Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Maroević - Uvod U Muzeologiju

    Uploaded by

    Enida
    19 views28 pages

    Original Title

    Maroević_Uvod u muzeologiju

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    19 views28 pages

    Maroević - Uvod U Muzeologiju

    Uploaded by

    Enida

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 28
    MRROEMIC WO Ud a Murcologg Io Maroerit: Uvod w muzcolgiy Se = oblik djclovanja, gdje je primjerice muzcj primjer materijaliziranja muzeo- oskog konteksta u institucionslnom obliku, = wzorak djclovanja (obrazac) u kome se nalaze muzejske {unkeije zastite, istradivanja i komunikacije = predmet djclovanja koji predstavlja bastina i predmet kao jedinica bastine (®. van Mensch, 1992:108). ‘Ova podjela murcologie, prihvatimo Ii je kao pomotno sredtsivo za bolje Fazumijevanje muzcoloskog pristupa bastin, sluzi nam kao pomagalo 2a kvalitet. nije usmjeravanje muzeoloskih istrativanja. Razlikajuéi teoretski dio od aplikaci. Je, povijesni dio od opceg pristupa 1 prepoznavajuéivadnost odnosa prema temelj- ‘nim znanstvenim disciplinama, omoguéujomo grupiranje i okupljanje strutnjaka t Zznanstvenog interesa oko pojedinih sudrZaja, s cillem da se prodube spoznaje i Istrade veze koje postoje izmedu materijalnog svjeta koji nas okruauje i Hjudske spoznaje i dozivijavanja tog istog svijeta. Biljeske: * Muzeogratlja je opis muzejskog rada ili u Sirem znadenju naziv za praktignu i aplikabilnu razinu muzcologije *0 fenomenu kulturne informacije vidi M. Tudman, 1983. © tom ée fenome- ‘nu biti vige rijeti u daljim poglavijima, * Ova) termin wvodi Geski muzeolog Sry Neustupry 1968. god. (Z. Z. Stransky, 19704:22), “ Cijelisustav izlozen je u P. van Mensch, 1989. =. Gluzinski je 1988, u Hyderabady opisao tri netodolotke muzejske orijen- {acije: na materijaine predmete (znanstvena orijentacja), na vrijednostiiznatenja (kulturna orijentacija) i na éovjcka (socijaina orijentacija), smatrajuci da su po- Sijednje dvije izrazito muzeoloske, a da je prva u domeni temeljnih znanstvenih Aisciplina (W. Gluzinski, 1988). Peier van Mensch govori o dva suprotna smjera u metodologiji: jedan je usmjeren prema zajednici ~drufwvu, a drugi prema predme- ‘tu, Zalaze se za integrirant pristup (P. van Mensch, 1992:106). 16 La Vformaedsie Stuclas c “ye \ POVIJESNI SLIJED MUZEOLOGIJE Povijeen sled mureologienjina je temejnarazina ie Koj profuaa raz meant pom ania miselopje mu lan daivenag!kiarog ena mena koji fe posredno ujerovao pots mozesiog. Pou}sna rena muzeolog. jes analogno' povjesno}raziniieucavanja drogit znanstvenlh dkciptina, Dav Se feulavanjem nsstanka muzcologie, akonitoss 1 usta njtina razitha, kao faktora Koj su jal na nesno eamjerevanje i rst, Povjest muzeologje pov Jest ud dja Koj su obijezavaltKjucne | pijlomne trenutke u wtemedi Bie rata micoig,ajinim taj i dostgacia, Tojo sone oujetpisane jel 0 msncolaékim problemima inihovim vezara | odnosima « Srugim znansvenim diciplinma, Poije postanks mucelatajegovl pojavnit obtika,od elementarnihsakuplanjs u2bike do ulemelfents isttclj taporedne Jes poweica