Zakoni: Nezavisna Država Hrvatska

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
ZAKONI
ZAKONSKE ODREDBE I NAREDBE
PRO G LAŠENE
OD 21; STUDENOGA DO 30. P R O SIN C A 1943.
KNJIGA XL (Svezak 391. -400.)
U ređuju A. Mataić
ZAGREB 1943.
TISAK l NAKLADA KNJIŽARE ST. KUGLI, 4AGKEB
Br* 3516
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
Z A K O N I
ZAKONSKE ODREDBE,
N A R E D B E i t. d.
PROGLAŠENE
OD 27. S T U D E N O G A D O 30. P R O S I N C A 1943.
K N J I G A X L .
(S V E Z A K 391.— 400.)
UREĐUJE: A. MATAIĆ,
V 1 E Ć N I K S T O L A S E D M O R I C E UM.
_________ Z A G R E B _________
TISAK 1 NAKLADA KNJIŽARE ST. KUGLI, ZAGREB, ILICA 30
T is k a n je i r a z p a š a v a n je d o p u šte n o o d lu k o m D r ž a v n o g iz v je š t a jn o g
i proraičbenogT u r e d a b r o j 3696-42. o d S. I V . 1942.
Sadržaj
S tr a n a
N aredba od 20. studenoga 1943. broj 214774-A-I-
1943. o o snutku izpostave redarstvene oblasti u
Đ akovu ................................................................... 1
N aredba od 13. studenoga 1943. broj 15520. o visini
doprinosa P osebnom računu (fo n d u ) za izjed n a
čenje ciena na u m jetna s l a d i l a ..............................
N aredba od 23. studenoga 1943. broj 15810 o pro
vedbi za k o n ske odredbe o prom etu u m jetn im sia
dilim a ........................................................... 4
I. V rste um jetn ih sladila § 1. . . . 4
II. P ro m et §§ 2.— 15............................................. 5
III. N adzor n ad prom etom §§ 16.— 32. . 9
IV. K azneni propisi §§ 33.— 43. 15
V. Posebni raču n (fond) za suzbijanje kriom
čare n ja u m jetnih sladila §§ 44.— 57. 18
VI. Z aključni propisi §§ 58.—60. 23
Oblastna odluka od 15. studenoga 1943. broj 1059-
1943. o n ajvišim p rodajnim cienam a podplatne ko že
za opanke u pojasim a (fašam a) za proizvoditelje i o
‘najvišim dozvoljenim postotcim a ukupne (b ru tto )
zarade k o d prodaje podplatne ko že za opanke u p o
jasim a (fa ša m a ) u trgovini na m alo . . . . 25
Z a ko n ska odredba od 29. studenoga 1943. broj
CCXLV-2886-D.V -1943. o n a d o p u n i za ko n ske od
redbe o o snutku »K olajne Poglavnika A nte Pave
liča:« za h rabrost« ........................................................... 29
Z akonska odredba od 29. studenoga 1943. broj
CCXLV11I-2915-D.V '.-1943., k o jo m se m ienja za k o n
ska odredba od 3. kolovoza 1942. broj CCX1X-1788-
1942. o p rizn a n ju vrem ena službe državnim i sam o
upravnim službenicim a i um irovljenicim a . . . 30
CCXLVU-2909-D.V.-1943. o p ro m jen i i nadopuni
propisa za ko n a o državnoj trošarini, k o ji se odnose
na iznim nu prodaju čistog benzina . . . . 31
— VII —
Sadržaj
Strcl'Ul
Z a ko n ska odredba od 25. listopada 1943 broj CCXX1-
2586-D.V.-1943. o dopuni za ko n ske odredbe o d rža v
nom grbu, drža vn o j zastavi, P o glavnikovoj zastavi,
d ržavnom pečatu, pečatim a d ržavnih i sam oupravnih
ureda od 28. travnja 1941. broj XXXV11.-53-Z. p.-1941. 33
Z ako n ska odredba od 29. studenoga 1943. broj
CCXLIX.-2921-D.V.-1943. o preinaci zakona o činov
nicim a od 31. o žu jka 1931................................................ 35
O blastna odluka od 9. studenoga 1943. broj 1872-
1943. o cienam a krugovalnili p rija m n ika (radio-apa-
rata) u trgovini na veliko i na m a lo ................................ 36
Z a ko n ska odredba od 29. studenoga 1943 broi C.CL-
2934-D.V -1943. o članstvu p ripadnika N jem a čke na
rodne skupine u stališkim postrojbam a . . . .
Oblastna odluka od 3 studenoga 1943. broj 14626-43.
o zatvaranju i otvaranju p oslovnih prostorija trgo
vačkih poduzeća i o radnom vrem enu pom oćnog
osoblia na vodručiu velike, župe Priaorie . 47
CCXXXV1U-2947-D.V.-1943 o p ro m jenam a i n adopu
nam a za ko n ske odredbe od 3 studenoga 1943. o tv J
CCXXVII-2727-D.V.-1943. o o sn u tku M inistarstva za
oslobođene krajeve i o djelokrugu m inistra za oslo
bođene krajeve ........................................................... 50
N aredba od 29 studenoga 1943. broj 302-43. o unu
tarnjem uređenju M inistarstva za oslobođene krajeve 53
N aredba od 29. studenoga 1943. broj 424-43. o d jelo
krugu glavara građanske uprave u oslobođenim kra
jevim a ..................................... ....... 57
Naredba od 12. studenoga 1943. broj 54821-1-1943. o
ustanovljenju nadležnosti odbora za podpore pri K o
tarskom sudu u K onjicu za odlučivanje o m olbam a
za podporu i d o datak obiteljim a osoba, pozvanih na
vojnu dužn o st s područja K otarskog suda u P rozoru 62
Odredba P oglavnika od 30. studenoga 1943. Odl-Br-
1653-43. o osnutku vSpom enznaka 5. prosinca 1918«. 63
— VIII —
Sadržaj
Strana
N aredba od 30. studenoga 1943. broj 123573-1943.
o unutarnjem uređenju M inistarstva obrta, vele-
obrta i trgovine ....................................................... 65
Z akonska odredba od 3. prosinca 1943. broj CCLI-
D.V.—1943. o izplati pripom oći posebničkim radni
cim a i nam ještenicim a ............................................ 78
N aredba od 23. studenoga 1943. broj 51755-1943.
o privrem enom prem ješta n ju sjedišta kotarskog
suda ka o gruntovne oblasti u P odravskoj Slatini
u Osiek ........................................................................ 82
Naredba od 23. studenoga 1943. broj 57756-1943. o
privrem enom p rem ještanju sjedišta kotarskog suda
kao gruntovne oblasti u N ašicam a u Osiek . . . 83
O blastna o dluka od 9. studenoga 1943 broj 1873-
1943. o cienam a krugovalnih cievi u trgovini na ve
liko i m alo ........................................................... 84
Z akonska odredba od 3. prosinca 1943. broj CCLIV-
2979-D.V -1943 o D ržavnom sudu i o postupku
pred tim sudom .................................................... 90
Z a ko n ska odredba od 3. prosinca 1943. broj CCLV-
2987-D.V.-1943. o stjecanju zavičajnog prava p ri
p adnika P rotektorata Češke i M oravske, k o ji su ro
đeni na području N ezavisne D ržave H rvatske . 93
Z akonska odredba od 3. prosinca 1943. broj CCLH-
2847-D .V.-1943. o velikoj narodnoj dobrotvornoj
lutriji ........................................................... 95
Z akonska odredba od 3. prosinca 1943 broj CCLV1-

