MODERNE ORGANIZACIJE

- ORGANIZACIJA je velika skupina ljudi, strukturiranih prema impersonalnim linijama okupljenih radi
postizanja specifičnih ciljeva; npr. moderna bolnica – u ovom slučaju ti su ciljevi liječenje bolesti i pružanje
drugih oblika medicinske njege.
 također su primjeri korporacije, državne službe, škole, sveučilišta, zatvori…
- više dimenzija organizacije:
 socio – psihološka – ljudska interakcija: ponašanje pojedinca i međuljudska komunikacija pojedinaca
unutar organizacije – grupna razina
 organizacijska razina (struktura) – strukturne karakteristike i procesi svojstveni organizacijama –
podrazine, odjeli, hijerarhija
 ekolođka razina – organizacije kao dio šireg okoliša – entitet koji djeluje u većem sistemu odnosa (npr.
politička razina, gospodarstvo, farmacija, poljoprivreda)

ELEMENTI ORGANIZACIJA
1. socijalna struktura – uzrokovani ili regulirani aspekti odnosa između sudionika u organizaciji (norme,
vrijednosti, uloge)
 organizacija kao poseban, umanjeni društveni oblik!
 primjer obitelji kao org. – odnosi su regulirani, vođeni su normativnim očekivanjima, uloge su
definirane, struktura je prepoznatljiva
 formalna i neformalna struktura
 socijalna struktura ne znači odsutnost konflikata – konflikti su sastavni dio org. (kao što možemo
vidjeti u svakodnevnom životu)
2. sudionici – društveni akteri – osobe koje zbog različitih poticaja doprinose org.
 svatko od nas je sudionik više org. – zauzimamo više socijalnih pozicija: pripadajućih uloga npr.
zaposlenici, članovi, klijenti, korisnici itd.
 sudjelujemo u više aspekata društvene strukture
 u suvremenom društvu ljudi su uključeni u mnogo više org. nego što je to bio slučaj prije 50 ili
više god.
3. ciljevi – koncepcije poželjnih ishoda koje org. želi ostvariti
4. tehnologija – svaka org. dobiva zadaću prilikom čega se koristi tehnologijom (strojevi, oprema tehničko
znanje i vještine koje se koriste u ostvarivanju ishoda)
5. okolina – org. se mora prilagoditi okolini – fizičkom, tehnološkom, kulturnom, političkom i društvenom
okolišu

WEBEROVO SHVAĆANJE BIROKRACIJE

- tvrdio je da su organizacije način stabilne koordinacije u prostoru i vremenu ljudskih aktivnosti ili robe koju
ljudi proizvode
- sve velike organizacije su birokratske po prirodi
- birokracija = vladavina službenika
- kontradiktorno: jedni smatraju da je birokracija savršen primjer neučinkovitosti i rasipanja (Honore de
Balzac); drugi pak tvrde da su birokracije učinkovitiji oblik organizacije jer se sve zadaće obavljaju prema
strogoj proceduri
- postoje od prvih kultura (Mezopotamija, Egipat, Kina) - Weber je isticao da je u tradicionalnim civilizacijama
postojao ograničen broj birokratskih organizacija – npr. birokratski službenici u carskoj Kini su bili odgovorni
za sve poslove povezane s vlasti
- Weber je smatrao središnjim dijelom racionalizacije društva koja utječe na sve dijelove života, od znanosti do
obrazovanja i uprave
- prema Weberu ekspanzija u modernim društvima je neizbježna
- vjerovao je da birokracija ima niz negativnih osobina koje znatno utječu na narav modernog dr. života
- konstruirao je idealan (odnosi se na najčišći oblik birokratske organizacije) tip birokracije koji ima određene
karakteristike:
 postoji jasno definirana hijerarhija autoriteta (zapovjedni lanac)
 pisana pravila upravljaju ponašanjem službenika na svim razinama organizacije
 službenici rade puno radno vrijeme i primaju plaću
 razdvojenost rada i privatnog života
 odvojenost radnika od kontrole nad sredstvima za proizvodnju
- Weber je tvrdio: što se više neka organizacija približava idealnom tipu birokracije, to učinkovitije ostvaruje
ciljeve zbog kojih postoji