merelon sic mtno dbl prot ako anano da. mee Antsipial pojatu murcologe ds su dogo stemena smatrani osnovnim sere: jem muzeologye kao discipline. ” Wo Maroevie: Uso u muzeslogiiy Hemerede Wodemmeniogfe (Ta Je ono So od powjest muzcologlie otckujmo, jer &e samo dobro pozna- vanje povijesne muzedio8ke razine i njezino ravnopravao sudjelovanje u strukt riranju muzeoloske znanosti omogutiti da bolje razumijemo strukturalnu teor ‘sku razinu muzeotogije i njezina primjenjivost u konkretnim muzejskim situaclja- fa ili u situacijama zastite ili prezentiranja kulture bastine uopée. Ta povijest nnastupa kao nezamjenjiva uCiteljica, PREGLED POVIJESTI MUZEIA vod Pisati o povijesti muzeja znati odlutiti se za definieiju muzeja i tada utvediti relevantne ¢injenice i procese u prosiosti koji su bitni za razumijevanje osnovne muzejske djelatnost, fj. razvitka idee I prakse sakupljanja i ¢uvanja predmeta, bilo onth materijalne Kulture w najsirem smistu, koji su svjedodill | svjedoce 6 Zivotu Zovjeka na zemljinoj kugli, bilo onih iz prirodnog svijeta koji Covjeka okru- Zuje. Zadovol se dofinicijom koju je dao Peter van Mensch, d 0 je povijest a zirkl o@ kojih su kasnije stvoreni muzeji i povijestrezligito} publci namijenjonth aktivnestl, kao povifest pojma i znatenj rjeti muze), koja danas nije ono St je bila jute, ait je cowie ono 8:0 nama {nagojeiilizaciji znac, Pra¢enje djelatnosti koje posredno odreduju muze] otvara vidike | ukezvje nam na okoinosti, kulturne, druStvene | polligke, koje su uvjetovale stvaranje zakonitesti w pribiranju svar, koje su nastale w protlost! 1 postajale difelom keolektimnog paméenja drufivenih grupa od obitelj do narod 1 Konzumiranja njihovih vrijednost, od vremena zatvorenth rianica grékih hramova do suvreme- ‘og kulturnog turizma u Kome muzofigraju znatajna ulogu Cin prikupljanja ¢ Euvanja predmcta nosl u sedi raziite poticaje, od onik aajstarijthiracionainih, povezanih s magljskim djelovanjem predmela f prenose. jem tih znaéenja na religiske verovanja, preko gorpodarskih koji se temelje na wiijednosti predmeta bez obzira na njihove socijalau istroSenost, do kulturnih, koji suza muzejsku djelatnost presunl, jr dtekino stimulraju procese materje, lizacije drusvenog paméenja, bez obzira na toda liv tom procest predmel igraja ‘logu suvenira ii feisa. Cn tuvanja i ilaganje predmeta enatno Je ograniceni}, jer pretpostavja postojanje osnovnih uvjeta a sigurnost sakupljenih predmeta | 24 ostarivanje Komunikacijskih procesa izmedu rilithin Grsivenih grup, a {est0 f interesa, uw razliitim vremenima sa sinkronim i dijakronim pristupoms, Povijest je aabiljezeni i objasnjeni ujek vremena, @ povijest Ce muzejskih ‘jelatosti ukezivatina one mijene koje suse zbivaleu prosfost, Kojesu presidno utjecalena ovuljudsku djclainos, na njerine uziaze ipadove ina njezino znacenje 18 ovis’ shied muzestogie u funkeioniranju ijudskog drustva, Ispreplitanje sabiranja, cwvanja i izlaga aja nije uvijek sinkrono i istog intenziteta, jako je medusobno uvjetovano. Pridodamo li tome znanstvenu komponentu istrazivanja i onu acSto iru poput radoznalosti koja prati