
izazvani krvnim sudovima. Na gornjoj strani se nalazi
sulcus sinus sagitalis superioris, na njemu se nalaze
foveolare granulares u kojima su smestene
granulationes arachnoideae koje resorbuju likvor. Na
donjem prednjem delu se nalazi sulcus sphenoidalis, a
na donjem zadnjem delu sulcus sinus sigmoidei.

Ivice

Margo sagittalis se spaja sa margo sagittalis os

parietale i formira sutura sagittalis.

Margo squamosus se spaja sa squama ossis temporalis i

formira sutura squamosa.

Margo frontalis se spaja sa squama ossis frontalis i

formira sutura coronalis.

Margo occipitalis se spaja sa squama ossis occipitalis i

formira sutura lambdoidea.

14
Uglovi

Angulus frontalis mesto gde se os parietale spaja sa os

frontale i os parietale, odgovara tacki bregma.

Angulus occipitalis mesto gde se os parietale spaja sa os

occipitale i os parietale, odgovara tacki lambda.

Angulus sphenoidalis mesto gde se os parietale spaja sa

os frontale i os temporale, odgovara tacki pteryon.

Angulus mastoideus mesto gde se os parietale spaja sa

os temporale i os occipitale, odgovara tacki asterion.

15
VISCEROCRANIUM

16
Maxilla
Maxilla je parna kost viscerocranium. Gradi deo nosne,
ocne i usne duplje. Sastoji se iz corpus maxillae i 4
nastavka.

Corpus maxillae

Corpus maxillae ima oblik nepravilne trostrane

piramide. Vrh predstavlja processus zygomaticus, a bazu
facies nasalis.

Facies nasalis

Facies nasalis gradi spoljasnji zid nosne duplje. Na njoj

se nalazi hiatus maxillaris koji vodi u sinus maxillaris.
Ispred hiatus maxillaris nalazi se margo lacrimalis, a
ispred nje sulcus lacrimalis. Iza hiatus maxillaris nalazi
se sulcus palatinus major ossis maxillaris koji sa sulcus
palatinus major ossis palatinis i processus pterygoideus
ossis sphenoidalis gradi canalis palatinus major.

Facies orbitalis

Facies orbitalis gradi donji zid ocne duplje. Na njemu se

sulcus infraorbitale koji prelazi u canalis infraorbitale i
otvara se u vidu foramen infraorbitale na facies
anterior. Kroz canalis infraorbitale prolaze a.
infraorbitalis, v. infraorbitalis, n. infraorbitalis. Na
prelazu u facies anterior nalazi se fissura orbitalis
inferior.

Facies anterior

Na sredini se nalazi foramen infraorbitale. Ispod njega

nalazi se fossa canina na kojoj se pripajaju m. levator
anguli oris, m. nasalis pars transversa i m. nasalis pars
alaris. Na ovoj strani se nalaze 4 ivice. Gornja ivica na
kojoj se pripaja m. levator lobii superioris. Prednja ivica
na koju se nastavlja spina nasalis anterior. Zadnja ivica
koja se nastavlja u vidu processus zygomaticus.

Facies infratemporalis

Facies infratemporalis na sredini sadrzi foramina

alveolaria koji prelaze u canales alveolares kroz koje
prolaze aa. alveolares i nn. alveolarii za gornje zube.
Bocno se nalazi tuber maxillae, a u donjem delu strane
pripaja se m. buccinator.

17
Nastavci

Processus zygomaticus

Processus zygomaticus se spaja sa os zygomaticus.

Processus frontalis

Processus frontalis se spaja sa margo maxillaris ossis

frontalis. . Unutra se se nalazi crista ethmoidalis na kojoj
se pripaja crista nasalis media i crista conchalis na kojoj
se pripaja concha nasalis inferior. Na processus frontalis
se pripajaju m. orbicularis oculi i m. levator labii
superioris alaeque nasi. Ima prednju ivicu koja se spaja
sa os nasale i zadnju ivicu koja se spaja sa os lacrimale.

Processus alveolaris

Processus alveolaris obrazuje arcus alveolaris na kojem

se nalaze alveoli dentales u kojima su smesteni korenovi
zuba. Izmedju alveoli dentales nalaze se septa
interalveolaria, a izmedju korenova zuba septa
interradicularia.

Processus palatinus
Processus palatinus gradi prednje dve trecine palatinum
osseum. Gornja strana nastavka je glatka a na donjoj se
nalaze sulci palatini i spinae palatinae. Nastavak se
spaja sa istim nastavkom suprotne strane i formira
sutura palatina mediana.

Os zygomaticum
Os zygomaticum gradi jagodicno ispupcenje. Sastoji se iz
3 strane, 3 ugla i 2 nastavka.

Facies lateralis

Facies lateralis gradi jagodicno ispupcenje. Na njoj se

nalazi foramen zygomaticofaciale kroz koji prolazi r.
zygomaticofacialis nervi zygomaticus. Na ovoj strani se
pripajaju m. zygomaticus major, m. zygomaticus minor i
m. orbicularis oculi.

Facies temporalis

Facies temporalis ulazi u sastav fossa temporalis. na njoj

se nalazi foramen zygomaticotemporale kroz koji
prolazi r. zygomaticotemporalis nervi zygomaticus.

18
Facies orbitalis

Facies orbitalis ulazi u sastav spoljasnjeg zida ocne

duplje. Na njoj se nalazi foramen zygomaticoorbitale
kroz koji prolazi n. zygomaticus.

Uglovi

Gornji ugao se nastavlja u processus frontalis.

Donji ugao se spaja sa processus zygomaticus maxillae.

Zadnji ugao se nastavlja u processus temporalis.

Nastavci

Processus frontalis se spaja sa processus zygomaticus

ossis frontalis.

Processus temporalis se spaja sa processus zygomaticus

ossis temporalis.

Os palatinum
Os palatinum je parna kost viscerocranium. Sastoji se iz
lamina horizontalis, lamina perpendicularis i 4 nastavka.

Lamina horizontalis

Lamina horizontalis na njoj se opisuju 2 strane i 4 ivice.

Facies palatina

Facies palatina gradi zadnju trecinu palatinum osseum.

sadrzi crista palatina na kojoj se pripaja m. tensor veli
palatini. Na celoj strani se nalaze sulci palatini koji se
nastavljaju na iste zlebove processus palatinus maxilae.
Na njoj se na spoljasnjem zadnjem uglu nalazi foramen
palatinum majus koji dalje vodi u foramina palatina
minora koji predstavljaju zavrsetak canalis palatinum
major.

Facies nasalis

Facies nasalis gradi donji zid nosne duplje.

19
Prednja ivica se spaja sa processus palatinus maxilae
preko sutura palatina transversa.

Zadnja ivica je slobodna.

Unutrasnja ivica se spaja sa unutrasnjom ivicom

suprotne os palatinum preko sutura palatina mediana i
gradi crista nasalis koja se pozadi zavrsava sa spina
nasalis posterior.

Spoljasnja ivica se spaja sa donjom ivicom lamina

perpendicularis ossis palatini.

Lamina perpendicularis
Lamina perpendicularis gradi spoljasnji zid nosne duplje
i na njoj se opisuju 2 strane i 4 ivice.

Facies maxillaris
Facies maxillaris sadrzi dve hrapave povrsine izmedju
kojig se nalazi glatka povrsina. Prednja hrapava povrsina
se spaja sa zadnjim delom facies nasalis maxilae, a
zadnja hrapava povrsina sa lamina medialis processus
pterygoidei. Glatka povrsina u pocetku predstavlja fossa
pterygopalatina a u donjem delu prelazi u sulcus
palatinus major koji sa sulcus palatinus major na facies
nasalis maxilae i prednjom ivicom processus
pterygoideus gradi canalis palatinus major.

Facies nasalis

Facies nasalis sadrzi crista ethmoidalis na kojoj se

pripaja concha nasalis media, crista conchalis na kojoj
se pripaja concha nasalis inferior. Izmedju crista
ethmoidalis i crista conchalis pruza se meatus nasi
medius, ispod crista conchalis pruza se meatus nasi
inferior.

Ivice

Gornja ivica sadrzi processus orbitalis i processus

sphenoidalis koje razdvaja incisura sphenopalatina.

Donja ivica se spaja sa spoljasnjom ivicom lamina

horizontalis.

Prednja ivica sadrzi processus maxillaris ossis palatini.

Zadnja ivica se spaja sa lamina medialis processus

pterygoideus ossis sphenoidalis.

20
Processus orbitalis Processus pyramidalis

Nalazi se na gornjoj ivici lamina perpendicularis i sadrzi
3 zglobne i 2 nezglobne povrsine. Gornja zglobna
povrsina se spaja sa corpus ossis sphenoidalis, srednja
sa labyrinthus ossis ethmoidalis, a donja sa maxillom.
Gornja nezglobna povrsina gradi pod ocne duplje, a
spoljasnja unutrasnji zid fossa pterygopalatina.
Processus sphenoidalis
Nalazi se na gornjoj ivici lamina perpendicularis. Naleze
na processus vaginalis processus pterygoidei i gradi
canalis palatovaginalis kroz koji prolazi najgornja grana
a. pharingea i grane ganglion pterygopalatinus.
Odvaja se od zadnje strane lamina perpendicularis i
uvlaci se u incisura pterygodiea. Ima gornju, donju i
spoljasnju stranu. Gornja strana sa processus
pterygoideus ossis sphenoidalis gradi fossa pterygoidea
u kojoj se nalazi m. pterygoideus medialis. Donja strana
sadrzi foramina palatina minora. Spoljasnja strana se
spaja sa facies infratemporalis maxillae.
Processus maxillaris
Nalazi se na prednjoj ivici lamina perpendicularis i spaja
se sa processus uncinatus conchae nasalis mediae i sa
concha nasalis inferior.

Processus orbitalis i processus sphenoidalis su odvojeni

preko incisura sphenopalatina na koju naleze corpus
ossis sphenoidalis i pretvara je u foramen
sphenopalatinum kroz koji prolazi a. sphenopalatina.

Concha nasalis inferior

Concha nasalis inferior je parna kost viscerocranium.
Sastoji se iz 2 strane, 2 ivice i 2 kraja.

Spoljasnja strana je okrenuta ka facies nasalis maxillae.

Unutrasnja strana je okrenuta ka septum nasi osseum.

Gornja ivica se napred spaja za crista conchalis

maxillae, a zadnjim za crista conchalis ossis palatini.
Sadrzi processus lacrimalis koji se spaja sa donjom
ivicom os lacrimale, processus maxillaris koji pregradjuje
hiatus maxillaris i processus ethmoidalis koji se spaja sa
processus uncinatus conchae nasalis mediae.

Donja ivica je slobodna

Prednji kraj je slobodan.

Zadnji kraj se spaja sa lamina perpendicularis ossis

palatini.

Os nasale
Os nasale gradi koren spoljasnjeg nosa i ogranicava
apertura piriformis. Sadrzi 2 strane i 4 ivice.

21
Prednja strana sadrzi foramina nasalia za prolaz krvnih
sudova i zivaca. Na ovoj strani se pripajaju m. procerus i
m. nasalis.

Zadnja strana sadrzi sulcus ethmoidalis kroz koji prolaze

krvni sudovi i zivci.

Gornja ivica se spaja sa margo nasalis ossis frontalis.

Donja ivica gradi gornji deo apertura piriformis.

Unutrasnja ivica se spaja sa unutrasnjom ivicom

suprotne kosti preko sutura internasalis.

Spoljasnja ivica se spaja sa processus frontalis maxillae

preko sutura nasomaxillaris.

Os lacrimale
Os lacrimale je parna kost viscerocranium. Gradi
unutrasnji zid ocne duplje. Ima 2 strane i 4 ivice.

Spoljasnja strana gradi unutrasnji zid ocne duplje. Sadrzi

crista lacrimalis posterior koja se zavrsava sa hamulus
lacrimalis koji se uvlaci u incisura lacrimalis maxillae.
Samim tim ogranicava canalis nasolacrimalis. Zajedno sa
sulcus lacrimalis maxillae gradi fossa sacci lacrimalis.

Unutrasnja strana sadrzi polucelije koje sa polucelijama

os ethmoidale grade etmoidolakrimalne celije.

Gornja ivica se spaja sa os frontalis.

Donja ivica se spaja sa processus lacrimalis conchae

nasalis inferior i sa maxillom.

Prednja ivica se spaja sa zadnjom ivicom processus

frontalis maxillae.

Zadnja ivica se spaja sa lamina orbitalis labyrithus

ethmoidalis.

Os hyoideum
Os hyoideum je neparna kost viscerocranium. Nalazi se
u predelu vrata ispod mandibula, a iznad sternum. Na
njoj se opisuju telo i dva para rogova.

22
Corpus ossis hyoidei

Corpus ossis hyoidei ima 2 strane i 2 ivice.

Na prednjoj strani se pripajaju m. hyoglossus, m.

digastricus, geniohyoideus, m. milohyoideus, m.
stylohyoideus. Na zadnjoj strani se pripajaju m.
thyrohyoideus i membrana thyrohyoidea. Na gornjoj
ivici se pripaja membrana thyrohyoidea. Na donjoj ivici
se pripaja m. sternohyoideus i m. omohyoideus.

Cornu majus

Cornu majus polaze sa bocnih delova tela i imaju gornju

i donju ivicu i vrh.

Na gornjoj ivici se pripajaju m. constrictor pharyngis

medius i m. hyoglossus. Na donjoj ivici se pripajaju m.
thyrohyoideus i membrana thyrohyoidea. Na vrhu se
pripaja lig. thyrohyoideum koji povezuje rog sa gornjim
rogom tiroidne hrskavice.

Cornu minus

Cornu minus polaze sa spoja tela i cornu majus i imaju

telo i vrh. Na telu se pripajaju m. constrictor pharyngis
medius, m. longitudinalis superior linguae i m.
longitudinalis inferior linguae. Na vrhu se pripaja lig.
stylohyoideum koja povezuje os hyoideum sa processus
styloideus ossis temporalis.

Vomer
Vomer je plocasta kost koja gradi donji deo septum nasi
osseum. Na njoj opisujemo 2 bocne strane i 4 ivice.

Bocne strane grade unutrasnji zid nosne duplje. Na

njima se vide zlebovi kroz koje prolaze aa. nasale
anteriores et posteriores septi i n. nasopalatinus.

Gornja ivica se u zadnjem delu deli na alae vomeris, koje

se spajaju sa crista ossis sphenoidalis, a sa processus
vaginalis processus pterygoideus grade canalis
vomerovaginalis.

Donja ivica se spaja sa crista nasalis na palatum osseum.

Prednja ivica se spaja sa lamina perpendicularis ossis

ethmoidalis.

Zadnja ivica je slobodnja i ogranicava conchae.

23
Mandibula
Mandibula je neparna kost viscerocranium. Ima oblik
potkovice i ucestvuje u formiranju articulatio
temporomandibularis kao jedinog pokretnog zgloba
lobanje. Sastoji se iz tela, i parnih uglova i grana.

Corpus maxillae

Spoljasnja strana

Spoljasnja strana na sredini ima vertikalni greben koji

predstavlja mesto srascenja simetricnih delova. Upolje
od njega nalazi se fossa mentalis u kojoj se pripaja m.
mentalis. Ispod se nalazi protuberantia mentalis i
gnathion kao njen najispupceniji deo. Upolje od njega
nalazi se tuberculum mentale. Upolje se nalazi foramen
mentale kroz koji izlazi a. mentalis i n. mentalis. Od
njega se navise prostire linea obliqua. Iznad nje se
pripaja m. depressor labii inferioris, a ispod nje
platysma. Iznad linea oblqua nalazi se juga alveolaria
koje izazivaju korenovi zuba.

Unutrasnja strana

Na sredini se nalazi vertikalni zleb koji predstavlja mesto

srascenja simetricnih delova. U donjem delu strane
nalaze se spinae mentales inferiores na kojima se
pripaja m. geniohyoideus. Iznad bodlji nalazi se linea
mylohyloidea na kojoj se pripaja m. mylohyoideus.
Ispod linije nalazi se sulcus mylohyoideus kroz koji
prolazi n. mylohyoideus i fovea submandibularis u kojoj
je smestena glandula submandibularis. Iznad linije
nalazi se fovea subinguinalis u kojoj je smestena
glandula subinguinalis. Iznad se nalaze spinae mentales
superiores na kojima se pripaja m. genioglossus.

Gornja ivica

Na njoj se nalazi arcus alveolaris u kome se nalaze

alveoli dentales u kojima su smesteni korenovi zuba i
koji su razdvojeni preko septa interalveolaria, dok su
korenovi medjusobno razdvojeni preko septa
interradicularia.

Donja ivica

Na donjoj ivici nalazi se zleb preko kojeg prelazi a.

facialis.

24
Arcus mandibulae

Arcus mandibulae je mesto gde se corpus mandibulae

spaja sa ramus mandibulae. Najispupcenija tacka na
uglu je gonion.

Na spoljasnjoj strani ugla nalazi se tuberositas

masseterica na kojoj se pripaja m. masseter.

Na unutrasnjoj strani nalazi se tuberositas pterygoidea

na kojoj se pripaja m. pterygoideus medialis.

Ramus mandibulae

Ramus mandibulae je cetvrtasta ploca koja se nastavlja

na corpus mandibulae i penje se navise. Ima 2 strane i 4
ivice.

Spoljasnja strana

Na spoljasnjoj strani nalazi se tuberositas masseterica

na kojoj se pripaja m. masseter.

Unutrasnja strana

Na unutrasnjoj strani nalazi se tuberositas pterygoidea

na kojoj se pripaja m. pterygoideus medialis. Na sredini
strane nalazi se formen mandibulae koji vodi u canalis
mandibulae kroz koji prolaze a. v. i n. alveolaris inferior.
Pored otvora nalazi se lingula mandibulae na kojoj se
pripaja lig. sphenomandibulare.

Gornja ivica

Na gornjoj ivici nalazi se processus coronoideus na

kojem se pripaja m. temporalis. iza njega je processus
condylaris na kojem se nalazi caput mandibulae za
zglobljavanje sa os temporalis i collum mandibulare na
kojem se nalazi fovea pterygoidea na kojoj se pripaja m.
pterygoideus lateralis. Izmedju nastavaka nalazi se
incisura mandibulae kroz koji prolaze a. v. i n.
mesetericus.

Donja ivica

Donja ivica se zglobljava sa corpus mandibulae.

Prednja ivica

Na prednjoj ivici se iza kutnjaka nalazi trigonum

retromolare.

Zadnja ivica

Na njoj se nalazi glandula parotis.

25
KRANIOFACIJALNE DUPLJE

26
 ORBITA

Orbita je parna kraniofacijalna duplja u kojoj je smesteno ocna jabucica i pomocni organi oka.

Ima oblik cetvorostrane piramide na kojoj se opisuju baza, vrh, cetiri zida i cetiri ivice.

Baza orbita

Bazu orbite cini aditus orbitalis ciji se obod

sastoji iz 4 ivice:

1. margo supraorbitalis

Margo supraorbitalis grade margo orbitalis

ossis frontalis i processus zygomaticus ossis
frontalis.

2. margo infraorbitalis

Margo infraorbitalis grade margo infraorbitalis

maxillae i margo orbitalis ossis zygomatici

3. margo lateralis

Margo lateralis gradi margo orbitalis ossis

zygomatici

4. margo medialis

Margo medialis grade pars nasalis ossis frontalis

i processus frontalis maxillae.

Vrh orbita

Vrh orbite cini canalis opticus.

Zidovi orbita

Paries superior

Paries superior grade pars orbitalis ossis

frontalis i ala minor ossis sphenoidalis.

Paries inferior

Paries inferior grade facies orbitalis maxillae,

facies orbitalis ossis zygomatici i processus
orbitalis ossis palatini.

Paries lateralis

Paries latelaris grade facies orbitalis ossis

zygomatici i facies orbitalis alae majoris ossis
sphenoidalis.

27
Paries medialis

Paries medialis grade processus frontalis

maxillae, os lacrimale, lamina orbitalis
labyrinthi ethmoidalis i corpus ossis
sphenoidalis.

