UVODNO

Pravo društava Trgovačko ugovorno pravo Vrijednosni papiri

obrt kupoprodaja ček
d.d. ugovori o djelu mjenica
d.o.o. (ima i jednostavni ugovori o građenju dionica
d.o.o.) ugovori o najmu skladišnica
komanditno društvo ugovori o zajmu teretnica
javno trgovačko društvo ugovori o licenci
ortaštvo razmjena
zadruge
privatnici obrtnik + obrtnik =
tada su ugovori trgovački

= sinonim za prava društva je → statusno pravni oblici
= pravo društava se bavi svim različitim oblicima (statusnim oblicima)
kojima se u RH obavlja gospodarska djelatnost
Trgovačko pravo u širem smislu

PRAVO DRUŠTAVA PRAVO VRIJEDNOSNIH PAPIRA

 
= to je grana prava kojom se uređuju privatnopravna = ček, mjenica, dionica, skladišnica,
udruženja osoba stvorenih pravnim poslom radi teretnica,itd. postizanja određenog zajedničkog cilja

TRGOVAČKO UGOVORNO PRAVO


= dio je trgovačkog prava koji se bavi pravnim
odnosima u trgovačkom prometu roba i usluga
(poslovne transakcije u ugovornim i/ili
izvanugovornim odnosima)

PREDMET TRGOVAČKOG PRAVA

= predmet trgovačkog prava čine:
- pravni položaj (status) subjekta trgovačkog prava  PRAVO DRUŠTAVA
-pravni poslovi među subjektima trgovačkog prava  TRGOVAČKO UGOVORNO PRAVO
-ostali pravni instituti uključeni u sustav trgovačkog prava (vrijednosni papiri, materijalno – pravni
propisi o stečaju i likvidaciji, materijalno – pravni propisi o arbitraži, propisi o zaštiti industrijskog
vlasništva, itd.)

1
PRAVA DRUŠTAVA
Prava društava je grana koja se bavi proučavanjem privatnopravnih udruženja stvorenim pravnim
poslom/voljom radi ostvarivanja zajedničkog cilja.

sve pretpostavke MORAJU BITI KUMULATIVNO ISPUNJENE, ukoliko

jedna nedostaje tada takvo društvo nije predmet proučavanja prava društava

Privatnopravna udruženja
+ = to sve troje mora biti ispunjeno
Pravni posao (volja) da bi postojalo pravo društava
+
Cilj / svrha (dobit)
Prava društava

Čime se zapravo bavi pravo društava?

= pravo društava se bavi svim ustrojbenim oblicima kojima se u RH može obavljati gospodarska djelatnost

dozvoljeni ustrojbeni oblici ili numerus clausus = znači da se u RH ne bi mogao stvoriti neki
oblik društva koji nije propisan Zakonom i to radi zaštite čl.2., te se tipovi društva uređuju Zakonom →
dozvoljeni oblici su:
- ortakluk (ortaštvo)
- javno trgovačko društvo
- komanditno društvo
- gospodarsko interesno udruženje
- d.o.o.
- d.d.
- zadruga
- europeas societa postoje ulaskom
- EGIU u Europsku uniju
- europska zadruga

Da li Pravni fakultet ispunjava uvjete za pravo društava?

- ne ispunjava uvjete, jer nije privatno udruženje, već javno
- ne može se osnovati svojom voljom, već je potrebno odobrenje ministarstva
- svrha nije dobit, već obrazovanje, kultura...
Što je od navedenog predmet izučavanja prava društava?
- NK Hajduk → nije, jer ne ispunjava 3 uvjeta, a svrha mu nije dobit, već sport
- Konzum d.d. → je, jer ispunjava sva 3 uvjeta
- Mlinar d.d. → je, jer ispunjava sva 3 uvjeta
- Udruga za pse lutalice → nije, jer ne ispunjava sva 3 uvjeta, svrha mu nije ostvarenje dobiti
- Knjigovodstveni obrt → je, jer ispunjava sva 3 uvjeta
- HŽ d.d. → nije, nisu privatno udruženje, već javno
- Vodovod d.o.o. → nije, ne ispunjava sva 3 uvjeta
- Hrvatska narodna banka → nije, javno je udruženje

2
 OBRTNIK je fizička osoba i on je poduzetnik, ali nije i trgovac, prema čl. 1. ZTD-a.

= obrtnik za obveze odgovara neograničeno, solidarno i cijelom svojom imovinom

= sve što ima za obveze odgovara svojom imovinom

Poduzetnik

širi pojam od trgovca

Trgovačko društvo Trgovac pojedinac

PREDMET IZUČAVANJA PRAVA DRUŠTAVA

- društva ili zajednice privatnog prava v. društva ili zajednice javnog prava (ustanove)
- slučajne zajednice (naslj. zajednica, suvlasništvo, bračna stečevina) v. Zajednice nastale voljom
zajedničara
- Zajednice osnovane radi obavljanja gospodarske djelatnosti v. Zajednice osnovane radi obavljanja
ostalih djelatnosti (ustanove)

ŠTO NIJE PREDMET IZUĆAVANJA PRAVA DRUŠTAVA

= osobe javnog prava → odnosi među članovima uređeni su javnim pravom (država, županija, grad, općina,
crkva, ustanova, zavod, udruga)
= od privatnopravnih društava se razlikuju po ovome:
- osnivači su država ili javnopravna tijela
- ne osnivaju se pravnim poslom, nego zakonom
- ako se osnivaju pravnim poslom, pr. fakultet – traži se suglasnost
- članstvo često obvezno
- financiraju se iz proračuna
- ne rade radi stjecanja dobiti
PRETPOSTAVKE za društvo koje bi bilo PREDMET IZUČAVANJA prava društava:
- društvo mora imati članove čiji su odnosi uređeni privatnim pravom (fizičke ili pravne osobe, domaće i
strane, sve osobe koje su registrirane u RH i upisane u odgovarajući registar)
- mora imati imovinu (stvari, novac, prava)
- čvrsta i trajna organizacija v. Privremene zajednice
- osnova udruženja je pravni posao, tj. volja stranaka
- svrha osnivanja je određena zajedničkim ciljem
IZVORI PRAVA DRUŠTAVA
▪ Propisi Dispozitivna v. kogentna pravna vrela
▪ Običaji Autonomna v. heteronomna pravna vrela
▪ Sudska praksa (Ustav RH, Zakoni, podzakonski ati)
▪ Pravna znanost
Autonomna vrela trgovačkog ugovornog prava su:
- običaji
- uzance (kodificirani običaj)
- opći uvjeti poslovanja
- klauzule i termini
= dispozitivna odredba  može biti nešto, a i ne mora, naša volja, pr. može se promijeniti vrijeme isporuke,
ne da bude u 12 kao i inače nego u 1
= kogentna odredba  ta odredba ne smije biti protivna ustavu, prisilnim Propisima i moralu društva

3
PRAVNA VRELA PRAVA DRUŠTAVA
- Zakon o trgovačkim društvima (jtd., kd., giu., j.d.o.o., d.o.o., d.d.)
- Zakon o obrtu (neko obrtništvo je uređeno tim zakonom, obrtnik)
- Zakon o zadrugama (zadruge)
- Zakon o obveznim odnosima (tu je uređeno ortaštvo)
- Zakon o javnom bilježništvu
- Zakon o reviziji
- Zakon o sudskom registru
- Zakon o osiguranju
- Stečajni zakon

OSLONCI ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

- Zakon o sudskom registru
- Zakon o javnom bilježništvu
- Zakon o reviziji
= ne može se osnovati niti jedno trgovačko društvo bez upisa
= upis u sudski registar je konstitutivan, što znači da društva nastaju samo upisom
= deklaratoran upis utvrđuje da obrt ispunjava neke uvjete, pr. sanitarni inspektor u slastičarni
Petar pan potvrdi da su ispunjeni uvjeti što se tiče higijene

O STRUKTUI I DONOŠENJU ZTD-a

= prije je postojao Zakon o poduzećima iz 1989.g. u koji su se uvela trgovačka društva u RH
= ZTD- e je donesen 23.12.1993., a stupio je na snagu 1.1.1995.
= taj zakon se sastoji od 6 dijelova:
- Zajedničke odredbe (trgovac, trgovac pojedinac, trgovačka društva, pravna osobnost, odgovornost
za obveze, tvrtka, sjedište, predmet poslovanja, zastupanje)
- Društva (jtd., kd. d.d., d.o.o., povezana društva, pripajanje i spajanje, podjele društva kapitala,
preoblikovanje)
- Gospodarsko interesno udruženje
- Inozemna trgovačka društva i inozemna ulaganja
- Kaznene odredbe
- Prijelazne i završne odredbe

NAČELA ZTD-a
- sva društva su pravne osobe (osim tajnog društva i ortaštva, podružnica i poduzeće nisu pravne osobe)
- Zakon usvaja normativni sustav (provjerava samo jesu li ispunjene pretpostavke za osnivanje, nema
odobrenja, tj.koncesije)
- Zakon ne razlikuje oblike vlasništva (nema društvenog/državnog vlasništva)
- Veliki zakon v. Mali statuti
- Objava upisa
- Standard dobre volje dosljedno primijenjen u svim pitanjima
- Zaštita članova društva i vjerovnika
- Zaštita manjine
- Numerus clausus → to su društva koja se mogu osnovati, koja su propisana Zakonom

4
PRAVA DRUŠTAVA I DRUGE GRANE PRAVA
Prava društava i Trgovačko ugovorno pravo  prije su bili jedna grana, ali temeljna razlika je to što je
pravo društava statusno (jer se bavi udruženjima), a trgovačko pravo se bavi odnosima društava (trgovac) s
drugima + pravnim poslovima (ugovorno).

Pravo društava i Građansko pravo  sve potječe iz građanskog prava, ako to ne regulira poseban zakon,
možemo se pozvati i na GP.

GP
TP PD
TUP VP

Pravo društava i Obiteljsko pravo  bračna stečevina, prava na temelju izvanbračne stečevine.
= pr. ako se ima obrt, većinom su žene vlasnici, jer imaju manje imovine na sebe

Imovinska masa

prava obveze

Pravo društava i Radno pravo  tko je s društvom u radnom odnosu, kakav je odnos između člana organa i
društva, što je s radnim odnosima zaposlenih u slučaju statusnih promjena pripajanja ili spajanja društava,
što je s radnim odnosima zaposlenih tada kada nositelj unosi svoje poduzeće u drugo društvo.
Pravo društava i Financijsko pravo  na društva se primjenjuju propisi kojima se uređuje financijsko tržište
(propisi o vrijednosnim papirima, burzama, investicijskim fondovima, preuzimanju dioničkih društava,
bankama).
Pravo društava i Privredno pravo  privredno pravo uređuje propise prisilnopravne naravi, njime se
zapravo postavljaju ograničenja autonomiji društava (propisi o zaštiti tržišnog natjecanja – Agencija za
zaštitu tržišnog natjecanja).
Pravo društava i Upravno pravo  ako je potrebno dobivanje suglasnosti, odobrenje ili čak dva akta
državnih organa bez kojeg se društvo koje se osniva radi toga ne može upisati u sudski registar. Ustavno
načelo slobode poduzetništva – ono je brana pretjeranom ulaženju države u djelovanju društava, što ona
najčešće čini donošenjem upravnih mjera pozivajući se pri tome i na to da time baš štiti interese društava.

5
 TRGOVAC

Trgovačko društvo (TD) Trgovac pojedinac (TP)

nabrojana - javno trgovačko društvo
su u - komanditno društvo
ZOO - gospodarsko interesno udruženje
- d.d.
- d.o.o. +
u trgovačka društva se još ubrajaju i slobodne djelatnosti (slobodna zanimanja)
kao što su: liječnici, glumci, odvjetnici, javni bilježnici,
stomatolozi, ali samo ako je POSEBNIM ZAKONOM
regulirano da mogu biti trgovci
pr. postoje 3 vrste odvjetništva:
▪ samostalni odvjetnički ured oni nisu trgovci, već
▪ zajednički odvjetnički ured posluju kako obrtnici
▪ odvjetničko društvo → ono se može osnovati kao j.d.o.o., d.o.o....
Što je s ostalim ustrojbenim oblicima????
- obrtnik
- individualni poljodjelci
- OPG NISU trgovci u smislu ZTD – a
- udruge
- zadruge
- ustanove
Zašto je bitno odrediti tko je trgovac?
- bitno je odrediti zbog toga što trgovac ima obveze, djeluje trajno, teško se ukida, nema mirovanja
- podmiruje obveze i davanja prema državi svaki mjesec, kao što su: porezi, doprinosi, PDV...
Tko je trgovac?
- trgovac može biti pravna osoba kao što je trgovačko društvo i fizička osoba kao što je trgovac pojedinac
OBRT – upisuje se u obrtni registar
TRGOVAC – upisuje se u sudski registar
KARAKTERISTIKE TRGOVAČKOG DRUŠTVA
- sva trgovačka društva su pravne osobe
- trgovačko društvo se može osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti
- trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelarnost
TRGOVAC
- trgovac je širi pojam od trgovca pojedinca, jer može biti i pravna i fizička osoba, dok je trgovac pojedinac
fizička osoba
Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja
dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. ( prema ZTD - u)
- iz te definicije sve pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene, te ako jedna od njih nedostaje ne radi
se o trgovcu, a te pretpostavke su:
- fizička/pravna osoba – to je ili TD ili TP
- samostalno – to znači da je trgovac nositelj svih prava i obveza, pr. ŠIK d.o.o. odgovara za
dugove, a ne vlasnik
- trajno - to znači da se svaki mjesec moraju podmiriti obveze i davanja prema državi, kao što su
porez, PDV, doprinosi
- gospodarska djelatnost - ne postoji podjela na gospodarske i negospodarske djelatnosti, nego
samo na glavne i sporedne (popis djelatnosti je uređen Odlukom o
nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007.g.)
- dobit

6
TRGOVAC POJEDINAC
Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o
obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac.
= fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu, znači ima otvoreni obrt:
- može tražiti da se upiše u sudski registar kao TP, ako njen godišnji prihod prelazi 2 milijuna kuna
- mora zatražiti taj upis, ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna
= svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski registar, gubi brisanjem iz njega (konstitutivan
učinak)
= prijava za upis u sudski registar trgovca pojedinca mora sadržavati:
- tvrtku
- sjedište
- predmet poslovanja trgovca pojedinca
- podatak o godišnjem prihodu
- naziv registra i broj gdje je bio upisan kao obrtnik
= trgovac pojedinac PRESTAJE:
- na temelju prijave
- po službenoj dužnosti
TRGOVAC POJEDINAC v. OBRTNIK
= obrtnik je svaka fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja dopuštenu gospodarsku djelatnost sa
svrhom postizanja dobiti, koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu
- TP ima status trgovca, OBRTNIK nema
- oboje su fizičke osobe, jedan obavlja djelatnost prema ZTD – u i upisan je u sudski registar, a drug
i po Zakonu o obrtu i upisan je u obrtni registar
- razlike su u odgovornosti
- razlike su u vođenju poslovnih knjiga
- razlike u sustavu oporezivanja
- važnost pitanja u nadležnosti ↔ prema čl. 34b ZPP ...u prvom stupnju između...pravnih osoba i
obrtnika, uključujući i trgovce pojedince u sporovima između obrtnika, ako se radi o sporu u vezi s
njihovom djelatnosti...