Ijudski rod od njegova nastanka, tada zaokruZujemo sliku povijesnog nastanka muzeja, njihova razvitka, a moda nazrijevamo iklicu njihove propast ili transformacije w uyjetima nailazeécg informaciishog drustva u kome predmet, zbirka i muzej dobivaju sasvim druga drusivena obiljedja Protopovijest muzeja i vrijeme muza [Ne ulazeéi posebno u povijest fenomena sakugljanja prodmeta i uloge sal nih predmeta u najranijim oblicima judskog drustva, svjedoci smo Cinjenice da prvi pisani podaci o nekoj umjctnitkoj zbirci seu dalcko v 1 grad Suzu, gdje se 1176. god. pr. n. ce. spominje Ja Elamiti pljatkaju Babilon i cosvojeno blago donose u hram bora Insisunakw u Suzu, da bi se istakll Kraljesski Talni uspjest { mo¢. Isto su tako arheoloska istrazivanja potwrdila da je v 9. s. pr. 1. €. u zapadnoj kuli grada Asura bila pohranjena zbirka dragocjenihi umjetnickih ppredmeta, rezultat uspjeSnih ratnih pohoda. Motda je iz tograzdoblja najzanimlj vija babilonska Zbirka éudesa CovjeCanstva Nabukcdonozora Il u 6, st pr. n. €. U ‘ojoj su se éuvali ncki kipovi i reljfi stariji od 1500. god. pr. n.e. U 5. stoljece pr. 1. spominju se u Perzepolisu ahemenidske palate s rtznicama i 2grade kraljevske rlanice, koje su ponekad w svetanim zgodama vjerojatno otvorene za javnost i u kkojima je bilo kipova gr&ke umjetnosti, Velike zbirke dragocjenih predmeta nade- ne u grobnicama egipaiskin faraona iviadara Mikcne nemaju karakter umjetnitke bike, ali govore o fenomenu prikupljanja dragocjenosti po Kriteriju iskazivanja modi i znagenja pojedinog viadar Izantickin pisanin izvora doznajemo o postojanju kolekefja i javnih umjetni- kh zbirki w staroj Grékoj. One su athetipski oblict buducih galerija i muzeja. ar je_primjer aienska akropola, gdjo se u 5. st. pr. n. ¢. uz Propileje nalazi Kojoj su na zidovime izlozene slike na drvu a kipovi u prostora, itenona nalazila se Chaikoieka s izloenim kipovima. Ispod akropole bila je Stoa poitle, trijem ukragen slikama Polignota s motivima bitke kod Maratona, su to bill javni prostori, koji su sIudili gradanima za zadovoljavanje estetskih potreba, a privatizacija umjetnitkih djela bila je acpo%elina. Spominje se slutaj atenskog vojskovode Alkibijada, koji Je kuéu Uresio umjetnickim djelima, pa je stoga bio iznimka u atenskom druSivu (2. Koséevi6, 197720). U svetistima uz hramove u Ateni, Korintu, Olimpiji, Delfima, otoku Delosu i drugdje nastajale su grade u kojima su se nakon izlaganja u hramovima odlagali zavjetni darovi pojeuinaca i gradova, kod kojih je viSe dominirao sadr2aj i vrijednost dara, nego sama umjetnitka viijednost. Uz svecane igre, odr2avala su se inatjecanja u likovnim umjeinostima, &ji su produkii ostajaliu doti¢nom svetist. Riznice su imale éuvare. Za zbirku su se brinuli hieropoei (Cuvari { svesenici). Radili su popise i razvrstavali predmete, a povremeno su vodili posjetioce. Popisi su bili vlo detalii SadrZavali su potanke opise predmeta, uz naznaku materijala, tebine, eventuainih oznaka, poscbno pak posvetu, ime i nacionalnost donatora, datum i ime boga kome je dar namijenjen. Na odredene svetane dane blago se iznosilo iz