3001-D.V.-1943 o prom jeni za ko n ske odredbe o
H rva tsko j državnoj lutriji od 26 studenoga 1942.
broj CCXLV111-2773-Z-1942. . . . . 97
Z akonska odredba od 3. prosinca 1943. broj CCLVI1-

2897-D.V.-1943. o prom jenam a i nadopunam a za ko n
ske odredbe o svrstavanju, berivim a i m irovinam a
državnih prom etnih službenika od 28. siečnja 1942.
broj XXXVII-240-Z-1942...................................................... 98
— IX —
Sadržaj
S tram i
Z a ko n ska odredba od 3. prosinca 1943. broj CCLX-
3002-D.V.-1943. o nadopuni za ko n ske odredbe od 9.
svibnja 1942. broj CXXX1V-1002-Z-1942. o m iro v i
nam a obitelji državnih ; sam oupravnih službenika,
palih u borbi za oslobođenje h rvatskog naroda i za
obranu državne nezavisnosti N ezavisne D ržave
H rvatske ................................................................... 101
Z a ko n ska odredba od 3. prosinca 1943. br. CCLVIII-
2922-D.V.-1943. o p ro m jen i f n a d opuni zakona o
željeznicam a javnog p rom eta od 23. lip n ja 1930. . 102
Naredba od 5. prosinca 1943. ff. D. broj 47788-1943.
o jed n o kra tn o j pripom oći p o m o ćn o m osoblju u po-
sebničkim kućanstvim a ............................................ 103
Z a k o n ska odredba od 3. prosinca 1943. broj CCL111-
2918-D.V.-1943. o p ro m jen a m a i nadopunam a za
k o n sk e odredbe od 18. o žu jka 1943. broj LXU-729-
D.V.-1943. o državn o m osiguranju za slučaj nezgoda
pri vršenju službe bojnog zrakoplovstva . . 105
P rovedbena naredba od 1. prosinca 1943. Pob. br.
825 k za k o n sk o j odredbi od 18. o žu jka 1943. broj
LX1I-729-D. V.-1943. o d ržavnom osiguranju za
slučaj nezgoda pri vršenju službe bojnog zra ko
plovstva ........................................................................... 107
Nalog od 10. prosinca 1943. za provedenje zam ra
čenja u god. 1944. .................................................... 128
Oblastna odluka od 27. studenoga 1943. broj
15.821-43 o otvaranju i zatvaranju poslovnih pro
storija trgovačkih poduzeća i o radnom vrem enu
pom oćnog osoblja na području velike župe Livac
i Zapolje .....................................................................129
P ropisnik od 12. studenoga 1943. br. 32.420-1-1943 o
visini osigurateljnog doprinosa i poprečne odštete za
obvezno osiguranje usjeva i plodova od tuče u
poslovnoj godini 1943.-44.................................................. 132
Naredba od 18. studenoga 1943. Gl. ff. broj 30265-
1943 o p ro m jen i pravilnika za unutrašnju poštansku
službu od 15. prosinca 1921. broj 68063-1921 . . 13#
— X
Sadržaj
S tr a n a
N aredba od 2. prosinca 1943. Gl. R. pbb. broj 30036-
1943 o određivanju područne nadležnosti R a vn a telj
stva p ošta, brzojava i brzoglasa u Zagrebu i Splitu . 135
N aredba od 26. studenoga 1943. Gl. r. br. 33143-43
o otvaranju razrednog državnog poštanskog ureda
u Orehovici, ko ta r Zlatar, velika župa Zagorje . 136
N aredba od 26. studenoga 1943., Gl. r. broj 3031-
1943 o otvaranju razrednog državnog poštanskog
ureda u K ostelu, ko ta r Pregrada, velika župa Zagorje 137
N aredba od 27. studenoga 1943. broj 29923. o pro
vozu dom aće robe p reko inozem nog p odručja . 138
N aredba od 27. studenoga 1943. broj 16020. o pro
vozu dom aće ili nacionalizirane robe preko inozem
nog p o d r u č j a ................................................................ 140
Z a ko n ska odredba od 11. prosinca 1943. broj CCLX1I-
