See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/235451255

Vodozemci (Amphibia Linnaeus, 1758) na planini Prenj

Article · January 2008

CITATIONS READS
15 523

2 authors:

Emina Šunje Suvad Lelo

University of Sarajevo, Faculty of Natural Sciences University of Sarajevo
36 PUBLICATIONS   132 CITATIONS    230 PUBLICATIONS   963 CITATIONS   

SEE PROFILE SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

Implementation of EU Habitat Directive in Bosnia and Herzegovina View project

Conservation of dinaric populations of black salamanders View project

All content following this page was uploaded by Suvad Lelo on 23 May 2014.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

 UZIZAŽ Vol. 4 Broj stranica: 27-32 Sarajevo 2008

VODOZEMCI (Amphibia Linnaeus, 1758) NA PLANINI PRENJ

Emina Šunje & Suvad Lelo

Odsjek za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
Zmaja od Bosne 33-35, 71.000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

ABSTRACT

Šunje, E., & Lelo, S. Amphibians (Amphibia Linnaeus, 1758) of Mt. Prenj. This paper
contains the data on the presence of nine species belonging to class Amphibia Linnaeus,
1758 in Mt. Prenj. The data origin is twofold: the authors’ own research and the information
found in the Archives of the National museum of Bosnia and Herzegovina in Sarajevo and in
the Zoological collection „Lelo“.
Key words: Fauna, Amphibia, biodiversity, Mt. Prenj.

UVOD

Istraživanje vodozemaca (Amphibia Linnaeus, 1758) u Bosni i Hercegovini, i planini