riznica i hramova i izlagalo posjetiteljima, éime se pridonosilo afirma- 9 ho Maroevié: od w mureologiy {ill pojedinog svetista i bozansiva kojemu je bilo posveceno. S obzirom na veliku koliginu darova, provodila se i odredens selckeija. Trajno su se tuvali vrijedai darovij oni visoke umjeini¢ke vrijednosti. Manje vrijedni darovi nisu unistava ‘Yet su zakopavani u posebne rovove kao Zriveni darov, a ont izradeni od pleme tih metala topljent su i pretvarani u Sipke, koje su se spremale kao imovina hrama, Sotera 290. god. pr. n.e. (G. B 1984: 8). Muze) nije sadr?avao umjcinitke abirke, vee je bio srediste znan. stvenih, kulturnin i umjetnitkih djelatnosti, mao je veliku biblioteku,istrazivache laboratorije, predavaonice j utionice. Bio je zapravo kulturni i znansiveni centar Fosvecen muzama, kéerima Zeusa i Mnemozine, bozice paméenja, oznacavao je ‘rh duhovne hijerarhije, koja je sumirala kolektivno Ijudsko paméene | pohranj ala ge u bibliotect i svijest! onth koji su se bavili proutavanjem duhovnth djelat. Rosti Sto su th personificirale muze epske i lirske poezije, glazbe, govorniswva, povijesti, tragedije, komedije, plesa | astronomije. Otito je da muse nisu bile Pokrovitejice vjeStina kojima su rezultat matcrijalna kultura i likovna umjetnost i arhitektura kao najvi8i oblic tzraza u materijalno] Kulturi, Duhovne vrijednosti aterijalizirane w umjctnickim djetima nisu bile pokrivene pojmom umjemnosti Sto su ga personificirale muze. Sioga Alcksandrijski muzej sabire knjige (& onom Obliku u kojem su se tada pojavijivalc), mincralet prirodne rijetkosti ima botanic. Ki {zootoski vr, stimulira itanje i aruseni Avot, usmjeren je prema izutavenju knjiZewnosti, povijesti, astronomie, a no poznaje umjetnitke zbirke. Lmjnitke se abirke i datje formiraju u hramovima {to na natin koji je wvijek saGt2ajno povezan nokim vanjskim motivor Tako nam je prema Elian poreat Homerton, bram posveéen pjcsniku Homers, podignut za Ptolomeja IV, gaje se nalazio kip pjesnike okreten personifikacjama gradova koji su polaga nlegovo mjesio rodenja. Usio su se tamo nalazie slike {reljei koji su Hustiral Tujadu i Odiseju, 2 spominju sei pjesnieka nstjecanja u biblioteci Homeriona, To Jeu stvari bila povijesna zbirka posveéena velikom grékom pjesniku, Prema Ate, 1ejevu opisu poznat nam je gozheni Savor Prolomeja II Kojt Je Bo raskoSn0 Opre- aijen slikama sikionskih sitkara 1 tapiscrijama, zlainim posudem, tronoSelina i figurama, a ispunjen sa stotinu kipovaizradenih od mramora i smjestenih u portic 4 ispred stupova. Ova kraljevska zbirka bila je pristupatna javnosti Isto nary je tako Iz Herondine pjesme o Eskulapovu hrami na ofoku Kosi (iz Kraja 3 t pro ©) ade on opisuje hram w rezgovoru dviju Zena koje se dive umjeininama {ose u ajemu nalaze, moguée postedno zakljucti da su hramovl w to doba bill mjesta ‘dle su se nalazile umjetnitke zbirke { da su one bile dostupne zainteresizano} publi. Pergamon u Maloj Aziji bijafe drugo veliko stediste helenistickog svijeta koje Je preastavijalo bedem pred najezdom barbara. I tamo se graci velika bblioteka ojoj s¢ uz kipove pjesnika, povjesnicara