TRGOVAČKO DRUŠTVO
- tu postoje 2 pravna subjekta
 to su dva pravna subjekta, što znači da su odvojeni
 ukoliko se ŠIK d.o.o nalazi u dugovima, odgovara samo on, Jelena - dok se privatna imovina Jelene
koja je vlasnica ne može ŠIK do.o.o vlasnica jer su to 2 pravna subjekta

OBRT
- kod obrta je jedan pravni subjekt, što znači da u slučaju da se obrt nalazi u dugovima, a nema sredstava da
se namiri, može se dirati imovina vlasnika, ali prema novome, ne smije se dirati kuća u kojoj stanuje, niti
prostor u kojem se obrt obavlja
- pr. obrt Koki se nalazi u dugovima, a radnica koja tamo radi nije dobila plaću, ona se može namiriti iz
imovine vlasnice, primjerice ako ima ušteđevinu ili bilo što drugo, osim ono prethodno navedenog

TRGOVAC POJEDINAC
- kod trgovca pojedinca, također postoje dva subjekta, ali se za obveze odgovara kao i kod obrta
- zato što da bi se postalo TP, mora se imati prvo otvoreni obrt, pa tek onda ako ispunjava uvjete podnijeti
zahtjev da posluje kao TP

7
 PODRUŽNICA

Podružnica je dio trgovačkog društva ili trgovca pojedinca izvan njegova sjedišta koja se osniva radi trajnog
obavljanja djelatnosti, te je mogu osnovati trgovac pojedinac i trgovačko društvo.
 obrtnik NE MOŽE osnovati podružnicu jer definicija tako kaže te je mogu osnovati trgovac pojedinac i
trgovačko društvo.
pr. ako ŠIK d.o.o. u Osijeku ima sjedište, ne može u Osijeku imati podružnicu
pr. Lidl d.o.o. je u Njemačkoj, a u Hrvatskoj je osnovan Lidl podružnica Našice – ukoliko se dogodi
dakupimo sir u lidu i otrujemo se od toga, obraćamo se Lidlu u Njemačkoj, jer podružnica nije pravna
osoba, pa ne može odgovarati za dugove
Podružnica NIJE pravna osoba!!!! ↔ nego slijedi sudbinu svog osnivača, pa poslovanjem prava i obveze
stječe društvo, a ne podružnica
-zakon pravi razliku između podružnica domaćih i inozemnih osoba
OSNIVANJE PODRUŽNICE
1. DOMAĆE OSOBE
 osnivanje podružnice mora biti predviđeno aktom o osnivanju trgovačkog društva i trgovca
pojedinca

uvjeti osnivanja:
- akt o osnivanju TD i TP
- Odluka o osnivanju podružnice mora biti u obliku javnobilježničkog akta
- prijava
- registrirani sud u Osijeku gdje je sjedište i ukoliko je prijava uredna, taj zahtjev šalje u sud
u Zagreb gdje se želi osnovati podružnica
 u Odluci o osnivanju podružnice navode se:
- tvrtka i sjedište osnivača, te tvrtka i sjedište podružnice
- djelatnosti podružnice
- ime i prezime, odnosno imena i prezimena, OIB i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih
za zastupanje
2. INOZEMNO TRGOVAČKO DRUŠTVO
= to je ono trgovačko društvo koje je valjano osnovano po pravu zemlje u kojoj je registrirano sjedište
izvan RH
= inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu na području RH započeti s
obavljanjem djelatnosti dok ne osnuju podružnicu

obavljanjem djelatnosti se ne smatra pr. povremeno ili jednokratno obavljanje
djelatnosti,odnosno obavljanje pojedinog posla ↔ da li je riječ o trajnom
obavljanju djelatnosti ocjenjuje se prema okolnostima konkretnog slučaja
= pored općih pretpostavki koje se traže za osnivanje podružnice za inozemna trg. društva vrijede i
dodatna pravila, a to su:
- da je valjano osnovana i da postoji u zemlji u kojoj ima sjedište, te da tamo obavlja redovito
poslovanje
- da je za obavljanje poslova u RH odredila osobe ovlaštene za zastupanje koje u RH imaju
sjedište
- da je i osobama iz RH omogućeno osnivati podružnice – uvjet uzajamnosti

8
UPIS PODRUŽNICE U SUDSKI REGISTAR
= upisuje se u sudski registar suda sjedišta osnivača i sjedišta podružnice

no prilikom osnivanja Prijavu za upis podružnice u sudski registar
osnivač podnosi samo sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača
= nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud po službenoj dužnosti
registarskom sudu sjedišta podružnice primjerak prijave za upis s prilozima, izvornik ili ovjereni primjerak
rješenja o upisu na papiru ili elektroničkim putem u skladu s posebnim propisom, ako je sve u redu
= prijavi se prilaže odluka o osnivanju podružnice
= podružnica može uživati određeni stupanj samostalnosti u poslovanju ↔ to ovisi o odluci osnivača
- u prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti:
» tvrtka i sjedište osnivača, te tvrtka, sjedište i djelatnost podružnice
» podaci osoba ovlaštenih za zastupanje
 podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača ona
ima tvrtku (to je naziv)

PODRUŽNICA PRESTAJE brisanjem iz sudskog registra, ukoliko:

» osnivač donese odluku o prestanku
» osnivač prestane postojati ili ako trgovački pojedinac bude izbrisan iz trgovačkog registra

PREDSTAVNIŠTVO

= predstavništvo se odnosi SAMO na inozemna trgovačka društva (samo ga oni mogu osnovati)
= to je niži organizacijski oblik od podružnice
- strane osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost iz zemalja koje nisu članice Europske unije, odnosno
članice Europskog gospodarskog prostora, mogu osnovati predstavništvo u RH
Predstavništvo nije pravna osoba!!!!
= osniva se za poslove istraživanja tržišta i pripremne radnje, promidžbe i informativnih poslova
pr. IKEA – Švedska → u RH su osnovali predstavništvo kako bi mogli istražiti kakvo je ovdje tržište, što se
traži, da li je bolje proizvoditi namještaj od jasena ili hrasta, itd... Ali ona ovdje ne možejoš prodavati svoje
proizvode, jer je predstavništvo, a da je podružnica onda bi mogla
= predstavništvo se upisuje u registar predstavništva stranih osoba koje vodi Ministarstvo gospodarstva

9
 PODUZEĆE

poduzeće prema ZTD – u

- ZTD izrijekom ne određuje što je poduzeće, ali se taj pojam nikako ne može poistovjetiti s pojmom
trgovca iz ZTD - a
- čl. 23. određuje da se tvrtka trgovačkog društva može prenijeti na drugoga zajedno s poduzećem ilibitnim
pretežitim dijelom poduzeća
- čl. 30., st.2 određuje da će se u sudski registar upisati i kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije
prijave dokaže da je ranije prijavljenu tvrtku koristio kao oznaku svog poduzeća
- čl. 55. kaže da je trgovački punomoćnik ovlašten voditi cijelo poduzeće ili dio poduzeća trgovačkog
društva
= to jedan ustrojbeni oblik trgovačkog društva koji nema pravnu osobnost i u kojem se obavlja jedan dio
gospodarske djelatnosti  što znači da može imati:
- odjele
- pogone
- podružnice
- druga poduzeća

to znači:
- u pravne odnose ulazi nositelj poduzeća
- poduzeće je podređeno svom nositelju, pripada mu i bez njega
ono ne može postojati, niti poslovati
- nositelj može biti i pravna i fizička osoba
= poduzeće se može prodati
= jedno trgovačko društvo može imati i više poduzeća (npr. tvornicu za preradu repe, mljekaru, tvornicu
električne opreme)
= ne upisuje se u sudski registar, već pravna osoba kojoj pripada
= nije pravna osoba, već ustrojbeni oblik, imovinska i radna cjelina, trajni gospodarski podhvat
Poduzeće NIJE pravna osoba!!!! (prema ZTD - u)
pr. postoji Spačva d.d. i njoj je sjedište u Vinkovcima
- ona materijal dovozi iz Gorskog Kotara i šalje u Vinkovce, a u tom Gorskom Kotaru je pogon i zato je u
Gorskom Kotaru PODUZEĆE (jer tako kaže i sama definicija)

RASPOLAGANJE PODUZEĆEM
= nositelj raspolaže poduzećem, ali to ne čini upisom u sudski registar, jer se poduzeće ne upisuje u sudski
registar
= poduzeće kao cjelina ne može biti predmetom zaloga, mogu se dati pojedine stvari i prava (lebdeće
založno pravo)

DUE DILLIGENCE
= ispitivanje stanja poduzeća prije prodaje poduzeća
= due dilligence postupak označava postupak procjene vrijednosti i stanja poduzeća prije njegove prodaje
takav postupak obuhvaća ispitivanje stanja i svih okolnosti u svezi s poduzećem koje su relevantne da ih
se unese u ugovor
= neki od podataka koji se utvrđuju: stanje u zemljišnim knjigama (pr. tereti na nekretninama), zalihe na
skladištu, stanje opreme, sudjelovanje u drugim društvima...

10
 PREDDRUŠTVO

= nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta u preuzimanjem svih dionica od
strane osnivača trgovačkog društva
NIJE pravna osoba i stoga ne može stjecati pravo i preuzimati obveze
= privremena je obveznopravna zajednica čije je trajanje vremenski ograničeno
= ne upisuje se u sudski registar, a prestaje po sili zakona, upisom trgovačkog društva u sudski registar
= IMOVINA preddruštva je zajednička, nepodjeljena imovina svih članova (osnivača), tako da bi za nastale
obveze članovi preddruštva odgovarali neograničeno, solidarno i cijelom svojom imovinom
- za obveze koje su preuzete za trgovačko društvo odgovara:
» pojedinac osobno ako ih je sam preuzeo
» više osoba koje odgovaraju solidarno i ograničeno cijelom svojom imovinom

= upisom u sudski registar preddruštvo prestaje postojati

sudski registar

pr. nama je svejedno od koga ćemo se namiriti, pa se primjerice namirujemo od njega

za obveze koje su nam dužni, a on će od ostalih tražiti da mu vrate njihov dio, koji je
on dao umjesto njih

- djeluje na tržištu prije upisa, jer treba pripremiti prostor, stvari...

- društveni ugovor = 2 osnivača ili više
izjava o osnivanju = 1 osnivač

11
 OBRT I OBRTNIK

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa
svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem uslugana
tržištu. (nema organe, nije pravna osoba i ima vlasnika)
Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može
koristiti i radom drugih osoba.
NOVI Zakon o obrtu je stupio na snagu 10. 12. 2013.
on propisuje:
- sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta
- vrste obrta
- prava i obveze obrtnika
- obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta
- institut domaće radinosti i sporednog zanimanja
- pravna osoba koja obavlja obrt
- organiziranost obrta
- upravni nadzor i druga pitanja koja su važna za obavljanje obrta

NOVINE KOJE SE UVODE ZAKONOM

- ograničenje odgovornosti obrtnika kod ovrhe
- pomaganje u obrtu
- prijenos obrta kod odlaska obrtnika u mirovinu
- visina obveznog komorskog doprinosa
- prelazak pomoćničkih ispita u nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje
= 2 ili više osoba mogu osnovati obrt, ali sklapaju ugovor o ortaštvu u obliku javnobilježničke isprave
= kod obrta je jedan pravni subjekt, što znači da u slučaju da se obrt nalazi u dugovima, a nema sredstava da
se namiri, može se dirati imovina vlasnika, ali prema novome, ne smije se dirati kuća u kojoj stanuje, niti
prostor u kojem se obrt obavlja
- pr. obrt Koki se nalazi u dugovima, a radnica koja tamo radi nije dobila plaću, ona se može namiriti iz
imovine vlasnice,primjerice ako ima ušteđevinu ili bilo što drugo, osim onoga prethodno navedenog

VRSTE OBRTA
- slobodni obrt – kao uvjet ne traži se ispit o stručnoj osposobljenosti, niti majstorski ispit
- vezani obrt – kao uvjet se traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća stručna sprema i majstorski
ispit
- povlašteni obrt – njega obrtnik ili pravna osoba smije obavljati samo na temelju povlastice, odnosno
dozvole koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o djelatnosti

za obavljanje slobodnog i vezanog obrta obrtnik mora imati

obveznicu, a za povlašteni i obrtnicu i povlasticu odnosno dozvolu
SEZONSKI OBRT
= može se obavljati nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost
nadležnog ministra, ovisno o djelatnosti obrta
= obrt se može obavljati kao sezonski obrt najdulje 6 mj. unutar jedne kalendarske godine
= upisuje se u obrtni registar, te obrtnik ne smije sezonski obavljati obrt izvan upisanog razdoblja
- prednosti:
- samo se u vrijeme trajanja sezonskog obrta plaćaju doprinosi
- nije potrebno svake godine iznova prijavljivati obavljanje djelatnosti obrta, jer se sezonski obrt trajno
upisuje u obrtni registar

12
TVRTKA I SJEDIŠTE OBRTA
= tvrtka je ime pod kojim obrt posluje  ime obrta treba upućivati na djelatnost koja će se obavljati
= tvrtka sadrži:
- naziv obrta
- oznaku obrta
- ime i prezime obrtnika i sjedište
- može sadržavati i posebne oznake
= sjedište obrta je mjesto u kojem se obrt obavlja
- ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi
- ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište
- obrtnik može imati samo jedno sjedište
- sjedište se može promijeniti
= izdvojeni pogon je jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obrt obavlja ili koji služi za
obavljanje obrta, a nalazi se izvan mjesta sjedišta obrta koji mora udovoljavati propisanim uvjetima glede
uređenja prostora i opreme u kojem se obavlja registrirana djelatnost
izdvojeni pogon mora imati poslovođu koji ispunjava uvjete za vrstu obrta koji
obavlja, pr. Kod vezanog obrta poslovođa mora imati majstorski ispit

 Ima li obrt tvrtku?