Prenj, vrši se već oko 110 godina. Istraživanja su rezultirala relativno visokim stupnjem
poznavanja sastava posmatrane faune. Inače, u Bosni i Hercegovini je poznato 18 vrsta
vodozemaca iz reda Caudata Scopoli, 1777 i reda Anura Rafinesque, 1815 (Lelo, 2007).
Na teritoriji Bosne i Hercegovine poznata su dva reda vodozemaca. Repati
vodozemci (red Caudata Scopoli predstavljen je unificirano jednim podredom
(Salamandroidei Müller, 1831) i jednom natporodicom (Salamandroidea Cope, 1890), ali
dvijema porodicama (Proteidae Gray, 1825 i Salamandridae Goldfuss, 1820) sa pet rodova i
ukupno sedam vrsta. Bezrepi vodozemci (red Anura Rafinesque) zastupljeni su sa tri
podreda (Discoglossoidei Sokol, 1977; Mesobatrachia Laurenti, 1979; Neobatrachi Reig,
1958), četiri natporodice (Discoglossidae Günther, 1858; Pelobatoidea Bonaparte, 1850;
Hyloidea Rafinesque, 1815; Ranoidea Rafinesque, 1814), pet porodica (Discoglossidae
Günther, 1858; Pelobatidae Bonaparte, 1850; Bufonidae Gray, 1825; Hylidae Rafinesque,
1815; Ranidae Rafinesque, 1814), sedam rodova i 11 vrsta (Lelo, 2007).
Geografske koordinate za planinu Prenj su slijedeće: geografska dužina (longituda):
17.8358, ili 43° 6' 38N; geografska širina (latituda): 43,1106, ili 17° 50' 9E.; altituda: 169,7 m.
Planina Prenj je smještena u centralnom dijelu dinarskih planina, a sjevernom dijelu
Hercegovine. Prenj leži u luku, sa sjeverozapada, rijeke Neretve od Glavatičeva kod Konjica
do Bijelog Polja kod Mostara, a sa jugoistočne strane je omeđen planinskim masivima
Veleža (1969 m), Crvnja (1921 m) i Visočice (1964 m).
Prenj je okružen prirodnim i vještačkim jezerima: Boračko, Jablaničko, Grabovičko,
Salakovac kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka. U podnožju planine se
nalaze tri grada: Konjic, Jablanica i Mostar iz kojih vode markirani putevi do planinarskih
objekata i visova masiva. Indikativno je da gotovo svi prilazi Prenju počinju iz kanjona:
konjičke Bijele, Idbara, Šanice, mostarske Bijele, Potoka. Putovanje na Prenj običnim
planinskim stazama izvodi se iz Jablanice, Boračkog jezera i Rujišta
(http://glogosnicaprenj.blogger.ba).
Planina Prenj spada u visoke planine Bosne i Hercegovine (najviši vrh, Zelena glava,
nalazi se na 2.155 m iznad mora), a odlikuje se osobitim tipom dolomitičnog karsta. Tokom
ledenog doba područja iznad 1.500 metara nadmorske visine nalazila su se pod ledom
(glečeri: Otiš 5-6 km dužine, Tisovica 4-5 km, dolinski valov Bijele, Kantarski cirk i dr.). U
kanjon Neretve Prenj se spušta djelimično strmim odsjecima po 700-800 m visine, a prema
Boračkoj dragi ima blagi pad. Neki vrhovi ove gorostasne planine zaobljeni su i pokriveni
klekovinom pa su zbog toga, smatra se, nazvane Zelene Glavice. Između njih su mrežaste
vrtače ispunjene snježnicima. U pozno ljeto, čak i sušnih godina, vide se ispod najviših
vrhova (Lupoglava, Zelene glave i Otiša) snježnici, okrenuti sjeveroistoku. Tu ima jama u
Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Omladinska 2, Ilijaš, Kanton Sarajevo
Šunje E., & Lelo S. (2008). Vodozemci (Amphibia, Linnaeus, 1758) na planini Prenj. Prilozi fauni Bosne i
Hercegovine, 4, 27-32.
kojima se nalazi vječni led. Ispod vrhova Prenja vide se pojasevi četinarskih i listopadnih
šuma, kanjoni Neretve, Drežanke, Doljanke, Čvrsnica, Čabulja, Velež, Bjelašnica, Zelengora,
brdo Humine i Jadransko more. Prenj posjeduje jako velik broj vrhova od kojih je 10 njih na
nadmorskoj visini od preko 2000 m (www.zone-2000.net).
Do ovog istraživanja postojali su podaci o sedam vrsta vodozemaca na planini Prenj:
Mesotriton alpestris (Laurenti, 1768); Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758); Salamandra atra
(Laurenti, 1768); Rana graeca Boulenger, 1891; Rana dalmatina Bonaparte, 1839 (=R. agilis
Thomas, 1855); Pelophylax ridibundus (Palas, 1771)(=Rana ridibunda Palas, 1771) i
Bombina variegata (Linnaeus, 1758)(=Bombinator pachypus Bonaparte, 1838; Bolkay,1924).

MATERIJAL I METODE RADA

Terenska istraživanja na planini Prenj su provedena u periodu juni – august 2008.

godine, i to u saradnji sa planinarskim društvima: „Željezničar“, „Bjelašnica“ i „No limit“.
Istraživanja su vršena na tri različite lokacije:
• lokalitet 1 – Jezerce na Prenju (1.655 m n.v.; sl. 1.),
• lokalitet 2 – Podnožje Kopilica (1.700-1.850 m n.v.; sl. 2.),
• lokalitet 3 – Selo Idbar, područje oko potoka Baštica (600 m n.v.).