2981-D.V -1943 o p ro m jen i za ko n ske odredbe o
osnutku N arodne zaštite N ezavisne D ržave H rvatske
od 15. srpnja 1941. broj CXCII-604-Z. p.-194l 146
N aredba od 9. studenoga 1943. broj 57.223-43 o žu p
skim , ko ta rskim , gradskim i občinskim obskrbnim
o d b o r im a ................................................................................. 147
N aredba od 26. studenoga 1943. br. 60040/43 o od
k u p u p o ljo d jelskih proizvoda pod m o n o p o ln o m raz-
položbom države i drugih prehranbenih sredstava
p utem zam jene d o b a r a ............................................. 161
P ropisnik od 1. prosinca 1943. broj 60926/43. o p ro
vedbi odkupa po ljo d jelskih proizvoda pod m o n o
polnom razpoložbom države i drugih prehranbenih
sredstva p utem zam jene dobara . . . . . 175
N aredba od 8. prosinca 1943. br. 16350-1943. o
p rom jeni stopa skladištnine na području Glavne
carinarnice u Z a g r e b u .................................................... 180
N aredba od 1. prosinca 1943. broj 30.085-1943.,
k o jo m se na tem elju čl. 9. naredbe od 3. ko lovoza
1934. 11. br. 27908-K. o m a ksim ira n ju kam ata,
m ienja pravilnik od 22. svib n ja 1935. 11. br, 18317-K. 182
— XI —
Sadržaj
S tr a n a
N aredba od 17. studenoga 1943. br. 57254-11 o k o
ličini duhanskog sjem ena, k o ju su g ojitelji duhana
dužni proizvesti u godini 1944......................................184
Z a ko n ska odredba od 16. prosinca 1943. broj
CCLXI-3051-D.V.-1943., o p ro m jen i za ko n ske od
redbe od 12. prosinca 1941. broj CDXL1X-2192-Z-
1941. o R avnateljstvu d ržavnih m onopola N ezavisne
D ržave H rvatske ............................................ ....... . 185
O dredba od 13. prosinca 1943. broj 3088-D.V.-1943.

o ukidanju glavnih ravnatelj stava za nastavu i za
obće p rosvjetljiva n je u M inistarstvu narodne p ro
svjete ...........................................................................186
Z a ko n ska odredba od 17. prosinca 1943. br.

CCLXVII-3080-D.V.-1943. o osnivanju dioničarskog
d ružtva za p roizvo d nju celuloze, celuloznih prera
đevina i nuzgrednih proizvoda . . . . . 187
Z akonska odredba od 17. prosinca 1943. broj

CCLXVIII-2899-D.V.-1943. o berivim a i ostalim pri
p adnostim a pričuvnih častnika i priču vn ih dočast-
n ika oružanih s n a g a .................................................... 191
N aredba od 27. studenoga 1943. broj 54206-R-Z-1943

o bolničkim troško vim a u državnim , gradskim ili
o bčinskim i p riva tn im bolnicam a s pravom javn o sti
kao i u državnim lječilištim a te o p ristojbam a u
bolničkim i Iječilištnim am bulantam a . . . . 193
P risto jb e za o bsk rbljiv an je i liečenje § 1. . . 193

N uzpristojbe §§ 2.—3.....................................................194
D oprenm i i odprem ni troškovi § 4. . . . 195
Z aračunavanje obsk rb n in e § 5.................................... 196
P ogodnosti p ri platežu obsk rb n in e §§ 6.— 11. . 196
A m bulantno liečenje 8 12.............................................200
A m bulantne p risto jb e § 13............................................201
D užnost plaćan ja pristo jb i u bolnicam a i lječi
lištim a §§ 14.— 18.......................................................... 210
— X II —
Sadržaj
S ira n a
CCLXV-3053-D.V.-1943. o odgodi ovrha, k o je se
vode na tem elju odkaza n a jm ova ili zakupa . . 214