- ima, a može imati i izdvojeni pogon, ali izvan mjesta sjedišta
VRSTE UPISA U OBRTNI REGISTAR
= obrt se upisuje u Središnji obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje u red državne uprave u Županiji
odnosno ured grada Zagreba
= upisom obrta u obrtnički registar, obrtnik je dužan započeti s obavljanjem obrta u roku od godinu dana od
dana izdavanja obrtnice, u protivnom se obrt gasi
- prijava za upis u obrtni registar sadrži osnovne podatke o obrtu i registriranom tijelu, vrsti upisa u obrtni
registar, tvrtki i vlasniku obrta, stručnoj osobi, te podatke koji nisu obveznii: telefon, faks, email
- prijava za upis izdvojenog pogona u obrtni registar sadrži osnovne podatke o izdvojenom pogonu, nazivu
i sjedištu pogona, te o poslovođi pogona
- prijava za upis ortaka u obrtni registar sadrži osnovne podatke o ortaku poput zanimanja, prebivališta,
boravišta, matičnog broja ortaka...
- u ovom registru j ematični broj jednak matičnom broju vlasnika, jer za obveze odgovara obrtnik
- dokumenti koji su potrebni za upis obrta u obrtni registar
- prijava za upis u obrtni registar
- registarski list RL 1 – podaci o obrtu
- registarski list RL 2 – podaci o izdvojenom pogonu (samo ako ima izdvojenih pogona)
- registarski list RL 3 – podaci o djelatnostima
- tiskanica 1 – podaci o vlasniku obrta
- presliku osobne iskaznice (za hrvatske državljane)
- presliku putne isprave i potvrdu o prijavi boravišta u RH na određenoj adresi (samo za strane
državljane)

Uz prijavu će ovisno o pojedinačnom slučaju, biti potrebno priložiti još i druge isprave i dokaze npr.
potvrdu o radnoj sposobnosti ako je za konkretnu djelatnost ona potrebna, potvrdu o osposobljenosti,
majstorskom ispitu ili svjedodžbu ili izjavu onoga tko prijavljuje obrt da će zaposliti radnika s
odgovarajućom stručnom spremom...

13
POČETAK OBAVLJANJA OBRTA
- Fizička osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje obrta, postaje obrtnikom kad se upiše u obrtni registar
(rješenje o upisu obrta u obrtni registar).
- Ipak ishođenje rješenja o upisu u obrtni registar ne znači i pravo na obavljanja obrta, jer se obrtnikunakon
upisa u obrtni registar daje grace period u roku od 1 godine u kojem je dužan pribaviti rješenje o ispunjenju
minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanjem obrta od nadležnog tijela (u tom grace periodu od max. godine
obrtnik je oslobođen plaćanja poreza i doprinosa).
- Tek u trenutku pravomoćnosti rješenja o ispunjenju minimalnih tehničkih uvjeta obrtnik može započeti s
obavljanjem rada i taj dan se smatra kao dan početka obavljanja obrta.
- Ukoliko obrtnik ne pozove nadležno tijelo da utvrdi jesu li ispunjeni minimalni tehnički uvjeti za
obavljanje obrta u roku od jedne godine od upisa u obrtni registar, obrt se gasi po sili zakona.
- Prijava početka obavljanja obrta se podnosi nadležnom uredu najkasnije osam dana prije početka
obavljanja obrta, koji o tome izvještava odgovarajuće inspekcije.

POSLOVANJE OBRTA (samostalno, vođenje obrta putem poslovođe, zajedničko obavljanje obrta)
1. SAMOSTALNO
= obrtnik može slobodni i vezani obrt voditi sam ili putem stručnog poslovođe koji mora biti u radnom
odnosu kod obrtnika
njemu bez obveze zasnivanja radnog odnosa u obavljanju obrta mogu pomagati i članovi obiteljskog
kućanstva koje čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju
prihode na drugi način i troše ih zajedno
= ako se radi o obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj
odsutnosti mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odnosno položeni majstorski ispit
2. VOĐENJE OBRTA PUTEM POSLOVĐE
= obrtnik može slobodni ili vezani obrti voditi i preko poslovođe, koji mora biti u radnom odnosu kod
obrtnika i ispunjavati opće i posebne uvjete za obavljanje obrta sukladno Zakonu o obrtu
= poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika i upisuje se u obrtni registar
3. ZAJEDNIČKO OBAVLJANJE OBRTA
= dvije ili više fizičkih osoba, mogu radi zajedničkog obavljanja gospodarskih djelatnosti obrta osnovati
zajednički obrt koji će poslovati pod zajedničkom tvrtkom, s time da svoje međusobne odnose reguliraju
pisanim ugovorom o ortaštvu koji je ovjeren kod javnog bilježnika i mora se priložiti prilikomprijave za upis
u obrtni registar
= ako se radi o vezanim obrtima, jedan od ortaka mora ispunjavati posebne uvjete (posjedovanje
odgovarajuće stručne osposobljenosti, odnosno položenog majstorskog ispita)
= ako jedan od ortaka pristupi ili istupi iz zajedničkog obrta obavljanje obrta se nastavlja, a nastalu
promjenu je potrebno prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji/uredu Grada ZG
= takav obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom
= radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta 
fizička osoba može biti nositelj samo jednog obrta, u drugom može biti jedino suvlasnik
= ugovor o ortaštvu je reguliran Zakonom o obveznim odnosima

prema tom Zakonu ortaštvo je: "Zajednica osoba i dobara u kojoj se dvije ili više osoba
uzajamno obvezuju uložiti svoj rad i / ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja.“

14
ODGOVORNOST OBRTNIKA ZA OBVEZE NASTALE U OBRTU
= za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom, s time da je
uvedena novost da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može provesti:
- na onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao
gospodarsku djelatnost, te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske
djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstava za život
- na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih
potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati
= iznimno, ako je obrtnik sam ugovorio založno ili slično pravo na nekretninama radi osiguranja tražbine,
tada se i te nekretnine mogu ovršiti

PRIJENOS OBRTA
- Prijenos obrta kod odlaska obrtnika u mirovinu
= obrtnica se može prenijeti na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi koji postaju nositelji svih
prava i obveza obrta  to znači da pravni slijednik ne mora ulaziti u zajednički obrt sa postojećim
obrtnikom koji odlazi u mirovinu, nego se obrt može prenijeti neposredno
- Poslovanje obrta nakon smrti vlasnika
= nakon smrti obrtnika obrtnica se može prenijeti na:
» njegove nasljednike
» poslovođu koji ispunjava opće i posebne uvjete za obavljanje obrta
= privremeni poslovođa se upisuje u Obrtni registar, te je dužan voditi obrt pažnjom dobrog
gospodarstvenika za račun nasljednika obrtnika
- odluku o nastavku vođenja obrta do prijenosa obrta nasljednici su dužni prijaviti mjesno nadležnom
uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana
smrti obrtnika, ako to ne naprave obrt se gasi po sili zakona
- ako nasljednici žele prenijeti obrt na sebe nakon smrti obrtnika, dužni su to prijaviti mjesno nadležnom
uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba u roku od 30 dana od okončanja
ostavinskog postupka
= županijski ured za gospodarstvo/ured Grada Zagreba donosi rješenje, te upisuje prijenos obrta i nastavak
vođenja obrta u obrtni registar ako nasljednici umrlog obrtnika, bračni drug ili djeca, propuste rok od 60
dana, gube pravo na prenošenje obrta, a obrt prestaje po sili Zakon

PRIVREMENA OBUSTAVA POSLOVANJA OBRTA

= obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta:
» u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvještava mjesno nadležni ured državne uprave u županiji,
odnosno ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave
» u trajanju do tri godine (rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života,
odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a
pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje)
= za vrijeme privremene obustave, obrtnik je dužan predati obrtnicu u mjesno nadležni ured državne uprave
u županiji, odnosno ured Grada Zagreba  o ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano
izvijestiti mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba najkasnije u roku
od 7 dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta

15
PRESTANAK OBRTA
1. ODJAVOM
= zahtjev za odjavu obrta + obrtnicu odnijeti u mjesno nadležni ured državne uprave u županiji/ Ured
GradaZagreb koji rješenjem utvrđuje prestanak obrta i po pravomoćnosti rješenja i briše obrt iz obrtnog
registra
2. PO SILI ZAKONA
= obrt po sili zakona prestaje:
- smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na
- ako nasljednici obrtnika propuste rok za prijenos obrta (60 dana od smrti obrtnika)
- ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano
s obavljanjem obrta
- ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice
- ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od
3 mj.
- ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave
obavljanja obrta

PREDNOSTI OBRTA
- jednostavnost osnivanja - postupak registracije i niski troškovi osnivanja
- mogućnost brzog početka obavljanja djelatnosti nakon podnošenja zahtjeva za registraciju obrta – ured
izdaje obrtnicu u roku od 15 dana
= ako se registrira d.o.o. poslovanje može započeti tek po primitku rješenja Trgovačkog suda da je upisom u
registar d.o.o. steklo pravnu i poslovnu sposobnost
- za obrt nije propisan temeljni kapital niti temeljnu ulozi - za osnivanje d.o.o. a potreban je minimalni
temeljni kapital u iznosu od 20.000,00 kn
- jednostavnost vođenja poslovnih knjiga
- poduzetnička plaća se ne isplaćuje
- raspolaganje gotovim novcem - u svakom trenutku = za razliku od d.o.o.-a čije se kompletno poslovanje
odvija preko žiro-računa
- jednostavnost izrade godišnjeg obračuna – porezne prijave

NEDOSTACI OBRTA
- obrt obuhvaća znatno manje područje djelatnosti nego trgovačko društvo
- potrebna je određena stručna sprema, majstorski ispit ili ispit osposobljenosti za određene djelatnosti
- porezni tretman obveznika poreza na dohodak u odnosu na obveznike poreza na dobit

16
 ELEMENTI INDIVIDUALIZACIJE

Elementi individualizacije su:

1. tvrtka
2. predmet poslovanja
3. sjedište
1. TVRTKA
= tvrtka ili naziv
= tvrtka je ime pod kojom trgovac pojedinac ili trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom
prometu kao i u odnosima pred vlašću, sudovima i drugdje
= tvrtku imaju i obrt, podružnica, trgovačka društva, trgovac pojedinac
= tvrtka mora imati SVOJE ime, pravni oblik, predmet poslovanja, a u slučaju da je u stečaju ili likvidaciji
to treba naznačiti, oznakom u „stečaju“ ili „likvidaciji“ i tako se upisuje u sudski registar
pr. Konzum d.d. za trgovinu u stečaju
OBRT NIKADA NE IDE U LIKVIDACIJU, ali može u stečaj!!
to je tvrtka/naziv to je pravni oblik

 Napišite tvrtku za ortaštvo? Ne postoji.

ODREĐENJE I PROMJENA TVRTKE

= tvrtka se određuje temeljnim aktom društva:
» izjavom o osnivanju
» društvenim ugovorom ili statutom društva koja se daje u prijavi za upis u sudski registar
= mijenja se na način predviđen u temeljnom aktu kojim se tvrtka određuje
= u sudski registar se upisuje tvrtka i svaka naknadna promjena tvrtke

TEMELJNI AKT
DRUŠTVA
(njime se određuje
tvrtka društva
prilikom osnivanja
društva kao i načini
promjene tvrtke).
PRIJAVA
za upis u sudski
registar UPIS U SUDSKI
(prilikom promjene tvrtke REGISTAR
prijavu podnosi uprava Prilikom osnivanja i svaka
trgovačkoga društva, promjena
odnosno članovi koji (!!! Obrt se upisuje u obrtni
upravljaju društvom.) registar)

= trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč istupanju nekih članova iz društva ili
pristupanju novih članova u društvo

nastavlja poslovati i bez promjene tvrtke i ako član društva čiji su

ime ili tvrtka sadržani u tvrtki društva, promijeni svoje ime ili tvrtku
= u slučaju istupa iz društva ili smrti člana društva čije je ime sadržano u tvrtki, trgovačko društvo može
nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako za to dade pristanak taj član društva, a ako je umro, njegovi
nasljednici

17
NAČELA TVRTKE

- načelo istinitosti/stvarnosti
- podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti
- tvrtka treba odgovarati stvarnosti i ne smije nas dovoditi u zabludu
- načelo javnosti
- poslovanje nije tajno, nego u svakom trenutku možemo otići u registar i tamo pitati što nas zanima
- načelo jedinstvenosti
- svaki dio trgovačkog društva ili trgovca pojedinca mora poslovati pod istom tvrtkom (nazivom), s
tim da joj se može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu društva
- načelo isključivosti i načelo različitosti
- u isti sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se
jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke  sud na to pazi po službenoj dužnosti
- ako je u sudskom registru u koji treba upisati tvrtku podružnice takva tvrtka već upisana, tvrtka
podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane
tvrtke
- sastavnice tvrtke moraju biti takve da ne stvaraju zabunu kod drugih trgovačkih subjekata i potrošača
- načelo prvenstva
- ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne
razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena
- iznimno će se upisat kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme
podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga
poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije
podnositelja ranije prijave trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je
upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov položaj u
tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni može
TUŽBOM zahtijevati da druga osoba:
-prestane upotrebljavati tu tvrtku,
-da se tvrtka te druge osobe izbriše iz sudskog registra,
- te da ju se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke
» načelo zakonitosti
- kada se tvrtka upisuje u registar, mora se upisati u skladu sa ZTD – om
- sud će odbiti upis u registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ZTD – a

TVRTKA TRGOVCA POJEDINCA

= tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo ime i prezime, te mora sadržavati naznaku »t.p.«
= na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki
trgovačkoga društva

TVRTKA PODRUŽNICE
= podružnica može poslovati pod svojom tvrtkom
= tvrtka podružnice mora sadržavati:
- tvrtku ili skraćenu tvrtku trgovačkoga društva
- naznaku djelatnosti podružnice
- riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici
= na tvrtku podružnice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki trgovačkoga
društva
pr. ŠIK d.o.o. podružnica Split (primjer tvrtke za podružnicu)

18
SADRŽAJ TVRTKE
= tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku
predmeta poslovanja društva
= uz prethodno navedene sastojke:
- tvrtka javnoga trgovačkog društva mora sadržavati riječi »javno trgovačko društvo« ili naznaku »j.t.d.«
- tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati riječi »komanditno društvo« ili oznaku »k.d.«
- tvrtka dioničkoga društva mora sadržavati riječi »dioničko društvo« ili oznaku »d.d.«
- tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi »društvo s ograničenom
odgovornošću « ili oznaku »d.o.o.«
- tvrtka gospodarskoga interesnog udruženja mora sadržavati na početku ili na kraju riječi: »gospodarsko
interesno udruženje« ili oznaku GIU
= ako je član u javnom trgovačkom društvu ili komplementar u komanditnom društvu neko društvo, u tvrtki
se mora navesti tvrtka ili skraćena tvrtka tog društva

SKRAĆENA TVRTKA
= trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku
= skraćena tvrtka mora sadržavati karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika trgovačkoga društva
= ona se upisuje u sudski registar

JEZIK TVRTKE
= tvrtka trgovačkoga društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski
brojevi
= tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime, odnosno tvrtku
društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u RH, odnosno njegova društva registriranog u RH ili ako su
uobičajene u hrvatskom jeziku ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku ili ako se radi o
riječima na mrtvom jeziku
tvrtka se u sudski registar može upisati i u prijevodu na jedan ili više stranih jezika