i filozofa nalad i umanjena mramorna kopija Ficjine Atene Partenos, koja je simbolizirala veze “pergamonske utenost! S$ gradom Atenom* (B. Suc, 1978:25), Eumenes Il, koji vada potetkom 251 pr, € Bie je vijeme viadavine razdobljenajveéeg uspona petgamonske dr2ave, pot osnivanje suremene zhirke slika I skulptura w kojoj bi bila prikazana evolucija agréke umjetnosti. Ova se abirka dugo sivarala; tamo gdje nije bilo moguce dabaviti frvornu skulpturu jzradivane su kopije,tako da se u ovom primjeru move govoritl 20 Povjesn shed muzectogic 0 prin retospektiva) abr! u ovat, Koa Je lla wemeljena ina sevzemeno} Nalorizetgrtke umetnost. Tome treba prdodat | (lgubjone) dla Kanos Pergamon 1 Kojem je tacicna kronologia grtkihumeinieas eter ta tom olen, koe Je silo kao svojewsn atieg 0 linovdim ein vec, Rina kultura ne poznaj nse mee, an wonakvu obiku kaka je poznavale helena Alekandrj Aleksandrisit je primjer dijelom ‘aboray: len, a Muscum vite nema ono sioko zaaeenj hao elo mouision, ve ane tGk mjesto pod zaliom mura u Kojemu se saxty Mow 2 Of oul tens rasprave. Zaastveno-kulurno znatenj helenistikog masa seedeno je'na mje, So oF uvjek duhovee, all samo orolse raumjone mithenja, Ni cedje ajo ‘uz ij povrane we materi svt predict No gréke umjeinine i drugi vrijedni prodmeti ie gréke kulture ostavitine dolazs w Rim prvenstveno ka di pjenasaton ringhe pobjede nad Pom Ss, god. pr.n.. Time se grdka umjetnost i cvilzaelja dijelom presaduju u Rim, adje Se stvaralathi prodimaju italo-etrurski, donjotalsko-grCk! {greki utjecal, Greke ‘umjetnine seleu Rim, pa premda posta dieiom javnog kullurnog ambijenta, jer se ialazu v poscbno izgradenim injomovima, Kolekeioniranje poste itazito Obi. WjeXje bogatess. Vile Lukule i Krasa bile su prave riznige umjetnina. Ciceron navodl da fe Metel w2.st. pr. nc iagradiomijemt za omytiajumfetnickih birt koje su bile plod pobjede i ukraiavaie njegov triumf. Ove} su portk, prosiren u doba Oktavijana, posjecivall gradant Rima ion je imao ulogu javne umjetnitke zbirke Pompe} je prsvojio Mitridatovu Kolckeju od 2000 umjetnitkih djela. Cezar na svojem novom forum gradi iran Venere Generic u Kolom su tz ostalo bile {alodene umjetninc, a medu njima islikarska djte. le saguvanih Ciceronovih gove ¥a protiv Vera mote se rekonstruiratidjelutnost Vere kao Kolekcionara,trgovea | pljatkasa umjetaina u Maloj Az ina Siciliji slii kao vesnog poznavateljaumjet- Rost irimskog druStva. I Ciceron koji je bio skroman kolekcionar pokazujese kao znalac umjetnest U carsko doba Rima umjeinine koje se mogu vidjeti u dvoranama termi i biblioteks, kao i nizovi umjetnina v trijemovima | na protelima kazaligta tmaju kearakter umjetnigkih zbirki, Zbicke se nalazo u dvorunama pelatai via, a hramovi se uiraSavaju grékim kipovima. Za kontrolu razgledanjazbirk i njihovo Cuvanje bio je odgovoran éuvar hrama ~ acditus. August prikuplja dela gréke Klasike, a ‘Svetontje pise da ima zbirku divovskih kostju | oruja. Neki od njegovih suvreme- nika sakupljaju i djla arhajske Groke. Hram Concordia Augustana forumu lzera- den je da bi uz ostalo bio | mjesio veltansivene zbirke, pretetno