Ivice orbita

Gornja spoljasnja ivica Donja spoljasnja ivica

Gornja spoljasnja ivica pruza se duz sutura Donja spoljasnja ivica odgovara fissura orbitalis
frontozygomaticua i sutura sphenofrontalis. Na inferior
njenom nivou nalazi se fissura orbitalis superior.
Donja unutrasnja ivica
Gornja unutrasnja ivica
Donja unutrasnja ivica se pruza duz spoja paries
Gornja unutrasnja ivica pruza se duz sutura inferior i paries medialis. Na njenom nivou
frontomaxillaris, sutura frontolacrimalis i sutura nalazi se canalis nasolacrimalis.
frontoethmoidalis. Na njenom nivou nalaze se
foramen ethmoidale anterius i foramen
ethmoidale posterius

Komunkacioni otvori

Canalis opticus Foramen ethmodale anterius

Canalis opticus odgovara vrhu orbite.
Predstavlja komunikaciju orbite sa fossa cranii
media.
Kroz canalis opticus prolaze n. opticus, a.
ophtalmica i autonomni oftalmicki splet.
Fissura orbitalis inferior
foramen ethmoidale anterius nalazi se u nivou
gornje unutrasnje ivice orbite. Predstavlja
komunikaciju orbite sa fossa cranii anterior.
Kroz foramen ethmoidale anterius prolaze a.
ethmoidalis anterior, v. ethmoidalis anterior i n.
ethmoidalis anterior

fissra orbitalis inferior nalazi se na donjoj Foramen ethmodale posterius

spoljasnjoj ivici orbite. Predstavlja komunikaciju
orbite sa fossa pterygopalatina.
Kroz fissura orbitalis inferior prolaze n.
infraorbitalis, n. zygomaticus rr. orbitales ganglii
pterygopalatin
Fissura orbitalis superior
Foramen ethmoidale posterius nalazi se u nivou
gornje unutrasnje ivice orbite. Predstavlja
komunikaciju orbite sa fossa cranii anterior.
Kroz foramen ethmoidale posterius prolaze a.
ethmoidalis posterior, v. ethmoidalis posterior i
n. ethmoidalis posterior.

Fissura orbitalis superior nalazi se u nivou Canalis nasolacrimalis

gornje spoljasnje ivice orbite. Predstavlja Canalis nasolacrimalis nalazi se u nivou donje
komunikaciju orbite sa fossa cranii media. unutrasnje ivice orbite. Predstavlja
m. rectus lateralis je deli na gornji i donji deo. komunikaciju orbite sa meatus nasi medius.
Kroz gornji deo prolaze n. LacrImalis, n.
Frontalis, n. Trochlearis i v. Ophtalmica superior.
Kroz donji deo prolaze n. Oculomotorius, n.
Nasociliaris i n. Abducens
28
 CAVITAS NASI OSSEA

Cavitas nasalis ossea je parna kraniofacijalna duplja. Ima oblik cetvorostrane prizme koja je otvorena na
svojoj prednjoj i svojoj zadnjoj strani.

Zidovi cavitas nasalis ossea

Gornji zid

Gornji zid cavitas nasalis ossea grade sledeci

elementi:

1. spina nasalis ossis frontalis

2. lamina cribrosa ossis ethmoidalis

3. prednja i donja strana corpus ossis

sphenoidalis

Donji zid

Donji zid cavitas nasalis ossea cini palatinum

osseum i njega grade sledeci elementi:

1. processus palatinus maxilae

2. lamina horizontalis ossis palatini

Unutrasnji zid

Unutrasnji zid cavitas nasalis ossea cini septum

nasi osseum i njega grade sledeci elementi:

1. lamina prerpendicularis ossis ethmoidalis

2. spina sphenoidalis

3. vomer

4. spina nasalis anterior

5. spina nasalis posterior

6. crista nasalis

29
Spoljasnji zid

Spoljasnji zid cavitas nasalis ossea grade sledeci

elementi:

1. labyrinthus ethmoidale

2. os lacrimale

3. facies nasalis maxilae

4. concha nasalis inferior

5. lamina perpendicularis ossis palatini

6. lamina medialis processus pterygoidei

Meatus nasi superior Komunikacioni otvori cavitas nasalis ossea

Izmedju concha nasalis superior i concha nasalis 1. apertura piriformis

media nalazi se meatus nasi superior u koji se
otvaraju sinus sphenoidalis i celulae
ethmoidales posteriores.

Meatus nasi medius

Izmedju concha nasalis media i concha nasalis

inferior nalazi se meatus nasi medius u koji se
otvaraju sinus maxilaris, celulae ethmoidales
mediae i celulae ethmoidales anteriores. Sinus
Komunikacija sa nasus externus. Ogranicen je:
maxillaris je pregradjen pomocu processus
uncinatus ossis ethmoidalis, processus Gore: os nasale
ethmoidalis conchae nasalis inferior i processus
Dole: incisura nasalis maxilae
maxillaris ossis palatini na tri otvora, dva donja i
jedan gornji. Donji otvori su prekriveni 2. choanae nasales
sluzokozom, dok je gornji otvor hiatus
semilunaris i predstavlja otvor sinus maxillaris.
Hiatus semilunaris vodi u infundibulum
ethmoidale, a ovaj u canalis nasofrontalis koji
predstavlja izvodni kanal sinus frontalis. Cellulae
ethmoidales mediae i cellulae ethmoidales
anteriores izazivaju bulla ethmoidalis.

Meatus nasi inferior Komunikacija sa nasopharynx. Ogranicene su:

Ispod concha nasalis inferior nalazi se meatus Gore: corpus ossis sphenoidalis
nasi inferior u kojem se opisuje hiatus
nasolacrimalis. Dole: lamina horizontalis ossis palatini

Conchae nasales i septum nasi osseum Unutra: vomer

ogranicavaju meatus nasi communis. Spolja: lamina medialis processus pterygoidei

30
 FOSSA INFRATEMPORALIS

Fossa infratemporalis je anatomski prostor ispod pod fossa cranii media i iza manidibula.

Fossa infratemporalis ima oblik nepravilne kocke pa se na njoj opisuje 6 zidova, od kojih su 4 kostana
zida, a donji i zadnji zid su misicno- opnasti i ovde nisu opisani.

Zidovi fossa infratemporalis

Gornji zid

Gornji zid gradi facies infratemporalis allae

majoris ossis sphenoidalis.

Prednji zid

Prednji zid gradi facies infratemporalis maxillae.

Spoljasnji zid

Spoljasnji zid gradi ramus mandibulae.

Unutrasnji zid

Unutrasnji zid gradi lamina lateralis processus

pterygoidei ossis sphenoidalis.

Komunikacioni otvori fossa infratemporalis

Foramen ovale Fissura petrotympanica

Foramen ovale nalazi se na gornjem zidu fossa
infratemporalis. Predstavlja komunikaciju fossa
infratemporalis sa fossa cranii media.
Kroz foramen ovale prolazi n. mandibularis.
Foramen spinosum
Foramen spinosum nalazi se na gornjem zidu
fossa infratemporalis. Predstavlja komunikaciju
fossa infratemporalis sa fossa cranii media.
Kroz foramen spinosum prolazi a. meningea
media.
Jabucni otvor
Jabucni otvor nalazi se na gornjem zidu fossa
infratemporalis. Predstavlja komunikaciju fossa
infratemporalis sa fossa temporalis.
fissura pterotympanica nalazi se na gornjem
zidu fossa infratemporalis. Predstavlja
komunikaciju fossa infratemporalis sa cavitas
tympani.
Fissura orbitalis inferior
Fissura orbitalis inferior nalazi se na prednjem
zidu fossa infratemporalis. Predstavlja
komunikaciju fossa infratemporalis sa orbita.
Foramina alveolaria
Foramina alveolaria nalaze se na prednjem zidu
fossa infratemporalis. Predstavlja komunikaciju
fossa infratemporalis sa cavitas oris.

Kroz jabucni otvor prolazi m. temporalis.

31
Fissura pterygomaxillaris Incisura mandibulae

Fissura pterygomaxillaris nalazi se na Incisura mandibulae nalazi se na spoljasnjem

unutrasnjem zidu fossa infratemporalis. zidu fossa infratemporalis. Predstavlja
Predstavlja komunikaciju fossa infratemporalis komunikaciju fossa infratemporalis sa
sa fossa pterygopalatina. masetericnom.

Sadrzaj fossa infratemporalis

1. m. pterygoideus lateralis 6. a. maxillaris

2. m. pterygoideus medialis 7. v. maxillaris

3. a. alveolaris superior posterior 8. plexus pterygoideus

4. nn. alveolares superiores posteriores 9. chorda tympani

5. n. mandibularis 10. ganglion oticum

FOSSA PTERYGOPALATINA

Fossa pterygopalatina sadrzi krvne sudove i nerve za vaskularizaciju i inervaciju dubokih struktura lica.

Fossa pterygopalatina ima oblik cetvorostrane piramide i na njoj se opisuju krov, vrh i 4 zida.

Krov fossa pterygopalatina

Krov grade donja strana corpus ossis

sphenoidalis i processus vaginalis processus
pterygoidei.

Vrh fossa pterygopalatina

Vrh fossa pterygopalatina upravljen je ka

canalis palatinus major.

Zidovi fossa pterygopalatina

Prednji zid

Prednji zid gradi tuber maxillae i processus

orbitalis ossis palatini

Zadnji zid

Zadnji zid gradi facies maxillaris allae majoris

ossis sphenoidalis

Spoljasnji zid

Spoljasnji zid odgovara fissura pterygomaxillaris

32
Unutrasnji zid

Unutrasnji zid gradi facies maxillaris laminae

perpendicularis ossis palatini.

Komunikacioni otvori fossa pterygopalatina

Canalis palatovaginalis
Foramina alveolaria
Canalis palatovaginalis nalazi se na krovu fossa
Foramina alveolaria nalaze se na prednjem zidu
pterygopalatina. Predstavlja komunikaciju fossa
fossa pterygopalatina. Predstavlja komunikaciju
pterygopalatina sa fossa cranii media.
fossa pterygopalatina sa cavitas oris.
Canalis vomerovaginalis
Foramen rotundum
Canalis vomerovaginalis nalazi se na krovu fossa
Foramen rotundum nalazi se na zadnjem zidu
pterygopalatina. Predstavlja komunikaciju fossa
fossa pterygopalatina. Predstavlja komunikaciju
pterygopalatina sa fossa cranii media.
fossa pterygopalatina sa fossa cranii media.
Foramen palatinum majus
Kroz foramen rotundum prolazi n. maxillaris.
Foramen palatinum majus nalazi se na vrhu
Fissura pterygomaxillaris
fossa pterygopalatina. Predstavlja komunikaciju
fossa pterygopalatina sa cavitas oris. Fissura pterygomaxillaris nalazi se na
spoljasnjem zidu fossa pterygopalatina.
Kroz foramen palatinum majus prolaze a.,v. i n.
Predstavlja komunikaciju fossa pterygopalatina
palatinus major.
sa fossa infratemporalis.
Foramina palatina minora
Foramen sphenopalatinum
Foramina palatina minora nalazi se na vrhu
Foramen sphenopalatinum nalazi se na
fossa pterygopalatina. Predstavlja komunikaciju
untrasnjem zidu fossa pterygopalatina.
fossa pterygopalatina sa cavitas oris.
Predstavlja komunikaciju fossa pterygopalatina
Kroz foramna palatina minora prolaze aa.,vv. i sa cavitas nasi.
nn. palatini minores.
Kroz foramen sphenopalatinum prolazi a.
Fissura orbitalis inferior sphenopalatina i vv. sphenopalatinae.

Fissura orbitalis inferior nalazi se na prednjem

zidu fossa pterygopalatina. Predstavlja
komunikaciju fossa pterygopalatina sa cavitas
oris.

Kroz fissura orbitalis inferior prolaze n.

infraorbitalis, n. zygomaticus i rr. orbitales
ganglii pterygopalatini.

Sadrzaj fossa pterygopalatina

1. a. maxillaris i njene grane

2. n. maxillaris i njegove grane

3. ganglion oticum

33
LOBANJA KAO CELINA

34
 Lobanja kao celina

Lobanja novorodjenceta Parni stalni fonticulli cranii

Lobanja novorodjenceta sadrzi neokostale, Fonticulus sphenoidalis

membranozne delove fonticuli cranii.
Fonticulus sphenoidalis odgovara pteryon. Okostava od
Fonticuli cranii se dele na stalne koji mogu biti parni i 2og do 4og meseca.
neparni i nestalne.
Fonticulus mastoideus
Neparni stalni fonticuli cranii
Fonticulus mastoideus odgovara asterion. Okostava
Fonticulus anterior krajem prve godine zivota

Fonticulus anterior nalazi se na spoju sutura coronalis, Nestalni fonticulli cranii

sutura sagitalis i sutura metopica. Okostava od 10og do
Nestalni fonticulli crani su: glabelarni, metopicki,
14og meseca
obelicni i cerebralni temenac.
Fonticulus posterior

Fonticulus posterior nalazi se na spoju sutura

lambdoidea i sutura sagitalis. Okostava u 3. mesecu.

Norma superior

Norma superior predstavlja izgled cavaria. Na njemu se

opisuje egzocranium i endocranium.

Egzocranium normae superior

Egzocranium normae superior grade squama ossis

frontalis, os parietale i squama ossis occipitalis.

U prednjem delu se nalazi sutura frontalis persistens.

Iza nje je sutura sagitalis.

Bocno se nalazi foramen parietale i tuber parietale koji

je izrazeniji kod dece i zena.

Endocranium normae superior

Endocranium normae superior grade unutrasnje strane
os frontale, os parietale i os occipitalis.

Na sredini se nalazi sulcus sinus sagitalis superioris i

foveolae granulares.

Na unutrasnjoj strani se opisuju i jos impressiones

digitatae, huga cerebralia i sulci arteriosi et venosi.

35
 Norma facialis

U srednjoj liniji sadrzi sutura frontalis persistens, sutura

internasalis, sutura intermaxillaris, i symphisis mentalis.

Bocno od srednje linije i sutura frontalis persistens

nalaze se tuber frontale, glabella, arcus superciliaris,
processus zygomaticus i linea temporaliis, delovi os
frontale.

Bocno od sutura internasalis nalaze se prednja strana os

nasale i aditus orbitalis sa komunikacionim otvorim
canalis opticus, fussura orbitalis superior i fissura
orbitalis inferior.

Centralni deo zauzima apertura piriformis u kojoj se

vide concha nasalis media i concha nasalis inferior.

Bocno od sutura intermaxillaris nalaze se facies

anterior, processus frontalis, processus alveolaris i
processus zygomaticus, delovi maxilla.

Lateralno su spoljasnja strana, foramen

zygomaticofaciale i processus frontalis, delovi os
zygomaticum.

Dole su spoljasnja strana tela, protuberantia mentalis,

arcus mandibulae i ramus mandibulae, delovi
mandibula.

Postoje 3 osnovne forme lica:

Mezofacijalna forma -balansirane dimenzije lica

Brahifacijalna forma -duza vertikalna dimenzija

Dolihofacijana forma -duza horizontalna

dimenzija

36
 Norma lateralis

Norma lateralis sadrzi delove squama ossis frontalis,

squama ossis occipitalis, squama ossis temporalis, deo
os parietale ispod linea temporalis superior i facies
temporalis ala major ossis sphenoidalis. Na sredini se
nalazi pteryon tacka gde se spajaju os frontale, os
sphenoidale, os parietale i os temporale.

Najveci deo zauzima fossa temporalis koja se pruza od

linea temporalis superior ossis parietalis do arcus
zygomtacus.

Od komunikacionih otvora sadrzi jabucni otvor i

jabucnoslepoocni otvor.

Norma occipitalis

Norma occipitalis sadrzi squama ossis occipitalis i

lambda tacku gde se spajau os parietale i os occipitale.
U centralnom delu se nalazi protuberantia occipitalis
externa, a od nje se bocno pruzaju linea nuchalis
suprema i linea nuchalis superior.

Norma inferior

Norma inferior predstavlja izgled basis cranii. Pruza se

od prednjih zuba napred do linea nuchalis superior
nazad i deli se na basis cranii interna i basis cranii
externa.

Basis cranii interna

Basis cranii interna je podeljena u tri lobanjske jame

fossa cranii anterior, fossa cranii media i fossa cranii
posterior.

37
Fossa cranii anterior

Fossa cranii anterior pruza se od arcus superciliaris ossis

frontalis do zadnje ivice ala minor ossis sphenoidalis.

Grade je pars nasalis et partes orbitales ossis frontalis,

crista gali et lamina cribrosa ossis ethmoidalis i gornja
strana ala minor ossis sphenoidalis.

Od otvora sadrzi foramen ceacum, foramina cribrosa i

canalis opticus.

U njoj su smesteni ceoni reznjevi velikog mozga

obavijeni mozdanicama, pocetni deo sinus sagitalis
superior, krvni sudovi i 1 i 2 mozdani zivac.

Fossa cranii media

Fossa cranii media pruza se od zadnje ivice ala minor

ossis sphenoidalis do margo superior partis petrosae
ossis temporalis.

Grade je gornja i bocna strana corpus i ala major ossis

sphenoidalis i prednja gornja strana pars petrosa i deo
squama ossis temporalis.
Od otvora sadrzi fissura orbitalis superior,
kraniofaringealni otvor namenjen prolazu hipofiznog
produzetka ka zdrelu, foramen rotundum, foramen
ovale, foramen spinosum, apertura interna canalis
carotici, hiatus canalis nervi petrosi majoris, hiatus
canalis nervi petrosi minoris i foramen lacerum.

U njoj su smesteni srednji mozak, medjumozak i

slepoocni reznjevi velikog mozga obavijeni
mozdanicama, hipofiza, epifiza, krvni sudovi i 2-6
mozdani zivac.

Fossa cranii posterior

Fossa cranii posterior se pruza od margo superior partis

petrosae ossis temporalis do protuberantia occipitalis
interna.

Grade je facies posterior partis petrosae ossis

temporalis i squama et partes laterales ossis occipitalis.

Od otvora sadrzi porus acusticus internus, canalis

petromastoideus, apetura canaliculi vestibuli i foramen
jugulare, foramen magnum i foramen nervi hypoglossi.

U njoj su smesteni potiljacni reznjevi velikog mozga

obavijeni mozdanicama, rombasti mozak, krvni sudovi i
7-12 mozdani zivac.

38
Bassis cranii externa

Bassis cranii externa sadrzi sledece otvore:

Foramen incisivum Foramen lacerum

Foramen palatinus majus Fissua sphenopetrosa

Foramina palatina minora Apertura externa canaliculi vestibuli

Canalis pterygoideus Apertura externa canalis carotici

Canalis vomerovaginalis Canalis nervi hypoglossi

Canalis palatinovaginalis Foramen stylomastoideum

Foramen jugulare Fissura petroccipitalis

Foramen venosum Foramen magnum

Foramen ovale Canalis condylaris

39
VERTEBRAE CERVICALES

40
 Vertebrae cervicales
Vertebrae cervicales ima sedam i i formiraju vratni deo kicmenog stuba. Karakteristicni su prvi, drugi i sedmi prsljen dok
su ostali obelezeni odgovarajucim rednim brojem.
Vertebrae cervicales C3-C6
Vertebrea cervicales C3-C6 se sastoje iz corpus
vertebrae, arcus vertebrae, foramen vertebrale,
processus transversus, foramen transversus, processus
spinosus, processus articularis superior et inferior.
Corpus vertebrae
Corpus vertebrae ima oblik kvadra i ima 6 strana, gornju,
donju, prednju, zadnju i dve bocne. Na gornjoj strani se
nalazi processus incunatus. Na prednjoj strani se pripaja
m. longus colli i lig. longitudinale anterius. Na zadnjoj
strani se pripaja lig. longitudinale posterius. Na bocnim
stranama se nalazi koren arcus vertebrae i koren
procesus transversus.
Arcus vertebrae
Arcus vertebrae se sastoje iz pediculus arcus vertebrae i
lamina arcus vertebrae. Pediculus arcus vertebrae ima
unutrasnju i spoljasnju stranu i gornju i donju ivicu.
Lamina arcus vertebrae se nazad spaja sa processus
spinalis, a napred sa processus articularis superior et
inferior i ogranicava foramen vertebralis.
41
Foramen vertebrale
Foramen vertebrale svih prsljenova se spaja i formira
canalis vertebralis u kome je smestena kicmena
mozdina sa mozdanicama i nervnim elementima.
Processus transversus
Processus transversus polazi sa bocne strane tela i
sastoji se iz dva korena. Na vrhu se nalazi tuberculum
anterius et posterius izmedju kojih prolazi n. cephalis.
Foramen transversus
Korenovi processus transversus ogranicavaju foramen
transversus kroz koji prolaze a. vertebralis, v. vertebralis
i n. vertebralis.
Processus spinosus
Processus spinosus se sastoji iz dve kvrzice izmedju kojih
se pripaja interspinalna veza. Na spoljasnjoj strani
nastavka se pripajaju odgovarajuci misici.
Processus articularis superior et inferior
Na njima se nalazi facies articularis superior et inferior.
Atlas

Na atlas su karakteristicni massae laterales atlantis,

arcus anterior atlantis, arcus posterior atlantis i
foramen vertebralis.