SASTOJCI SADRŽAJA TVRTKE

-obvezni sastojci tvrtke
- ime – izbor imena je slobodan, ali je potrebno voditi računa o sljedećim ograničenjima: korištenje
imena država i međunarodnih organizacija, te grbova i zastava država  samo uz suglasnost Vlade
RH ili drugog državnog tijela koga ona ovlasti i korištenje tuđih osobnih imena koje je moguće samo
uznjihovu suglasnost
- pravni oblik – radi li se o TP ili TD (d.o.o., d.d., j.d.o.o., k.d., giu)
- predmet poslovanja – tvrtka treba služiti da se sažeto iznese ono što karakterizira odnosnog
subjekta u odnosu prema ostalim subjektima s kojima dolazi u doticaj
- oznaka društva u stečaju ili likvidaciji
- sjedište
- fakultativni sastojci tvrtke
= to su neobvezni sastojci
= oni doprinose većoj različitosti u odnosu na druge tvrtke  kratice, riječi, slike i dr.  oni moraju
odgovarati stvarnom stanju

19
ZAŠTITA TVRTKE
Zaštita tvrtke u parničnom postupku
= zaštita se ostvaruje podnošenjem tužbe nadležnom sudu protiv drugog trgovca, koji je kasnije
prijavio svoju tvrtku kod drugog ili istog suda u sljedećim slučajevima:
- kada uporabom tvrtke vrijeđa njegova prava
- ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici
- postoji opasnost da će njegova prava ili položaj u tržišnoj utakmici biti povrijeđeni ili ugroženi
- kada se drugi trgovac uporabom tvrtke koristi poslovnim ugledom drugog trgovca ili ga
prisvaja
= pr. ako mene netko preduhitrio i već se upisao u tom slučaju idem u parničnu zaštitu tvrtke
Zaštita tvrtke u izvanparničnom postupku
- zaštita tvrtki u istom trgovačkom registru
- sud ovo provodi po službenoj dužnosti
- ograničen je doseg zaštite s obzirom da ga sud provodi sam u odnosu na upis tvrtki u isti registar
, ali ne i u drugi
- ako se sudu radi upisa u registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se jasno ne razlikuju sud će upisati
onu tvrtku koja je ranije prijavljena (načelo prvenstva)
- iznimno, sud će upisati kasnije prijavljenu tvrtku ako podnositelj prijave dokaže da je u vrijeme
podnošenja prijave tu tvrtku odnosno njezine bitne sastojke upotrebljavao kao robni ili uslužni žig za
označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave
- zaštita se pruža ranije prijavljenoj tvrtki
- tužbeni zahtjev je usmjeren na:
- zabranu uporabe tvrtke
- na brisanje tvrtke iz registra
- naknadu štete zbog nepovlasne uporabe tvrtke
Zaštita tvrtke u kaznenom postupku
- pokušaj protupravne uporabe kao i sama uporaba tuđe tvrtke kažnjiva je po Kaznenom zakonu
- neovlaštena uporaba tuđe tvrtke
Tko neovlašteno uporabi tuđu tvrtku ili u nju unese obilježja koja stvaraju zabunu glede
predmeta poslovanja trgovačkog društva, identiteta ili povezanosti s drugim društvom i na taj način
pribavi imovinsku korist ili prouzroči štetu kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

20
 2. PREDMET POSLOVANJA

Predmet poslovanja je ukupnost djelatnosti s kojima se društvo bavi. (sloboda je u određivanju predmeta
poslovanja)
= predmet poslovanja predstavlja skup svih djelatnosti kojima se trgovac bavi
= TD ili TP samostalno i trajno obavljaju jednu ili više gospodarskih djelatnosti
= predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim
ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva
= predmet poslovanja trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar s naznakom djelatnosti koje ga čine
-trgovačko društvo može obavljati djelatnosti UPISANE u sudski registar
= sloboda izbora i obavljanja svake dopuštene djelatnosti (sve koje nisu zabranjene zakonom ili suprotne
moralu društva)
= iznimno samo određene vrste društva mogu obavljati određene djelatnosti (pr. u području osiguranja,
bankarskih poslova)
-djelatnosti članovi društva NAVODE u aktu o osnivanju
- ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti,
dozvole ili drugog akta nadležnog tijela, upis te djelatnosti u sudski registar provest će se samo na temelju
prethodne suglasnosti ili dozvole toga nadležnog tijela
= postoji podjela na glavne i sporedne djelatnosti (ne postoji podjela na gospodarske i negospodarske
djelatnosti)
pr. ŠIK d.o.o. za krojačke usluge
šivanje
skraćivanje to su GLAVNE djelatnosti, dok nabava materija za šivanje
popravci može bit SPOREDNA djelatnost
= recimo da ŠIK d.o.o. sklopi ugovor s KOKI obrt o prodaji čokoladi

to se smije napraviti po DOKTRINI ULTRA VIRES = koja kaže da
će biti valjani ugovor i ako se sklopi izvan predmeta poslovanja
 Koliko djelatnosti može obavljati jedno trgovačko društvo?
- jedno trgovačko društvo može obavljati onoliko djelatnost koliko stane u obrtnicu

3. SJEDIŠTE

= sjedište trgovačkoga društva je mjesto u RH:

- u kojemu je uprava društva
- odakle se upravlja poslovima društva
- mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost

a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno
statutom društva ↔ društvo svojim aktima može odrediti sjedište koje želi
= tu se radi o stvarnom sjedištu, tj. onom odakle društvo doista djeluje
= na temelju prijave trgovačkog društva promjena njegova sjedišta se upisuje u sudski registar
SJEDIŠTE JE SAMO JEDNO!!!!!!!!!!!

21
 SUDSKI REGISTAR

= vode ga TRGOVAČKI SUD i dio je izvanparničnog odjela

= prije nego što nešto idemo osnovati, možemo nazvati Trgovački sud i pitati za ime, pa nam oni ime mogu
rezervirat par dana
SUDSKI REGISTAR je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima upisa za koje je zakonom
propisan upisa u taj registar.
U TRGOVAČKI REGISTAR se upisuju svi trgovci i svi podaci određeni zakonom.
= sudski registar se sastoji od 2 knjige:
- glavna knjiga → osnovni podaci o subjektima upisa propisane zakonom
- zbirka isprava → sadrži dokaze bitne za upis podataka, te se upisuju dokazi da smo sve donijeli,
ugovor o osnivanju, punomoć...

te dvije vrste se vode u pisanom i elektronskom obliku

SUBJEKTI UPISA:
- j.t.d. - k.d.
- giu - d.d.
- d.o.o. - trgovac pojedinac
- ustanove - zajednice ustanova
- javno društvo za osiguranje - dr. osobe za koje je upis propisan zakonom
(pr. udruge, podružnice...)

NAČIN UPISA
= upis se obavlja na temelju odluke registarskog suca
= upis u sudski registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to
predviđeno zakonom

postupak upisa je hitan
= registarski sud je dužan predmete uz jednake uvjete rješavati redoslijedom kojim su primljeni na sud

FUNKCIJE REGISTRA su:

- kontrolna – prema tome sud ima pravo provjere
- javna – svatko ima pravo uvida u registar
- svrha sudskog registra – svrha je da služi postizanju sigurnosti u pravnom prometu

POSTUPAK UPISA
= potrebna je prijava i ispitivanje prijave
= ispituje se je li prijava potpuna, da li sadrži sve propisane podatke, odobrenja, izvješća revizora, itd...
= u sudski registar se upisuje:
- OIB
- tvrtka
- sjedište
- predmet poslovanja
- osobe ovlaštene za zastupanje
- pravni odnosi
- zabilježbe
- financijska izvješća

22
NAČELA SUDSKOG REGISTRA
- načelo javnosti
- sudski registar je javna knjiga
- svatko može pregledavati što se nalazi u sudskom registru bez dokazivanja pravnog interesa
- na tom se načelu temelji funkcija registra, te služi svim sudionicima pravnog prometa
- bitna pretpostavka za primjenu ovog načela je načelo obvezatnosti
- načelo jedinstvenosti
- sudski registar se u cijeloj državi vodi na jedinstven način
- za cijelu državu se uspostavlja jedinstvena baza podataka u koju se unose podaci iz svih sud.
registra
- propisi o sudskom registru su jedinstveni i morali bi ih svi trgovački sudovi primjenjivati na isti
način
- načelo obvezatnosti upisa
- podaci predviđeni zakonom obvezno se upisuju, po službenoj dužnosti
- za podnošenje prijave za upis propisan je rok od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za
upis
- načelo zakonitosti
- po zakonu samo dužni prijaviti određene podatke
- u sud. registar se upisuju samo osobe određene zakonom, kao i podaci  glede toga sudionicima
upostupku nije ostavljena nikakva autonomija
- načelo stvarnosti
- podatke koje priložimo u sudski registar, moraju odgovarati istini, stvarnom stanju (načelo
istinitosti)
- sud je ovlašten odrediti i ročište kada je potrebno razjasniti bitne činjenice
- načelo prvenstva – tko je prvi podnio prijavu ima prednost
-upis u sudski registar Trgovački sud objavljuje u „NARODNIM NOVINAMA“

ODLUKE SUDA POVODOM UPISA

= rješenje kojim odlučuje o upisu (uvod, izrjeku, obrazloženje)

= sud donosi zaključak kada je prijava nepotpuna, kada odbacuje prijavu za upis, traži dopunu i sl.
U SUDSKI REGISTAR SE NE UPISUJE:

- obrtnik  on se upisuje u obrtni registar

- OPG
- preddruštvo
- tajno društvo ne upisuju se jer su obvezno pravna osnova
- ortaštvo
- udruge
 Da li se Pravni fakultet upisuje u sudski registar?
Upisuje se u sudski registar, zato što je ustanova. U registar se upisuje i Dinamo, klubovi, ustanove,
zadruge.
d.d. prijavu u sudski registar
d.o.o. podnosi UPRAVA
komanditno društvo → prijavu u sudski registar podnose KOMPLEMENTARI
javno trgovačko društvo → prijavu u sudski registar podnose SVI ČLANOVI DRUŠTVA

23
 ZASTUPANJE

Pravne osnove za zastupanje:

- zakon (prokura)
- punomoć (očitovanje volje zastupanog)
- statut, društveni ugovor ili pravila pravne osobe, akt nadležnoga tijela

Zastupanje trgovačkih društava po ZTD – u:

= odredbe kojima se manifestira poslovna sposobnost pravnih osoba su predviđene ZTD – om:
1. zastupanje po zakonu
2. zastupanje po punomoći
3. zastupanje temeljem statuta ili akta nadležnog tijela

1. ZASTUPANJE PO ZAKONU

= ovlast za zastupanje trgovačkog društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik društva određene
ZTD – om, a to su:
- JTD – svi članovi
- KD – komplementari
- d.d., d.o.o. i GIU – uprava
- zadruge – upravitelj ...

0sobe koje zastupaju trgovačko društvo kao i eventualna ograničenja njihovih
ovlasti ako djeluju prema trećim osobama, upisuju se u sudski registar

= te osobe ovlaštenje za zastupanje crpe iz samog zakona

= za te osobe vrijedi pravilo o zabrani sklapanja ugovora sa samim sobom
= zakonski zastupnik trgovačkog društva ne može bez posebne ovlasti trgovačkog društva nastupati kao
druga ugovorna strana tj. sklapati ugovore s društvom:
- u svoje ime i za svoj račun
- u svoje ime i za račun druge osobe
- u ime i za račun druge osobe

24
 2. ZASTUPANJE PO PUNOMOĆI

= odredbe o zastupanju kao pravnom poslu su u ZOO od čl. 308. – 318.:

= ugovor kao i drugi pravni posao može se sklopiti ili poduzeti i preko zastupnika
= ovlaštenje za zastupanje temelji se na:
- zakonu
- statutu
- društvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe
- aktu nadležnog državnog tijela ili na očitovanju volje zastupanog (punomoć)

Učinci zastupanja
- ugovor koji sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlaštenja obvezuje neposredno
zastupanog i drugu ugovornu stranu
- zastupnik je dužan obavijestiti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne učini, ugovor
proizvodi pravni učinak za zastupanog i drugu stranu ako je ona znala ili je iz okolnosti mogla zaključiti da
on istupa kao zastupnik
- zastupnik ne može prenijeti svoja ovlaštenja na drugog, osim kad mu je to dopušteno zakonom ili
ugovorom
iznimno, on to može ako ga okolnosti sprječavaju da posao obavi osobno,
a interesi zastupanog zahtijevaju neodgodivo poduzimanje pravnog posla
- kad zastupnik prekorači granice ovlaštenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoračenje
ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovito potreban da se
ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrat će se da je odobrenje odbijeno
- odobrenje ima povratni učinak ako strane ne odrede drukčije
- ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za štetu koju je druga strana
pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoračenje ovlaštenja

Sklapanje ugovora od strane neovlaštenih osoba

= ugovor koji neka osoba sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja
obvezujeneovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri
= strana s kojom je ugovor sklopljen može zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku
očituje odobrava li ugovor

ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni
sklopljen

25
PUNOMOĆ
Punomoć je ovlaštenje za zastupanje što ga opunomoćitelj pravnim poslom daje punomoćeniku.
= punomoćenik može biti i pravna i fizička osoba
= punomoć može biti pisana i usmena
= opunomoćenik može poduzimati samo one pravne poslove za čije je poduzimanje ovlašten

ako mu je dana opća punomoć može poduzimati samo

pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje
= poslovi koji općenito premašuju krug redovitog poslovanja:
- čekovno i mjenično se obvezat
- sklapanje ugovora o jamstvu
- sklapanje nagodbe
- odricanje od nekog prava
- vrste punomoći:
- opća / generalna
- pr. postoji JTD i ima 3 člana  to znači da su po zakonu su svi zakonski zastupnici i bilo tko od
njihmože dati opću punomoć, te mogu prenijeti sve ovlasti koje su i koje imaju
- posebna / specijalna (daje se punomoć za izvanredne poslove)
- parnička

ZASTUPNICI PO PUNOMOĆI
= zastupnik trgovačkoga društva može dati punomoć drugoj osobi
= punomoć se može dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u sudskom registru
= vrste punomoći za trgovačka društva:
- punomoćnik po zaposlenju
- punomoć trgovačkom putniku
- trgovačka punomoć
- prokura

PUNOMOĆNIK PO ZAPOSLENJU

= punomoćnik svoje ovlaštenje ne crpi iz punomoći već iz ugovora o radu (to je osoba koja je zaposlena)
= to je osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkog društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku
stvari uključuju i sklapanje određenih pravnih radnji
= taj punomoćnik sklapa ugovore i poduzima pravne radnje u granicama poslova koje obavlja
pr. punomoćnik po zaposlenju može biti: teta na šalteru u banci, skladištar u skladištu,
referenti prodaje i nabave, komercijalni direktori...
pr. ako je teta u banci nadležna za otvaranje i zatvaranje računa i ako je mi znamo i zamolimo je da nam da
kredit i ona nam da. A mi smo novce već potrošili, da li će biti valjan kredit????
Kredit će biti valjan, a mi nismo krivi zato što je ona nama dala taj kredit, a nije bila ovlaštena
za to, te je prekršila svoje ovlasti po ugovoru o radu.