1 2
Sl. 1-2: Prikaz tipičnih staništa vodozemaca na planini Prenj: Jezerce, 1.655 m n.v. (1) i
podnožje Kopilica, 1.750 m n.v. (2)

Podaci o prisustvu vodozemaca na spomenutim lokalitetima potvrđeni su običnim

posmatranjem. Neke jedinke vodozemaca su uhvaćene, ali su nakon identifikacije i
fotografisanja puštene. Identifikacija je vršena prema: Lelo, 2007 i Arnold i sar., 1992.
Fotografije su napravljene digitalnim aparatom: Olympus stylus 800 μ digital 800.
Radi dopune podataka na forumu sajta „zone2000“ (http://ww.zone2000.net/forum/
viewtopic.php?t=2747) postavljena je tema sa zamolbom za planinare da dostave podatke i
fotografije svih vrsta vodozemaca na koje su naišli tokom boravka na Prenju, sa naznakom
„kada“ i „gdje“ su uočeni.
Konstatovani podaci su komparirani sa podacima iz više literaturnih izvora (Bolkay,
1924; Đurović, 1986.-1987; Đurović, 1980; Lelo, Kotrošan, Muftić, Duraković, Šunje, 2007;
Mikšić, 1969; Werner, 1904; Werner, 1898), a sami radovi su dobijeni iz Arhive Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

REZULTATI RADA I DISKUSIJA

Tokom istraživanja terena na planini Prenj uočene su svega četiri vrste vodozemaca.
Vrste: Bufo bufo (Linnaeus, 1758), Mesotriton alpestris (Laurenti, 1768) i Pelophylax
ridibundus (Palas, 1771) bile su relativno lahko uočljive. Nađene su i u popodnevnim, kao i u
kasnim večernjim satima. Aktivnost jedinki spomenutih vrsta povećavala se u večernjim
28 Originalni naučni rad/Original scientific paper
Šunje E., & Lelo S. (2008). Vodozemci (Amphibia, Linnaeus, 1758) na planini Prenj. Prilozi fauni Bosne i
Hercegovine, 4, 27-32.
satima. Oko 22:30h oko Jezerceta se pojavio veliki broj žaba krastača (Bufo bufo Linnaeus).
Pored opažanja, zabilježeno je i njihovo glasanje, tj. „kreketanje“. Podvrsta Salamandra atra
prenjensis Mikšić, 1969 nađena je uz pomoć Kenana Muftića, člana sportsko – penjačkog
kluba „No limit“. Naime, Muftić je dobro upoznat sa ovom podvrstom i viđao ju je na više
različitih mjesta na Prenju od 2003. godine (Lelo et al., 2008). Tokom ovog istraživanja prvi
primjerak uočen je na padinama ispod vrha Soplje nakon jake kiše, a potom i na putu prema
vrhu Otiš i Zelena glava (sl. 3.-9.).

3 4 5

6 7

8 9
Sl. 3-9: Prikaz konstatovanih vrsta na planini Prenj: Messotriton vulgaris (Laurenti 1768) u
Jezercetu (sl. 3. i 4.); Bufo bufo (Linnaeus 1758) pored Jezerceta (sl. 5.); Bufo bufo
(Linnaeus 1758) tokom parenja u Jezercu (sl. 6.); Salamandra atra prenjensis (Mikšić
1969) na istoj lokaciji, ali različitoj podlozi (sl. 7. i 8.); Pelophylax ridibundus (Palas
1771) pored potoka Baštica kod sela Idbar (sl. 9.).

U ranim jutarnjim satima izvršena je analiza lokaliteta na padini ispod Kopilica. Ovaj
lokalitet se nalazi na markiranoj stazi prema Otišu i Zelenoj glavi iz smjera Jezerce. Prvi
primjerak Prenjskog crnog daždevnjaka (Salamandra atra prenjensis Mikšić, 1969), nađen je
tačno u 4:49h 21.juna 2008. Primjerak je uočen u rosom ovlaženoj travi. Posljednji primjerak