C C LXIV-3017-D,V.--1943. o p ro m jenam a i n adopu
nam a zakona o sudbenoj biljegovini i pristojbam a
od 30. svibnja 1930. sa svim ka sn ijim prom jenam a
i n a d o p u n a m a .................................................................. 2Ï5
Z ako n ska odredba od 17. prosinca 1943. broj

CCLXX-3089-D.V.-1943 o p ro m jenam a i nadopunam a
vojnog kaznenog za ko n ika od 11. veljače 1930. sa
svim njegovim ka sn ijim p ro m jenam a i nadopunam a 218

CCLXVI-3066-D.V.-1943 o nadopuni za ko n ske od
redbe o radnoj službi svršenih učenica srednjih i
njim a izjednačenih učilišta od 8. rujna 1942., broj
ČCL 2150-1942 .................................................... 219
Z akon ska odredba od 17. prosinca 1943. broj

CCLXIX-3055-D.V.-1943 o osnivanju katedre za fi
ziku na V eterinarskom fa ku ltetu H rvatskog sveuči
lišta u Z a g r e b u .................................................................. 221
Naredba od 11. prosinca 1943. broj 58024-1943 o

ustanoljenju nadležnosti odbora za podpore pri K o
tarskom sudu u Priedoru za odlučivanje o m olbam a
za podpore i dodatak obiteljim a osoba, pozvanih na
vojnu dužnost, s područja ko ta rskih sudova Ključ,
Sanski Most, Petrovac i izpostave Kozarac . . . 222
N aredba od 3. prosinca 1943. broj 122009-1943 o na
dopuni naredbe od 10. svibnja 1942. broj 39.914-
1942 o osnivanju državne središnjice za novčano
poslovanje gospodarskih ustanova (N O P 0 S ) u
Z a g r e b u ..........................................................................223
Zako n ska odredba od 17. prosinca 1943. broj

CCLXIU-2852-D.V.-1943 o P oštanskoj štedionici N e
zavisne D ržave H rvatske 225
— XIII
Sadržaj
S tr a n a
I. Obéi propisi §§ 1.-—7....................................... 225
II. Štedni pro m et §§ 8.— 14.................................. 227
III. Čekovni pro m et §§ 15.— 17........................... 230
IV. K oristonosno ulag an je §§ 18.—19. . . . 231
V. Ostali novčani i b an k o v ni poslovi § 20. . 231
VI. O stale odredbe o poslo v an ju §§ 21.— 26. . 232
VII. P rav a i povlastice §§ 27.— 30.......................... 234
VIII. U n u tarn je u stro jstv o §§ 31.— 35. . . . 235
IX. R ačunske odredbe §§ 36.—41........................ 237
X. Z aključne i p relazne odredbe §§ 42.—48. . 241
O blastna odluka od 18. studenoga 1943. broj 33183-
1943 o otvaranju i zatvaranju poslo vn ih prostorija
trgovačkih poduzeća i radnom vrem enu pom oćnog
osoblja na području velike žu p e V u ka . . . . 243
Z a k o n ska odredba od 21. prosinca 1943. broj

CCLXX1II-3115-D.V.-1943 o p ro m jen i i nadopuni
za ko n ske odredbe od 1. studenoga 1941. broj
CCCLXXXVU1-1826-Z-1941 o V iso ko j pedagožlcoj
ško li ■ ................................................................................246
Odredba od 21. prosinca 1943. broj 7221-1943 o
izdvajanju n e k ih poslova iz n adležnosti M inistarstva
unu ta rn jih poslova i p ridodavanju ovih poslova
M inistarstvu p r o m e t a .................................................... 247
CCLXXVH-3137-D.V -1943 o u kid a n ju izpostave
k o ta rske oblasti u Rogatici sa sjedištem uPrači . 248
CCLXXIX-3046-D.V.-1943 o izn im n o m p riznavanju
na izplatu trogodišnjeg iznosa m iro vin e odnosno
odpravnine u iznosu šestm jesečnih beriva i dopla
taka ................................... ...................................................249
Z akonska odredba od 23. prosinca 1943. broj
CCLXXV1-3134-D.V -1943 o p rom jeni i nadopuni za
ko n sk e odredbe o ograničenju prava UDorabodavaca
na odkazivanje najm a i zaku p a . . . . 250
— X IV —
Sadržaj
S tra n a
CCLXXX11-3157-D .V.-1943 o p ro m jen i za ko n ske od
redbe od 7. veljače 1942. broj X L V 11-373-Z-1942 o
posredovnim m jeram a na tržištu u svezi s va n j
skom t r g o v i n o m ................................................................. 252
Naredba od 28. listopada 1943. broj R. D.-43500-
D.-11-1943 o zdravstvenom pregleda naučnika, m ladih
radnika i m ladih n a m je š te n ik a ...................................... 253
CCLXXI-3135.-D.V.-1943. o državnoj redarstvenoj
straži .......................................................................... 257
CCLXXXI-3156-D.V.-1943. o p ro m jen i za ko n ske od
redbe od 19, prosinca 1941. broj CDLV-2205-Z-1941.
o prom jeni naziva i propisa zakona o radnjam a . 283
Proglas od 28. prosinca 1943. Poz broj 10474-43 o
p o d p u n o j zaštitnoj pripravnosti za cielo državno
područje .......................................................................... 284
Naredba od 15. prosinca 1943. broj 17.400-3-1943.