TEORIJA ORGANIZACIJA MICHAELA FOUCAULTA: KONTROLA PROSTORA I VREMENA

- većina modernih organizacija funkcionira u posebno izgrađenom fizičkom prostoru
- pokazao je da je arhitektura neke organizacije izravno povezana s njezinim društvenim ustrojem i sustavom
autoriteta (npr. što je viši položaj neke osobe u hijerarhiji autoriteta, to je njezin ured bliži vrhu zgrade)
- aktivnosti se moraju strogo koordinirati u prostoru i vremenu, a katkad to potiče i fizička organizacija i
precizan raspored sati
- TOTALNE INSTITUCIJE BY ERVIN GOFFMAN
 totalne su institucije npr. društvene bolnice, zatvori, vojni logori, samostani
 sve te institucije nameću svojim stanovnicima određena pravila života u potpunoj izolaciji od vanjskog
svijeta
 različiti tipovi tih institucija imaju neke zajedničke osobine
 u svim slučajevima novopridošlim članovima oduzima se njihov prijašnji osjećaj samoga sebe i
individualnosti, te se ponovo izgrađuju u skladu s pravilima institicuije
 iste odore, frizure, dobiva se novo ime ili identifikacijski broj, veze s vanjskim svijetom su prekinute
- ZATVORI KAO MODERNE INSTITUCIJE
 Michael Foucalut
 koristio se pojmom zatočenika organizacija za ustanove u kojima su ljudi uklonjeni iz vanjskog
društvenog okoliša
 postepeno se dolazi do ideje da je lišavanje slobode učinkovitiji način kažnjavanja kriminalaca nego
lišavanje slobode
 Panoptikon kao ideja idealnog zatvora – sadržavao je niz strukturalnih odlika koje su zatvorskim
vlastima omogućavale da nadziru vrijeme, prostor i kretanje stanovnika
 uz zajedničke prostorije za objed i vježbu, svaki zatvorenik bi bio smješten u posebnu ćeliju, ćelije bi
bile kružno raspoređene oko središnjeg tornja odakle bi čuvari mogli sve nadzirati
- NADZOR U ORGANIZACIJAMA
 nadzor je kontrola aktivnosti u organizacijama
 nadzor unutar organizacije može se pojaviti u dva oblika:
1. kada nadležni izravno promatraju rad svojih podređenih (primjer školske učionice.
Učenici sjede za stolovima, obično poredanim u nizove, a nastavnik ih sve dobro vidi.
Djeca moraju paziti što nastavnik govori ili biti zaokupljeni vlastitim poslovima)
2. stvaranjem arhiva, biografija i izvještaja o ljudskim životima
- stalno nadziranje je potrebno da bi radnike natjerali da marljivo rade, ali istodobno izaziva nezadovoljstvo i
antagonizmom
- „nadzirano društvo“ – društvo u kojem sve moguće vrste organizacija, a ne samo poslodavci prikupljaju
informacije o našem životu
- ŽELJEZNI ZAKON OLIGARHIJE
 Weber učenik Roberto Michels
 oligarhija znači vladavinu nekolicine
 paradoks: organizacije su od presudne važnosti za demokraciju, ali one istodobno jamče i
konačnu smrt demokracija
  prema Michelsu, organizacije su jedini način na koji mnogu mogu sudjelovati u politici i tako
izraziti svoje mišljenje
 upravo se ovdje ubrzava proces gubljenja moći na putu prema vrhu: modeli reprezentativne
demokracije ustupaju mjesto vođama s punim radnim vremenom i birokracijama koje pak
ustupaju mjesto vladavini elite ili oligarhije
 jednom kad se uspostavi vodstvo više ulaže u održavanje vlastite moći nego u ostvarivanje
ciljeva svojih pristalica

ŠIRENJE ORGANIZACIJSKIH NAČELA NA SVE ASPEKTE ŽIVOTA

- mekdonalizacija društva – George Riter – proces po kojem načela fast-food restorana prevladavaju sve većim
brojem segmenta američkog društva, šireći se i na ostatak svijeta
- načela: 1. učinkovitost, 2. proračunljivost, 3. predvidivost, 4. kontrola
- razrada Weberovog koncepta racionalizacije svijeta