26
 PUNOMOĆ TRGOVAČKOM PUTNIKU

= trgovac može svome radniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkome putniku
= kada se punomoć daje trgovačkom putniku, ona se daje u pisanom obliku
- trgovački putnik je ovlašten u ime i za račun vlastodavca:
- sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe
- isporučivati robu
- naplaćivati cijenu iz tih ugovora
- primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za
vlastodavca

osim toga ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje
radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun
-ograničenja koja ima  on ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga
ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore:
- u svoje ime i za svoj račun
- u svoje ime a za račun drugih osoba
-u ime i za račun drugih osoba
- lokalno ograničenje
- eventualna ograničenja nemaju učinak prema trećoj osobi koja za njih nije znala ili morala znati
- NE MOŽE prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima bez posebne ovlasti
pr. trgovački putnik ne može sklapati ugovor u Dalmaciji,ako je ovlašten samo za područje Slavonije

TRGOVAČKA PUNOMOĆ

Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili
dio njegovog poduzeća.
= trgovačka punomoć se daje u pisanom obliku
= trgovački punomoćnik je ovlašten sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu
uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to
potrebne
= to je punomoć koja je uža od punomoći prokure, jer za određene radnje trgovački punomoćnik treba
izričitu punomoć
- trgovački punomoćnik NE MOŽE:
- otuđiti niti opteretiti nekretninu svog vlastodavca
- čekovno i mjenično se obvezati
- preuzeti obveze iz jamstva
- uzeti zajam
- nagoditi se
- voditi spor
ograničenja koja ima  on ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga
ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore:
- u svoje ime i za svoj račun
- u svoje ime a za račun drugih osoba
- u ime i za račun drugih osoba
- lokalno ograničenje
= navedena zakonska ograničenja trgovačke punomoći vrijede prema trećima ako su znali ili morali znati za
ograničenja
= bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trgovački punomoćnik ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu
osobu

27
 PROKURA

Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni Zakonom.

- ona je najšira trgovačka punomoć

- može ju dati samo trgovac u smislu ZTD – a
- daje se na način koji je predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno
statutom trgovačkoga društva
- daje se u pisanom obliku
= prokura se upisuje u SUDSKI REGISTAR
= može se dati samo punoljetnoj i poslovno sposobnoj fizičkoj osobi, a NE MOŽE SE DATI pravnoj osobi
 Može li obrt imati prokuristu?
- obrt ne može imati prokuristu, zato što nije trgovac u smislu ZTD – a, a prokuru može dati samo
trgovac
- vrste prokura:
- pojedinačna
- skupna
= ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je
prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih zakonom
= prokura koja je dana dvjema ili više osoba smatra se skupnom prokurom samo ako je tako izričito
naznačeno u prokuri izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke
samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno

suprotno tome:

da bi se proizveli pravni učinci izjava volje i pravnih radnji trećih osoba
dovoljno je da oni to učine samo prema jednom od skupnih prokurista
= prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva
i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim
ovlastima, te državnim i izbranim sudovima on ne može bez posebne ovlasti:
- otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog društva
- ne može pokrenuti stečajni ili likvidacijski postupak
- ne može prenijeti prokuru na drugu osobu
- ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama
-ograničenja prokure:
- skupna prokura
- pr. trgovačko društvo ovlasti MM i PP i kažemo da jedan bez drugoga ne mogu poduzeti radnje,
te kada se obraćaju nekome moraju zajedno, a ako se njima netko obraća može bilo kojem
- prokura na jednu ili više podružnica

da bi ova ograničenja imala učinak prema trećima
moraju se upisati u sudski registar
= ograničenje prokure koje nije predviđeno Zakonom nema učinka prema trećima bez obzira je li treća
osoba za njih znala ili morala znati
= prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov
položaj prokuriste ili uz oznaku »p.p.«

28
OPOZIV PROKURE
= prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili drugoga pravnoga posla na
temelju kojega je dana
= davanje prokure i njezin opoziv upisuje se u sudski registar
= opoziv djeluje tek od dana upisa opoziva u sudski registar

PROKURA TRGOVCA POJEDINCA

= trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu

prokuru koju on daje ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti

ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost
= u svemu ostalome na prokuru trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD – a
prokuri trgovačkoga društva
Tko ne može dati prokuru???
- prokuru ne može dati obrtnik, jer on nije trgovac
- ne može ju dati ni poduzeće, također jer nije trgovac
- prokuru može dati samo onaj tko se smatra trgovcem prema ZTD – u

HIJERARHIJA PUNOMOĆI
ona ima najveća ovlaštenja

PROKURA

TRGOVAČKA PUNOMOĆ

TRGOVAČKI PUTNIK

to dvoje se
može mijenjati
PUNOMOĆNIK PO
ZAPOSLENJU

29
 PODJELA DRUŠTVA

 društva se dijele:
I. društva pravne osobe i društva koja nisu pravne osobe (bez pravne osobnosti)
II. trgovačka i ne trgovačka društva
III. društvo osoba i društvo kapitala
IV. unutarnja i vanjska društva
V. prema cilju

Društva PRAVNE OSOBE Društva KOJA NISU PRAVNE OSOBE

= tu spadaju: = tu spadaju:
- d.d. - ortaštvo
- d.o.o. - tajno društvo
- jtd - preddruštvo
- kd
- giu = nastajanjem društva ne stvara se novi pravni
= tu još spadaju: zadruga, zadružni savez i subjekt
društvo za = društvo čine članovi
uzajamno osiguranje = imovina društva je zajednička
= ovdje se združivanjem stvara novi pravni = nema posebnih formalnosti oko osnivanja
subjekt društva
koji je odvojen od članova = društva se ne upisuju u sudski registar
= između društva i njegovih članova se mogu
sklapati
pravni poslovi
= društvo se upisuje u sudski registar

tim upisom društvo stječe svojstvo pravne
osobe, a gubi to svojstvo brisanjem iz registra
(konstitutivan učinak)
= za njih je propisano kako se osnivaju i kao
prestaju
= pravni subjektivitet trgovačkog društva
odvojen je od subjektiviteta osoba koje su
članovi tog društva
= imaju pravnu i poslovnu sposobnost, a to
znači da:
» može stjecati prava i obveze
» može biti vlasnik pokretnih i nepokretnih
stvari
» može tužiti i biti tuženo pred državnim i
izabranim sudom
» može sudjelovati u drugim postupcima

30
DRUŠTVO OSOBA

= društva osoba su:

» ortaštvo
» tajno društvo
» jtd
» k.d.
» GIU Za postojanje društva NIJE BITAN KAPITAL!!!!!!!!

» zadruga
» zadružni savez
» udruga
» EGIU
» europska zadruga
tu su bitne:
= ovo društvo mora imati najmanje 2 člana
= članstvo društva se stječe na osnovi osobnih svojstava, a veze između članova su čvrste i neposredne

vrši se kontrola ulaska, izlaska članova u društvo kao i prijenos udjela

nema prijenosa udjela u društvu bez suglasnosti ostalih članova,

pr. ako netko od članova umre, nasljednik može postati član
društva samo ako se ostali članovi s time slože
= članska prava se redovito određuju po osobama, a ne po kapitalu
= osnivači društva mogu biti i pravne i fizičke osobe

iznimka: zadružni savez zadruga

= postupak osnivanja je jednostavan u odnosu na društva kapitala

= ustroj i međusobni odnosi članova su uređeni DRUŠTVENIM UGOVOROM
= društva osoba po zakonu ne moraju imati organe
= prijavu za upis u sudski registar podnose svi članovi društva zajedno, a kod GIU svi članovi uprave
zajedno
- društvo osoba NEMAJU TEMELJNI KAPITAL, te nije propisano s kojim se minimalnim iznosom
temeljnog kapitala moraju osnovati
- članovi članska prava stječu ulaganjem novca, stvari, prava, rada i usluga u društvo

pr. netko može postati i članom bez da uloži novac, nego se primjerice obveže da će voditi
poslovne knjige

ta prava se izražavaju kroz ugovor o osnivanju

- članovi društva osoba u pravilu za OBVEZE odgovaraju neograničeno, solidarno i cijelom svojom
imovinom time se postiže zaštita vjerovnika i trećih osoba
= ČLANOVI DRUŠTVA izravno vode poslove i zastupaju društva
= svoja ovlaštenja crpe iz zakona
= drukčija rješenja se mogu predvidjeti ugovorom o osnivanju

31
 DRUŠTVO KAPITALA

= društva kapitala su:

- d.d.
- d.o.o.
- j.d.o.o.
- kreditna unija
- društvo za uzajamno osiguranje
- Europea Societas (europsko dioničko društvo)
tu je bitan: $ $ $ $

= ovo društvo IMA TEMELJNI KAPITAL

= tko više uloži → veća prava
= to društvo može osnovati i 1 osoba, zato što Zakon ne propisuje najmanji broj osoba koji su potrebi za
osnivanje → iznimka su:
» društvo za uzajamno osiguranje  min. 250 osoba
» kreditna unija  min. 30 fizičkih osoba

= akti kojim se osniva društvo kapitala moraju biti u obliku javnobilježničke isprave

d.o.o.  osniva se izjavom o osnivanju ako je 1 osnivač, a društvenim ugovorom ako su 2 osnivača
d.d.  osniva se statutom
- društva kapitala imaju propisani minimalni iznos temeljnog kapitala čime se osigurava zaštita
vjerovnika i trećih osoba, pr.:
- j.d.o.o.  10 kn
- d.d.  200 000, 00 kn
- d.o.o.  20 000, 00 kn
= osobna svojstva članova ovdje nisu bitna, tj. odnosi među njima, nego kapital
= manja je kontrola ulaska i izlaska iz društva → pr. smrt člana društva neće dovesti do prestanka društva
- u društvu kapitala poslove vode i društvo zastupaju ORGANI koji su za svako društvo kapitala izrijekom
predviđeni i obvezatni
- članovi društva mogu voditi poslove i zastupati društvo samo ukoliko su članovi organa koji su nadležni
za zastupanje ili vođenje poslova
Obvezni organi kod:
- d.o.o.  uprava, skupština i može, a i ne mora imati i nadzorni odbor
- d.d.  uprava, skupština i nadzorni odbor
- članovi društva NE ODGOVARAJU za obveze društva, nego potpisivanjem minimalnog temeljnog
kapitala članovi društva snose samo ograničeni poslovni rizik

mogu izgubiti samo KOLIKO SU ULOŽILI!!!!!

iznimka: proboj pravne osobnosti  slučaj kada član društva kapitala

zlouporabljuje okolnost da za obveze društva ne odgovara

UNUTARNJA I VANJSKA DRUŠTVA

Unutarnja društva  ta društva djeluju između članova i ne ulaze u odnose prema trećima (pr. tajno
društvo)
Vanjska društva  oni ulaze s trećim osobama u pravne odnose, sudjeluju u pravnom prometu

32
NAČINI OSNIVANJA DRUŠTVA
1. Normativni sustav
= sud prilikom upisa društva u sudski registar samo ispituje jesu li ispunjene sve pretpostavke koje se traže
za osnivanje pravne osobe

utvrdi li da JESU mora obaviti upis u sudski registar
= za upis se ne traži ni suglasnost ni odobrenje vlasti ni nekoga drugoga tko obavlja javna ovlaštenja (načelo
legaliteta)
2. Sustav koncesije
= ovdje je potrebno odobrenje ili suglasnost državnog organa
= ZTD sadrži odredbu prema kojoj je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo
na temelju suglasnosti, dozvole ili 2 akta državne organizacije ili neke institucije, pr.:
- za osnivanje banke je potrebno odobrenje za rad koje daje HNB
- za osnivanje društva za osiguranje potrebno je odobrenje Direkcije za nadzor društava za
osiguranje
- jtd i kd koje obavljaju zaštitarsku djelelatnosti– policijska uprava daje odobrenje za početak rada
takvog trgovačkog društva

SLOBODA IZBORA DRUŠTVA

= izbor društva je slobodan
= podjela društva prema značajkama olakšava procjenu o tome koji pravni oblik izabrati
= unutar zakonskih okvira članovi sami uređuju svoje odnose

33
 ORTAŠTVO

Ortaštvo nastaje ugovorom između dvije ili više osoba koje ulažu u imovinu i rad radi ostvarivanja
zajedničkog cilja.

to je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti

= ortaštvo nastaje SKLAPANJEM UGOVORA O ORTAŠTVU
= ortaštvo se ubraja u društvo osoba i nje pravna osoba!!!!!
= nastaje pisano i usmeno
= ortaštvo nema tvrtku, sjedište, pa ni organe i ne upisuje se u sudski registar
 pojavni oblici ortaštva:
- joint venture
- nastaju za određeni cilj i kad se on ispuni to prestaje
- pr. sony i ericcson su sklopili taj ugovor i postojali su do 2008., pa se zvao Sony Ericcson
- strateški savezi
- klasteri
- ugovor o konzorciju
- ugovori o poslovnoj suradnji
IMOVINA ORTAKA
= imovinu ortaštva čine:
- ulozi ortaka (glavnica)
- imovina stečena poslovanjem ortaštva

u nju ulaze i naknade za uništene, oštećene ili

oduzete stvari koje pripadaju imovini ortaštva
= ona je zajednička imovina ortaka
= imovina ortaka koja kao ulog nije unesena u zajedničku imovinu ostaje njegova posebna, od zajedničke
odvojena imovina
ULOG
= ulog može biti samo sadašnja imovina, a buduća ako je izrijekom dogovoreno, ali se mora priložiti i
potpis te imovine
= on se može sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima
ortak koji se obvezao uložiti samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici
ortaštva, osim ako je vrijednost njegova rada, procijenjena u novcu, uključena u glavnicu
= što se tiče uloga ako nije drukčije ugovoreno, ortaci su obvezni na jednake uloge
= bez obzira na veličinu uloga ortaci su jednako dužni sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja
VOĐENJE POSLOVA I ZASTUPANJE
= pravo na vođenje poslova imaju svi ortaci
= ortak koji ulaže samo svoj rad, a koji nije uključen u glavnicu, sudjeluje kod donošenja odluka, ali bez
prava glasa
= pravo na vođenje poslova može se prenijeti na jednog ili više ortaka

kad je ugovorom o ortaštvu ovlaštenje na vođenje poslova preneseno

na jednog ili više ortaka, tada se oni smatraju opunomoćenicima
= nijedan ortak nema pravo povjeriti vođenje poslova ortaštva trećoj osobi, niti nekoga primiti u ortaštvo, a
ni poduzeti posao kojim bi se, radi svoje koristi, ugrozilo postizanje zajedničkog cilja ili nanijela šteta
ortaštvu
- pravo na vođenje poslova koje je preneseno na jednog ili više ortaka, ako ugovorom o ortaštvu nije
drukčije određeno, može se jednoglasnom odlukom ostalih ortaka oduzeti zbog:
- grube povrede povjerene dužnosti
- nesposobnosti za uspješno vođenje poslova
- drugih važnih razloga
34
ODNOS PREMA TREĆIMA
- Sklapanje pravnih poslova
= ortak ne može pravnim poslom s trećom osobom pravovaljano obvezati ortaštvo bez izričitog ili
prešutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih opunomoćenika
- Tražbine i dugovanja ortaštva
= ako ugovorom o ortaštvu nije drukčije određeno, tražbine ortaštva pripadaju svim ortacima zajedno
ZA OBVEZE SOLIDARNO ODGOVARAJU SVI ORTACI!!!!!!  odgovaraju do visine uloga