0 poprečnoj vriednosti ugljena, kao poreznog tem elja
za odm jeru poreza na poslovni prom et pri uvozu 285
Naredba od 2. prosinca 1943 Gl. R. za p. b. b. broj
33437-43 o p rom jeni pravilnika za unutrašnju po
štansku službu 1. dio od 25. prosinca 1921. broj
68063-1921 ............................................................ 286
Naredba od 18. prosinca 1943. broj 122.676-1943. o
proizvodnji i prodaji cem enta, opekarskih proizvoda
1 prozorskog s t a k l a ........................................................... 287
prom jeni provedbene naredbe od 3. ru jn a 1942. br.
3950-1942. za ko n sko j odredbi o ku ćn im listovnim
p r e t i n c i m a .......................................................................... 289

proizvodnji i razpačavanju k u tija za laštilo i m ast
za k o žn e cipele ............................................................ 290
— XV —
Sirana
Odredba od 29. prosinca 1943. broj 3201-D.V.-1943.
o prienosu Glavnog ravnateljstva za javne radove
iz M inistarstva za unutarnje poslove u nadležnost
M inistarstva p r o m e t a .................................................... 293
Z akonska odredba od 30. prosinca 1943. br. CCXC-
3195-D.V.-1943. o proračunu N ezavisne D ržave H r
vatske za godinu 1944.......................................................... 294
Z ako n ske odredbe od 29. prosinca 1943. broj
C C LX X X V 111-3186-D.V.-1943. o jed n o kra tn o m iz
vanrednom ratnom doprinosu ..............................318
— XVI —
Izpostava župske redar, oblasti u Đakovu — osnutak
NAREDBA
Ministarstva unutarnjih poslova,
Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost od
20. studenoga 1943. broj 214774-A-I-1943 o osnutku
izpostave župske redarstvene oblasti u Đakovu
Na tem elju § 9. zakonske odredbe od 20. listopada
1941. broj CCCLV-1817-Z. p .-1941 o župskim redar
stvenim oblastim a (Narodne novine od 24. listopada
1941. broj 161) i § 1. si. h) naredbe m inistra u n u
tarnjih poslova od 9. ožujka 1943. broj 408 U. m. 1943
o pravim a i dužnostima glavnog ravnatelja Glavnog
ravnateljstva za javni red i sigurnost (Narodne novine
od 16. ožujka 1943. broj 62) propisujem ovu naredbu:
§ I-
Danom 1. siečnja 1944. osniva se u Đakovu izpostava
župske redarstvene oblasti za područje obćine trgo
višta Đakovo s djelokrugom župske redarstvene oblasti
kao prvomolbene redarstvene oblasti.
§ 2.
Ova naredba zadobiva pravnu moć dan iza progla
šenja u Narodnim novinama.*
U Zagrebu, dne 20. studenoga 1943.
Glavni rav n atelj
Glavnog rav n ateljstv a
za javni red i sigurnost:
Dr. Jurčič, v. r.
(Broj: 2925-D.V.-1943)
* N arodne novine od 26. studenoga 1943.. b ro j 271.
D rž. Hrv. - Zakoni sv. 391

— 1 —
Izjednačenje ciena na umjetna sladila — Posebni računi
NAREDBA
ministra državne riznice od 13. studenoga 1943.
broj 15520 o visini doprinosa Posebnom računu
(fondu) za izjednačenje ciena na umjetna sladila
Na tem elju § 27. zakonske odredbe o prometu

um jetnim sladilim a od 18. kolovoza 1943. broj
CLXXVIII-1651-1943 (Narodne novine od 19. kolovoza
1943. broj 188), a u suglasju s m inistrom narodnog go
spodarstva, propisujem ovu naredbu:
1.
Na um jetna sladila uvezena iz inozemstva im a se
prilikom carinjenja naplaćivati pored ostalih državnih
daća još i doprinos Posebnom računu (fondu) za iz
jednačenje ciena u slieđećim iznosima:
1. na um jetna sladila slađa 440 puta više od sladora
30.000 Kuna od 1 kg čiste težine;
2. na um jetna sladila m anje sladkoće 60 K una po
jednom stupnju sladkoće od 1 kg čiste težine.
§ 2. I
Na um jetna sladila nam ienjena prodaji u ljekar
nam a naplaćivat ćle se doprinos u iznosu od 10.000
Kuna od 1 kg čiste težine odnosno po točki 2. prednjeg
paragrafa, u koliko bi prem a stupnju sladkoće um jet
nog sladila doprinos imao iznositi m anje od 10.000
Kuna.
— 2 —
Izjednačenje ciena na umjetna sladila — Posebni račun
§ 3.
Naplatu doprinosa na um jetna sladila iz § 2. ove n a
redbe odobravat će u svakom pojedinom slučaju, na
prieđlog M inistarstva zdravstva i udružbe — Glavnog
ravnateljstva za zdravstvo, Ministarstvo državne riz
nice — Odjel za carine, koje će propisati uvjete, pod
kojim a se naplata dozvoljava.
4.
Ova naredba zadobiva pravnu moć danom progla
šenja u Narodnim novinama,* a prim jenjivat će se s
1. siečnja 1943.
M inistar državne riznice:

