LEKSIKOLOGIJA

Tvorba riječi
ponavljanje i vježba

4. razred gimnazije

Anica Šušak, prof.

Gimnazija fra Dominika Mandića Široki Brijeg
 Ponavljanje
• Prije samih zadataka podsjetit ćemo se osnovnih pojmova iz
tvorbe riječi:
• Osnovna ili ishodišna riječ = riječ od koje se polazi u tvorbenom
procesu
• Tvorenica = riječ koja u tvorbenom procesu nastaje
• Odnos motivacije = između osnovne riječi i tvorenice očituje se
podudaranje u izrazu i sadržaju
• Tvorbena analiza = rastavljanje tvorenice na tvorbene dijelove
• Tvorbeni šav = granica između tvorbenih dijelova, uvijek se
poklapa s morfemskom granicom
 Tvorbeni načini
Izvođenje = njime nastaju
izvedenice, tvorenice motivirane
jednim osnovnim leksemom, npr.
nepismen : ne + pismen ;
Izvođenju pripadaju tvorbeni
načini:
Sufiksalna tvorba = povezivanje
tvorbene osnove i tvorbenog
nastavka, sufiksa, npr. hrvatstvo =
Hrvat + stvo
Prefiksalna tvorba = povezivanje
tvorbene osnove i tvorbenog
predmetka, prefiksa, npr.
dočasnik = do + časnik
Prefiksalno – sufiksalna tvorba =
istovremeno djelovanje dvaju
tvorbenih načina: prefiksalne i
sufiksalne tvorbe, npr. dokoljenica
= čarapa do koljena ; do – koljen -
ica
Slaganje = nastaju složenice,
tvorenice motivirane dvama
osnovnim leksemima, npr.
romanopisac : pisac + romana
Slaganje = tvorbeni način kojim od
dvaju leksema nastaje novi
leksem. Tako nastale riječi zovu se
složenice. Između prvog i drugog
dijela složenice obično se nalazi
spojnik –o-, npr. rovokopač =
kopač rovova: rov-o-kopač
Složeno – sufiksalna tvorba =
istovremeno je djelovanje dvaju
tvorbenih načina: slaganja i
sufiksalne tvorbe. Takve tvorenice
imeju spojnik –o- i sufiks, npr.
srednjoškolac = učenik srednje
škole : srednj –o-škol-ac
*srastanje = tvorbeni način kojim
se dvije riječi spajaju u jednu bez
tvorbenih sredstava. Takve
tvorenice zovu se sraslice, npr.
blagdan = blag + dan, zlopamtiti =
zlo + pamtiti, Starigrad = stari +
grad.
Ostali tvorbeni načini
*preobrazba = je gramatičko svojstvo riječi da mogu promijeniti
vrstu riječi bez promjene
fonemskog sastava uz čestu promjenu prozodijskih značajki, npr.
mláda ( pridjev) – mlâda ( imenica).
*mocijska tvorba = tvorba kojom se od imenica jednog roda tvore
imenice drugog roda.
Češće se od imenica m.r. tvore imenice ž.r., npr. plivačica = žena
plivač ( tvorbena analiza bi glasila plivač – ica). Takve imenice
čine mocijski par.
 VJEŽBE:

Od sljedećih imeničkih tvorenica odredi tvorbene načine:

kišobran ________________________ čistoća ______________________
stanar __________________________ gradonačelnik ________________
sustanar _________________________ neravnopravan _______________

padobran _______________________ neravnopravnost ______________

1. Izbacite uljeza. Objasnite princip po kojem

ste to napravili:
bilježnica, domar, prsten, limen , mjesec, vozač
 VJEŽBE:
Kako je tvorba riječi sastavno pitanje na ispitu državne mature, sljedeća pitanja
već su bila na ispitu pa provjerite svoje znanje. Sretno !

Koja je od sljedećih riječi nastala složeno – sufiksalnom tvorbom?

cjevovod 2. padobranac 3. soboslikarski 4. srednjoškolčev

Što je rječotvorna osnova riječi sustanar?

sustanar 2. sustan 3. stanar 4. stan

Koja je od sljedećih tvorenica nastala tvorbenim sufiksom –ica?

cvjećarnica 2. čekaonica 3. plivačica 4. sudnica

Koja je od sljedećih tvorenica nastala prefiksalno – sufiksalnom tvorbom?

nadlaktica 2. nesretan 3. podstanarka 4. prašumski

Koja je od sljedećih tvorenica nastala prefiksalno – sufiksalnom tvorbom?

neravnopravnost 2. basnopisac 3. podnaslov 4. narukvica