darova carice Livije. Unjetnine na javaim mjestima postale su dio prava rimskih gradana da tivajuw jopoti. Stoga je Agripa protestirao kd je cas Tibeie naredio da Lisipov kip Apoksiomena prensa u njegove palatu na Palatinu, zahtijevajuGi da se kip ‘rat na staro mjesto pred Agripine terme. Car Neron je u svojoj Domus Aurea Zetno} kus) Toko aje imeo brojea umjcinicka djcla, medu ostalim { Guvenu Laokonovu grupu. Za vog boravka u Grek) iz Dela v Rim je prenio 500 kipova, koji su moZda bili postavjeniv njegovo} palati, Najznacajniji kompleks, koi bismo mi danas prozali muzejem na otvorenom, bila je Hadranove via u Tsoi, w koja} su na zemlju od 65 hektara povrsine bile ngradene najznséajnije gradevine antickog vremena, ali v umanjenom mie’ ly, kao Sto su Aristotcloy lice), Platonova akedemija, slikama urefeni Atenski a I Maroevit: Ud « muzcotetja hodnik sa stupovima, kopije cgipatskih kancla i hrama iz Aleksandrije, uz mnogo- brojne replike najpoznalijih skuipture vs = __, Tieba reti da je pri gradnji pinakotcka i biblioicka trebalo paziti na orijenta- ciju zgrada, poloiaj owvora | izlodenost suncu i vjotrovima. Tako je Mimwsije u svojim knjigama o arhitekturi iznio upute o grain takvih sadriaja, kako bi se izbjeglo oStedenje vrijednih slika. Najvrednijo slike bile su za8ticene posebaim drvenim kapeima, éiji nam je izgled poznat s pompejanskih fresaka, __, Rimskovijeme pokazival fe fzrotan itera sabiranje umjetnina fu tome Je tzmdavalo poseban rafinman I estetsko | unjcnino wrednovanje:lako ‘me muss nije orto posi nit jbo tus pope jai bbonchs, noke ss Kolekeie imate sve zratajke canainit marca; tome Je pravo anaen) gs dove pov mh um ae nan moe Alife bio mun" (G, Bazin, 196723) To Sto ternin mua} Jos nije bi upotrie, ban za bik onal samo da su muzo, Jt po gro] f helenoiehe} acl, zadrtale so] odmak od materiuin kulteray ihossth wnetnost estar neki Sugim vemnima da preadautjrskora iemcdu matcrjeaog Sahovnog Srednji vijek Germain Bainter da je srenjovjckowneejok bio en aimenaijeprosio si (G, Bain, 196729), Kistansvo je Hrzalo perebu suaranja koleiavne me. ‘mor, osm one koja je bl wmerons prema Bit Kes jovi sjedbe iia. Mnemozin je osala tk poganska bovis. Propese simuke cif dolaskom novi nade bol ss priest casio, mena se elokupn paged a sljetumjetnost privodn sift koifovekaoxrutuje Nastaje nove gest vota, Mijenjaju se chur koje se hrcee umjetnite krench, Bntusjcais ji je bio potreban va oxvarnje umjetnst snlekom sufts, prety sea sadahnu6e I insprail, termi Koji s¢-u srednjem vjekurabio samo oa Pojave Feligiozng iskustve,mikako ne zu pesnitivo hole Se seatealo estinom® Jos suanje za unjeinost koje Je fjednaeavana s obnim ranatima” (L: Dekanowe 1998 Pred koae jets slogans wn suns on su dcekin)funkeikescanske jee, jer je wijek krSeansta joa oj su ek nt) ere, jr fe viekkrseansvajoina prosist ko} taco pen i ts aa kath va 22 Powel sed muzeoloie se vrijednost ofituje prvonsiveno u sadréaju i vrijednosti u njima pohranjenih ‘mod! il relikvija, a tek potom u vrijedaosti matcrijala. Vrijednost znatenja nadil zi vrijednost oblika, koja je u funkeiji ove prve, a