Dr. Dragutin Toth, v .r.
(Broj: 2536-D.V.-1943)
* N arodne novine ud 20. studenoga 1943., bvoj 271,

Promet umjetnim sladüima — provedba z. o.
NAREDBA
m in istra državne riznice od 23. studenoga 1943.
b ro j 15810 o provedbi zakonske odredbe o prometu
umjetnim sladiiima
N a tem elju § 28. zakonske odredbe o prometu um jet

nim sladiiim a od 1. kolovoza 1943. broj CLXXVÌII-
1651-1943 (Narodne novine od 19. kolovoza 1943 broj
188), a u sporazum u s m inistrom zdravstva i udružbe,
propisujem ovu naredbu:
I. VRSTE UMJETNIH SLADILA
§ 1.
Um jetnim sladiiim a sm atraju se:
a) Saharin (im id ortho - sulfobenzojeve kiseline),
dulcin (Para-phenetolcarbam id) i svi pripravci (pre
parati), koji su po kemijskom sastavu istovjetni sa sa
harinom i đulcinom, ali u trgovačkom prom etu dolaze
pod drugim imenima, kao što su: Aducavina, Cristal-
lose (Saccharin-natrium ), Glusidum, Saccharol, Sac-
charinol, Saccharinose, Sladorete, Sycose, Zuckerin,
Toluol sladko (toluol süss), sukrol i drugi.
b) Svi nuzgredni proizvodi um jetnih sladila bez ob
zira na njihovu kem ijsku čistoću, samo ako je njihovo
sladno djelovanje veće od sladnog djelovanja jednake
količine sladora.
Prom et um jetnim sladilim a — provedba z. o.
c) svi proizvodi priređeni (pri ugotovi jeni) um jetnim

sladilima, ako su slađi od jednake količine slađora.
d) Svi predm eti, od kojih se prostim postupkom mogu
dobivati prava um jetna sladila, kao na prim jer: Orto-
sulfam id benzojeva kiselina i njezini esteri, ortotoluol
sulfamiđ i drugi.
II. PROMET
§ 2.
U § Î. ove naredbe navedena um jetna sladila mogu
uvoziti samo trgovine bekovim a na veliko (veledro-
gerije) i Središnjica za šećer u Zagrebu.
§ 3.
Trgovine bekovim a na veliko (veledrogerije) sm iju
izdavati odnosno prodavati um jetna sladila samo jav
nim ljekarnam a, bolničkim ljekarnam a te ljekarnam a
onih ustanova za zdravstveno i družtvovno osiguranje,
koje prem a zakonskim propisim a im aju pravo držati
vlastite ljekarne.
Povrh toga mogu samo u slučaju potrebe izdavati od
nosno prodavati veledrogerije um jetna sladila jedne
drugim a kao i Središnjici za šećer.
§ 4.
U m jetna sladila za priprem anje nam irnica u kući
za kućnu upotrebu bolestnika, mogu izdavati odnosno
prodavati potrošačima samo ljekarne, . navedene u
prednjem paragrafu, i to na propisno izpostavljeni re
cept na praksu ovlaštenog liečnika.
Na isti recept ne mogu se um jetna sladila ponovna
izdavati, osim ako na tom receptu stoji liečnikova
oznaka »repetatur semel, bis, ter i t. d.« (t. j. da se
ponovi jedanput, dvaput, triput i t. d.)<
- 5 —
Promet umjetnim sladilima — provedba z. o.
Slobodna upotreba um jetnih sladila za kućnu po

trošnju bit će dozvoljena u slučaju nestašice sladora
u zemlji.
§ 5-
Načelno je zabranjena upotreba um jetnih sladila za
izradbu živežnih nam irnica, a isto tako i prodaja njim a
zaslađenih živežnih nam irnica.
živežnim nam irnicam a sm atra se sve, što služi lju
dima za hranu, uživanje ili pilo u neprerađenom ili
prerađenom stanju, a ne služi u prvom redu za liečenje
i ublaživanje bolesti.
§ 6.
Dozvoljena je upotreba um jetnih sladila za izradbu

liekova, te vođe i paste za njegu usta i zubi, kao i uvoz
takvih predm eta zaslađenih um jetnim sladilima.
7.
Iznimno od propisa § 5. ove naredbe dozvoljavat će
zbog nestašice sladora u zem lji M inistarstvo zdravstva
i uđružbe u sporazumu s M inistarstvom državne riz
nice — Odjelom za carine izradbu živežnih nam irnica
zaslađenh um jetnim sladilima.
S 8.
Obrtnici, odnosno veleobrtnička poduzeća, koji kane
prerađivati živežne nam irnice i predm ete iz § 6. ove
naredbe s um jetnim sladilima, dužni su pođnieti svoju
molbu M inistarstvu zdravstva i uđružbe putem obće
— 6 —
Promet umjetnim sladiiima — provedba z. o.
upravne oblasti prvog stupnja, koja će takve molbe