Massae laterales atlantis

Massae laterales atlantis razlikuju 6 strana, gornju,

donju, prednju, zadnju, unutrasnju i spoljasnju. Na
gornjoj strani se nalazi facies articularis superior koja se
zglobljava sa condylus ossis occipitalis. Na donjoj strani
nalazi se facies articularis inferior koja se zglobljava sa
facies articularis superior axis. Na unutrasnjoj strani se
nalazi kvrzica na kojoj se pripaja lig. transversum
antlatis.

Arcus anterior atlantis

Arcus atlantis anterior spaja massae laterales atlantis sa

prednje strane. Ma prednju i zadnju stranu i gornju i
donju ivicu. Na prednjoj strani nalazi se tuberculum
anterius. Na zadnjoj strani nalazi se fovea dentis.

Arcus anterior atlantis

Polazi sa bocne strane massae laterales atlantis i

ogranicava foramen vertebralis. Na prednjem delu luka
nalazi se sulcus a. vertebralis kroz koji prolaze a.
vertebralis, v. vertebralis i n. suboocipitalis. Na zadnjem
delu se nalazi tuberculum posterius.

Foramen vertebralis

Foramen vertebralis je kvrzicom sa unutrasnje strane

massae laterales atlantis podeljen na prednji i zadnji
segment. U prednjem segmentu se nalazi dens, a u
zadnjem kicmena mozdina sa mozdanicama i nervnim
elementima.

Axis Vertebra cervicalis sixtima

Razlikuje se od ostalih prisustvom dens na gornjoj strani
corpus vertebrae.
Dens ima vrh, bazu, prednju i zadnju stranu.
Na prednjoj strani nalazi se facies articularis anterior
koja se spaja sa fovea dentis atlantis.
Na zadnjoj strani se nalazi facies articularis posterior
koja se spaja sa lig. transversum atlantis.
Razlikuje se od ostalih prisustvom tuberculum caroticum
na vrhu processus transversus.
Vertebra prominens
Razlikuje se od ostalih jer ima masivnije telo i
prisustvom fovea costalis inferior za zglobljavanje sa
costa prima.

42
COLLUM

43
 REGIO CERVICALIS ANTERIOR

Granice regio cervicalis anterior

Gornja granica: donja ivica mandibulae

Unutrasnja granica: linea mediana anterior

Spoljasnja granica: prednja ivica m.

sternocleidomastoideus

Topografska podela regio cervicalis anterior

Trigonum submandibulare

Baza: donja ivica mandibulae

Vrh: medjutrbusna tetiva m. digastricus

Unutrasnja granica: unutrasnja ivica m.

mylohyoideus

Trigonum caroticum

Gornja granica: venter posterior musculi

digastrici

Donja granica: venter superior musculi

omohyioidei

Zadnja granica: prednja ivica m.

sternocleidomastoideus

Trigonum submentale

Donja granica: os hyoideum

Unutrasnja granica: linea mediana anterior

Spoljasnja granica: venter anterior musculi

digastrici

Trigonum omotracheale

Gornja granica: venter superior musculi

omohyoidei

Spoljasnja granica: prednja ivica m.

sternocleidomastoideus

Unutrasnja granica: linea mediana anterior

44
Slojevi regio cervicalis anterior

1. Cutis

2. Potkozni sloj

Potkozni sloj sadrzi platysma, vena jugularis

anterior, ramus colli n. facialis, n. transversus
colli ispod kojih se nalazi lamina superficialis
fasciae cervicalis

3. Povrsni sloj

Povrsni sloj sadrzi mm. suprahyoidei i mm.

infrahyoidei ispod kojih se nalazi lamina
pretrachealis fasciae cervicalis.

4. Duboki sloj

Duboki sloj sadrzi a. carotis communis, a. carotis

externa, a. carotis interna, v. jugularis interna,
n. vagus, n. hypoglossus i plexus cervicalis,
glandula submandibularis, glandula thyroidea,
glandullae parathyoroideae, larynx, pharynx,
trachea i oesophagus. Sadrzi mm.
prevertebrales koji su obavijeni lamina
prevertebralis fasciae cervicalis.

45
Misici regio cervicalis anterior

Potkozni misici

Platysma

Gornji pripoj: linea obliqua mandibulae

Donji pripoj: koza prednje strane grudnog kosa

Inervacija: r. colli n. facialis

Funkcija: nabire kozu vrata

Povrsni misici

Povrsni misici se dele na misice koji se nalaze

iznad os hyoideum i zovu se mm. suprahyoidei i
misice koji se nalaze ispod os hyoideum i zovu
se mm. infrahyoidei.

mm. suprahyoidei

m. digastricus

Sastoji se iz venter posterior, venter anterior i

medjutrbusne tetive

Venter posterior pripoj: incisura mastoidea

Venter anterior pripoj: fossa digastrica

mandibulae

Medjutrbusna tetiva pripoj: corpus ossis hyoidei

Inervacija: venter anterior n. mylohyoideus koji

je grana n. alveolaris inferior koji je grana n.
mandibularis

venter posterior r. digastricus grana

n. facialis

Funkcija: podize os hyiodeum pri gutanju i

govoru i spusta mandibula nanize i otvara usta.

m. stylohyoideus

Gornji pripoj: processus styloideus ossis

temporalis

Donji pripoj: corpus ossis hyoideii

Inervacija: n. stylohyoideus n. facialis

Funkcija: podize os hyoideum pri gutanju i

govoru
46
m. mylohyoideus

Gornji pripoj: linea mylohyoidea mandibulae

Donji pripoj: corpus ossis hyoideii

Inervacija: n. mylohyoideus grana n.

mandibularis

Funkcija: povlaci mandibula nanize i otvara

usta.

m. geniohyoideus

Gornji pripoj: spina mentalis inferior

mandibulae

Donji pripoj: corpus ossis hyoideii

Inervacija: radix superior ansa cervicalis plexus

cervicalis

Funkcija: podize os hyiodeum pri gutanju i

govoru i spusta mandibula nanize i otvara usta.

mm. infrahyoidei

Svi su inervisani preko ansa cervicalis plexus

cervicalis.

Imaju istu funkciju, svi podizu os hyiodeum pri

gutanju i govoru i fiksiraju os hyoideum.

m. omohyoideus

Ima venter superior, venter inferior i

medjutrbusnu tetivu.

Venter superior pripoj: corpus ossis hyoidei

Venter inferior pripoj: margo superior scapulae

m. thyrohyoideus

Gornji pripoj: cornu majus ossis hioideii

Donji pripoj: cartilago thyroidea

m. sternohyoideus

Gornji pripoj: corpus ossis hyoideii

Donji pripoj: zadnja strana manubrium sterni

47
m. sternothyroideus

Gornji pripoj: cartilago thyroidea

Donji pripoj: zadnja strana manubrium sterni

Duboki misici

mm. prevertebrales

m. rectus capitis anterior m. longus capitis m. longus colli

Arterije regio cervicalis anterior

a. carotis communis

a. carotis communis odvaja se od truncus

brachiocephalicus i pruza se navise kroz vrat.
Smestena je u vagina carotica zajedno sa v.
jugularis interna i n. vagus. Nalazi se iza m.
sternocleidomastoideus i m. omohyoideus, a
ispred a. thyroidea inferior koju ukrsta i
tuberculum caroticum C6. Iznad m.
omohyoideus deli se na svoje dve zavrsne grane
a. carotis externa i a. carotis interna. Zavrsni
deo arterije naziva se sinus caroticus. Izmedju
dve a. carotis communis nalaze se trachea,
oesophagus, pharynx, larynx i glandula
thyroidea.

48
Vene regio cervicalis anterior

v. jugularis anterior

v. jugularis anterior nastaje iz potkozne venske

mreze ispod brade. Pruza se nanize do linea
mediana anterior i sve do manubrium sterni gde
skrece naglo lateralno i uliva se u v. jugularis
externa ili angulus venosus.

REGIO STERNOCLEIDOMASTOIDEA

Granice regio sternocleidomastoidea

Prednja granica: prednja ivica m.

sternocleidomastoideus

Zadnja granica: zadnja ivica m.

sternocleidomastoideus

Unutrasnja ivica: columna vertebralis

Slojevi regio sternocleidomastoidea

1. Povrsni sloj

Povrsni sloj sadrzi cutis, platysma, v. jugularis

externa, n. occipitalis minor, n. auricularis
magnus, n. transversus colli, nn.
supraclaviculares i lamina superficialis fasciae
cervicalis.

2. Duboki sloj

Duboki sloj sadrzi a. subclavia, a. carotis

communis, a. carotis externa, a. carotis interna,
v. jugularis interna, n.vagus, plexus cervicalis,
ansa cervicalis.

49
Misici regio sternocleidomastoidea

m. sternocleidomastoideus

Povrsnu stranu misica prekrivaju platysma, v.

jugularis externa, n. transversus colli i n.
auricularis magnus.

Dubokom stranom misic prekriva a. carotis

communis, v. jugularis interna i n. vagus.

Gornji pripoj: processus mastoideus ossis

temporalis i linea nuchalis superior ossis
occipitalis.

Donji pripoj: prednja strana manubrium sterni i

facies superior et margo posterior claviculae.
Izmedju sternalnog i clavicularnog pripoja nalazi
se fossa supraclavicularis minor, a iznad
clavicula vidi se fossa supraclavicularis major.

Inervacija: n. accessorius i plexus cervicalis

Funkcija: pri obostranoj kontrakciji bocno

pregiba glavu, pri jednostranoj kontrakciji
pregiba glavu na odgovarajucu stranu i obrce
lice na suprotnu stranu. Kada je tacna oslonca
na glavi pomocni je udisac.

Vene regio sternocleidomastoidea

v. jugularis externa

v. jugularis externa nastaje na dva nacina.

Povrsni pocetak nalazi se ispod usne skoljke i

nastaje usled slabe anastomoze sa v.
retromandibularis i to spajanjem v. occipitalis sa
v. auricularis posterior.

Duboki pocetak nalazi se u parotidnoj lozi i

nastaje usled jake anastomoze sa v.
retromandibularis i to spajanjem v. temporalis
superficialis i v. maxillaris.

Pruza se nanize niz regio cervicalis lateralis sve

do articulatio sternoclavicularis gde se uliva u
neku od vena koje grade angulus venosus ili u
sam angulus venosus.

50
 REGIO CERVICALIS LATERALIS

Granice regio cervicalis lateralis

Prednja granica: zadnja ivica m.

sternocleidomastoideus

Zadnja granica: prednja ivica m. trapezius

Donja granica: clavicula

Topografska podela regio cervicalis lateralis

Trigonum omotrapezoideum

Prednja granica: zadnja ivica m.

sternocleidomastoideus

Zadnja granica: prednja ivica m. trapezius

Donja granica: gornja ivica venter inferior

musculi omohyoidei

Trigonum omoclaviculare

Gornja granica: donja ivica venter inferior

musculi omohyoidei

Prednja granica: zadnja ivica m.

sternocleidomastoideus

Donja granica: clavicula

Misici regio cervicalis lateralis

Misici se dele na povrsne i duboke.

Povrsni misici regio cervicalis laterlais

1. platysma

2. venter inferior musculi omohyoidei

51
Duboki misici regio cervicalis lateralis

mm. scaleni

Svi su inervisani preko plexus cervicalis

Imaju istu funkciju, ako je tacka oslonca na

donjim pripojom bocno pregibaju vrat na svoju
stranu, a slabije rotiraju vrat na suprotnu
stranu. Ako je tacka oslonca na gornjim
pripojima pomocni su udisaci.

m. scalenus anterior

Gornji pripoj: processus transversus vertebrae

C3-C6

Donji pripoj: tuberculum musculi scaleni

anterioris na corpus costae primae.

m. scalenus medius

Gornji pripoj: processus transversus vertebrae

C2-C7

Donji pripoj: corpus costae primae

m. scalenus posterior

Gornji pripoj: processus transversus vertebrae

C5-C7

Donji pripoj: corpus costae secundae

m. scalenus minimus

Gornji pripoj: processus transversus vertebrae

C6 ili C7

Donji pripoj: cupula pleurae

52
Arterije regio cervicalis lateralis

a. subclavia

a. subclavia dextra nastavlja se na truncus

brachiocephalicus, a a. subclavia sinistra na
aorta. Obe se nastavljaju u a. axillaris. Na svom
putu a. subclavia ima 3 topografska dela.

Grudni ili preskalenski deo pruza se od pocetka

a. subclavia do unutrasnje ivice m. scalenus
anterior.
Vratni ili medjuskalenski deo pruza se od
unutrasnje ivice m. scalenus anterior i izmedju
m. scaleni sve do zadnjeg medjuskalenskog
otvora.

Poktkljucni ili vanskalenski deo pruza se od

zadnjeg medjuskalenskog otvora do a. axillaris.

Bocne grane a. subclavia

a. vertebralis

a. vertebralis je najveca bocna grana a.

subclavia. Po odvajanju pruza se navise izmedju
mm. scaleni i mm. prevertebrales. Ulazi u
foramen transversarium C6 i prolazi kroz sve
foramen transversarium zavrsno sa foramen Pars prevertebralis ne daje bocne grane.
transversarium atlantis. Izlazi iz otvora prelazi
Pars cervicalis daje rr. spinales, rr. musculares,
preko sulcus arteriae vertebralis na arcus
rr. radiculares i a. medullaris segmentalis
posterior atlantis. Prolazi kroz foramen
magnum i ulazi u lobanjsku duplju gde se spaja Pars atlantica ne daje bocne grane.
sa istoimenom arterijom suprotne strane i
formira a. basilaris. Na svom putu ima 4 Pars intracranialis daje rr. meningei, rr.
topografska dela koji daju odgovarajuce bocne medullares mediales, rr. medullares laterales, a.
grane. inferior cerebelli i a. spinalis anterior.

a. thoracica interna

truncnus costocervicalis

truncus thyrocervicalis

a. transversa colli

53
 Bocne grane truncus costocervicalis Bocne grane truncus thyrocervicalis

a. cervicalis profunda a. thyroidea inferior

a. intercostalis suprema a. suprascapularis

a. cervicalis ascendens

a. cervicalis superficialis

Vene regio cervicalis lateralis

v. jugularis externa – vec opisana u sklopu regio
sternocleidomastoidea.

Vratni zivci

Prednji deo vratnih zivaca

Nervi cervicales ima 8, oni izlaze iz medulla
spinalis i dele se na ramus anterior, ramus
posterior, ramus communicans i ramus
meningeus.

Plexus cervicalis

Rami anteriores nervi cervicalium C1-C4

obrazuju plexus cervicalis. On se sastoji iz
senzitivnih grana, motornih grana i tri
anastomoticne zamke.

54
Senzitivne grane plexus cervicalis

Senzitivne grane plexus cervicalis inervisu kozu

prednjeg, spoljasnjeg dela vrata, gornjeg dela
grudnog kosa i gornjeg dela ramena.

n. occipitalis minor

n. auricularis magnus

n. transversus colli

nn. supraclaviculares

Motorne grane plexus cervicalis

n. phrenicus

n. phrenicus nastaje od rami anteriorores nervi

cervicalium C3,C4 i C5. Spusta se nanize zajedno
sa m. scalenus anterior i napusta vrat kroz
apertura thoracis superior i ulazi u cavitas
thoracis.

1. Grane za mm. prevertebrales 3. Grane za m. sternocleidomastoideus

2. Grane za mm. scaleni 4. Grane za m. trapezius

Ansa cervicalis

Ansa cervicalis je najjaca anastomosticna zamka

i motorna grana plexus cervicalis. Nastaje
spajanjem ramus superior koji nastaje iz rami
anteriorores nervi cervicalium C1 i C2 i ramus
inferior koji nastaje iz iz rami anteriorores nervi
cervicalium C2 i C3. Ansa cervicalis inervise mm.
infrahyoidei osim m. thyrohyoideus kojeg
inervise r. thyrohyoideus.

55
 REGIO CERVICALIS POSTERIOR

Granice regio cervicalis posterior

Gornja granica: zamisljena horizontalna linija

koja spaja protuberantia occipitalis externa i
linea nuchalis superior

Donja granica: zamisljena horizontalna linija

koja prolazi kroz processus transversalis C7 i
spaja spoljasnje krajeve clavicula

Spoljasnja granica: spoljasnja ivica m. trapezius

Slojevi regio cervicalis posterior

1. Cutis

2. Potkozni sloj

3. Povrsni sloj
U povrsnom sloju se nalazi m. trapezius, lig.
nuchae i a. occipitalis.

4. Duboki sloj

U dubokom sloju se nalaze misici zadnjeg dela

vrata, a. occipitalis, a. transversa colli, a.
vertebralis, njhove vene pratlije, n. occipitalis
minor, n. subocipitalis i n. cervicalis tertius.

Misici regio cervicalis posterior

Misici regio cervicalis posterior se dele na misice

povrsnog sloja i misice dubokog sloja.

Misici dubokog sloja se dele na zadnju, srednju i

prednju grupu.

Misic povrsnog sloja je m. trapezius.

56
Misici zadnje grupe dubokog sloja

m. levator scapulae

m. splenius

m. splenius se sastoji iz dva snopa: m. splenius

capitis i m. splenius cervicis.

Gornji pripoj: os occipitale

Donji pripoj: processus transversus vertebrae

C3-C6

Inervacija: rami posteriores nervi cervicalium

C2-C4

Funkcija: pri obostranoj kontrakciji ekstenzor

glave, pri jednostranoj kontrakciji bocno pregiba
glavu i lice okrece na svoju stranu.

Misici srednje grupe dubokog sloja

Sve inervisu rami posteriores nervi cervicalium.

Imaju istu funkciju, pri obostranoj kontrakciji su

opruzaci glave i vrata, a pri jednostranoj bocno
pregibaju glavu.

1. m. spinalis capitis 4. m. spinalis cervicis

2. m. semispinalis capitis 5. m. longissimus cervicis

3. m. longissimus capitis 6. iliocostalis cervicis

Misici prednje grupe dubokog sloja

Zovu se jos i mm. suboccipitales

Sve inervise n. suboccipitalis

1. m. rectus capitis posterior minor 3. m. obliqus capitis superior

2. m. rectus capitis posterior major 4. m. obliqus capitis inferior

Zadnje grane plexus cervicalis

Zadnje grane plexus cervicalis daju 3 nerva.

n. suboocipitalis – motorni nerv

n. occipitalis major – mesoviti nerv

n. occipitalis tertius – senzitivni nerv

57
REGIONES CAPITIS

58
 MUSCULI FASCIEI

Musculi fasciei se nalaze izmedju koze i povrsne fascije lica.

Svi se dubokim pripojem pripajaju na skeletu glave ili povrsnim fascijama.

Svi se povrsnim pripojem pripajaju na dubokoj strani koze.

Nemaju sopstvenu fasciju, izuzetak je m. buccinator.

Svi su inervisani preko n. facialis.

Njihova funkcija je izrazavanje psihickog i emocionalnog stanja, daju izrazi licu, izazivaju reljefe na kozi, a
neki od njih otvaraju ili zatvaraju prirodne otvore.

M. EPICRANIUS

m. occipitofrontalis m. temporoparietalis

Bocni deo m. epicranius.

Sastoji se iz venter frontalis, venter occipitalis i

aponeurossis epicranialis koja ih spaja.