DOBIT I GUBITAK
= svrha ortaštva je stjecanje dobiti to je onaj dio imovine ortaštva koji preostane nakon odbitka vrijednosti
uloga, zajedničkih dugova i troškova
= gubitak nastaje kad imovina ortaštva padne ispod vrijednosti uloga
= ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvrđeni ugovorom o ortaštvu, svaki ortak ima neovisno o vrsti i
veličini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku
= ako je određen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku to vrijedi i za dobit i za gubitak (societas leonina)

OTKAZIVANJE UGOVORA I ISKLJUČENJA

= ukoliko je ugovor o ortaštvu sklopljen na neodređeno vrijeme ortak ga može otkazati u svako doba, osim
u nevrijeme ili na štetu ostalih ortaka

to vrijedi i za ortaštvo koje je nakon isteka određenog vremena prešutno
nastavljeno, kao i za ortaštvo osnovano za trajanja života ortaka
= ako je ugovor sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati prije isteka toga vremena samo iz važnih
razloga, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora
= vjerovnik koji je stekao udio pljenidbom može otkazati ortaštvo bez pridržavanja otkaznog roka
- ortak se može isključiti iz ortaštva ako za to postoje važni razlozi, a osobito zbog:
- povrede bitne obveze iz ugovora o ortaštvu
- pada pod stečaj
- potpunog ili djelomičnog oduzimanja poslovne sposobnosti
- gubitka povjerenja zbog učinjenog kažnjiva djela
= odluku o isključenju, ako nije drukčije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno

Ortaštvo prestaje:
1. ostvarenjem cilja ortaštva ili ako njegovo ostvarenje postane nemogućim
2. protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortaštvu
3. propašću zajedničke imovine
4. sporazumom ortaka
5. smrću, odnosno prestankom postojanja te istupom i isključenjem ortaka, ako ortaštvo čine dva ortaka
6. odlukom suda u slučaju prestanka ortaštva iz važnog razloga
= prava i obveze ortaka u pravilu ne prelaze na njegove nasljednike
= nasljednici ortaka su dužni o njegovoj smrti obavijestiti ostale ortake i poduzeti mjere za zaštitu njihovih
interesa, dok su ostali ortaci dužni bez odgađanja preuzeti poslove koji su bili povjereni umrlome ortaku

35
 TAJNO DRUŠTVO

Tajno društvo nastaje ugovorom kojim tajni član ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe
(poduzetnika), te na temelju tog uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.
= ulog tajnoga člana može se sastojati u:
- novcu
- stvarima
- pravima
- tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku

ULOGA PODUZETNIKA
= poduzetnik mora biti trgovac

u pravnom prometu je on isključivi nositelj svih

prava i obveza iz poslovanja tajnog društva
= odnosi između poduzetnika i tajnoga člana uređuju se ugovorom, te je interne prirode
- prava i obveze tajnog člana:
- uplata uloga
- pravo nadzor
- pravo uvida u financijsko poslovanje
- pravo na sudjelovanje u dobiti i gubitku

DOBIT I GUBITAK
= dobit i gubitak se određuje ugovorom
= ako udio tajnoga člana u dobiti i u gubitku nije određen ugovorom, smatrat će se da je ugovoren udio koji
je primjeren konkretnim okolnostima
= ugovorom o tajnome društvu može se isključiti obveza tajnoga člana da snosi gubitak iskazan
poslovanjem poduzetnikovog poduzeća
= ako nije što drugo ugovoreno, tajni član istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u dobiti ostvarenoj
poslovanjem poduzetnikovog poduzeća

ISPLATA DOBITI
= na kraju poslovne godine nakon što je napravljen račun dobiti i gubitka tajnom članu se isplaćuje njegov
udio
= gubitak tajni član snosi samo do iznosa uplaćenog uloga, odnosno do visine uloga na koji se obvezao
uplatiti

za iznos gubitka iskazanog poslovanjem

poduzetnika smanjuje se ulog tajnog člana

dok se ta visina uloga ponovo ne postigne,
dobit se pripisuje na ime uloga
= ako dobit kojim slučajem nije isplaćena , tajni član ima pravo na isplatu dobiti kada je poduzetnik
pozitivno poslovao, ali se ta dobit ne smatra povećanjem uloga

36
ODNOS TAJNOG ČLANA PREMA TREĆIMA

DRUŠTVO

oni nemaju nikakve veze,

Tajni član jedni s drugima

To su treće osobe (potrošači, mi ljudi)

Tajni član NEMA NIKAKVIH OBVEZA PREMA TREĆIMA!!!!!!!

ima obvezu prema društvu, jer samo taj odnos i postoji i on se još naziva
unutarnje društvo, jer mi kao potrošači ne znamo da li neko društvo ima
tajnog člana
- a odnos između treće osobe i društva se naziva vanjsko društvo, jer je svima poznato

STEČAJ PODUZETNIKA
= u slučaju stečaja poduzetnika tajni član društva ima pravo na povrat svoga uloga
= tajni član uživa položaj stečajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos
njegova udjela u gubitku društva

tajni član je dužan u stečajnu masu uplatiti

ulog na koji se ugovorom obvezao

PRESTANAK TAJNOG DRUŠTVA

= razlozi za prestanak društva su:
- protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome društvu
- ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome društvu ili ako ostvarivanje toga cilja
postane nemoguće, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme
- smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba
- ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost
- otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim članom
SMRT TAJNOG ČLANA NE DOVODI DO PRESTANKA DRUŠTVA!!!!!!!

37
 JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO

Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje osnivaju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja
djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno
solidarno cijelom svojom imovinom.

član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba
- obilježja JTD – a:
- JTD je pravna osoba
- osniva ga najmanje 2 osobe
- predmet poslovanja mora biti vođenje trgovačke djelatnosti
- neograničena, solidarna odgovornost članova vjerovnicima za obveze
- međusobni odnosi članova uređuju se u društvenom ugovoru
- društvo nema organe
- supsidijarna primjena propisa o ortaštvu čl. 69.  ako ZTD - om nije drugačije propisano, na JTD se
primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu

OSNIVANJE
= društvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, koji ne mora biti u obliku javnobilježničke isprave

forma ugovora nije propisana Zakonom
= nastaje udruživanjem najmanje dvije osobe koji su članovi
= društvo se upisuje u sudski registar i od tada počinje djelovati
= prijavi za upis u sudski registar prilaže se i ugovor o osnivanju društva

- da bi društvo uopoće nastalo zakonski uvjet su:

- mora biti najmanje 2 člana (fizičke ili pravne osobe)
- mora biti sklopljen društveni ugovor o osnivanju, ali ne mora biti u obliku j.bilj. isprave
- mora se predati prijava za upis u trgovački registar

ULOZI
= član u društvo može uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra

vrijednost nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu
= ulogom se postaje članom društva
= ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge
= član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka
društva
= ulog može biti sve što ima vrijednost za društvo
= član svojim ulogom ne može raspolagati samostalno (članstvo zatvorenog tipa)

članovi temeljem uloga uživaju

u društvu članska prava

38
ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA
= pravni odnosi među članovima društva uređuju se društvenim ugovorom  član je dužan u ispunjenju
obveza postupati pozornošću urednog i savjesnog gosp.

ti odnosi se iskazuju kroz više konkretnih odnosa, a to su:
- uređivanje odnosa članova glede unosa uloga (objašnjeno kod uloga)
- obveze glede unošenja
- naknada izdataka i štete
- zakašnjenje pri uplati uloga
- sudjelovanje u dobiti i gubitku
- vođenje poslova
- zabrana konkurencije

NAKNADA IZDATAKA I ŠTETE

- ako član društva učini za društvo troškove za koje se može uzeti da su potrebni ili zbog obavljanja poslova
društva ili ukoliko pretrpi štetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi

na to se plaćaju i kamate i to od dana kada su mu nastali izdaci,
odnosno od kada mu je učinjena šteta, pa sve dok mu se oni ne nadoknade
- član društva može zahtijevati da mu se plati predujam na ime troškova koji su potrebni za obavljanje
poslova društva

ZAKAŠNJENJE PRI UPLATI ULOGA

- član koji pravodobno ne uplati novčani ulog ili novac koji je primljen za društvo ne preda na vrijeme
društvu ili ako za sebe neopravdano uzme novac društva dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate,
ako društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate, od dana kada je morao uplatiti ili unijeti, kada je
morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac

SUDJELOVANJE U DOBITI I GUBITKU

= krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka; na temelju toga računa svakome se
članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u društvu
= 1/3 dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara
njegovome udjelu u kapitalu društva
= dio dobiti tekuće godine koji prelazi izračunate udjele u dobiti kao i gubitak u toku poslovne godine,
dijele se na članove društva na jednake dijelove ako nije drukčije određeno  kriterij za podjelu dobiti:
I. kapitalno načelo
- prema tom načelu dobit se dijeli na članove društva razmjerno udjelu člana u kapitalu
društva
II. personalno načelo
- to znači da dio dobiti koji ostane nakon što se podijeli na 1/3 prema kapitalnom načelu,
ostatak se dijeli po glavama, što znači na broj članova u društvu
- u ovoj podjeli sudjeluju i članovi koji nemaju udjele u kapitalu društva
- te odredbe su dispozitivne, mogu se ugovoriti i drukčiji omjeri, pr. ¼, ¾

39
VOĐENJE POSLOVA
= vođenje poslova podrazumijeva svako djelovanje koje je usmjereno ostvarivanju svrhe zbog koje je
društvo osnovano
= svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva  zato što društvo nema organe

no zbog opasnosti od samovoljnog postupanja, ugovorom se
mogu predvidjeti ograničenja kojih se član mora pridržavati
= ovlast za pojedinačno vođenje poslova odnosi se samo na radnje koje ulaze u redovito poslovanje
= ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednog ili na više članova, ostali su ostali
članovidruštva isključeni iz vođenja poslova društva
- načini vođenja poslova društva:
- ako su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih ovlašten da ih
pojedinačno vodi (samostalno vođenje poslova)
- opseg ovlasti → sve radnje koje se redovito poduzimaju u poslovanju društva
- za radnje koje prelaze okvire redovitog poslovanja potrebna je suglasnost ostalih članova

ZABRANA KONKURENCIJE
= član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja
društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara

pr. ne može svoj JTD konkurirati kao TP, komisionar, prokurist,

član ortaštva, član uprave, zaposlen u konkurentskom subjektu
= član ne smije u drugom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara

ODNOS PREMA TREĆIMA

= članovi prema trećima odgovaraju svom svojom imovinom ( dug društva je dug člana)
↓
odgovornost članova može se i drugačije ugovoriti, može se i isključiti,
ali prema trećima takve pogodbe članova nemaju učinka, osim ako su
pogodbe učinjene u dogovoru s vjerovnicima- tada su valjane
= svaki član je ovlašten zastupati društvo
= postoji ograničenje u raspolaganju udjelom  član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova
raspolagati svojim udjelom u društvu
= unesen ulog postaje imovina društva, a zauzvrat član stječe članska prava u društvu
ZASTUPANJE
= svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja
= društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo  skupno
zastupanje
- moguće je da se svim članovima isključi pravo na zastupanje, pa će društvo zastupati prokurista

to znači da se društvenim ugovorom može odrediti da su članovi društva, kada više

njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom
- opseg ovlasti ↔ član društva može:
- sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega
- može otuđiti i opteretiti nekretnine
- opozvati prokuru
Za OBVEZE društva svaki član odgovara neograničeno, solidarno s ostalim članovima društva i cijelom
svojom imovinom!!!!

40
BITNE ODLUKE donose članovi društva jednoglasno!!!!!

Razlozi za prestanak društva su:

1. istek vremena na koje je osnovano
2. odluka članova društva
3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit
4. stečaj društva
5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora
6. ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva
7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika
8. pravomoćna odluka suda

41
 KOMANDITNO DRUŠTVO

Komanditno društvo je trgovačko društvo koje osnivaju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja
djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva neograničeno,
solidarno i cijelom svojom imovinom  komplementar, a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo
do visine uplaćenog udjela s kojim sudjeluje u društvu  komanditor.

KOMPLEMENTAR
- osoba koja za obveze društva odgovara neograničeno, solidarno i cijelom svojom imovinom
- zakonski zastupnici društva
- upravljaju društvom

KOMANDITOR
- osoba koja za obveze društva odgovara samo do visine uplaćenog udjela s kojim sudjeluje u društvu
- pravo nadzora nad vođenjem poslova od strane komplementara
- pravo uvida u financijska izvješća i u poslovne knjige → to može ostvariti i putem suda
- ne može za svoje potrebe pregledavati knjige i sastavljati financijska i poslovna izvješća (dok član JTD
– a može)
- na njih se ne primjenjuju odredbe o zabrani konkurencije, dok se na članove JTD – a primjenjuju
- prema zakonu nisu ovlašteni upravljati poslovima društva

on se NE MOŽE suprotstaviti odlukama i postupcima koje poduzmu

komplementari,osim ako je riječ o postupcima koji se odnose ili
poduzimaju izvan granica redovitog poslovanja društva
- društvenim ugovorom može se odrediti da neki komanditori vode poslove društva, bilo skupno s
komplementarima, bilo samostalno, osim toga moguće mu je povjeriti i vođenje poslova uz isključivanje
svih komplementara
- obilježja KD su:
- društvo osoba
- nema temeljni kapital
- osnova se sklapanjem društvenog ugovora
- po zakonu ne mora imati organe
- ima dvije vrste članova
- ex lege zastupnici komplementari
- za obveze odgovaraju komplementari, komanditori do visine uloga
- odredbe JTD – a se supsidijarno primjenjuju na KD, ako ništa nije propisano
- svi odnosi između članovima određuju se društvenim ugovorom

IMOVINA DRUŠTVA → društvo nema kapital, ali ima imovinu od uloga osnivača i imovinu koju društvo
stekne u svome poslovanju

OSNIVANJE I UPIS U SUDSKI REGISTAR

= društvo se osniva društvenim ugovorom, i ne mora biti u obliku javnobilježničke isprave
= u ugovoru se moraju naznačiti koji članovi društva imaju položaj komplementara , a koji komanditora
↓
ZTD kaže da se svi odnosi između članova uređuju društvenim ugovorom,
te da se odredbe ZTD – a koje se odnose na KD primjenjuju samo ako
društvenim ugovorom nije nešto drukčije određeno
= osim podataka koji se upisuju za javno trgovačko društvo, u sudski registar upisuju se i podaci o
komanditorima i visini uloga svakoga od njih

42
UDIO U DOBITI I GUBITKU
= 1/3 dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara
njegovome udjelu u kapitalu društva
= dio dobiti tekuće godine koji prelazi izračunate udjele u dobiti kao i gubitak u toku poslovne godine,
dijele se na članove društva na jednake dijelove ako društvenim ugovorom nije što drugo ugovoreno, udio
svakoga člana društva u dijelu dobiti koji prelazi 1/3 utvrđuje se u omjeru udjela koji odgovara konkretnim
okolnostima

pr. postoji dobit od 30 000, 00 kn, postoje 3 osobe

» od 30 000, 00 kn 1/3 je 10 000, 00 kn
» tih 10 000, oo kn se dijeli na ove 3 osobe s obzirom na udio koji su uložili
» kada se od tih 30 000 oduzme 10 000, ostat će 20 000, 00 kn i to će se podijeliti prema načelu
primjerenosti, odnosno prema konkretnim okolnostima koje će se prosuđivati s obzirom na doprinos
članova u vođenju društva, stjecanju dobiti i sl.
= ono što vrijedi za dobit, vrijedi i za gubitak
-kriteriji podjele dobiti:
I. kapitalno načelo
-prema tom načelu dobit se dijeli na članove društva razmjerno udjelu člana u kapitalu društva
II. načelo primjerenosti
- to znači da će se ostatak podijeliti prema konkretnim okolnostima → pr. zaslugama članova,
sudjelovanju članova u poslovima, u stjecanju dobiti...
- kod ISPLATE DOBITI različit je položaj komanditora od komplementara:
- komplementari imaju pravo na isplatu dobiti odmah po zaključenju računa dobiti i gubitka
- udio u dobiti isplaćuje se komanditoru u roku određenom u društvenom ugovoru, a ako nije njime
određen rok određuju komplementari  ali on ne smije biti duži od 60 dana od usvajanja
financijskog izvješća

KOMPLEMENTARI ZASTUPAJU društvo, odredbe o zastupanju su prisilne i to radi zaštite trećih. (oni su
ex lege zastupnici)
= komanditor nije ovlašten zastupati društvo, ali mu se iznimno odlukom svih komplementara može dati
prokura i trgovačka punomoć
= što se tiče vođenja poslova određeno je da se komanditorima može povjeriti vođenje poslova društva,
ali se mora znati razlikovati poslovodstvo od zastupanja

ODGOVORNOST ZA OBVEZE
= za obveze odgovaraju komplementari neograničeno, solidarno i cijelom svojom imovinom

 Kada za obveze odgovaraju komanditori????