popratiti svojim m išljenjem i priedlogom.
M inistarstvo zdravstva i udružbe izvješća vat će o iz
danim dozvolama Ministarstvo državne riznice — Odjel
za carine i Središnjicu za šećer.
§ 9.
Obrtnike odnosno veleobrtnička poduzeća snabdjevat
će potrebnim um jetnim sladiiim a na tem elju dozvola,
izdanih od M inistarstva zdravstva i udružbe, Sredi
šnjica za šećer izravno ili putem nadležnih komora.
§ 10.
živežne nam irnice, priprem ljene s um jetnim sladi-
lima, sm iju se izdavati samo onim osobama, koje ih iz
ričito traže, a m oraju im ati na zamotcima, n a posudama
ili na njim a sam im a vidljivu oznaku »priređeno s
um jetnim sladilom«.
• § 11.
Um jetna sladila mogu se uvoziti na tem elju dozvola
M inistarstva zdravstva i udružbe, a cariniti se mogu
samo kod Glavne carinarnice u Zagrebu, koja će o
svakom uvozu izvješćivati M inistarstvo državne riz
nice — Odjel za carine s naznačenjem broja izprave,
po kojoj je um jetno sladilo ocarinjeno, broja uvozne
dozvole M inistarstva zdravstva i udružbe, im ena i pre
zimena uvoznika te količine i vrste uvezenog umjetnog
sladila.
Kao dokaz, da je um jetno sladilo ocarinjeno, dužna
je carinarnica na svakom pa i najm anjem zamotku
staviti svoj pečat na m jestu, gdje se on otvara.
— 7 —
Promet umjetnim sladUima — provedba z. o.
§ 12-
U m jetna sladila uvezena preko carinarnice od ne
ovlaštenih osoba, te živežne nam irnice njim a zasla
đene, bez obzira tko ih uvozi, vraćaju se u inozemstvo
o trošku uvoznika, ako on to od carinarnice zatraži.
U protivnom postupat će carinarnica po cl. 129. carin
skog zakona i pozvati uvoznika, da vrati robu u ino
zemstvo. Ako on to ne učini u određenom roku, dostavit
će carinarnica sve spise M inistarstvu državne riznice
— Odjelu za carine, koji ćle donieti odluku o zaplieni
robe i o daljnjoj razpoložbi njome.
13.
Radi djelotvorne provedbe nadzora nad ukupnim
prometom i upotrebom um jetnih sladila dužne su t r
govine liekovima n a veliko (veledrogerije), Središnjica
za šećer, obrtnici i veleobrtna poduzeća voditi točnu
i preglednu očevidnost o uvezenim, kupljenim , izdanim
odnosno utrošenim količinama um jetnih sladila s po
trebnim prilozim a (naručbenicam a, potvrdam a i t. d.).
§ 14.
Um jetna sladila, nam ienjena prodaji u ljekarnam a,
ne mogu se stavit u promet prije, nego ih odobri M ini
starstvo zdravstva i udružbe, koje im odobrava naziv,
oblik i veličinu zamotka te cienu. Ciena im se određuje
prem a odredbam a za propisivanje, izdavanje i napla
ćivanje liekova.
Na svakom zamotku (kutiji, kesici) m ora biti n a
značena vrsta sladila, količina, moć sladkoće i broj
odobrenja M inistarstva zdravstva i udružbe.
— 8 —
§ 15.
U m jetna sladila, određena za obrtne i veleobrtne
svrhe stavljat će se u prom et ili u zamotcima, u ko
jim a su uvezeni, ili u zamotcima, čiji će oblik i veli
činu propisati M inistarstvo državne riznice — Odjel za
carine.
Prva vrsta zamotaka bit će proviđena pečatom Glavne
carinarnice u Zagrebu, a druga pečatom M inistarstva
državne riznice — Odjel za carine.
Cienu takvim sladilim a odredit će Državno povjere-
ničtvo za ciene i nadnice.
%
III. NADZOR NAD PROMETOM
§ 16.
Nadzor nad proizvodnjom, prometom i upotrebom
um jetnih sladila vrši ili M inistarstvo državne riznice
— Odjel za carine izravno po svojim službenicima ili
carinarnice i razdjeli rizničke straže po svojim služ
benicima.
Oblasti koje vrše nadzor nad izradbom i prometom
živeži'ih nam irnica po propisim a zakona o nadzoru
nad živežnim nam irnicam a, kao i oblasti, koje vrše
nadzor nad širom i vinom po propisima zakona o vinu,
kad god ustanove neovlaštenu upotrebu um jetnih s la
dila, dužne su protiv krivca postupati osim po propi
sima navedenih zakona još i po pronisim a ove n a
redbe (§,§ 24. i 32.), ukoliko su suglasni s propisima n a
vedenih zakona.
§ 17.
Nadzor nad prometom um jetnih sladila u trgovi
nam a liekova na veliko i kod Središnjice za šećer vrši
izravno M inistarstvo državne riznice — Odjel za carine.
§ 18.
Nadzor nad prometom um jetnih sladila u ljek ar
nam a kao i nadzor nad upotrebom um jetnih sladila u
obrtnim i veleobrtnim poduzećima, koja se bave iz
radbom živežnih nam irnica ili drugih predm eta zasla
đenih um jetnim sladiiima, vrše m jestno nadležni ca
rinski službenici i službenici rizničke straže. Ovaj n ad
zor mogu izravno vršiti i službenici M inistarstva d r
žavne riznice — Odjel za carine.
§ 19.
(Službenici M inistarstva državne riznice — Odjela
za carine i carinski službenici vrše preglede i prem e
tačine po propisima, sadržanim u carinskom zakonu i
carinsko-kaznenom postupku, a službenici rizničke
straže prem a propisima, sadržanim u Službovnom n a
putku za rizničku stražu.
Djelatnici, koji vrše pregled ili prem etačinu, dužni
su čuvat poslovne tajne, koje saznaju prilikom vršenja
svoje službe.
§20.
Nadzor se im a vršiti povremenim i iznenadnim pre
gledom najm anje jedanput godišnje, a po potrebi i
više puta.
Pregled se im a izvršiti u obično radno vrieme tako,
da se tim e ne om eta posao.
Nadzorni djelatnici ovlašteni su pritom pregledavati
sve podatke očevidnosti o prom etu i upotrebi um jetnih
— 10 —
Prom et um jetnim sladüim a — provedba z. o.
sladila, prostorije proizvodnje, preradbe i prodaje, skla