MUSCULI FASCIEI OCNOG OTVORA I OCNIH KAPAKA

m. orbicularis oculi m. corrugator supercilii m. depressor supercilii

59
 MUSCULI FASCIEI NOSA

m. nasalis m. depressor septi nasi m. procerus

MUSCULI FASCIEI OBRAZA

m. buccinator

MUSCULI FASCIEI PODIZACI I IZVRTACI GORNJE USNE

m. levator labii superioris m. levator labii superioris aleque nasi

60
 m. zygomaticus major m. zygomaticus minor

m. levator anguli oris m. risorius

MUSCULI FASCIEI SPUSTACI I IZVRTACI DONJE USNE

m. depressor labii inferioris m. depressor anguli oris m. mentalis

61
 MUSCULI FASCIEI ZATVARACI USNOG OTVORA

m. orbicularis oris

MUSCULI FASCIEI USNE SKOLJKE

m. auricularis anterior m. auricularis superior m. auricularis posterior

NERVI CRANIALES

Nervi craniales polaze iz mozga i izlaze kroz otvore na basis cranii.

Nishodnim granama inervisu misice i zlezde.

Ushodnim granama salju senzitivne impulse sa periferije ka mozgu.

Pojedini omogucavaju funkcije culnih organa – vida, sluha, ravnoteze, ukusa i mirisa.

Inervisu regije glave i vrata, izuzetak je n. vagus koji ozivcava i delove cavitas thoracis i cavitas
abdominalis.

62
Vlakna nervi craniales

Vlakna nervi craniales mogu se podeliti na

generalna i specijalna.

Generalna vlakna nervi craniales

1. Generalna somatoeferentna vlakna (GSE)

Prenose impulse iz motornih centara iz

centralnog nervnog sistema ka skeletnim
misicima.

2. Generalna somatoaferentna vlakna (GSA) Specijalna vlakna nervi craniales

Prenose senzitivne nadrazaje iz koze i dubokih
tkiva do centara u centralnom nervnom sistemu
3.Generalna visceroeferentna vlakna (GVE)
Mogu biti parasimpaticka (GVE-PSY) i
simpaticka (GVE-SY). Nervi craniales poseduju
samo parasimpaticka (GVE-PSY). Ova vlakna
prenose impulse iz centara nervnog sistema ka
glatkim misicima i zlezdama.
1. Specijalna somatoaferentna (SSA)
Njih sadrzi samo n. vestibulocochlearis.
2. Specijalna visceroeferentna (SVE)
Prenose impulse do misica koji su nastali iz
skrznih lukova. To su mm. fasciei, mm.
masticatorii, misici mekog nepca misici zdrela i
misica grkljana.

4. Generalna visceroaferentna (GVA) 3. Specijalna visceroaferentna vlakna (SVA)

Prenose senzitivne nadrazaje iz unutrasnjih Gustoreceptivna vlakna.

organa.

63
I n. oflactorius

II n. opticus

III n. oculomotorius

IV n. trochlearis

V n. trigeminus

VI n. abducens

VII n. facialis

VIII n. vestibulocochlearis

IX n. glossopharyngeus

X n. vagus

XI n. accessorius

XII n. hypoglossus

REGIO PAROTIDEOMASSETERICA

Regio parotidomasseterica obuhvata masetericni predeo i parotidni predeo.

MASETERICNI PREDEO

Granice masetericnog predela

Gornja granica: arcus zygomaticus

Donja granica: donja ivica mandibulae

Prednja granica: prednja ivica m. masseter

Zadnja granica: zadnja ivica m. masseter i

zadnja ivica ramus mandibulae

Slojevi masetericnog predela

1. Cutis

64
2. Potkozno tkivo

Potkozno tkivo sadrzi ductus parotideus, a.

transversa fasciei, rr. zygomatici nervi facialis i
rr. buccales nervi facialis.

3. Fascia masseterica

Predstavlja nastavak lamina superficialis fasciae

cervicis. Napred se nastavlja u fascia
buccopharingea, a nazad u fascia parotidea.

4. M. masseter

5. Duboki krvni sudovi i zivci

Sadrzi a. masseterica, v. masseterica i n.

massetericus.

6. Ramus mandibulae

PAROTIDNI PREDEO

Granice parotidnog predela

Horizontalno se pruza od zadnje ivice ramus
mandibulae do prednja ivice processus
mastoideus.

Vertikalno se pruza od porus acusticus externus

i articulatio temporomandibularis do nivoa baze
mandibula.

Slojevi parotidnog predela

1. Cutis

2. Potkozno tkivo

Sadrzi grane n. auricularis magnus i n. facialis.

65
3. Fascia parotidea

Predstavlja nastavak lamina superficialis fasciae

cervicis. Napred se nastavlja u fascia
masseterica, a dole gradi zadebljanje tractus
angularis.

PAROTIDNA LOZA

Zidovi parotidne loze

Partodina loza ima oblik trostrane prizme.

Spoljasnji zid: fascia parotidea.

Prednji zid: zadnja ivica m. masseter, zadnja

ivica ramus mandibulae, zadnja ivica ramus
mandibuale.
Zadnji zid: prednja ivica m.
sternocleidomastoideus, prednja ivica venter
posterior musculi digastrici, processus styloideus
ossis temporalis, misici koji se za njega
pripajaju: m. stylohyoideus, m. styloglossus, m.
stylopharyngeus i dve veze lig. stylohyoideum i
lig. stylomandibulare.

Krov: ima oblik diedra. Prednju padinu gradi

articulatio temporomandibularis, a zadnju
padinu gradi donji zid meatus acusticus
externus.

Pod: Tractus angularis.

Sadrzaj parotidne loze

Glandula parotidea

Glandula parotidea je pljuvaca zlezda seroznog

tipa i najveca u grupi glandule salivariae
majores.

U potpunosti ispunjava parotidnu lozu i takodje

ima oblik trostrane prizme. Sastoji se iz pars
superficialis i pars profunda koji su odvojeni
rastresitim vezivnim tkivom u kojem se nalazi
zavrsni deo n. facialis.

Prednja ivica zlezde se nastavlja u masetericni

produzetak od kojeg polazi ductus parotideus.

66
Kroz zlezdano tkivo glandula parotidea prolaze Inervacija zlezde je parasimpaticka, simpaticka i
n. facialis, n. auriculotemporalis, n. auricularis senzitivna.
magnus, v. retromandibularis, a. carotis externa
Parasimpaticka je poreklom iz n.
i nodi parotidei profundi.
glossopharyngeus
Ductus parotideus je izvodni kanal glandula
Simpaticka je poreklom iz plexus temporalis
parotidea. Zlezdu napusta na masetericnom
superficialis
nastavku i pruza se napred preko m. masseter.
Kod prednje ivice misica skrece unutra i probija Senzitivna je poreklom iz n. auriculotemporalis i
m. buccinator i otvara se u vestibulum oris u n. auricularis magnus.
visini drugog kutnjaka.

Vaskularizacija zlezde potice iz r. parotideus a.

temporalis superficialis i a. parotidea grane a.
auricularis posterior.

Arterije parotidne loze

a. carotis externa

a. carotis externa je spoljasnja zavrsna grana a.

carotis communis. Od a. carotis communis
odvaja se u visini gornje ivice cartilago
thyroidea. Krece se navise kroz trigonum
caroticum unutra od a. carotis interna, zatim
ukrsta njenu prednju stranu i prelazi spolja i
krece se do collum rami mandibulae gde se
zavrsava. Daje 6 bocnih i 2 zavrsne grane.

Bocne grane

1. a. facialis

a. facialis se odvaja od a. carotis externa nesto

iznad a. lingualis. Njen pocetni deo pokrivaju m.
stylohyodieus i venter posterior musculi
digastrici. U svom vratnom delu zaobilazi zadnji
pol glandula parotidea, a u predelu grave
zaobilazi corpus mandibulae i penje se navise ka
unutrasnjem uglu oka gde se zavrsava.

U predelu vrata daje bocne grane a. palatina

ascendens za meko nepce, r. tonsillaris za
nepcani krajnik i rr. glandulares i a.
submentalis za podvilicnu pljuvacnu zlezdu.

U predelu glave daje bocne grane a. labialis

inferior, a. labialis superior i a. lateralis nasi.

Zavrsna grana je a. angularis.

67
2. a. lingualis

a. lingualis se odvaja od a. carotis externa u

visini zadnjeg kraja cornu majus ossis hyoidei.
Zatim se pruza navise do m. hyoglossus i
zavrsava se na njegovoj prednjoj ivici.

Daje bocne grane r. suprahyoideus i rr. dorsales

linguales za koren jezika.

Daje zavrsne grane a. profunda lingue za jezik i

a. sublinualis za podjezicnu pljuvacnu zlezdu.

3. a. pharyngea ascendens

4. a. occipitalis

5. a. auricularis posterior

6. a. thyroidea superior

Zavrsne grane

1. a. temporalis superficialis

a. temporalis superficialis se nastavlja na a.

carotis externa. Pruza se navise ispred v.
temporalis superficialis i n. auriculotemporalis.
Daje 5 bocnih i 2 zavrsne grane.

Daje bocne grane a. transversa fasciei za kozu

obraza, a. zygomaticoorbitalis, a. temporalis
media, r. parotideus za parotidnu zlezdu i rr.
auriculares aneteriores za usnu skoljku.

Daje zavrsne grane r. frontalis i r. parietalis.

2. a. maxillaris

Opisana uz regio infratemporalis.

Vene parotidne loze

v. retromandibularis

v. retromandibularis nastaje u glandula

parotidea spajanjem v. temporalis superficialis i
v. maxillaris. Spusta se do cornu majus ossis
hyoidei i nastavlja se u v. facialis

Ima pritoke v. temporalis media i v. transversa

facialis.

68
Nervi parotidne loze

n. auriculotemporalis

n. auriculotemporalis je senzitivna grana n.

mandibularis. Od njega se odvaja ispod foramen
ovale i pruza se unazad uz unutrasnju stranu m.
pterygoideus lateralis sve do collum rami
mandibulae. Zatim izlazi na povrsinu i krece se
navise iza a. temporalis superficialis i v.
temporalis superficialis. Zavrsava se svojim
zavrsnim granama rr. temporales superficiales.

n. facialis (VII)

n. facialis je mesoviti zivac. Sadrzi Njegova GVE-PSY vlakna inervisu glandula

parasimpaticka vlakna (GVE-PSY), motorna lacrimalis, glandula sumbandibularis i glandula
vlakna (SVE), senzitivna (GSA i GVA) i vlakna za sublingualis. Njegova SVE vlakna inervisu mm.
ukus (SVA). faciei, m. stapedius, m. stylohyoideus i venter
posterior musculi digastrici. Njegova GSA i GVA
Pocinje mozdanog stabla iz motornog i vlakna inervisu deo koze usne skoljke.
senzitivnog korena. Vlakna se krecu napred i
prolaze kroz pontocerebralnu cisternu i dolaze
do fundus meatus acustici interni i kroz njegovo
dno ulaze u canalis nervi facialis. Motorno i
senzitivno stablo se pruzaju do hiatus nervi
petrosi majoris gde se nalazi ganglion geniculi.
Od njega pocinje jedinstveno stablo n. facialis i
pruza se ispod aditus ad antrum mastoideum i
kroz foramen stylomastoideum napusta lobanju.
Van lobanje se pruza izmedju processus
styloideus i venter posterior musculi digastrici i
ulazi u glandula parotidea gde obrazuje plexus
intraparotideus. Iz njega izlaze zavrsne grane n.
facialis. N. facialis ozivcava mm. fasciei m.
stapedius, m. stylohyoideus i venter posterior
musculi digastrici. Daje 5 intrapetroznh i 3
vanpetrozne bocne grane i 5 zavrsnih grana.

Intrapetrozne bocne grane

1. n. petrosus major

n. petrosus major polazi od ganglion geniculi i

napusta canalis nervi facialis kroz hiatus n.
petrosi majoris. Zatim ide do foramen lacerum
kroz koji napusta lobanju. Posle toga se spaja sa
n. petrosus profundus i formiraju n. canalis
pterygoidei koji kroz canalis nervi pterygoidei
dospeva do ganglion pterygopalatinum i donosi
mu parasimpaticka vlakna.

69
2. chorda tympani

Chorda tympani sadrzi nishodna vlakna koja

imaju parasimpaticka vlakna (GVE-PSY) za
ganglion submandibulare i ushodna vlakna koja
sadrze gustoreceptivna vlakna (SVA) iz
pecurkastih papila jezika.

Odvaja se od n. facialis u canalis nervi facialis i

ulazi u bubnu duplju. Zatim prolazi kroz
membrana tympanica, bubnu duplju napusta
kroz fissura petrotympanica i ulazi u fossa
infratemporalis. U njoj se pruza unutrasnjom
stranom m. pterygoideus medialis i na kraju
anastomozira sa n. lingualis.

3. n. stapedius

4. ramus communicans cum plexus tympanico

5. ramus communicans cum nervus vago

Vanpetrozne bocne grane

1. auricularis posterior

2. r. stylohyoideus

3. r. digastricus

Zavrsne grane

1. rr. temporales

2. rr. zygomatici

3. rr. buccales

4. r. marginalis mandibularis

5. r. colli

REGIO INFRATEMPORALIS

Granice regio infratemporalis

Regio infratemporalis pruza se od regio masseterica do processus pterygoideus ossis sphenoidalis i

lamina perpendicularis ossis palatini.

70
Zidovi regio infratepmoralis

Gornji zid: facies infratemporalis alae majoris

ossis spheonidalis

Donji zid: donji deo m. pterygoideus medialis

Prednji zid: facies infratemporalis maxillae

Zadnji zid: zadnja strana m. pterygoideus

lateralis i zadnja strana m. pterygoideus
medialis

Unutrasnji zid: lamina lateralis processus

pterygoideus ossis sphenoidalis

Spoljasnji zid: ramus mandibulae

Misici regio infratemporalis

mm. masticatorii

mm. masticatorii dele se na povrsni sloj i duboki

sloj.

Svi su inervisani preko grana n. mandibularis.

Svi imaju slicnu funkciju, ucestvuju u pomeranju

donje vilice u odnosu na donju i ucestvuju u
zvakanju.

Povrsni sloj

m. temporalis

Gornji pripoj: fossa temporalis

Donji pripoj: processus coronoideus mandibulae

Funkcija: kontrakcijom svih vlakana podize

mandibula i zatvara usta. Kontrakcijom prednjih
vlakana vrsi propulsio, a kontrakcijom zadnjih
vlakana vrsi retropulsio.

m. masseter

Gornji pripoj: arcus zygomaticus

Donji pripoj: tuberossitas masseterica

mandibulae

Funkcija: podize mandibula

71
Duboki sloj

m. pterygoideus lateralis

m. pterygoideus lateralis sastoji se iz caput

superius i caput inferius.

Caput superius gornji pripoj: crista

infratemporalis alae majoris ossis sphenoidalis

Caput inferius gornji pripoj: tuber maxillae i

processus pyramidalis ossis palatini

Donji pripoj: collum mandibulae

Funkcija: obostranom kontrakcijom vrsi

propulsio, a jednomstranom kontrakcijom
lateralisatio i diductio mandibulae.

m. pterygoideus medialis

Unutrasnji pripoj: lamina lateralis processus

pterygoidei ossis sphenoidalis, processus
pyramidalis i tubar maxillae

Spoljasnji pripoj: tuberositas pterygoidea

mandibulae

Funkcija: obostranom kontrakcijom podize

mandibula, a jednostranom kontrakcijom vraca
mandibula iz lateralisatio u sredisnji polozaj.

Arterije regio infratemporalis

a. maxillaris

a. maxillaris je unutrasnja zavrsna grana a.

carotis externa. Nastaje u visini collum
mandibuale i na svom putu podeljena je u 3
topografska dela.

Vilicni ili mandibularni deo u kojem a. maxillaris

ima povrsni polozaj izmedju m. temporalis i m.
pterygoideus lateralis ili duboki polozaj izmedju
m. pterygoideus medialis i m. pterygoideus
lateralis.

Pterigoidni deo koji je najduzi i u kojem a.

maxillaris prati m. pterygoideus lateralis.

Pterigopalatinski deo u kojem se a. maxillaris

nalazi u fossa pterygopalatina.

Potom prolazi kroz foramen sphenopalatinum i

nastavlja u vidu a. sphenopalatina.
72
Bocne grane

Bocne grane a. maxillares se dele na bocne

grane mandibularnog dela, bocne grane
pterigoidnog dela i bocne grane
pterigopalatinskog dela.

Bocne grane mandibularnog dela

1. a. Pterygomeningea

2. a. Auricularis profunda

3. a. Meningea media

a. meningea media se pruza navise i napusta

regio infratemporalis prolazeci kroz foramen
spinosum i ulazi u fossa cranii media. Prolazi
izmedju dve lista mozdanice i zavrsava se sa r.
parietalis i r. frontalis.

4. a. Tympanica anterior

5. a. alveolaris Inferior

a. alveolaris inferior se spusta nanize i zajedno

sa n. alveolaris inferior ulazi u foramen
mandibulae preko kojeg dolazi do canalis
mandibulae gde se deli u dve zavrsne grane
sekuticnu i r. mentalis. Daje bocne grane r.
mylohyoideus, rr. dentales i rr. peridentales.

Bocne grane parotidnog dela

1. a. temporalis profunda anterior Ž

2. a. temporalis profunda posterior V
3. a. masseterica A
4. rr. pterygoidei Ć
5. a. buccalis E
Bocne grane pterigopalatinskog dela

1. a. CAnalis pterygoidei

2. a. Palatina descendens

a. palatina descendens se pruza nanize i ulazi u

canalis palatinus major zajedno sa n. palatinus
major. U kanalu se deli na a. palatina major i
aa. palatinae minores. a. palatina major
napusta canalis palatinus major kroz foramen
palatinum majus i spaja se sa istoimenom
arterijom suprotne strane. Zatim prolazi kroz

73
canalis incisivus i anastomozira sa a.
sphenopalatina. aa. palatinae minores se
pruzaju kroz canaliculi palatini minores i
napustaju ga kroz foramina palatina minora.

3. a. Infraorbitalis

a. infraorbitalis se pruza napred i prolazi kroz

fissura orbitalis inferior preko koje dospeva u
orbita. Zatim ulazi u sulcus infraorbitalis preko
kojeg dospeva do canalis infraorbitalis iz kojeg
izlazi preko foramen infraorbitale. U canalis
infraorbitalis daje bocne grane aa. alveolares
superiores anteriores, rr. dentales i rr.
peridentales.

4. R. pharyngeus

5. a. Alveolaris superior posterior

Zavrsne grane

a. sphenopalatina

a. sphenopalatina se nastavlja na a. maxillaris

posle foramen sphenopalatinum. Potom ulazi u
cavitas nasi gde se deli u zavrsne grane aa.
nasales posteriores laterales i rr. nasales
septales posteriores.

Vene regio infratemporalis

Plexus pterygoideus

Plexus pterygoideus sadrzi vise pritoka v. canalis

pterygoidei, vv. temporales profundae, vv.
meningeae mediae i sitne vene regio
infratemporalis.

v. maxilaris

v. maxilaris je izvodno stablo plexus

pterygoideus. Spaja se sa v. temporalis
superficialis i formira v. retromandibularis.

74
Nervi regio infratemporalis

n. trigeminus (V)

n. trigeminus je mesoviti i najveci mozdani

zivac. Sadrzi motorna vlakna (SVE) i senzitivna
vlakna (GSA).

Njegova SVE vlakna inervisu m. masticatorii m.

tensor veli palatini, m. tensor tympani i venter
anterior musculi digastrici. Njegova GSA vlakna
inervisu kozu lica, cavitas nasi, cavitas oris i
dentes. Nastaje iz radix motoria koji je manji i
radix sensoria koji je veci iz pons. Njegova
vlakna se pruzaj napred kroz fossa cranii
posterior sve do cavitas trigeminalis gde ulazi u
ganglion trigeminale.

n. ophtalamicus (V1)

n. ophtalamicus je najmanja i senzitivna grana

n. trigeminus. Odvaja se od ganglion
trigaminale, pruza se izmedju dva lista tvrde
mozdanice ispod n. trochlearis, a iznad n.
maxillaris. Kao bocnu granu daje r. meningeus
reccurens. Neposredno iza fissura orbitalis
superior deli se na n. nasociliaris, n. frontalis i n.
lacrimalis koje prolaze kroz fissura orbitalis
superior u orbita. n. ophtalamicus je topografski
dodat ganglion ciliare.

Ganglion ciliare

Ganglion ciliare je smesten u masnom tkivu

blizu vrha orbita. To je parasimpaticki ganglion
topografski dodat n. ophtalamicus, a
funkcionalno pripada n. oculomotorius (III).

Dovodni parasimpaticki koren potice od n.

oculomotorius (III).

Dovodni simpaticki koren potice iz plexus

caroticus internus.