Originalni naučni rad/Original scientific paper 29

Šunje E., & Lelo S. (2008). Vodozemci (Amphibia, Linnaeus, 1758) na planini Prenj. Prilozi fauni Bosne i
Hercegovine, 4, 27-32.
je zabilježen u 05:42h, nakon što je jutarnja rosa većim dijelom isparila. Jedinke su
zabilježene u visinskom rasponu 1.700-1.850 m nadmorske visine.
Na opisanom području zabilježeno je ukupno 27 jedinki. Nađene jedinke uvijek su se
nalazile u skupinama od 2-3 primjerka. Ispod snijega koji se nedavno otopio, trava je bila
vlažnija, ali na tim mjestima alpski daždevnjaci nisu bili prisutni.
Pored navedenog, S. Lelo je pronašao ostatke individue Salamandra salamandra
(Linnaeus, 1758) na rubnim dijelovima naselja Glavatićevo 15. augusta 2007. godine, nakon
čega je obavio više razgovora sa stanovnicima okolnih kuća od kojih je dobio decidne
navode o postojanju šarenog daždevnjaka na datom lokalitetu (tab. 1.).

Tab. 1: Prijegled konstatovanih vrsta vodozemaca na planini Prenj tokom istraživanja 2008.
godine (det. E. Šunje), izuzev S. salamandra Laurenti (det. S. Lelo)

Vrsta (Species) Datum pronalaska Mjesto pronalaska Nadmorska visina (m)

Mesotriton alpestris
20.06.2008. Jezerce 1.655
(Laurenti, 1768)
Salamandra atra
21.06.2008. Podnožje Kopilica 1.700
Laurenti, 1768
Salamandra salamandra
15.08.2007. Glavatićevo 617
(Linnaeus, 1758)
Bufo bufo
20.06.2008. Jezerce 1.655
(Linnaeus, 1758)
Pelophylax ridibundus Potok Baštica
16.07.2008. 675
(Palas, 1771) (selo Idbar)

Uočene vrste su sistematski svrstane u tri porodice i četiri roda. Kako je u Bosni i
Hercegovini poznato 18 vrsta vodozemaca tako konstatujemo da je na planini Prenj
potvrđeno postojanje pet vrsta, što čini 27,8% bosanskohercegovčkih vrsta vodozemaca.

Tab. 2: Prijegled konstatovanih vrsta vodozemaca na planini Prenj prema literaturnim

podacima iz arhive Zemaljskog muzeja

Vrsta (Species) Legat Datum pronalaska Mjesto pronalaska

Jezerce: 21.08.1973. Jezerce (1630.)
Mesotriton alpestris Esma Đurović
Rujište: 19.05.1975. Rujište (1100.)
(Laurenti, 1768)
J. Bolkay Juli 1914. Lupoglav
Lissotriton vulgaris
J. Bolkay 1897. Rujište
(Linnaeus, 1758)
O. Reiser August 1895. Otiš 1800 m
Dr. Franjo Werner 11.09.1895. Otiš
Fr. Simmet Juli 1914. -
Salamandra atra - 15.09.1968. Kopilica (Zelena glava)
Laurenti, 1768 - 15.09.1968. Vjetrena brda
Č. Šilić 24. 08.1973. Sivadije
August 1895. Vrhovi: Otiš, Kapa,
J. Bolkay
14.07.1914. dolina Tisovice
Bombina variegata Dolina Trešanice kod
J. Bolkay 3.5.1918.
(Linnaeus, 1758) Konjica
Pelophylax ridibundus
J. Bolkay 3.5.1918. ?
(Palas, 1771)
Rana graeca Boulenger, Dolina Doljanke iznad
J. Bolkay 30.04.1918.
1891 Jablanice
Rana dalmatina Dolina Trešanice kod
J. Bolkay 5.5.1918.
Bonaparte, 1839 Konjica

30 Originalni naučni rad/Original scientific paper

Šunje E., & Lelo S. (2008). Vodozemci (Amphibia, Linnaeus, 1758) na planini Prenj. Prilozi fauni Bosne i
Hercegovine, 4, 27-32.