Komanditor za obveze odgovara ako nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, pa zbog
toga odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva, ali SAMO DO
VISINE ULOGA na koji se obvezao.
↓
za određivanje visine tog uloga mjerodavna
je svota koja je upisana u sudski registar

43
POSEBNA ZAŠTITA VJEROVNIKA
= ovdje se radi o proširenju komanditorove odgovornosti
↓
u odnosu prema vjerovnicima društva u kojemu nijedan od komplementara
nije fizička osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se
obvezao društvenim ugovorom, ako društvo u komplementarima drži udjele
= tada komanditori „još jednom “ odgovaraju vjerovnicima i na taj se način povećava imovinska masa za
namirenje vjerovnika

SMANJENJE ULOGA
= moguće je da komanditor smanji veličinu svoga uloga
= smanjenje se upisuje u sudski registar i djeluje prema vjerovnicima od dana upisa
= prijavu za upis povećanja ili smanjenja moraju podnijeti svi članovi KD

PRESTANAK DRUŠTVA
= razlozi za prestanak društva su:
- istek vremena na koje je osnovano
- odluka članova društva
- pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit
- stečaj društva
- smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora
- ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva
- otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika
- pravomoćna odluka sud

SMRT ILI PRESTANAK KOMANDITORA NE DOVODI DO PRESTANKA DRUŠTVA!!!!

na njihovo mjesto stupaju nasljednici ili pravni slijednici

PRAVO GLEDE LIKVIDACIJE

= svi komanditori su likvidatori, ako nije drukčije određeno ugovorom ili odlukom članova
= jedini oblik ex lege zastupanja koji vrijedi za komanditore

44
JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO KOMANDITNO DRUŠTVO

1. osniva se društvenim ugovorom i nije 1. osniva se društvenim ugovorom i nije propisana forma
propisana forma

2. trajnost 2. trajnost

3. svojstvo trgovca 3. svojstvo trgovca

4. pravna osobnost 4. pravna osobnost

5. u sudski registar se upisuju svi članovi 5. u sudski registar se upisuju komplementari i
komanditori + visina uloga, ali se
objavljuje samo broj komanditora, a ne
njihova imena i ulozi

6. imaju zajedničku tvrtku 6. imaju zajedničku tvrtku

7. društvo odgovara svom imovinom i to svi 7. društvo odgovara svom imovinom, ali od
članovi članova samo komplementari
8. članstvo – pravne i fizičke osobe 8. članstvo – fizičke i pravne osobe, ali posebna
odgovornost ako su svi komplementari pravne
osobe (smatra se da komanditori nisu uplatili
ulog-dvostruka uplata)

9. prototip društva – supsidijarna primjena 9. prijelazni oblik društva – odredbe o JTD – u

o ortaštvu
10. sredstva osnivanja – ulozi, nije 10. isto
propisana visina temeljnog kapitala,
ulozi se mogu povećati i smanjiti

11. poslove vode svi članovi 11. poslove vode komplementari mogu i
komanditori

12. zastupanje – svi članovi skupno 12. zastupanje – isključivo komplementari /

prokura

13. dobit – kapitalno i personalno načelo 13. dobit – kapitalno načelo i načelo
primjerenosti

14. organi – nema obveznih organa 14. isto

15. zabrana konkurencije – postoji 15. zabrana konkurencije – ne primjenjuje se

na komanditore

45
 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE

Gospodarsko interesno udruženje je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi
olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja, te da bi
poboljšale ili povećale njihov učinak, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit.

pr.: GIU HUB  Gospodarsko interesno udruženje 13 najznajčajnijih hrvatskih banaka koje se bavi
pomoćnim djelatnostima u bankarskom poslovanju tj. neke od ih djelatnosti su promicanje interesa
bankarstva u Hrvatskoj, štićenje ugleda i profesionalnositi bankarske struke u RH, širenjem novih znanja i
primjenom novih tehnika, suradnjom s gosp. subjektima u razvitku zemlje...

Značajke GIU – a:
- pravna osoba, ima status trgovca
- osnivači udruženja mogu biti dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba
- predmet poslovanja udruženja obavljanje pomoćnih djelatnosti
- udruženje ne stječe dobit za sebe već za svoje članove
- udruženje za razliku od drugih društava osoba ima organe, te je nastalo u okviru prava EZ
OSNOVNI CILJ je da se putem udruženja omogući međunarodna gospodarska kooperacija članova
udruženja iz različitih država članica.
- udruženje se upisuje u sudski registar suda na čijem se području nalazi sjedište udruženja navedeno u¸
ugovoru o osnivanju

OSNIVANJE
= ugovor o osnivanju sklapa se u obliku javnobilježničke isprave
= sadržaj ugovora propisan je Zakonom

- tvrtka udruženja
- sjedište udruženja
- predmet poslovanja zbog kojeg se udruženje osniva....
= društvo se osniva bez temeljnog kapitala
= podaci iz ugovora i njihove izmjene imaju učinak prema trećima od dana objave

PREDMET POSLOVANJA
= predmet poslovanja mora biti u svezi s gospodarskim djelatnostima koje obavljaju članovi udruženja s
tim da uz to može obavljati samo pomoćne djelatnosti

GIU ne može:
- nadzirati poduzeća članova
- držati dionice ili udjele u tim poduzećima
- biti članom drugog udruženja
- pribavljati sredstva na tržištu kapitala
= članovi udruženja mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost i osobe koje se bave
zanimanjima
= udruženja osnivaju arhitekti, odvjetnici
- ČLANSTVO se izražava udjelom
 svaki član svoj udio može ustupiti drugom članu ili trećoj osobi, ali uz suglasnost ostalih članova

46
ODGOVORNOST
Članovi udruženja odgovaraju za obveze udruženja neograničeno cijelom svojom imovinom.
↓
vjerovnik može tražiti ispunjenje
obveze od svakog člana udruženja
= ovdje se radi o prisilnoj odredbi koja se ne može mijenjati sporazumom članova
= glede novog člana određuje se da i on odgovara za obveze društva nastale i prije njegova stupanja u
društvo, osim ako se članovi drugačije nisu dogovorili

da bi oslobođenje od odgovornosti imalo učinka prema trećima ono mora biti objavljeno
= o primanju novog člana odlučuju svi članovi udruženja jednoglasno

PODJELA DOBITI
= dobit koja je ostvarena poslovanjem je dobit članova

ona se dijeli se među njima u omjeru koji je određen ugovorom o osnivanju

udruženja, a ako o tome u njemu nema odredaba onda na jednake dijelove
= izdaci koji prelaze prihode udruženja (gubitak ) snose njegovi članovi u omjeru koji je predviđen
ugovorom o osnivanju, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake dijelove

ORGANI UDRUŽENJA
= organe udruženja čine:
- članovi koji djeluju zajedno
- uprava koja se sastoji od jednog ili više članova
= ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti drugi organi ↔ u tom se slučaju određuju i njihove ovlasti
= članovi koji djeluju zajedno kao organ donose odluke kao skup članova

NAČIN DONOŠENJA ODLUKA

= svaki član ima jedan glas
= ugovorom o osnivanju udruženja može se određenim članovima dati i više glasova pod uvjetom da jedan
član ne može sam imati većinu glasova
= članovi mogu samo jednoglasno donositi odluke o izmjeni:
- predmeta poslovanja
- broja glasova koji pripadaju članu udruženja
- uvjeta za donošenje odluka
- produženju trajanja udruženja iznad vremena određenog ugovorom o osnivanju

VOĐENJE POSLOVA
= poslove udruženja vodi jedna ili više fizičkih osoba koje se u upravu udruženja imenuju ugovorom
oosnivanju ili odlukom članova
= broj članova uprave ovisi o ukupnom broju članova udruženja i ovlastima
= ugovorom o osnivanju bi se trebali predvidjeti uvjeti za imenovanje i opoziv članova uprave
= uprava je dužna brinuti se o urednom vođenju poslovnih knjiga udruženja, izraditi godišnja financijska
izvješća i pravodobno ih podnijeti članovima udruženja da o njima odluče

ZASTUPANJE
= udruženje prema trećima zastupa samo osoba koja čini upravu udruženja, a ako ih je više, svaka od njih
= članovi uprave zastupaju udruženje pojedinačno, a skupno mora biti predviđeno ugovorom o osnivanju

47
PRESTANAK GIU – a:
- odlukom članova
- odluka o prestanku udruženja donosi se jednoglasno, osim ako ugovorom o osnivanju nije drugačije
određeno
- članovi udruženja moraju donijeti odluku ako je isteklo vrijeme trajanja određeno ugovorom o
osnivanju, ostvaren predmet poslovanja udruženja ili ga se više ne može ostvariti...
- odlukom suda
- po tužbi svakoga člana udruženja, ili treće osobe koja za to ima pravni interes sud će donijeti odluku
o prestanku udruženja prema prethodno navedenim stvarima

LIKVIDACIJA
= prestanak dovodi do likvidacije udruženja
= nju provode članovi uprave udruženja, osim ako se to ugovorom o osnivanju udruženja ili odlukom
članova ne povjeri drugim osobama
= do okončanja likvidacije udruženje ima pravnu i poslovnu sposobnost

48
 DIONIČKO DRUŠTVO

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi ↔ dioničari sudjeluju s ulozima u temeljnome
kapitalu koji je podijeljen na dionice.

- dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara
- dioničari ne odgovaraju za obveze društva, osim u slučaju proboja pravne osobnosti
Značajke d.d. – a:
- d.d. je društvo kapitala
- najniži iznos temeljnog kapitala je propisan zakonom (200.000,00 kn)
- dioničar ne odgovara za obveze prema trećima osobnom imovinom
- najmanji ni najveći broj dioničara nije određen
- ustroj i funkcioniranje društva počiva na statutu kao temeljnom ustrojbenom aktu
- ima organe – uprava, skupština i nadzorni odbor
Temeljni akt društva je STATUT!!!! (njega mora usvojit najmanje jedna osoba)
= ukoliko se dogodi da nešto nije regulirano statutom, regulira se ZTD – om, zato je bolje što više odredbi
uvrstiti u statut
 Dioničko društvo odgovara za svoje OBVEZE cijelom svojom imovinom, a DIONIČARI NE
ODGOVARAJU za obveze društva, osim u slučaju proboja pravne osobnosti

PROBOJ PRAVNE OSOBNOSTI → to znači da do odgovornosti dioničara za obveze društva

može doći samo iznimno ako zlouporabljuju okolnost i zbog toga se ne mogu pozvati na to da po
zakonu ne odgovaraju za obveze

- a ukoliko nema zlouporabe dioničari mogu izgubiti samo ono što su uložili u d.d. i to je
granica do koje dioničari snose poslovni rizik za poslovne rezultate koje društvo ostvari
- poslovni rizik koji snose ako ne dođe do prijeboja jednak je ulogu uloženog kapitala
- razlozi za prijeboj pravne osobnosti nisu taksativno navedeni u zakonu, te mogu biti i neki drugi razlozi
OSNIVANJE d.d. – a

Simultano Sukcesivno
- do toga dolazi ako se prilikom osnivanja - do toga dolazi kada osnivači ne uplate
uplate sve dionice od strane samih osnivača sve dionice, nego samo dio ili ništa i onda
se upućuje javni poziv za otkup dionice
- ta dva člana imaju zajedno 20 000, 00 kn, a osnivanje d.d. – a je potrebno 200 000, 00 kn,
pa pošto im fali još 180 000, 00 kn upućuju javni poziv koji ne može biti duži od 3 mj., kad taj rok prođe ili
će nam se netko javiti ili ćemo ga mi uplatit u cijelosti
UPIS DRUŠTVA U SUDSKI REGISTAR
= prijavu za upis društva u sudski registar podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno svi
izvršni direktori i članovi upravnog odbora
= sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano i sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj, te jesu
li joj priložene propisane isprave

49
TEMELJNI KAPITAL
= statutom je propisana najmanja početna svota kapitala
= ZTD – om je propisano da minimalni iznos temeljnog kapitala d.d. – a treba biti 200 000, 00 kn
= temeljni kapital se može uplatiti u novcu, stvari i pravu
= u novcu se mora uplatiti minimalno ¼ od temeljnog kapitala, a to je ↔ 50 000, 00
= on nastaje uplatama uloga prilikom osnivanja društva
= on se upisuje u sudski registar, a osim toga se upisuju i sve naknadne promjene u visini temeljnog
kapitala

POVEĆANJE I SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

= odluko o povećanju i smanjenju temeljnog kapitala društva ulozima donose dioničari na glavnoj skupštini
s najmanje ¾ većinom glasova
= procedura povećanja i smanjenja je strogo formalna
= on se može smanjiti samo do zakonom najnižeg propisanog iznosa
= razlozi za smanjenje su propisani zakonom, a neki od razloga koji mogu biti su:
- takvi da se pokriju gubici nastali poslovanjem
- da se dio imovine društva oslobodi stege strogih pravila o održavanju TK
- jedan od koraka u podjeli društva