Dovodni senzitivni koren potice iz r.

communicans cum nervo ciliari nervi nasociliaris

Odvodna postganglijska vlakna su nn. ciliares

breves.

75
n. maxillaris (V2)

n. maxillaris je srednja i senzitivna grana n.

trigeminus. Odvaja se od ganglion trigeminale i
pruza se napred pa kroz foramen rotundum
napusta fossa cranii media i ulazi u fossa
pterygopalatina. Zatim kroz fissura orbitalis
inferior ulazi u orbita gde se nastavlja u vidu n.
infraorbitalis. Daje bocne grane u fossa cranii
media, fossa pterygopalatina i ganglijske bocne
grane. Svojim senzitivnim vlaknima inervise
tvrdu mozdanicu fossa cranii media, kozu gornje
usne, obraza i donjeg ocnog kapka, sluzokozu
sinus maxillaris, cavitas nasi i gornjeg sprata
zdrela, desni i zube gornje vilice i tvrdo i meko
nepce. n. maxillaris je topografski dodat
ganglion pterygopalatinum.

Bocne grane u fossa cranii media

1. meningeus

Bocne grane u fossa pterygopalatina

1. n. zygomaticus

n. zygomaticus odvaja se od n. maxillaris u fossa

pterygopalatina i kroz fissura orbitalis inferior
ulazi u orbita. prolazi kroz foramen
zygomaticoorbitale i deli se na n.
zygomaticotemporale i n. zygomaticofacialis
koji ulaze u canalis zygomaticus. N.
zygomaticotemporale kanal napusta kroz
foramen zygomaticotemporale, a n.
zygomaticofacialis kroz foramen
zygomaticofaciale.

2. rr. alveolares superiores

rr. alveolares superiores se odvajaju od n.

maxillaris u fossa pterygopalatina. Zatim
prolaze kroz foramina alveolaria na facies
infratemporalis maxillae i ulaze u sinus
maxillaris. Unutar sinusa sa r. alveolaris anterior
i rr. alveolares superiores anteriores nervi
infraorbitale grade plexus dentalis superior.

Ganglijske bocne grane

1. n. PHaryngeus

2. rr. Orbitales

76
3. rr. GAnglionares ad ganglion
pteygopalatinum

4. nn. PAlatini

nn. palatini se odvajaju od ganglion

pterygopalatinum i pruzaju se nanize do canalis
pterygopalatinus. Dele se na n. palatinus major i
nn. palatini minores. n. palatinus major ulazi u
canalis palatinus majus i napusta ga kroz
foramen palatinum majus. nn. palatini minores
ulaze u canaliculi palatines minores i napustaju
ih kroz foramina palatina minora.

5. rr. NAsales posteriores superiores

Zavrsne grane

n. infraorbitalis

n. infraorbitalis je zavrsna grana n. maxillaris.

Odvaja se od n. maxillaris u fossa
pterygopalatina i pruza se navise kroz fissura
orbitalis inferior i ulazi u orbita. Zatim se pruza
napred kroz sulcus infraorbitalis gde daje bocne
grane r. alveolaris superior medius i rr.
alveolares superiores anterior koje sa rr.
alveolares superiores nervi maxillaris grade
plexus dentalis superior. Potom nastavlja u
canalis infraorbitalis koji napusta kroz foramen
infraorbitalis. Kada napusti kanal daje svoje
zavrsne grane rr. NAsales externi, rr. NAsales
interni, rr. PAlpabrales inferiores i rr. LAbiales
superiores.

Ganglion pterygopalatinum

Ganglion pterygopalatinum smesten je duboko

u fossa pterygopalatina. To je parasimpaticki
ganglion topografski dodat n. maxillaris, a
funkcionalno pripada n. facialis (VII).
Dovodni parasimpaticki koren potice iz n.
facialis (VII).

Dovodni simpaticki koren potice iz plexus

caroticus internus.

Dovodni senzitivni koren potice iz n. maxillaris.

Odvodna postganglijska vlakna su ganglijske

bocne grane n. maxillaris.

77
n. mandibularis (V3)

n. mandibularis je najveca i mesovita grana n.

trigeminus. Sastoji se iz radix motoria i radix
sensoria i tako se pruza do foramen ovale gde
se ovi korenovi spajaju u jedinstveno stablo.
Zatim ulazi u fossa infratemporalis gde se pruza
izmedju m. tensor veli palatini i m. pterygoideus
lateralis i deli na prednju granu koja je motorna
i zadnju granu koja je senzitivna. Motorna
vlakna n. mandibularis ozivcavaju mm.
masticatorii, m. mylohyoideus i venter anterior
musculi digastrici. Senzitivna vlakna n.
mandibularis ozivcavaju kozu slepoocnog
predela i usne skoljke, donje usne i sluzokozu
prednjeg dela jezika, poda cavitas oris i donje
zube. N. mandibularis su topografski dodati
ganglion oticum, ganglion submandibulare i
ganglion sublinguale.

Prednja grana n. mandibularis

Prednja gana n. mandibularis je motorna i daje

sledece bocne grane:

1. r. meningeus
M Ž
2. nn. temporales profundes
O V
3. n. massetericus
Z A
4. n. buccalis
A Ć
5. n. pterygoideus medialis
K E
6. n. pterygoideus lateralis

Zadnja grana n. mandibularis

Zadnja grana n. mandibularis je senzitivna i daje

sledece bocne grane:

1. n. auriculotemporalis

n. auriculotemporalis nastaje iz zadnje grane n.

mandibularis i ukrsta a. meningea media. Pruza
se ispod m. pterygoideus lateralis a posle
izmedju lig. sphenomandibulare i collum
mandibulae izlazi na povrsinu. Potom se pruza
navise iza a. temporalis superfiicialis i v.
temporalis superficialis i zavrsava se sa rr.
temporales superficiales.

78
2. n. lingualis

n. lingualis nastaje iz zadnje grane n.

mandibularis. Prolazi izmedju m. tensor veli
palatini i m. pterygoideus lateralis i spaja se sa
chorda tympani. Posle spajanja prolazi izmedju
m. pterygoideus medialis i collum mandibulae i
spusta se nanize do jezika. Daje rr. linguales i n.
sublingualis.

3. n. alveolaris inferior
n. alveolaris inferior nastaje iz zadnje grane n.
mandibularis i spusta se nanize izmedju m.
pterygoideus lateralis i lig. sphenomandibulare.
Prolazi kroz foramen mandibulare i ulazi u
canalis mandibulae u kojem se deli na sekuticnu
granu, n. mylohyoideus i r. mentalis.

Ganglion oticum

Ganglion oticum se nalazi ispod foramen ovale.

To je parasimpaticki ganglion topografski dodat
n. mandibularis, a funkcionalno pripada n.
glossopharyngeus (IX).

Dovodni parasimpaticki koren potice iz n.

glossopharyngeus.

Dovodni simpaticki koren potice iz plexus

meningeus medius.

Dovodni senzitivni koren potice iz rr.

gangliones ad ganglion oticum nervi
mandibularis.

Odvodna postganglijska vlakna se spajaju sa n.

auriculotemporalis.

Ganglion submandibulare Ganglion sublinguale

Ganglion submandibulare se nalazi na gornjoj Ganglion sublinguale je varijabilan i kada postoji

strani m. hyoglossus. To je parasimpaticki lezi na n. sublingualis. To je parasimpaticki
ganglion topografski dodat n. mandibularis, a ganglion topografski dodat n. mandibularis, a
funkcionalno pripada n. facialis (VII). funkcionalno pripada n. facialis (VII).

Dovodni parasimpaticki koren potice iz n. Dovodni parasimpaticki koren potice iz n.

facialis. facialis.

Dovodni simpaticki koren potice iz spleta oko a. Dovodni simpaticki koren potice iz spleta oko a.
facialis. facialis.

Dovodni senzitivni koren potice iz n. lingualis. Dovodni senzitivni koren potice iz n. lingualis.

Odvodna postganglijska vlakna idu za glandula Odvodna postganglijska vlakna idu za glandula
submandibularis i glandula sublingualis. sublingualis.
79
 SPATIUM PERIPHARYNGEUM

Spatium peripharyngeum je predeo lica koji okruzuje pharynx sa bocnih strana i zadnje strane. Septum
longitudinale deli ovaj prostor na spatium lateropharyngeum i spatium retropharyngeum.

SPATIUM LATEROPHARYNGEUM

Spatium lateropharyngeum nalazi se:

Ispod basis cranii.

Iznad angulus mandibulae i tonsila palatina.

Spolja od bocnog zida pharynx i septum longitudinale.

Unutra od regio infratemporalis i regio parotidea.

Ispred lamina prevertebralis fasciae cervicalis.

Spatium lateropharyngeum je preko stiloidne precage podeljen na spatium prestyloideum i spatium

retrostyloideum.

Stiloidna precaga

Stiloidna precaga razdvaja spatium

prestyloideum i spatium retrostyloideum.
Izgradjena iz m. stylohyoideum, m. styloglossus i
m. stylopharyngeum, lig. stylohyoideum, lig.
stylomandibulare i stilofaringealne fascije.
Vertikalno se pruza od angulus mandibulae do
basis cranii. Horizontalno se pruza od bocnog
ugla zdrela do processus styloideus ossis
temporalis.

SPATIUM PRESTYLOIDEUM

Spatium prestyloideum je prednji deo spatium lateropharyngeum.

Zidovi spatium prestyloideum

Gorni zid: basis cranii

Spoljasnji zid: m. pterygoideus medialis

Unutrasnji zid: bocni zid zdrela

Zadnji zid: stiloidna precaga

80
Sadrzaj spatium prestyloideum

Rastresito vezivno tkivo kroz koje prolaze:

1. m. styloglossus

2. m. pterygoideus medialis

3. m. tensor tympani

4. m. tensor veli palatini

5. a. palatina ascendens

6. a. pharyngea ascendens

7. n. glossopharyngeus

SPATIUM RETROSTYLOIDEUM

Spatium retriostyloideum se nalazi:

Ispod basis cranii.

Iznad bocnog zdrelnog prostora vrata u koji se nastavlja.

Spolja od septum retropharyngeum od kojeg je odvojen preko septum longitudinale.

Unutra od regio parotidea od kojeg odvojen preko stiloidne precage

Ispred lamina prevertebralis fasciae cervicalis.

Zidovi spatium retrostyloideum

Gorni zid: basis cranii

Spoljasnji zid: stiloidna precaga

Unutrasnji zid: septum longitudinale

Zadnji zid: lamina prevertebralis fasciae

cervicalis.

Arterije spatium retrostyloideum

a. carotis interna

a. carotis interna je unutrasnja zavrsna grana a.

carotis communis od koje se odvaja u visini
gornje ivice cartilago thyroidea. Na svom putu
razlikuje 4 topografska dela.

81
Pars cervicalis je pocetni deo a. carotis interna
koji se pruza do ulaska arterije u canalis
caroticus. Ovaj deo nalazi se u trigonum
caroticum zajedno sa v. jugularis interna i n.
vagus. Prvo se nalazi spolja od a. carotis
externa, a zatim se ukrstaju i nalazi se unutra. U
predelu spatium retrostyloideum oko nje se
nalaze n. glossopharyngeus, n. accessorius i n.
hypoglossus.

Pars petrosa je deo a. carotis interna koji se

pruza kroz canalis caroticus. Unutar kanala
okruzena je plexus caroticus internus i plexus
venosus caroticus internus. Arterija kanal
napusta kroz apertura interna canalis carotici na
vrhu pars petrosa ossis temporalis. zatim se
pruza preko fibrocartilago basalis koja zatvara
foramen lacerum. Preko ove hrskavice je u
odnosu sa tuba auditiva – Eustachii, n. petrosus
major i n. petrosus profundus.

Pars cavernosa je deo a. carotis interna koji je

smesten u sinus cavernosus. Unutar sinusa
pored arterije nalazi se i n. abducens.

Pars cerebralis je deo a. carotis interna koje se

pruza od processus clinoideus anterior ossis
sphenoidalis do chiasma opticum. Kada izadje iz
sinus cavernosus arterija ukrsta n. opticus,
probija tvrdu mozdanicu i deli se na svoje
zavrsne grane a. cerebri anterior i a. cerebri
media.

Bocne grane

Bocne grane se dele na bocne grane pars

petrosa, bocne grane pars cavernosa i bocne
grane pars cerebralis.

Bocne grane pars petrosa

1. a. canalis pterygoidei

2. a. caroticotympanicae 5. a. hypophisialis inferior

Bocne grane pars cavernosa 6. rr. ganglionares trigeminales

1. r. meningeus 7. rr. nervorum za n. trochlearis

2. r. basalis tentorii 8. rr. nervorum za n. trigeminus

3. r. marginalis tentorii Bocne grane pars cerebralis

4. r. sinus cavernosii 1. a. ophtalamica

82
a. ophtalamica je najveca bocna grana a. carotis
interna i glavna arterija orbita. Odvaja se od a.
carotis interna kada ona napusti sinus
cavernosus i zajedno sa n. opticus prolazi kroz
canalis opticus i ulazi u orbita. Zavrsava se u
gornjem unutrasnjem uglu orbita deleci se na
svoje zavrsne grane a. dorsalsi nasi i a.
supratrochlearis.

Bocne grane:

1. a. meningeus reccurens

2. a. centralis retinae

3. aa. ciliares posteriores

4. aa. musculares

5. aa. palpebrales inferiores 6. a. lacrimalis

7. a. supraorbitalis

8. a. ethmoidalis posterior

_____________________________________________________________________________________

2. a. hypophisialis superior

3. a. choroidea anterior

4. a. communicans posterior

Zavrsne grane

1. a. cerebri anterior

2. a. cerebri media

Vene spatium retrostyloideum

v. jugularis interna.

v. jugularis interna nastavlja se na sinus

cavernosus u predelu foramen jugulare. Na
njenom pocetnom delu nalazi se bulbus superior
venae jugularis koje je smesteno u fossa
jugularis. Lobanju napusta kroz pars venosa u
foramen jugulare. Zatim se spusta nanize
zajedno sa a. carotis communis i n. vagus
obavijeni sa vagina carotica. Pruza se sve do
articulatio sternoclaviculare gde se na njoj
nalazi bulbus inferior venae jugularis, zatim
malo nize zajedno sa v. subclavia gradi angulus
venosus. Ima pritoke koje se ulivaju u bulbus
superior venae jugularis, u samo stablo vene i u
bulbus inferior venae jugularis.

83
Pritoke bulbus superior venae jugularis

1. v. aqueductus cochleae

2. sinus petrosus inferior

3. venski splet canalis nervi hypoglossi

4. venski splet canalis caroticus

Pritoke stabla v. jugularis interna

1. v. facialis

2. v. retromandibularis

3. v. lingualis

4. vv. pharyngeae

5. vv. thyroideae superior et media

Pritoke bulbus inferior venae jugularis

U bulbus inferior venae jugularis sinistra uliva

se ductus thoracicus.

U bulbus inferior venae jugularis dextra uliva

se ductus lymphaticus dexter.

Nervi spatium retrostyloideum

n. glossopharyngeus (IX)

n. glossopharyngeus je mesoviti zivac. Sadrzi

parasimpaticka vlakna (GVE-PSY), motorna
vlakna (SVE), senzitivna (GSA i GVA) i vlakna za
ukus (SVA).

Njegova GVE-PSY vlakna inervisu glandula

parotidea. Njegova SVE vlakna inervisu m.
stylopharyngeus. Njegova GSA I GVA vlakna
inervisu tuba auditiva – Eustachii, srednje uvo,
sluzokozu zadnjeg dela lingua, krajnike i
sluzokozu gornjeg dela pharynx. Nastaje iz
medulla oblongata iz vise korenova. Zatim
zajedno sa n. vagus i n. accessorius prelazi
preko tuberculum jugulare i napustaju lobanju
kroz pars nervina u sklopu foramen jugulare. Po
izlasku iz lobanje nalazi se u spatium
retrostyloideum zati skrece najpre izmedju v.
jugularis interna i a. carotis interna, a zatim
izmedju a. carotis externa i a. carotis interna i
ulazi u spatium prestyloideum. U tom predelu
ide duz bocne strane zdrela, skrece navise ka
jeziku i zavrsava se grupom zavrsnih grana. Ima
ganglion superius i ganglion inferius.
84
Bocne grane

1. n. tympanicus – Jacobson

n. tympanicus se odvaja od ganglion inferius

nervi glossopharyngei i svojim GVE vlaknima
inervise glandula perotidea preko n. petrosus
minor. Na svom putu ulazi u bubnu duplju kroz
donji bubni kanalic. Unutar duplje se deli na
grancice koje anastomoziraju sa nn.
caroticotympanici i grade plexus tympanicus koji
inervise sluzokozu bubne duplje, slusne tube i
srednjeg uha. Iz plexus tympanicus izlazi n.
petrosus minor koji napusta bubnu duplju kroz
hiatus canalis nervi petrosi minoris, zatim
prolazi kroz sulcus nervi petrosi minoris i preko
fissura sphenopetrosa napusta lobanju. Iz
lobanje prelazi u fossa infratemporalis gde se
zavrsava u ganglion oticum.

2. r. sinus carotici

r. sinus carotici se odvaja od n.

glossopharyngeus ispod foramen jugulare. Spaja
se sa vlaknima n. vagus i truncus sympaticus i
pruza se duz a. carotis interna sve do sinus
caroticus i glomus caroticus. Ovaj nerv
ucestvuje u refleksnoj kontroli krvnog pritiska.

3. r. stylopharyngeus

4. rr. linguales

5. rr. tonslillarrres

6. rr. phargei

n. vagus (X)

n. vagus je mesovoviti zivac. Sadrzi

parasimpaticka vlakna (GVE-PSY), motorna
vlakna (SVE), senzitivna (GSA i GVA) i vlakna za
ukus (SVA).

Njegova GVE-PSY vlakna preko grana inervisu

mnoge organe poput srca, pluca, jetre, zeluca...
Njegova SVE vlakna inervisu misice mekog
nepca, zdrela i grkljana. Njegova GSA i GVA
vlakna inervisu deo tvrde mozdanice koji se
nalazi u fossa cranii posterior, bubnu opnu, kozu
spoljasnjeg usnog hodnika i delom usne skoljke,
sluzokozu larynx i deo sluzokoze pharynx.

85
Nastaje iz 8-10 korenova iz medulla oblongata
koji se spajaju u jedinstveno stablo koje napusta
lobanju kroz pars nervina u sklopu foramen
jugulare. Pruza se nanize zajedno sa a. carotis
communis i v. jugularis interna obavijeni vagina
carotica. Spusta se do apertura thoracis
superior i ulazi u cavitas thoracis. Nanize se
putevi n. vagus dexter i n. vagus sinister
razlikuju.

Put n. vagus dexter

n. vagus dexter silazi iza v. jugularis interna i na

ulazu u cavitas thoracis ukrsta a. subclavia. U
mediastinum superius silazi desnom stranom
trachea i nalazi se iza v. brachiocephalica dextra
i v. cava superior. Zatim prolazi iza radix
pulmonalis dexter i postavlja se najpre sa desne
strane oesophagus, a posle iza njega i deli se na
grane koje grade plexus vagalis posterior. Iz
ovog spleta nastaje truncus vagalis posterior
koje prolazi kroz hiatus oesophagus
diaphragmae i napusta cavitas thoracis, a ulazi
u abdomen. U abdomenu truncus vagalis
posterior daje zavrsne grane. Zavrsne grane su
zeludacna grana koja inervise donji i zadnji deo
zeluca i celijacna grana koja ulazi u plexus
coeliacus.

Put n. vagus sinister

n. vagus sinister silazi izmedju a. carotis

communis i a. subclavia. U mediastinum
superior nalazi se iza v. brachiocephalica, ukrsta
arcus aortae. Zatim prolazi iza radix pulmonalis
sinister i postavlja se najpre sa leve strane
oesophagus, a posle ispred njega i deli se na
grane koje grade plexus vagalis anterior. Iz ovog
spleta nastaje truncus vagalis anterior koje
prolazi kroz hiatus oesophagus diaphragmae i
napusta cavitas thoracis, a ulazi u abdomen. U
abdomen truncus vagalis anterior daje zavrsne
grane. Zavrsne grane su leve zavrsne grane koje
inervisu gornji i prednji deo zeluca i desne
zavrsne grane koje inervisu malu krivinu zeluca i
preko omentum minus inervisu jetru, gornji deo
duodenuma i glavu pankreasa.