Iz Arhive Zemaljskog muzeja analizirano je ukupno pet relevantnih naučnih radova

(Bolkay 1924; Đurović 1986-1987; Mikšić 1969; Werner 1904; Werner 1898). U navedenim
radovima su pronađeni podaci koji se odnose na prisustvo pojedinih vrsta vodozemaca na
planini Prenj te je konstatovano postojanje ukupno sedam vrsta (tab. 2.).
Podaci planinara koji su dostavljeni na forum internet sajta www.zone2000.net
potvrdili su prisustvo prenjskog crnog daždevnjaka (Salamandra atra prenjensis Mikšić,
1969). Član „Belma“ (planinarka Belma Huskić) na forumu spominje da je vidjela crnog
daždevnjaka na sedlu između Zelene glave i Otiša u augustu 2007. godine, dok član
„Harun“, (planinar Harun Hadžimešić) tvrdi da je istu vrstu uočio na istom lokalitetu kao i
„Belma“ samo godinu dana kasnije. Ovi podaci nam potvrđuju stabilno održavanje populacije
prenjskog alpskog (crnog) daždevnjaka na planini Prenj.
Dakle, ako sumiramo literaturne podatke i vlastita istraživanja onda planinu Prenj na
različitim visinskim područjima naseljava ukupno devet vrsta vodozemaca: (1) Mesotriton
alpestris (Laurenti, 1768), (2) Lissotriton vulgaris Linnaeus, 1758, (3) Salamandra
salamandra (Linnaeus, 1758), (4) Salamandra atra Laurenti, 1768, (5) Bombina variegata
(Linnaeus, 1758), (6) Bufo bufo (Linnaeus, 1758), (7) Rana dalmatina Bonaparte, 1839, (8)
Rana graeca Boulenger, 1891 i (9) Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771). Sumirani podaci
jasno pokazuju da planinu Prenj naseljava 50% bosanskohercegovačkih vodozemaca, ali da
su oni vrlo rijetki te da im nije posvećena zadovoljavajuća naučna pažnja.

ZAKLJUČAK

Tokom preliminarnih batraholoških istraživanja planine Prenj od strane E. Šunje u

periodu juni – august 2008. godine registrovane su četiri vrste vodozemaca među kojima je
žaba krastača (Bufo bufo Linnaeus) po prvi put navedena kao decidan naučni podatak za
spomenutu planinu.
S. Lelo je 15. augusta 2007. godine pronašao ostatke šarenog daždevnjaka
(Salamandra salamandra Linnaeus) u okolini Glavatićeva što je također prvi decidan naučni
navod ove vrste na planini Prenj.
Analiza literaturnih podataka pokazala je postojanje još četiri vrste vodozemaca, ali
na najnižim područjima obronaka istraživane planine.
Sumirani podaci pokazuju da na planini Prenj egzistira najmanje devet vrsta
vodozemaca odnosno, 50% bosanskohercegovačkih vodozemaca, kojima nije posvećena
zadovoljavajuća naučna pažnja.

LITERATURA

Arnold, E. N., Barton, J. A., & Ovenden, D. W. (1992). Reptiles i Amphibians of Britain and
Europe – Field Guide. Harper Collins, Glasgow.
Bolkay, J. (1924). Popis vodozemaca i gmizavaca, koji se nalaze u bos.-herc. Zemaljskom
muzeju u Sarajevu s morfološkim, biološkim i zoogeografskim bilješkama. Spomenik
Srpske Kraljevske Akademije, 41(11), 1-29.
Đurović, E. (1986.-1987). Novi podaci o rasprostranjenosti i morfološkim karakteristikama
Triturus alpestris alpestris (Laurenti, 1768) (Amphibia: Urodela) u Bosni i Hercegovini.
Glasnik Zemaljskog muzeja, (PN) NS, 25-26, 201-210.
Đurović, E. (1980. Vodozemci Bosne i Hercegovine. ANUBiH, Posebna izd. 47, Odj. prir. i
matem. nauka, 8.
http://glogosnicaprenj.blogger.ba
Lelo, S. (2007a). Priručnik za identifikaciju bosanskohercegovačkih vodozemaca. Udruženje
za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo.
Lelo, S. (2008). Sistematski pregled vodozemaca Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo
(urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski pregledi. 4. izmjenjeno i