TEMELJNI KAPITAL vs IMOVINA

= TK nije identičan s imovinom
= imovina je promjenjiva kategorija, a čine ju stvari, prava i novac
= svako društvo ima samo jednu imovinu bez obzira na njezinu veličini

ona se iskazuje u aktivi i podložna je promjenama

= imovinu ne čine dugovi, već su njezini tereti
- imovina kao pravna kategorija – skup prava koja pripadaju nekoj osobi
- imovina kao ekonomska kategorija - skup dobara koji pripadaju nekoj osobi
- imovina kao knjigovodstvena kategorija - se izražava kao aktiva društva
- imovina d.d. se tijekom poslovanja smanjuje i uvećava
= TK, odnosno njegov nominalni iznos uvijek je isti

POSTOJE:

VEĆINSKI DIONIČARI  to su oni koji imaju više od 50 % udjela u temeljnom kapitalu

MANJINSKI DIONIČARI  to su oni koji imaju manje od 50 % udjela u temeljnom kapitalu
KVALIFICIRANA MANJINA predstavlja minimalni broj dioničara koji mogu ostvariti određena prava u
odnosu na ostale dioničare (većinu).
ona se sastoji od:
- 1/20 (jedna dvadesetina) ili 5%
- 1/10 (jedna desetina) ili 10%
- prema ZTD – u ta manjina predstavlja dioničare koji imaju 1/20 (5%) udjela u TK i oni su
ovlašteni uputiti zahtjev za sazivanjem glavne skupštine, osim njih manjinu čine i
- dioničari koji imaju 1/10 (10%) udjela u TK na temelju kojih su ovlašteni:
- postaviti zahtjev za naknadu štete prema članovima uprave ili članovima društva koji su
oštetili društvo
- zahtijevati posebnu reviziju
- postaviti zahtjev za pobojnost odluka glavne skupštine

50
ORGANI DRUŠTVA
- monistički ustroj
- tu postoje samo dva organa: upravni odbor i skupština
- dualistički ustroj
- on je najučestaliji
 Ako imamo jednog osnivača gdje će on biti? U skupštini.
- tu su tri organa:
- skupština
- nadzorni odbor – samo je ovdje propisan broj članova i njih mora biti najmanje 3
- uprava

SKUPŠTINA
= glavna skupština može odlučivati samo o pitanjima izričito određenim zakonom i statutom društva, a pod
tim pitanjima se podrazumijeva:
- izbor i razrješenje članova nadzornog odbora
- imenovanje revizora društva
- upotreba dobiti
- prestanak društva
= odluke se donose većinom glasova, ali je ZTD propisao da se pojedine odluke donose ¾ udjelom u
temeljnom kapitalu, a to su:
- izmjena statuta
- povećanje, smanjenje i uvjetno povećanje TK
- opoziv članova odbora
- prijenos društva
= mora se sazivati kada je to određeno zakonom, statutom ili kada to zahtijevaju interesi društva
= nju mogu sazvati: uprava, nadzorni odbor, likvidatori i dioničari na koje otpada iznos od najmanje 5% TK
= vodi ju predsjednik

NADZORNI ODBOR – određen je broj članova

= on mora imati najmanje 3 člana ↔ može imati i više članova, ali broj mora biti neparan
= njihov mandat traje najduže 4 god.
= članovi nadzornog odbora se biraju običnom većinom glasova i to ih glavna skupština
= zadaća nadzornog odbora:
- nadzor nad vođenjem poslova društva, te obavještavanje gl. skupštine o tome
- imenovanje i opoziv članova uprave
- zastupanje društva prema članovima uprave
- sazivanje glavne skupštine – to će učiniti kada je potrebno radi dobrobiti društva ↔ tu se odluka odnosi
običnom većinom glasova
- može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i
druge stvari

51
UPRAVA
= ona je izvršno tijelo koje u svojim rukama ima vođenje poslova i zastupanje društva i u tome je
samostalna
= upravu dioničkog društva čini jedna ili više fizičkih osoba, čiji se broj određuje statusom ↔ ako se sastoji
od više osoba, jedna se mora imenovati predsjednikom

članovi uprave ne moraju biti zaposleni u društvu, te
se može odrediti da imaju svoje zamjenike
= članove uprave i njezina predsjednika imenuje nadzorni odbor na vrijeme od najviše 5 god.
= zadaća uprave:
- vodi poslove društva
- zastupa ga
- vodi registar dionica
- na zahtjev skupštine društva priprema odluke koje se donose na glavnoj skupštini
- priprema ugovore za čije je sklapanje potrebna suglasnost skupštine
- izvršava odluke koje glavna skupština donese
- izvješćuje nadzorni odbor o vođenju poslova o rentabilnosti poslovanja društva
= članovi uprave moraju voditi poslove društva kao uredni i savjesni gospodarstvenici ↔ ako tako
nedjeluju, odgovaraju društvu za štetu kao solidarni dužnici

PRESTANAK DRUŠTVA
- istek vremena koji je određen u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme
- odlukom glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ TK
zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži već
a većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki
- pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti
- pripajanje društva drugome društvu, spajanje s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem
- odluka stečajnog vijeća o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka
- otvaranje stečajnog postupka
- ništetnost društva
- ukidanje društva
= društvo koje nema imovine može prestati tako da ga registarski sud briše iz sudskog registra na
prijedlognadležnog organa porezne uprave ili po službenoj dužnosti
= statutom se mogu odrediti i drugi slučajevi prestanka društva

52
 DIONICA

= ukupan temeljni kapital jednog d.d. – a je podijeljen na dionice

DIONICA je vrijednosni papir koji dioničaru daje imovinska i korporacijska prava i

zato se zove korporacijskim vrijednosnim papirom.
» s njom svaki pojedini član sudjeluje u društvu
» temeljem nje dioničari ostvaruju članska prava koja se dijele na imovinska i upravljačka

Značajke dionice su:

- nasljediva je – u slučaju smrti
- prenosiva je (može se prodati, opteretiti...)
- nedjeljiva je – ne može kupiti samo pola dionice
- može biti predmet zaloga jer je vrijednosni papir
- može se uplatiti u stvarima, pravima i novcu
- nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10 kn

PRAVA IZ DIONICA
-imovinska
-pravo na dividendu
-pravo prvenstva pri upisu novih dionica kod povećanja TK
-pravo na sudjelovanje u ostatku likvidacijske ili stečajne mase
-pravo vanjskih dioničara na primjerenu naknadu i otpremninu
-opseg prava se računa prema sudjelovanju dioničara u TK
-upravljačka
-pravo sudjelovanja na glavnoj skupštini
-pravo na obaviještenost
-pravo glasa na glavnoj skupštini - bez prava glasa se mogu izdati samo povlaštene dionice, ali
ukupni iznos TK koji se odnosi na dionice bez prava glasa ne smije prijeći ½ iznosa TK društva
- pravo na pobijanje odluka glavne skupštine

OBVEZE DIONIČARA
- glavna obveza - uplata uloga
- samo iznimno se statutom može predvidjeti da je dioničar dužan prema društvu ispuniti i dodatne obveze
- obveza uplata uloga nastaje preuzimanjem dionica prilikom osnivanja
Dioničare i njihove prednike ne može se osloboditi uplate uloga niti im se smije jednom uplaćeni ulog
vratiti!!!!
- O KADUCIRANJU – to je lišavanje nemarnog dioničara prava iz dionice po postupku koji je detaljno
utvrđen zakonom koji ni nakon naknadnog roka ne uplati ulog

53
VRSTE DIONICA
= dionica može glasiti i na ime
= vrste su:
1. Sa nominalnim iznosom i bez nominalnog iznosa
= dionice koje se izdaju na nominalno iznos znači da taj nominalni iznos ne može biti manji od 10 kn
= dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakome dijelu
= udio u temeljnom kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova
nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem
dionica
2. Na ime i na donositelja
= dionice mogu glasiti na ime
= ako se dionica izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje, iznos djelomične uplate mora se
naznačiti na ispravi o dionici, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati
na računu VP u kompjutorskom sustavu zakonom ovlaštene pravne osobe na kome je dionica
elektroničkizapisana
3. Redovne/ povlaštene
= redovne dionice daju dioničaru pravo glasa na glavnoj skupštini, pravo na isplatu dobiti, pravo na
isplatu dijela ostatka likvidacijske
= povlaštene dionice imatelju daju neka povlaštena prava
- pr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom, pravo prvenstva pri isplati dividende
- daju određena prava koja prelaze okvire redovitog poslovanja
- imaju više pravo glasa
- može biti kumulativna i participativna
4. Osnivačke dionice/ daljnjih emisija
5. Vlastite dionice
= dionice koje drži samo društvo izdatnik tih dionica
= zakonom je zabranjeno stjecanje vlastitih dionica pri osnivanju društva ili pri povećanju temeljnog
kapitala
= slučajevi kada se ona ipak može steći su:
- ako društvu predstoji neka nadolazeća šteta
- ako se kupuje da bi se podijelila zaposlenicima
- radi davanja otpremnina
- ukoliko je riječ o univerzalnom pravnom sljedništvu
6. Rodovi dionica
= dionice koje daju ista prava čine isti rod dionica
7. Užitnice
= izdaju se u korist osoba povezanih s društvom (dioničarima, vjerovnicima, zaposlenima i sl.)
= daju samo imovinska prava (sudjelovanje u dobitku, ostatku likvidacijske mase ili pravo na nove
dionice)
= ne daju članska prava (npr. pravo glasa)

IZNOSI DIONICA 1 DIONICA = 1 GLAS!!!

54
 DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba
unose temeljne uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital.

ti ulozi ne moraju biti jednaki

-Obilježja društva su:

 Da li jedan član može osnovati d.o.o.?Može
- društvo kapitala
- ima temeljni kapital min. 20 000, 00 kn
- temeljni kapital je podijeljen na temeljne uloge
- preuzimanjem i uplatom temeljnih uloga stječu se poslovni udjeli
- najniži iznos temeljnog uloga je 200 kn
- ima organe
Temeljni ulog
kada se daje temeljni kapital on postaje poslovni udjel i to
vs. jedno te isto, o temeljnom ulogu se govori kad se društvo
osniva, a o poslovnom udjelu kada kreće poslovanje
Poslovni udjel

Društvo nastaje UPISOM U SUDSKI REGISTAR!!!!!

--- Društvo s ograničenom odgovornošću odgovara za svoje OBVEZE cijelom svojom imovinom, a
DIONIČARI NE ODGOVARAJU za obveze društva, osim u slučaju proboja pravne osobnosti

PROBOJ PRAVNE OSOBNOSTI → to znači da do odgovornosti dioničara za obveze društva

može doći samo iznimno ako zlouporabljuju okolnost i zbog toga se ne mogu pozvati na to da po zakonu ne
odgovaraju za obveze

- a ukoliko nema zlouporabe dioničari mogu izgubiti samo ono što su uložili u d.d. i to je
granica do koje dioničari snose poslovni rizik za poslovne rezultate koje društvo ostvari
- poslovni rizik koji snose ako ne dođe do prijeboja jednak je ulogu uloženog kapitala
- razlozi za prijeboj pravne osobnosti nisu taksativno navedeni u zakonu, te mogu biti i neki drugi
razlozi
= društvo mogu OSNOVATI jedna ili više osoba

- osniva se na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor)
- svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili
privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik
- ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje IZJAVA OSNIVAČA o osnivanju
društva s ograničenom odgovornošću koja je dana kod javnog bilježnika

TEMELJNI KAPITAL
= temeljni kapital doo-a mora biti izražen u novcu
= najniži iznos TK je 20 000, 00 kn, ako zakonom nije drukčije određeno
= prilikom osnivanja mora biti uplaćeno minimalno 10 000 kuna u gotovini, a ostatak može biti u stvarima i
pravima
Ukupan iznos TK može se uplatiti u stvarima, pravima ili novcu!!!

55
TEMELJNI ULOG
= uplata temeljnog uloga je obveza člana društva koju on preuzima društvenim ugovorom
= ako neki od osnivača ne unesu temeljni ulog, a društvo to ne može nadoknaditi prodajom poslovnog
udjela drugim osobama, drugi članovi društva obvezni su uplatiti u društvo iznos koji nedostaje
razmjerno svojim udjelima u društvu
= to je dio temeljnog kapitala s kojim član sudjeluje u društvu
= on ne može biti manji od 200 kn
= prije upisa društva svaki osnivač mora uplatiti najmanje ¼ temeljnog uloga u novcu

-oni ne moraju biti jednaki

-oni su djeljivi
Prilikom osnivanja jedna osoba može preuzeti veći broj temeljnih uloga i tako steći veći broj poslovnih
udjela!!

POSLOVNI UDJEL
= to je skup prava i obveza koje pripadaju članu društva na temelju uplaćenog uloga
= on se određuje na temelju preuzetog temeljnog uloga

član društva može imati više poslovnih udjela
= poslovni udjel NIJE VRIJEDNOSNI PAPIR
= evidencija o poslovnim udjelima vodi se u KNJIZI POSLOVNIH UDJELA koju je dužna voditi uprava
društva 
tko je upisan kao vlasnikom poslovnog
udjela u toj knjizi, smatra se vlasnikom
= karakteristike poslovnog udjela:
- djeljiv je – to znači da možemo kupiti pola udjela, ¼..
- djeljiv je fizički  pr. poslovni udjel iznosi 10 000 kn, a mi sebi ostavimo ½, a to je
5 000 kn, aostalo prodamo
- prenosiv je
- on se može nasljeđivati načelno slobodno, ali se i za to u društvenom ugovoru mogu
predvidjeti posebni uvjeti
-član društva sa svojim poslovnim udjelom može slobodno raspolagati, te može imati
više poslovnih udjela
- raspolaganje poslovnim udjelom → za raspolaganje poslovnim udjelom ugovor
o prijenosu mora biti sačinjene u obliku javnobilježničke isprave
 za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjene društvenog ugovora
- možemo izdati više poslovnih udjela koji glase na više iznosa
- poslovni udjel se može podijeliti na više, ne mogu imati iste vrijednosti uloga, nisu vrijednosni
papiri i promjene vlasnika ne upisuju u sudski registar, nego u knjigu poslovnog udjela
ČLANSKA PRAVA d.o.o. se određuju poslovnim udjelom u TK
PR. postoji d.o.o. i najbolje je da odmah stavimo da ima 2 poslovna udjela

zato se može odrediti da 1 poslovni udjel ima 5 glasova, a drugi poslovni udjel da ima 10 glasova
--- isključenje člana zbog ne uplate uloga:

prava društva u slučaju ne uplate temeljnog uloga:
-isključenje
-pravo na tužbu radi uplate uloga
-pravo na naknadu štete zbog neispunjena obveze uplate uloga
ORGANI d.o.o.= ZTD predviđa tri organa d.o.o. - a: 1.uprava i 2.skupština-obvezni organi
3.nadzorni odbor-fakultativno(osim zakonom predviđenim slučajevima.)

56