86
Bocne grane

Bocne grane n. vagus dele se na:

1. Bocne grane u jugularnoj jami 3. Bocne grane u grudnoj duplji

2. Bocne grane u vratnom delu 4. Bocne grane u trbusnoj duplji

Bocne grane u jugularnoj jami

1. r. meningeus 2. r. auricularis

_____________________________________________________________________________________

Bocne grane u vratnom delu

1. r. pharyngeus

r. pharyngeus je glavni motorni nerv zdrela.

Odvaja se u visini ganglion superius. Zatim
prolazi izmedju a. carotis externa i a. carotis
interna i u nivou gornje ivice m. constrictor
pharyngis medius deli se u vlakna koja se
spajaju sa vlaknima n. glossopharyngeus i
ganglion cervicalis superius i zajedno grade
plexus pharyngeus. Ovaj splet inervise sve
misice zdrela osim m. tensor veli palatini i
sluzokozu zdrela i mekog nepca.

2. n. laryngeus superior

n. laryngeus superior je mesoviti nerv. Odvaja se

u visini ganglion inferius. Zatim silazi iza i unutra
od a. carotis interna i kod cornu majus ossis
hyoideii deli se na r. internus koja je senzitivna i
r. externus koja je motorna. r. internus inervise
sluzokozu gornjeg i srednjeg sprata larynx. r.
externus inervise m. cricothyroideus i m.
constrictor pharyngis inferior.

3. n. laryngeus recurens dexter

n. laryngeus recurens dexter odvaja se u nivou

a. subclavia dextra, a zatim se penje koso
prema trachea i iza a. carotis communis.

4. rr. cardiaci cervicales superiores

5. rr. cardiaci cervicales inferiores

_____________________________________________________________________________________

87
Bocne grane u grudnoj duplji

1. n. laryngeus recurens sinister

n. laryngeus recurens sinister odvaja se u nivou

arcus aortae i penje se bocnom stranom
trachea. zavrsni deo nerva je n. laryngeus
inferior koji ozivcava sve misice grkljana osim m.
cricothyroideus i sluzokozu grkljana ispod
glasnih zica.

2. rr. bronchiales

rr. bronchiales se dele na prednje grane koje 3. rr. cardiaci thoracici – ucestvuju u formiranju
ucestvuju u formiranju plexus pulmonalis plexus cardiacus profundus.
anterior i zadnje grane koje ucestvuju u 4. rr. oesophageales – ucestvuju u formiranju
formiranju plexus pulmonalis posterior. plexus oesophagealis.

_____________________________________________________________________________________

Bocne grane u trbusnoj duplji

1. rr. coeliaci 3. rr. hepatici

2. rr. gastrici 4. rr. renales

_____________________________________________________________________________________

n. accessorius (XI)

n. accessorius je motorni zivac. Sadrzi

parasimpaticka vlakna (GVE-PSY) i motorna
vlakna (SVE).

Njegova GVE-PSY vlakna inervisu m.

sternocleidomastoideus i m. trapezius. Njegova
SVE vlakna inervisu misice zdrela. Nastaje iz dva
korena, radix spinalis i radix cerebralis koji se
spajaju u blizini foramen jugulare. Radix spinalis
nastaje iz medulla spinalis i ulazi u lobanju kroz
foramen magnum zajedno sa a. vertebralis i u
blizini foramen jugulare spaja se sa radix
cerebralis. Radix cerebralis nastaje iz medulla
oblongata i pruza se upolje do mesta gde se
spaja sa radix spinalis. Kada nastane jedinstveno
stablo n. accessorius zajedno sa n. vagus izlazi iz
lobanje kroz pars nervina u sklopu foramen
jugulare. U vratu se pruza preko m.
sternocelidomastoideus i blago unazad do
prednje ivice m. trapezius. Deli se na zavrsne
grane, r. externus koja inervise m.
sternocleidomastoideus i m. trapezius i r.
internus koja inervise misice zdrela.

88
n. hypoglossus (XII)

n. hypoglossus je motorni zivac. Sadrzi motorna

vlakna (SVE).

Njegova SVE vlakna inervisu misice jezika.

Nastaje iz medulla oblongata iz 10-15 korenova
koji se najpre skupljaju u 2 snopa koja probijaju
tvrdu mozdanicu i spajaju u jedinstveno stablo.
n. hypoglossus zatim prolazi kroz canalis nervi
hypoglossii i napusta lobanju, a ulazi u spatium
retrostyloideum. Prvo prolazi ispod venter
posterior musculi digastrici, zatim izmedju a.
carotis interna i v. jugularis interna, onda se
zavlaci izmedju m. hyoglossus i m. mylohyoideus
i postavlja se ispod glandula submandibularis i
n. lingualis. U svom zavrsnom delu se pruza duz
bocne strane jezika i tu daje rr. linguales za
inervaciju njegovih misica. U ovom delu n.
hypoglossus dobija vlakna iz ganglion cervicalis
superior koja iz njega izlaze u vidu radix superior
ansae cervicalis.

Vratni deo truncus sympathicus

Vratni deo truncus sympaticus se nalazi u

duplikaturi lamina prevertebralis fasciae
cervicalis i u visini od C2 do collum costae
primae. Od gornjeg pola ganglion superius se
nastavlja u vidu n. caroticus internus koji spaja
vratni deo truncus sympathicus sa plexus
caroticus internus. Od donjeg pola ganglion
stellatum se nastavlja se nastavlja u vidu ramus
interganglionaris u grudni deo truncus
sympaticus.
Vratni deo truncus sympathicus se kao i ostali
delovi truncus sympathicus sastoji iz ganglia
trunci sympathici, rami communicantes i rami
interganglionares.

Ganglion cervicale superius

Ganglion cervicale superius je stalan ganglion.

On se nalazi ispred C2 i C3 i u visini ramus
mandibulae. Ispred njega nalaze se a. carotis
interna i n. vagus. Do njegovog gornjeg pola
polazi n. caroticus internus koji spaja vratni deo
truncus sympathicus sa plexus caroticus
internus. Od njegovog donjeg pola polazi ramus
interganglionaris koja ga povezuje sa ganglion
medium ukoliko postoji ili sa ganglion stellatum.
89
Ganglion cervicale medium

Ganglion cervicale medium je nestalan ganglion.

Kada postoji nalazi se ispred tuberculum
caroticum vertebrae sixitmae. Od njegovog
gornjeg pola polazi polazi ramus
interganglionaris koja ga povezuje sa ganglion
superius. Od njegovog donjeg pola polazi ramus
interganglionaris koja usput gradi ansa
subclavia i povezuje ga sa ganglion stellatum.

Ganglion cervicale inferius (ganglion stellatum)

Ganglion cervicale inferius obicno je spojen sa

prvim grudni ganglionom i zajedno formiraju
ganglion cervicothoracicum s. ganglion
stellatum. Ganglion cervicothoracicum s.
ganglion stellatum se nalazi u trouglastoj lozi
koja je ogranicena:

Napred: a. subclavia

Nazad: collum costae primae

Spolja: lig. costopleulare

Unutra: lig. vertebropleulare

Od njegovog gornjeg pola polazi ramus

interganglionaris koja usput gradi ansa
subclavia i povezuje ga sa ganglion medium. Od
njegovog donjeg pola polazi polazi ramus
interganglionaris koja ga povezuje sa grudnim
delom truncus sympathicus.

Rami communicantes

Rami communicantes spajaju vratne ganglion sa
prednjim granamakicmenih zivcaca C1-Th1.
Postoje 2 vrste rami communicantes, a to su
ramus communicans griseus i ramus
communicans albus.
Ramus communicans griseus
Ganglion cervicale superius sadrzi 3 rami
communicantes koje ga povezuju sa C1,C2 i C3
kicmenim zivcem.
Ganglion cervicale medium sadrzi 2 rami
communicantes koje ga povezuju sa C4 i C5
kicmenim zivcem.

Ramus communicans griseus sadrzi Ganglion stellatum sadrzi 4 rami

postganglijska nemijelizovana vlakna koja se
vracaju iz gangliona u odgovarajuci kicmeni
zivac.
Ramus communicans albus
communicantes koje ga povezuju sa C6, C7, C8 i
Th1 kicmenim zivcem. Ukoliko ganglion
cervicale medius ne postoji preuzima i njegove
grane, u tom slucaju ih ukupno ima 6.

Ramus communicans albus sadrzi preganglijska

mijelizovana vlakna koja dolaze preko
odgovarajuceg kicmenog zivca do gangliona.

90
Grane ganglion cervicale superius Grane ganglion cervicale medium

1. n. caroticus internus 1. Grane za plexus thyroideus

n. caroticus internus se penje uz a. carotis 2. Karotidni zivci

interna i oko nje obrazuje plexus caroticus
Karotidni zivci zajedno sa granama nn. carotici
internus. Od plexus caroticus internus odvajaju
externi obrazuju plexus caroticus communis.
se dve grupe grana.
3. n. cardiacus cervicalis medius
Prvu grupu cine simpaticki korenovi za
ganglion ciliare i ganglion pterygopalatinum. n. cardiacus cervicalis medius zajedno sa ostalim
simpatickim i parasimpatickim vlaknima
Drugu grupu cine nn. caroticotympanici koji u
namenjenim srcu obrazuje plexus cardiacus.
bubnoj opni zajedno sa n. tympanicus obrazuju
plexus tympanicus, i grane za hipofizu i epifizu.

2. nn. carotici externi Grane ganglion cervicale inferius (ganglion

nn. carotici externi spustaju se niz a. carotis
interna sve do sinus caroticus, a zatim prelaze
na a. carotis externa gde obrazuju plexus
caroticus externus. Od plexus caroticus externus
odvajaju se dve grupe grana.
Prvu grupu cine grane koje prate a. meningea
media i a. facialis i oko njih obrazuju
sekundarne spletove.
stellatum)
1. Grane za plexus subclavius
2. n. cardiacus cervicalis inferius
n. cardiacus cervicalis inferius zajedno sa
ostalim simpatickim i parasimpatickim vlaknima
namenjenim srcu obrazuje plexus cardiacus.

Od sekundarnog spleta oko a. meningea media

odvaja se simpaticki koren za ganglion oticum.
Od sekundarnog spleta oko a. facialis odvajaju
se simpaticki korenovi za ganglion
submandibulare i ganglion sublinguale.

Drugu grupu cine grane koje zajedno sa

karotidnim zivcima ganglion cervicale medium
obrazuju plexus caroticus communis.

3. Grane za glomus caroticum

4. rr. laryngopharyngei

rr. laryngopharyngei zajedno sa rr. pharyngei n.

vagus i n. glossopharyngeus obrazuju plexus
pharyngeus.

5. n. cardiacus cervicalis superior

n. cardiacus cervicalis superior zajedno sa

ostalim simpatickim i parasimpatickim vlaknima
namenjenim srcu obrazuje plexus cardiacus.

91
 SPATIUM RETROPHARYNGEUM

Spatium retropharyngeum nalazi se:

Ispod: basis cranii

Iznad: spatium retrooesophageale koji se nastavlja u donjem delu

Ispred: mm. prevertebrales i lamina prevertebralis fasciae cervicalis

Iza: pharynx

Zidovi spatium retropharyngeum

Prednji zid: zadnja strana pharynx

Zadnji zid: lamina prevertebralis fasciae

cervicalis

Bocni zidovi: septum longitudinale

Sadrzaj spatium retropharyngeum

1. nodi lymphoidei retropharyngeales

2. grancice zdrelnih arterija

3. zadnji zdrelni venski splet

PODRUCJA SENZITIVNE INERVACIJE NERVI CRANIALES

92
NASUS

93
Nasus je pocetni deo disajnih puteva i njemu je smesteno culo mirisa – organum olfactus.

Nasus se anatomski deli na nasus externus i cavitas nasi kojoj su pridodati sinus paranasales.

Njihova uloga je u zastiti, vlazenju udahnutog vazduha i filtriranju vazduha.

NASUS EXTERNUS

Spoljasnji izgled nasus externus Velike hrskavice nosa su:

Nasus externus ima oblik trostrane piramide. 1. cartilago allaris major

Ima bocne strane, gornji kraj i donji kraj.
2. cartilago nasi lateralis

Bocne strane nasus externus spojene su duz 3. cartilago septi nasi

dorsum nasi. Na bocnim stranama opisuje se
Male hrskavice nosa su:
gornji, veci, nepokretni deo i donji, manji
pokretni deo. Donji, manji, pokretni deo bocne 1. cartilagines allares minores
strane grade allae nasi. Bocne strane nasus
externus su od lica odvojene preko sulcus 2. cartilagines nasales accessoriae
nasolabialis. 3. cartilago vomerovaginalis
Gornji kraj nasus externus odgovara radix nasi.

Donji kraj nasus externus odgovara apertura Arterije nasus externus

piriformis. Na donjoj strani opisuju se nares koje
odvaja pars membranaceus nosne pregrade. Vaskularizacija nasus externus potice od:
Izmedju nares i gornje usne nalazi se 1. r. dorsalis nasi zavrsne grane a. ophtalmica
nosnolabijalni ugao koji odredjuje polozaj nosa.
Preko nares se ulazi u vestibulum nasi. 2. a. angularis zavrsne grane a. facialis
Vestibulum nasi odgovara allae nasi i sadrzi
vibrissae koje sprecavaju prolazi stranih cestica
u nize disajne puteve i lojne zlezde. Granicu Vene nasus externus
izmedju vestibulum nasi i cavitas nasi cini limen
Venska krv nasus externus se drenira:
nasi koji izaziva cartilago nasi lateralis.
1. Iz v. angularis u v. facialis

2. Iz v. dorsalis nasi u v. ophtalamica

Gradja nasus externus

1. Cutis
Nervi nasus externus
2. Potkozno tkivo
1. n. supratrochlearis i n. nasociliaris grane n.
3. mm. fasciei nosa
ophtalmicus.
4. Kostani deo nasus externus
2. rr. nasales externi i rr. labiales superiores
Kostani deo nosa cine processus frontalis grane n. infraorbitalis.
maxillae i ossa nasalia.

5. Hrskavicavi deo nasus externus

Hrskavicavi deo grade male i velike hrskavice.

94
 CAVITAS NASI

Cavitas nasi je parna supljina koja se nalazi:

Ispod: fossa cranii media et fossa cranii anterior

Iznad: cavitas oris

Ispred: pars nasalis pharyngis

Iza: nasus externus

Zidovi cavitas nasi

Gornji zid

Gornji zid cavitas nasalis ossea grade sledeci

elementi:

1. spina nasalis ossis frontalis

2. lamina cribrosa ossis ethmoidalis

3. prednja i donja strana corpus ossis

sphenoidalis

Izmedju lamina cribrosa ossis ethmoidalis i

carpus ossis sphenoidalis sluzokoza cavitas nasi
formira recessus sphenoethmoidalis u kome je
apertura sinus sphenoidalis.

Donji zid

Donji zid cavitas nasalis ossea cini palatinum

osseum i njega grade sledeci elementi:

1. processus palatinus maxilae

2. lamina horizontalis ossis palatini

Palatum durum je oblozen sluzokozom cavitas

nasi.

Unutrasnji zid

Unutrasnji zid cavitas nasi sastoji se iz:

1. pars ossea

2. pars cartilaginea

3. pars membranacea

95
Pars ossea

Pars ossea unutrasnjeg zida cavitas nasi grade

sledeci elementi:

1. lamina prerpendicularis ossis ethmoidalis

2. spina sphenoidalis

3. vomer

4. spina nasalis anterior

5. spina nasalis posterior

6. crista nasalis

Pars cartilaginea

Pars cartilaginea unutrasnjeg zida cavitas nasi

gradi cartilago septi nasi.

Pars membranacea

Pars membranacea unutrasnjeg zida gradi

sluzokoza koja oblaze pars ossea i pars
cartilaginea. Nasuprot prednje ivice concha
nasalis media sluzokoza sadrzi tuberculum septi
nasi koju izazivaju krvni sudovi. Naspram njega
nalazi se ispupcenje sluzokoze koje izaziva
processus uncinatus conchae nasalis mediae i
ova dva elementa zajedno ogranicavaju fissura
olfactoria koja predstavlja granicu izmedju regio
respiratoria i regio olfactoria.

Spoljasnji zid

Spolajsni zid cavitas nasi grade sledeci elementi:

1. labyrinthus ethmoidale

2. os lacrimale

3. facies nasalis maxilae

4. concha nasalis inferior

5. lamina perpendicularis ossis palatini

6. lamina medialis processus pterygoidei

Meatus nasi superior

Izmedju concha nasalis superior i concha nasalis

media nalazi se meatus nasi superior u koji se
otvaraju sinus sphenoidalis i celulae
ethmoidales posteriores.
96
Meatus nasi medius
Izmedju concha nasalis media i concha nasalis
inferior nalazi se meatus nasi medius u koji se
otvaraju sinus maxilaris, celulae ethmoidales
mediae i celulae ethmoidales anteriores. Sinus
maxillaris je pregradjen pomocu processus
uncinatus ossis ethmoidalis, processus
ethmoidalis conchae nasalis inferior i processus
maxillaris ossis palatini na tri otvora, dva donja i
jedan gornji. Donji otvori su prekriveni
sluzokozom, dok je gornji otvor hiatus
semilunaris i predstavlja otvor sinus maxillaris.
Hiatus semilunaris vodi u infundibulum
ethmoidale, a ovaj u canalis nasofrontalis koji
predstavlja izvodni kanal sinus frontalis. Cellulae
ethmoidales mediae i cellulae ethmoidales
anteriores izazivaju bulla ethmoidalis.
Komunikacioni otvori cavitas nasi
1. apertura piriformis
Komunikacija sa nasus externus. Ogranicen je:
Gore: os nasale
Dole: incisura nasalis maxilae
Sluzokoza cavitas nasi
Sluzokoza oblaze sve zidove cavitas nasi i uvlaci
se u sinus paranasales i oblaze njihove zidove.
Napred se nastalvlja u sluzokozu vestibulum
nasi, a nazad u kozu nasopharynx. Prema
histoloskoj gradji i funkciji sluzokoza cavitas nasi
se deli na regio respiratioria i regio olfactoria.
97
Meatus nasi inferior
Ispod concha nasalis inferior nalazi se meatus
nasi inferior u kojem se opisuje hiatus
nasolacrimalis.
Conchae nasales i septum nasi osseum
ogranicavaju meatus nasi communis.
Preko kostanih elemenata spoljasnjeg zida
septum nasi prebacuje se sluzokoza. U
prednjem delu uocava se limen nasi koji
predstavlja granicu izmedju vestibulim nasi i
cavitas nasi. Ispred concha nasalis media nalazi
se agger nasi koji izaziva najveca celija iz grupe
cellulae ethmoidales anteriores. Ispred concha
nasalis media nalazi se carina nasi.
2. choanae nasales
Komunikacija sa nasopharynx. Ogranicene su:
Gore: corpus ossis sphenoidalis
Dole: lamina horizontalis ossis palatini
Unutra: vomer
Spolja: lamina medialis processus pterygoidei
Regio respiratioria Regio olfactoria

Regio respiratioria je deo sluzokoze cavitas nasi
koji se nalazi ispred fissura olfactoria. Izgradjena
je iz viseslojnog cilindricnog epitela sa
trepljama. U njoj se nalaze glandulae nasales ciji
sekret vlazi udahnuti vazduh i plexus cavernosi
koji grade venski krvni sudovi koji ima ulogu da
zagreva udahnuti vazduh.
Regio olfactoria je deo sluzokoze cavitas nasi
koji se nalazi iza fissura olfactoria. Izgradjena je
iz olfaktivnog epitela. U njoj se nalazi culo mirisa
– organum olfactus i celije koje sadrze mirisne
receptore od kojih polaze nn. olfactori koji
prolaze kroz lamina cribrosa i zavrsavaju se u
bulbus olfactorius mirisnog mozga.

Arterije cavitas nasi

Vaskularizacija cavitas nasi potice iz:

1. aa. nasales anteriores laterales i rr. nasales

septales anteriores grane a. ethmoidalis
anterior.

2. aa. nasales posteriores laterales i rr. nasales

septales posteriores grane a. sphenopalatina.

3. a. palatina descendens bocna grana a.

maxillaris

Vene cavitas nasi

Venska krv cavitas nasi se drenira:

1. Iz plexus cavernosus u plexus pterygoideus

Nervi cavitas nasi

Inervacija cavitas nasi podrazumeva

parasimpaticku inervaciju, senzitivnu inervaciju i
culne nerve.