slijedi je vrljednost materijala. ‘Samostani koji se tazvijaju od potctka 7. st jedine su institucije koje pruzaju relativno punu sigurnost, Zasti¢ene su vjerskom doktsinom i vrijednoS¢u relikvija koje u svojim riznicama Cuvaju. Ugled se stjete ne samo kapacitetima uma sklo- njenim w éclije samostana da bi pridonjeli Sirenju pravih vrijednosti duha, vee i ‘kvalitetama sabranoga blaga koje Siti od zla, grijeha { nallaze¢e kaze posljednje~ ga suda, Zlato, srebro i dragulli tck su materijalizacija tih duhovnih vrjednost, a lumjetnitki oblikovan izgled moénika slijedoti obiljezja stila vremena pridonosi ajihovoj primarno duhovno] {unkeiji. Rukopisi kojt se pitu i prepisuju, a istovre- ‘meno i uminiraju u samostanskim skriptorijima, euvaju se u bibliotekama koje su ue riznice glavni nositelji materijaliteta u Kome je saGuvan duh vremena. U doba karolingke i otonske renesanse, u vremenu od 8, 40 10. st, razvija se i Siri karada bjelokosti, koja proplavljuje curopske riznice. Karlo Veliki Salje tedov- nike w Ttaliju prikupljatistarine iz doba ranoga kr8canstva, tako da oblicl antike i ranoga krScansiva uijecu na oblikovanje toga vremena. On svojom podoznoscu daje novi Zivot samostanima i katcdralama. Tri godine prije smrti dijeli svoju rianicu tako da jednu trecinu ostavija scbi, a dvije tresine dill na 21 grad svoga ikraljevsiva, kako bl u svakome astao trag 0 njemu (G. Bazin, 196731). Velika hodotatéa koja se oko tisuCite godine dogadaju u Europi pogodovala su gospodarskom prosperitetu pojedinih istaknutih samostana i hodotasni¢kih unktova, gdje su Se riznice bogatile klasitnim votivaim darovima, a samostani i gradovi Zvjeli od hodotasnickih milodara. Kridarski ratovi (1095-1213) unijeli su nowy kvalitetu u sadrdaje riznica w Europl. Pljacka Carigrada, vere s Bliskim i Dalekim istokom, razvitak trgovine i popraina istrazivanja dovela su do nove koncentracije vrijednost! u riznicama. ‘Tako 9/10 riznice crkve sv. Marka u Veneeiji potjece od blsga koje su donijeli krizari a riznica Sainte-Chapelle u Parizu i nastaje na taj natin. To blago nema fonih duhovaih referenci Koje su krasile riznice ranog stednjeg vijcka. Viadarske riznice realna su matcrijalna osnova vladara koju Ce oni kori kasnijim stoljetima, kad ¢o prodmete od zlata i srebre pretaliti za pokrivanje vlastitih ili dr2avaih rashoda. Ta se praksa, primjerice u Francuskoj, zadrdala sve do Louisa XIV (G. Bazin, 1967:32-35). Pitanje sclekcije onoga Sto ¢e se takvim postupeima unistiti nije dovoljno istrazeno da bismo mogli zakljueiti da je selekci ja postojala, U kasnom su srednjem vijcku, u Kojemu dominiraju dvor i plemiGi, znatajne Kolekeije koje se stvaraju na dvorovima velikafa. Poznata nam je iz kronike brace Limbourg 2birka vojvode od Beryja, brata kralja Karla V, koji w svojim dvorovima 1u Burgundiji Cuva relikvije, slike, tapiserife, minijature, perajske rukopise, meda- Ije, keramiku s Cipra, englesku Gipic, muzitke instrumente, nakit, namjestaj i prirodne rijetkosti, a u vriovima drJi menaterije. G. Bazin ga naziva prvim mece- nom renesanse, iako njegova zbirka

    You might also like