Originalni naučni rad/Original scientific paper 31

 Šunje E., & Lelo S. (2008). Vodozemci (Amphibia, Linnaeus, 1758) na planini Prenj. Prilozi fauni Bosne i
Hercegovine, 4, 27-32.
dopunjeno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo,
pp. 372 – 373.
Lelo, S., Memišević, E., & Kotrošan, D. (2008). Vodozemci Bosne i Hercegovine – Slikovni
ključ za determinaciju vrsta. Rukopis.
Lelo, S., Kotrošan D., Muftić K., Duraković E., & Šunje, E. (2008). Osnovni podaci o staništu i
populaciji vrste Salamandra atra Laurenti, 1768 (S. a. prenjensis Mikšić, 1969) na planini
Prenj. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine. Rukopis.
Mikšić, S. (1969). Nova podvrsta alpskog daždevnjaka (Salamandra atra prenjensis nov.).
Glasnik Zemaljskog muzeja, (PN) NS, 8, 83-86.
Werner, F. (1904). Drugi prilog poznavanju faune reptilija i batrahija Bosne i Hercegovine.
Glasnik Zemaljskog muzeja, 14(4), 499-512.
Werner, F. (1898). Prilozi poznavanju faune reptilija i batrahija Balkanskog poluostrva.
Glasnik Zemaljskog muzeja, 10(1), 131-156.
www.wikipedia.org
www.zone-2000.net

SUMMARY

Research in amphibian species in Bosnia and Herzegovina and in Mt. Prenj

conducted over the past 110 years has resulted in relatively vast knowledge of this fauna.
There is total of 18 species of amphibians in Bosnia and Herzegovina, appertaining to orders
Anura and Caudata (Lelo, 2007).
Caudata (Scopoli, 1777) species belong to only one suborder (Salamandroidei
Müller, 1831) and one superfamily (Salamandroidea Cope, 1890) represented by two
families (Proteidae Gray, 1825 and Salamandridae Goldfuss, 1820) with five genera and
seven species. Order Anura (Rafinesque, 1815) is represented by three suborders
(Discoglossoidei Sokol, 1977; Mesobatrachia Laurenti, 1979; Neobatrachi Reig, 1958), four
superfamilies (Discoglossidae Günther, 1858; Pelobatoidea Bonaparte, 1850; Hyloidea
Rafinesque, 1815; and Ranoidea Rafinesque, 1814), five families (Discoglossidae Günther,
1858; Pelobatidae Bonaparte, 1850; Bufonidae Gray, 1825; Hylidae Rafinesque, 1815; and
Ranidae Rafinesque, 1814), seven genera and 11 species (Lelo, 2007).
The research was conducted from June to August 2008. Field survey of Mt. Prenj,
resulted in record of four species of amphibians. These species were examined, identified
and then released back into the wild. There was no need for catching a number of individuals
as identification could readily be made in the filed.
Data collected in the field was compared with those from different literature sources
(Bolkay, 1924; Đurović, 1986.-1987; Đurović, 1980; Lelo et. al., 2008; Mikšić, 1969; Werner,
1904; Werner, 1898). All the literature was obtained from the Archives of the National
museum of Bosnia and Herzegovina in Sarajevo.
This paper, for the first time, gives scientific record and clearly establishes Bufo bufo
Linnaeus as an inhabitant of Mt. Prenj. S. Lelo has found the droppings of Salamandra
salamandra Linnaeus in the area surrounding Glavatičevo and this data also represents the
first precise scientific record of this species on Mt. Prenj. Literature data lists four other
species in Mt. Prenj, but they inhabit the lowest altitudes of this mountain.
The results given in this paper show that Mt. Prenj is inhabited by at least nine
species of amphibians, almost 50% of all amphibians found in Bosnia and Herzegovina.

32 Originalni naučni rad/Original scientific paper

View publication stats