Parasipmaticka vlakna:
1. n. palatinus major i nn. palatines minores
grane n. maxilaris

2. n. facialis preko ganglion pterygopalatinum.

Senzitivna vlakna:

1. n. ophtalmicus

2. n. maxillaris

Culni nervi: nn. olfactorii

98
 SINUS PARANASALES

Sinus paranaseles su supljine unutar kostiju koje su pridodate cavitas nasi. Ispunjeni su vazduhom, a
njihovi zidovi oblozeni su sluzokozom. Preko svojih otvora komuniciraju sa cavitas nasi i otvaraju se u
njenim hodnicima.

Uloga sinus paranasales je u vlazenju i zagrevanju udahnutog vazduha, svojom sluzokozom koja je
izgradjena od viseslojnog cilindricnog epitela sa trepljama zadrzavaju strane cestice i ne dozvoljavaju im
put do donjih disajnih puteva.

Sinus sphenoidalis

Sinus sphenoidalis je parna supljina koja se

nalazi unutar corpus ossis sphenoidalis. Ima
oblik kocke i na njemu opisujemo:

Gornji zid: odgovara sella turcica

Donji zid: odgovara donjoj strani corpus ossis

sphenoidalis

Prednji zid: odgovara prednjoj strani corpus

ossis sphenoidalis

Zadjni zid: odgovara pars basilaris ossis

occipitalis

Unutrasnji zid: medjusinusna kostana pregrada

Spoljasnji zid: odgovara korenu allae minores

ossis sphenoidalis

Sinus sphenoidalis se otvara u meatus nasi

superius.

Sinus frontalis

Sinus frontalis je parna supljina koja se nalazi na

granici izmedju squama ossis frontalis i pars
horizontalis ossis frontalis.

Donji zid: odgovara pars horizontalis ossis

frontalis

Prednji zid: odgovara arcus superciliaris ossis

frontalis

Zadnji zid: odgovara pars orbitalis ossis frontalis

Unutrasnji zid: septum sinuum frontalium

Sinus frontalis otvara se u meatus nasi medius.

99
Sinus ethmoidalis

Sinus ethmoidalis predstavljaju mnogobrojne

supljine u labyrinthus ossis ethmoidalis koje se
mogu podeliti u 3 grupe:

1. cellulae ethmoidales posteriores

2. cellulae ethmoidales mediae

3. cellulae ethmoidales anteriores

Sinus maxillaris

Sinus maxillaris je najveci paranazalni sinus i

nalazi se unutar corpus maxillae. Ima oblik
trostrane piramide i na njemu se opisuju:

Gornji zid: odgovara facies orbitalis maxillae

Prednji zid: odgovara facies anterior maxillae

Zadnji zid: odgovara facies infratemporalis

maxillae

Unutrasnji zid: odgovara facies nasalis maxillae

Pristupni putevi sinus maxillaris su kroz fossa

canina, meatus nasi medius, meatus nasi
inferior i alveole prvog i drugog kutnjaka.

Sinus maxillaris otvara se preko hiatus

semilunaris u meatus nasi medius.

Arterije sinus paranasales

Grane arterija koje vaskularizuju cavitas nasi.

Vene sinus paranasales

Ulivaju se u vene cavitas nasi.

Nervi sinus paranasales

Grane nerava koji inervisu cavitas nasi.

100
PHARYNX

101
Pharynx je misicnosluzokozni organ koji podjednako pripada sistemu za disanje i sistemu za varenje.

U njemu se ukrstaju putevi vazduha i hrane i zato se oznacava kao aerodigestivna raskrsnica.

Ima ulogu respiratornog organa pri normalnim uslovima.

Ima ulogu digestivnog organa pri gutanju jer zatvara disajne puteve i onemogucava prodor hrane u iste.

Polozaj pharynx

U visinu se pruza od oesophagus do basis cranii.

Ispred: columna vertebralis, mm. prevertebrales

i lamina prevertebralis fasciae cervicalis

Iza: cavitas nasi, cavitas oris i larynx

Dimenzije pharynx
Granice pharynx
Duzina: Pri mirovanju: 15cm
Gornja granica: fornx pharyngis
Pri kontrakciji: 12cm
Donja granica: oesophagus
Kalibar: nasopharynx 6-7cm
Prednja granica: pripoj prednjih ivica
U visini os hyiodeum 4cm

Na donjem kraju 2cm

Spoljasnji izgled pharynx
Pharynx ima oblik oluka koji je otvoren napred.
Na njemu se opisuju zadnja i dve bocne strane,
bocni uglovi i dve prednje ivice. Zidovi pharynx
ogranicavaju cavitas pharyngis.

Zadnji zid

Zadnji zid odvojen je preko spatium

retropharyngeum od columna vertebralis, mm.
prevertebrales i lamina prevertebralis fasciae
cervicalis.

Bocni zidovi

Bocni zidovi protezu se od bocnih uglova to

prednjih ivica zdrela. Bocni zidovi su u odnosu
sa a. carotis interna, a. carotis communis, v.
jugularis interna, n. glossopharyngeus, n. vagus,
n. accessorius i n. hypoglossus.

102
Bocni uglovi Prednje ivice

Od bocnih uglova polazi fascia stylopharyngea
koja se pripaja za processus styloideus ossis
temporalis i ucestvuje u izgradnji stilodne
precage koja razdvaja spatium prestyloideum i
spatio retrostyloideum. Polazi i septum
longitudinale koji se pruza do lamina
prevertebralis fasciae cervicalis i razdvaja
spatium lateropharyngeum i spatium
retropharyngeum.
Prednje ivice spajaju pharynx sa viscerocranium.
Pripoj prednje ivice se pruza preko choana,
lamina medialis processus pterygoidei, raphe
pterygomandibularis, linea mylohyloidea
mandibulae, bocne strane radix linguae, corpus
ossis hyoidei, cornu majus ossis hyoidei lig.
hyothyroideum, cartilago thyroidea, linea
obliqua na cartilago thyroidea i bocne ivice
lamine cartilago cricoidea.

Gornji kraj

Cavitas pharyngis Gornji kraj spaja pharynx sa basis cranii. pripoj

Cavitas pharyngis se prema odnosima njegove
prednje, otvorene strane deli na 3 sprata.
Pars nasalis pharyngis (nasopharynx,
epipharynx)
se pruza na tuberculum pharyngeum ossis
occipitalis, donjoj stran pars petrosa ossis
temporalis, spina ossis sphenoidalis sve do
lamina medialis processus pterygoidei odakle
polazi prednja ivica.
Donji kraj

Pars nasalis pharyngis je sprat pharynx koji se Donji kraj nastavlja se u oesophagus. Na mestu
nalazi iza cavitas nasi. Na njemu se opisuju krov, gde pharynx prelazi u oesophagus nalazi se
bocni zidovi i zadnji zid. constrictio pharyngooesophagealis.

Krov

Krov gradi fornix pharyngis i na njemu se nalazi

tonsilla pharyngealis razvijen kod dece.

Bocni zidovi

Na bocnim zidovima nalazi se ostium

pharyngeum tubae auditivae koji predstavlja
komunikaciju sa srednjim uhom. U sluzokozi
oko ovog otvora nalazi se tonsilla tubaria,
razvijen samo kod dece, a iza otvora je recessus
pharyngeus, razvijen koj starih osoba. Ostium
pharyngeum tubae auditivae je napred
ogranicen sa labium anterius, dole sa torus
levatorius koji izaziva m. levator veli palatini, a
gore sa torus tubarius. Sa prednje strane torus
tobarius spusta se nanize plica salpingopalatina,
a sa zadnje strane plica salpingopharyngea koju
izaziva m. salpingopharyngeus.

Zadnji zid

Zadnji zid dogovara columna vertebralis, mm.

prevertebrales i lamina prevertebralis fasciae
cervicalis.

103
Pars oralis pharyngis (oropharynx,
bucopharynx)

Pars oralis pharyngis je sprat pharynx koji se

nalazi iza cavitas oris i sa njom je povezan preko
isthmus faucium. Na njemu se opisuju bocni
zidovi i zadnji zid.

Bocni zidovi

Na bocnim zidovima se nalazi tonsilla palatina i

arcus palatinopharyngeus.

Zadnji zid
Zadnji zid dogovara columna vertebralis, mm.
prevertebrales i lamina prevertebralis fasciae
cervicalis. Na njemu se pri kontrakciji m.
constrictor pharyngis superior javlja Pasantovo
ispupcenje sa kojim se spaja palatum molle i
tako razdvaja disajne puteve prilikom guranja.

Pars laryngea pharyngis (laryngopharynx,

hypopharynx)

Pars laryngea pharyngis je sprat pharynx koji se

nalazi iza larynx. Na njemu se opisuju bocni
zidovi, prednji zid i zadnji zid

Bocni zidovi

Bocni zidovi su veoma uski posebno u donjem

delu.

Prednji zid

Na prednjem zidu se u gornjem delu nalazi

aditus laryngis koji predstavlja komunikaciju
izmedju pharynx i larynx. ispod otvora nalazi se
prominentia laryngea pharyngis koju izaziva
lamina cartilago cricoidea i misici larynx. Na
spoju prednje strane sa bocnim stranama nalazi
se recessus piriformis niz koji se sliva progutana
tecnost, a na njegovom dnu nalazi se plica nervi
laryngei superioris koju izaziva n. laryngeus
superior.

Zadnji zid

Zadnji zid dogovara columna vertebralis, mm.

prevertebrales i lamina prevertebralis fasciae
cervicalis.

104
Gradja zida pharynx

Zid pharynx se sastoji iz 4 sloja: tunica mucosa,

tunica submucosa, tunica muscularis i tunica
adventitia.

Tunica mucosa

Tunica mucosa zdrela izgradjena je

viseslojevitim cilindricnim epitelom sa
trepljama. Izuzetak je zadnji zid zdrela koji
poseduje sluzokozu sa plocasto-slojevitim
epitelom.

Tunica submucosa

Tunica submucosa zdrela gradi fibrozni skelet

zdrela i sastoji se iz 2 dela, tunica fibrosa
pharyngis i membrana elastica pharyngis.

Tunica fibrosa pharyngis je gornji deo

podsluzokoznog sloja koji se spaja sa tunica
adventitia i formira fascia pharyngobasilaris
koja fiksira pharynx za basis cranii.

Membrana elastica pharyngis je donji deo

podsluzokoznog sloja koji se nastavlja u
oesophagus.

Duz sredine zadnjeg zida fibrozni skelet gradi

raphe pharyngis duz koje se pripajaju
konstriktori zdrela.

Tunica muscularis

Tunica muscularis grade polukruzna i uzduzna

grupa poprecno-prugastih misica.

Sve misice inervise plexus pharyngeus, *OSIM

m. constrictor pharyngis inferior kojeg inervise
n. laryngeus superior i m. stylopharyngeus
kojeg inervise r. musculi stylopharyngei nervi
glossopharyngei.

Svi imaju istu funkciju i svojom kontrakcijom

smanjuju lumen zdrela i potiskuju zalogaj prema
jednjaku.

105
Polukruzna grupa zdrelnih misica

1. constrictor pharyngis superior

Prema mestu svog prednjeg pripoja deli se na 4

dela:

Pars pterygopharyngea: lamina medialis

processus pterygoidei

Pars buccopharyngea: raphe

pterygomandibularis

Pars mylopharyngea: linea mylohyoidea

Pars glossopharyngea: fibrozni skelet jezika

2. constrictor pharyngis medius

Prema mestu svog prednjeg pripoja deli se na 2

dela:

Pars chondropharyngea: cornu minor ossis

hyoidei

Pars ceratopharyngea: cornu major ossis

hyoidei

3. constrictor pharyngis inferior

Sastoji se iz dva snopa.

Pars thyropharyngea: cartilago thyroidea

Pars cricopharyngea: cartilago cricoidea

Uzduzna grupa zdrelnih misica:

1. m. salpingopharyngeus

Gornji pripoj: cartilago tubae auditivae

Donji pripoj: m. palatopharyngeus

2. m. stylopharyngeus

Gornji pripoj: processus styloideus ossis

temporalis

Donji pripoj: cartilago thyroidea

3. m. palatopharyngeus – opisan uz cavitas

oris.

106
Tunica adventitia Vene pharynx

Tunica adventita je izgradjena od vezivnog tkiva Vene pharynx su pritoke v. jugularis interna
koje prekriva pharynx i povezuje ga sa okolnim
strukturama. Od nje se odvajaju fascia
stylopharyngea i septum longitudinale. Nervi pharynx

Inervacija pharynx je motorna i senzitivna.

Arterije pharynx
Vaskularizacija pharynx potice iz:
1. r. pharyngeus pterigopalatinska bocna grana
a. maxillaris vaskularizuje nasopharynx.
Motorna inervacija pharynx potice iz plexus
pharyngeus, *OSIM m. constrictor pharyngis
inferior kojeg inervise n. laryngeus superior i
m. stylopharyngeus kojeg inervise r. musculi
stylopharyngei nervi glossopharyngei.

2. a. pharyngea ascendens bocna grana a. Senzitivna inervacija pharynx potice iz plexus

carotis externa vaskularizuje oropharinx i pharygeus.
laryngopharynx.
3. a. palatina ascendens bocna grana a. facialis
vaskularizuje oropharinx i laryngopharynx.

4. a. thyroidea inferior

107
CAVITAS ORIS

108
Cavitas oris je pocetni, prosireni deo sistema za varenje.

Ona i njen sadrzaj imaju ulogu u uzimanju hrane, zvakanju hrane i njenom potiskivanju ka pharynx,
predstavlja alternativni disajni put. Njena sluzokoza ima zastitnu i resorptivnu ulogu.

Zidovi cavitas oris

Prednji zid: labia oris

Zadnji zid: isthmus faucium

Bocni zid: buccae

Krov: palatum durum i palatum molle

Pod: diaphragma oris i lingua

Podela cavitas oris

Cavitas oris deli se na vestibulum oris i cavitas

oris propria.

VESTIBULUM ORIS

Zidovi vestibulum oris Prednja strana labium superius

Vestibulum oris predstavlja uski prostor u obliku Prednja strana labium superius prekrivena je
potkovice i ima sledece zidove: kozom i pruza se do sulcus nasolabialis. Na njoj
se opisuje ispod septum nasi philtrum koji se
Prednji zid: labia oris
zavrsava u vidu tuberculum labii superioris.
Spoljasnji zid: buccae
Zadnja strana labia oris
Unutrasnji zid: arcus dentalis superior i arcus
Zadnja strana labia oris je prekrivena sluzokozom
dentalis inferior
i gradi prednji zid vestibulum oris.

Slobodne ivice labia oris

Labia oris
Slobodne ivice labia oris su debele i ruzicaste.
Labia oris su koznomisicnosluzokozni nabori koji One ogranicabaju rima oris. Pruzaju se upolje i
grade prednji zid vestibulum oris. pritom istanjuju i spajaju gradeci commissura
labiorum obrazujuci angulus oris.
Imaju ulogu u uzimanju hrane, zatvaranju
cavitas oris, izgovaranju suglasnika...

Spoljasnji izgled labia oris

Labia oris ima prednji i zadnju stranu i slobodnu

ivicu:

109
Gradja labia oris Arterije labia oris

1. Koza Vaskularizacija labia oris potice iz:

Koza labia oris u predelu slobodnih ivica je bez 1. a. labialis superior grana a. facialis
pigmenta sto im daje ruzicastu boju.
2. a. labialis inferior grana a. facialis
2. Potkozni sloj
Vene labia oris
3. Misicni sloj
Vene labia oris su pritoke v. facialis.
Misicni sloj gradi m. orbicularis oris
Nervi labia oris
4. Potsluzokozni sloj
Inervacija labia oris je motorna i senzitivna
Potsluzokozni sloj sadrzi glandulae labiales
Motornu inervacija potice od n. facialis
5. Sluzokoza
Senzitivna inervacija labium superius potice od
grana n. infraorbitalis

Senzitivna inervacija labium inferius potice od

grana n. submentalis

_______________________________________

Bucca

Bucca gradi bocni zid vestibulum oris.

Granice bucca

Granice bucca mogu biti spoljasnje i unutrasnje.

Spoljasnje granice bucca:

Gornja granica: arcus zygomaticus

Donja granica: donja ivica corpus mandibulae

Prednja granica: vertikalna linija koja prolazi

kroz angulus oris

Zadnja granica: usna skoljka

Unutrasnje grane bucca:

Gornja granica: fornix superior

Donja granica: fornix inferior

Prednja granica: angulus oris

Zadnja granica: plica pterygomandibularis

110
 Arterije bucca

Gradja bucca Vaskularizacija bucca potice iz:

1. Koza 1. a. buccalis bocne grane a. temporalis

superficialis
2. Potkozni sloj
2. a. transversa fasciei bocne grane a.
Potkozni sloj sadrzi vezivno i masno tkivo.
temporalis superficialis
Masno tkivo gradi corpus adiposum buccae koje
ima znacajnu ulogu u sisanju 3. a. facialis bocne grane a. carotis externa

3. Misicni sloj 4. a. infraorbitalis zavrsne grane a. maxillaris

Misicni sloj gradi m. buccinator 5. a. alveolaris inferior bocne grane a. maxillaris

4. Potsluzokozni sloj Vene bucca

Potsluzokozni sloj sadrzi glandulae buccales Vene bucca su pritoke v. facialis

napred i glandulae molares nazad.
Nervi bucca
5. Sluzokoza
Inervacija bucca je motorna i senzitivna
Sluzukoza u visini drugog gornjeg kutnjaka
Motorna inervacija potice od n. facialis.
sadrzi papilla ductus parotidei gde se otvara
ductus parotideus Senzitivna inervacija potice od n. buccalis i n.
infraorbitalis.

_____________________________________________________________________________________

Sadrzaj vestibulum oris

Sa fornix superior labium superius polazi

frenulum labii superioris koji povezuje labium
superius sa gornjim desnima. Sa fornix inferior
labium inferius polazi frenulum labii inferioris
koji povezuje labium inferius sa donjim
desnima. Vestibulum oris komunicira sa cavitas
oris propria preko diastema i spatium
retromolare. Diastema je trouglasti prostor
izmedju susednih zuba koji je delimicni ispunjen
sa papillae gingivales. Spatium retromolare je
prostor iza poslednjih kutnjaka koji je spolja
ogranicen sa ramus mandibulae, a unutra sa
plica pterygomandibularis.

111
 CAVITAS ORIS PROPRIA

Cavitas oris propria predstavlja prostor koji se nalazi iza i unutra od arcus dentalis superior i arcus
dentalis inferior.

Zidovi cavitas oris propria

Krov: palatum durum i palatum molle

Pod: diaphragma oris

Prednji otvor: rima oris sa kojom komunicira sa

spoljasnjom sredinom
Zadnji otvor: isthmus faucium sa kojim
komunicira sa pars nasalis pharyngis

Palatum durum

Palatum durum je kostanosluzokozna tvorevina

koja gradi prednje dve trecine krova cavitas oris
propria.

Granice palatum durum

Prednja granica: arcus alveolaris superior

Zadnja granica: palatum molle

Spoljasnji izgled palatum durum

Duz sredsinje linije palatum durum nalazi se

raphe palati. Na prednjem kraju raphe palati
nalazi se papilla incisiva, na mestu donjeg
otvora canalis incisivus. Upolje od raphe palati
pruzaju se 3-4 plicae palatine transversae. na
granici izmedju palatum durum i palatum molle
nalaze se nepcane jamice.

112
Gradja palatum durum

1. Sluzokoza

2. Potsluzokozni sloj

Potsluzokoza je razvijena samo na bocnim

delovima palatum durum i zadrzi glandulae
palatinae

3. Kostana osnova

Prednje dve trecine kostane osnove gradi

processus palatinus maxillae, a zadnje dve
trecine gradi lamina horizontalis ossis palatini.

Arterije palatum durum Vene palatum durum

Vaskularizacija palatum durum potice iz: Vene palatum durum su pratilje ovih artertija.
1. a. palatina major grana a. palatina Nervi palatum durum
descendens koja je grana a. maxillaris
1. n. palatinus major
2. n. nasopalatinus

_____________________________________________________________________________________

Palatum molle
Palatum molle je fibrozno misicna tvorevina
koja gradi zadnju trecinu krova cavitas oris
propria.

Spoljasnji izgled palatum molle

Palatum molle razlikuje gornji ili nosnu stranu i
donju ili usnu stranu
Gornja ili nosna strana sadrzi u srednjem delu
uvula palatina. Bocno od uvula palatina pruzaju
se arcus palatoglossus i arcus palatopharyngeus
koji ogranicavaju fossa tonsillaris u kojoj je
smesten tonsilla palatina.
Donja ili usna strna sadrzi u srednjem delu
raphe palati.

113
Gradja palatum molle

1. Sluzokoza

Sluzokoza gornje ili nosne strane izgradjena je iz

viseslojnog cilindricnog epitela sa trepljama.
Sluzokoza donje ili nosne strane izgradjena je iz
plocasto-slojevitog epitela.

2. Potsluzokozni sloj

Potsluzokozni sloj sadrzi glandulae palatinae

3. Fibrozni skelet

Fibrozni skelet je izgradjen iz aponeurosis

palatina koju gradi tetiva m. tensor veli palatini.

4. Misici palatum molle

m. tensor veli palatini m. levator veli palatini m. uvulae

m. palatoglossus m. palatopharyngeus

114
Arterije palatum molle Nervi palatum molle

Vaskularizacija palatum molle potice iz: Inervacija palatum molle je motorna i

1. aa. palatinae minores grane a. palatina
descendens koja je grana a. maxillaris
2. a. palatina ascendens grana a. facialis
3. a. pharyngea ascendens grana a. carotis
externa
Vene palatum molle
senzitivna.
Motorna inervacija potice iz plexus pharyngeus,
*OSIM m. tensor veli palatini kojeg inervise n.
mandibularis.
Senzitivna inervacija potice iz plexus pharyngeus
i nn. palatini minores koji su grane ganglion
pterygopalatinum.

Vene palatum molle su pritoke plexus

pterygodeus.

_____________________________________________________________________________________

Diaphragma oris
Diaphragma oris je misicnosluzokozna tvorevina
koja gradi pod cavitas oris propria.

Dipaphragma oris izgradjena je iz sledecih

misica:

1. m. mylohyoideus

2. m. geniohyoideus

3. venter anterior musculi digastrici

Misici diaphragma oris prekriveni su

sluzokozom. Sluzokoza u srednjem delu
poseduje frenulum linguae koji je povezuje sa
facies inferior linguae. Upolje od frenulum
lingue nalazi se caruncula sublingualis na cijem
vrhu se otvara ductus submandibularis i ductus
sublingualis major. Upolje od caruncula linguae
pruza se plica sublingualis duz koje se otvaraju
ductus sublinguales minores.

_____________________________________________________________________________________

115
Isthmus faucium

Isthmus faucium je zadnji otvor caviras oris

propria preko koje ona komunicira sa pars
nasalis phayngis. Njega ogranicavaju:

Gore: palatum molle

Bocno: arcus palatoglossus i arcus

palatopharyngeus

Dole: radix linguae

_____________________________________________________________________________________

SADRZAJ CAVITAS ORIS PROPRIA

Lingua

Lingua je sluzokoznomisicni organ koji se nalazi

na podu cavitas oris propria. Ima ulogu u
zvakanju, gutanju i govoru.

Spoljasnji izgled lingua

Na lingua opisujemo corpus linguae, radix

linguae i apex linguae.

Corpus linguae

Corpus linguae je pokretni deo jezika. Ima 2

strane i 2 ivice.

Dorsum linguae je gornja strana. Na spoju

zadnje trecine sa prednje dve trecine nalazi se
sulcus terminalis linguae u obliku slova V. Kraci
sulcus terminalis linguae pruzaju se ka arcus
palatoglossus. Sulcus terminalis linguae
razdvaja pars anterior i pars posterior. Pars
anterior obuhvata prednje dve trecine lingua, a
pars posterior obuhvata zadnju trecinu lingua.
Na sredini zadnjeg dela pars anterior je foramen
caecum linguae, a od njega se napred pruza
sulcus medianus linguae. Na pars posterior
opisuju se ispupcenja koja izazivaju nodi
lymphoidei koji zajedno cine tonsilla lingualis.

116
Facies inferior je donja strana. U njenom
srednjem delu nalazi se frenulum linguae koji je
spaja sa sluzokozom diaphragma oris. Upolje od
frenulum lingae nalazi se v. sublingualis koju
prati plica fimbriata.

Lingua ima margo linguae koje razdvajaju

dorsum linguae i facies inferior linguae.

Radix linguae je zadnji, zavrsni i nepokretni deo

lingua.

Apex linguae je prednji zavrsni deo lingua.

Gradja lingua

1. Sluzokoza

Sluzokoza oblaze spoljasnjost lingua i ima

posebne morfoloske odlike. Na pars posterior
dosrum linguae sluzokoza se prebacuje na
tonsilla palatina, bocni zid zdrela i epiglottis.
Ovim prebacivanjem ona u sredisnjem delu
gradi plica epiglottica mediana, upolje plica
glossoepiglottica lateralis izmedju kojih se
nalazi vallecula epiglottica. U pars anterior
dorsum linguae sluzokza sadrzi papillae
linguales koje se dele na:

1. Papillae filiformes

2. Papillae conicae

3. Papillae fungiformes

4. Papillae foliatae

5. Papillae valatae

Papillae filiformes i papillae conicae su

senizitivne jer sadrze receptore za dodir, bol
toplo i hladno

Papillae fungiformes, papillae foliatae i papillae

valatae su gustativne jer sadrze gustativna
telasca.

Papillae filiformes i papillae conicae nalaze se

na citavoj povrsini jezika

Papillae fungiformes nalaze se na prednjem

delu jezika.

Papillae foliatae nalaze se na ivicama jezika.

Papillae valatae nalaze se su poredjane ispred

sulcus terminalis linguae
117
2. Potsluzokozni sloj

Potsluzokozni sloj sadrzi glandulae linguales.

3. Fibrozni skelet lingua

Fibrozni skelet lingua grade aponeurosis linguae

i septum linguae. Za njih se pripajaju untrasnji
misici jezika.

4. Misici lingua

Misici lingua dele se na: spoljasnje misice jezika

sa pripojem na okolnom skeletu, spoljasnje
misice jezika sa pripojem na organima i
unutrasnje misice jezika.

Spoljasnji misici jezika sa pripojem na okolnom

skeletu

m. styloglossus

Gornji pripoj: processus styloideus ossis

temporalis

Donji pripoj: fibrozni skelet jezika

Inervacija: n. hypoglossus

Funkcija: povlaci jezik nazad i navise

m. genioglossus

Gornji pripoj: fibrozni skelet jezika

Donji pripoj: spina mentalis superior

mandibulae

Inervacija: n. hypoglossus

Funkcija: povlaci jezik napred i nadole

m. hyoglossus

Gornji pripoj: fibrozni skelet jezika

Donji pripoj: corpus ossis hyoidei

Inervacija: n. hypoglossus

Funkcija: povlaci jezik nazad i nadole

m. chondroglossus

Gornji pripoj: fibrozni skelet jezika

Donji propoj: cornu majus ossi hyodiei

Inervacija: n. hypoglossus

Funkcija: povlaci jezik nazad i nadole

118
Spoljasnji misici jezika sa pripojem na
organima

m. palatoglossus

m. constrictor pharyngis superor pars

glossopharyngea

Unutrasnji misici jezika

m. verticalis linguae

m. transversus linguae

m. longitudinalis superior

m. longitudinalis inferior

Arterije lingua

Vaskularizacija lingua potice iz:

1. a. profunda linguae grana a. lingualis koja je

bocna grana a. carotis externa.

2. rr. dorsales linguales grane a. lingualis koja je

bocna grana a. carotis externa.

Vene lingua

Vene lingua su pritoke v. lingualis.

Nervi lingua

Inervacija lingua je motorna, senzitivna,

parasimpaticka i sadrzi vlakna za ukus.

Motorna inervacija misica jezika potice iz m.

hypoglossus, * OSIM za m. palatoglossus i m.
constrictor pharyngus superior pars
glossopharyngea koje inervise plexus
pharyngis.

Senzitivna inervacija potice iz:

1. n. lingualis koji inervise sluzokozu od apex

linguae do sulcus terminalis linguae.

2. n. glossopharyngeus koji inervise sluzokozu

od sulcus terminalis linguae do radix linguae.

3. n. laryngeus superior koji inervise sluzokozu

radix linguae.

Parasimpaticka inervacija za glanudale linguales

potice iz ganglion submandibulare koji dobija
vlakna preko chorda tympani.

119
Vlakna za ukus obezbedjuju:

1. n. glossopharyngeus za gustativna telasca iz

papillae valatae i papillae foliatae.

2. chorda tympani za gustativna telasca iz

papillae fungiformes.

_____________________________________________________________________________________

Glandula sumbandibularis

Glanudla submandibularis je seromukozna, ali

pretezno serozna zlezda iz grupe glandulae
salivariae majores.

Polozaj glandula submandibuaris

Glandula submandibualris se nalazi u svojoj lozi

koja se naziva trigonum submandibulare. Nju
ogranicavaju:

Napred: Mandibula

Unutra i napred: Venter anterior musculi

digastrici

Unutra i nazad: Venter posterior musculi

digastrici

Spoljasnji izgled glandula submandibularis

Glanudula submandibularis sadrzi je iz

povrsnog, veceg dela i unutrasnjeg, manjeg dela

Povrsni deo ima donju, unutrasnju i spoljasnju

stranu. Donju stranu ukrstaju v. facialis i r. colli
nervi facialis. Spoljasnja strana se nalazi u fossa
submandibularis mandibulae. Unutrasnja strana
odgovara m. mylohyoideus.

Duboki deo okrenut je ka glandula sublingualis.

120
Ductus submandibularis Vene glandula submandibularis

Ductus submandibularis je izvodni kanal Vene glandula submandibularis su pritoke

glandula submandiubularis koji se otvara na
vrhu caruncula sublingulalis zajedno sa ductus
sublingualis major.
Arterije glandula submandibularis
Vaskularizacija glandula submandibularis potice
iz:
arterija
Nervi glandula submandibularis
Parasimpaticka inervacija glandula
submandibularis potice iz ganglion
submandibulare koji vlakna dobija iz chorda
tympani.

Grane a. facialis i a. lingualis, koje su bocne

grane a. carotis externa.

_____________________________________________________________________________________

Glandula sublingualis

Glandula sublingualis je seromukozna, ali

pretezno mukozna zlezda iz grupe glandulae
salivariae majores.

Polozaj glandula sublingualis

Glandula sublingualis nalazi se u podu usne

duplje ispod plica sublingualis, u svojoj lozi. Nju
ogranicavaju:

Spolja: mandibula

Unutra: m. genioglossus

Spoljasnji izgled glandula sublingualis Vene glandula sublingualis

Glandula sublingualis ima oblik badema.
Arterije glandula sublingualis
Vaskularizacija glandula sublingualis potice iz:
1. a. sublingualis, grana a. lingualis
2. a. submentalis, grana a. facialis
Vene glandula sublingualis su pritoke ovih
arterija.
Nervi glandula sublingualis
Parasimpaticka inervacija glandula sublingualis
potice iz ganglion sublinguale, ukoliko on ne
postoji iz ganglion submandibulare. Oba
gangliona vlakna dobijaju preko chorda
tympani.

121
Dentes

Dentes su organi koji su usadjeni u alveolae

dentalis u sklopu arcus dentalis superior i
inferior. Imaju ulogu u usitnjavanju hrane i
izgovoru.

Broj i podela dentes

Kod coveka dentes nicu 2 puta. Prva generacija

su dentes decidui, druga generacija su dentes
permanentes.

Dentes decidui
Dentes decidui ima ukupno 20. Prema obliku i
funkciji se dele na:

Dentes incisivi

Dens caninus

Dentes molares

Broj u jednoj poluvilici je odrednjen formulom:

i1; i2; c1; m1; m2;

Redosled nicanja dentes decidui u arcus

alveolaris superior

10 mesec i1, i2
12-16 mesec m1
17-20 mesec c1
20-24 mesec m2

Redosled nicanja dentes decidui u arcus

alveolaris inferior

6-9 mesec i1
12-14 mesec i2
12-16 mesec m1
16-18 mesec c1
20-24 mesec m2
Dentes decidui postepeno ispadaju do 8. godine
zbog resorpcije njihovih korena, a kasnije bivaju
zamenjeni dentes permanentes.

Redosled resorpcije korenova dentes decidui

4. godina i1
5. godina i2
6. godina m1
7. godina m2
8. godina c1

122
Dentes permanentes

Dentes permanentes ukupno ima 32. Prema

obliku i funkciji se dele na:

Dentes incisivi

Dens caninus

Dentes premolares

Dentes molares

Broj u jednoj poluvilici je odredjen formulom:

I1; I2; C1; P1; P2; M1; M2; M3

Redosled nicanja dentes permanentes

6. godina M1
7. godina I1
8. godina I2
10. godina P1, P2
11. godina C1
12. godina M2
18. godina i kasnije M3
Spoljasnji izgled dentes

Svaki dens se sastoji iz corona dentis, cervix

dentis, radix dentis i cavitas dentis.

Corona dentis je prosireni, belicasti deo dens

koji strci u cavitas oris. Ona je razlicitog oblika
kod razlicitih vrsta zuba. Kod dentes incisivi ima
oblik dleta, kod dens caninus oblik siljka, a kod
dentes premolares i dentes molares oblik
nakovnja. Deo corona dentis koji se nalazi iznad
gingiva naziva se corona clinica. Na corona
dentis opisujemo 5 strana.

Facies occlusalis – strana koja se koristi za

zvakanje hrane

Facies vestibularis – strana okrenuta prema

vestibulum oris. U zavisnosti od polozaja zuba
moze biti facies buccalis ili facies labialis.

Facies lingualis – strana donjih zuba okrenuta ka

cavitas oris propria

Facies palatinalis – strana gornjih zuba okrenuta

ka cavitas oris propria

Facies approximalis – dodirna strana izmedju

zuba. Ako je bliza sredisnjoj liniji je facies
mesialis, ako je udaljena od sredisnje linije je
facies distalis.
123
Cervix dentis

Cervix dentis spaja corona dentis i radix dentis i

pokriva ga gingiva.

Radix dentis

Radix dentis je deo dens koji je usadjen u

alveola dentis. Broj radix dentis varira kod
razlicitih vrsta zuba. Dentes incisivi, dens
caninus i dentes premolares imaju jedan radix
dentis, a dentes molares imaju 1-4 radix dentis.
Radix dentis se zavrsava sa apex radicis dentis.
Deo radix dentis koji pokriva gingiva je radix
clinica.

Cavitas dentis

Cavitas dentis sastoji se iz canalis radicis dentis i

cavitas coronae. Na apex radicis dentis nalazi se
foramen apicis dentis kroz koji u canalis radicis
dentis ulaze krvni sudovi i zivci namenjeni zubu i
grade pulpa dentis radicularis. Canalis radicis
dentis vodi u cavitas coronae u kojoj je
smesntena pulpa coronalis.

Gradja dentes

1. Meki deo

Meki deo dentes izgradjuje pulpa dentis

2. Cvrsti deo

Cvrsti deo izgradnjuje dentium koji je u predelu

corona dentis prekriven sa enamelum, a u
predelu korena sa cementum.

Fiksacija dentes

Dentes su fiksirani unutar alveola dentis preko

peridontium. Peridontium se satoji iz
spoljasnjeg, zastitnog peridontium protectionus,
peridontium insertionis koji fiksira dens u
predelu cervix dentis i desmontium koji je
pricvrscen za cementum.

124
Arterije dentes Vene dentes

Vaskularizacija dentes u processus alveolaris Vene dentes su pritoke plexus pterygoideus.

maxillae potice iz:
Nervi dentes
1. a. alveolaris superior posterior, grane a.
Inervacija dentes u processus alveolaris maxillae
maxillaris
potice iz:
2. a. alveolaris superior media, grane a.
1. plexus dentalis superior, koji grade r.
maxillaris
alveolaris superior posterior nervi maxillaris i rr.
3. aa. alveolares superiores anteriores, grane a. alveolares superiores anteriores nervi
infraorbitalis infraorbitalis

Vaskularizacija dentes u pars alveolaris inervacija dentes u pars alveolaris mandibulae

mandibulae potice iz: potice iz:

1. rr dentales, grane a. alveolaris inferior 1. plexus dentalis inferior, koji grade grane n.
alveolaris inferior.

_____________________________________________________________________________________

Gingiva

Gingiva je deo sluzokoze cavitas oris koji

prekriva processus alveolaris maxillare i pars
alveolaris mandibulae.

Spoljasnji izgled gingiva

Na gingiva razlikujemo unutrasnju i spoljasnju

stranu i slobodnu ivicu

Spoljasnja strana odgovara vestibulum oris.

Unutrasnja strana odgovara cavitas oris propria.

Slobodna ivica sadrzi zupce koje grade papillae

gingivales koje ispunjavaju diastema. Slobodna
ivica sa cervix dentis obrazuje sulcus gingivalis.

125
Arterije gingiva Vene gingiva

Vaskularizacija gingiva koje prekrivaju processus Vene gingiva su pritoke v. maxillaris.

alveolaris maxillae sa spoljasnje strane potice iz:
1. a. alveolaris superior posterior, grana a.
maxilaris
2. a. infraorbitalis, zavrsna grana a. maxillaris
Vaskularizacija gingiva koje prekrivaju processus
alveolaris maxillae sa unutrasnje strane potice
iz:
1. a. alveolaris inferior, grane a. maxillaris
Vaskularizacija gingiva koje prekrivaju pars
alveolaris mandibulae sa spoljasnje strane
potice iz:
1. a. alveolaris inferior, grana a. maxillaris
2. a. facialis, grana a. carotis externa
Vaskularizacija gingiva koje prekrivaju processus
alveolaris maxillae sa unutrasnje strane potice
iz:
1. a. sublingualis, grana a. lingualis
Nervi gingiva
Inervacija gingiva koje prekrivaju processus
alveolaris maxillae potice iz:
1. plexus dentalis superior
2. n. nasopalatinus,
3. n. palatinus major, grana nn. palatini
Inervacija gingiva koje prekrivaju pars alveolaris
mandibulae potice iz:
1. plexus dentalis infeior
2. n. buccalis, grana prednje grane n.
mandibularis
3. n. mentalis, grana n. alevolaris inferior koji je
grana zadnje grane n. mandibularis
4. n. lingualis, grana zadnje grane n.
mandibularis

2. a. alveolaris infeior, grana a. maxillaris

_____________________________________________________________________________________

Tonsilla palatina Spoljasnji izgled tonsilla palatina

Tonsilla palatina je limfoidni organ koji lezi na
bocnom zidu je limfoidni organ koji lezi na
bocnom zidu pharynx. Zajedno sa tonsilla
longualis, tonsilla pharyngea i tonsilla tubaria
gradi Waldejerov krajnicki prsten koji
predstavlja prvu liniju odbrane od spoljasnje
sredine.
Polozaj tonsilla palatina
Tonsilla palatina je smesten u fossa tonsillaris.
Ona je ogranicena:
Na tonsilla palatina opisjemo spoljasnju i
unutrasnju stranu.
Spoljasnja strana je prekrivena potsluzokoznim
slojem zdrela koji gradi capsula tonsillae. Ova
strana je u odnosu sa a. carotis interna, a.
carotis externa, a. facialis i a, palatina
ascendens.
Unutrasnja strana je okrenuta ka cavitas
pharyngis. Na njoj se opisuju fossulae tonsillae i
koje se zavrsavaju sa crypte tonsillae.

Napred: arcus palatoglossus

Nazad: arcus palatopharyngeus

Odozdo: margo lingualis

126
Arterije tonsilla palatina
Vaskularizacija tonsilla palatina potice iz:
1. r. tonsilaris a. palatinae ascendens
2. a. lingualis, grane a. carotis externa
3. a. pharyngea ascedens, grane a. carotis
externa
4. aa. palatinae minores. grane a. palatina
descendens koja je grana a. maxillaris
127
Vene tonsilla palatina
Vene tonsilla palatina su pritoke plexus
pterygoideus.
Nervi tonsilla palatina
Inervacija tonsilla palatina potice iz:
1. rr. tonsillares nervi glossopharyngei
2. rr. isthmi faucium, grane n. lingualis
3. nn. palatini minores, grane nn. palatini