dišta robe i svu robu.
Prem a potrebi mogu uzim ati i uzorke robe.
§ 21.
Vlastnik poduzeća, koje se pregledava, njegov za
m jenik (poslovođa) i svi nam ještenici dužni su n a d
zornom djelatniku pokakati sve podatke očevidnosti
o prom etu i upotrebi um jetnih sladila, prostorije i svu
robu, te ga ne sm iju sprečavati pri pregledu i uzi
m anju uzoraka.
§ 22 .
Pregledom poduzeća, koja su ovlaštena na uvoz, d r
žanje, prodaju i preradbu um jetnih sladila ili na iz
radbu robe s um jetnim sladilima, im a se utvrditi, da
li se uredno vodi očevidnost propisana u § 13., da li se
zalihe sladila prem a podatcima očevidnosti slažu sa
stanjem i da li možda ne drže, prodaju ili prerađuju
um jetna sladila, za koja ne mogu dokazati, da su ih
nabavila na propisan način.
Kod ljekarna treba nadzirati, da ne prodaju um jetna
sladila bez recepta, ili da na isti recept bez liečnikove
oznake ne prodaju um jetna sladila više puta, odnosno
da uobće ne drže i ne prodaju krium čarena um jetna
sladila.
§ 23.
Ako se kod ovlaštenih poduzeća pregledom utvrdi,
da im je poslovanje izpravno, onda se ta činjenica ima
pismeno potvrditi podpisom osoba, koje su vršile
pregled.
— 11 —
§ 24.
Roba, za koju se sum nja, da je um jetno sladilo, od
nosno um jetno sladilo, za koje se sum nja, da je pro-
kriomčareno, oduzima se od njezina držatelja, a njem u
se izdaje potvrda o tome.
Roba (živežne nam irnice i drugo), za koju postoji
sum nja, da sadrži um jetno sladilo, može se ostaviti
u posjedu (držanju) njezina vlastnika ili držatelja pod
obvezom, da je ovaj ne smije odtuđiti, dok m u se ne
priobčiti izhod stručnog izpitivanja carinsko-kemijskog
laboratorija.
S lako pokvarljivom robom, može držatelj slobodno
razpolagati, sve dok se stručnim izpitivanjem ne utvrdi,
da sadrži um jetno sladilo, u kojem će se slučaju proti
njem u postupati.
§ 25.
Ako se prilikom pregleda utvrdi, da postoje stano
vite nepravilnosti ili ako se uzim aju uzorci robe radi
stručnog (kemijskog) izpitivanja, im a se sastaviti za
pisnik o djelu (opis čina).
Isto se tako ima sastaviti zapisnik o djelu (opis čina),
ako se kojom drugom prilikom odkrije koje djelo kaž
njivo po zakonskoj odredbi o prom etu um jetnim
sladilima.
§ 26,-
Zapisnik o djelu m ora sadržavati:
1. im e i prezime osumnjičene osobe ili osobe, kod
koje je pregled vršen i uzorci vađeni, ili, ako ih je više,
im e i prezime svakoga napose, kao i točnu njihovu
adresu;
— 12 —
2. količinu i trgovački naziv robe;

3. mjesto, gdje je roba nađena, koliko je uzoraka iz
vađeno i vrieme, kad je ovo nađeno;
4. sve ostale okolnosti, koje bi mogle biti od utjecaja
na utvrđivanje kaznene odgovornosti odnosne osobe;
5. podpis okrivljene osobe odnosno vlastnika podu
zeća, kod kojeg je vršen pregled, kao i podpis osoba,
koje su pregled vršile odnosno kažnjivo djelo odkrile.
§ 27.
U slučaju odsutnosti vlastnika zapisnik im a pod
pisati njejgov zamjenik (poslovođa). Ako su prisutni
jedan ili drugi, a zapisnik ne budu htjeli podpisati,
onda će se to na zapisniku priblježiti.
Uzkraćivanje podpisa ne utječe na valjanost za
pisnika.
§ 28.
Kod um jetnih sladila uzim aju se uzorci u dva p ri
m jerka, svaki u težini od 5 grama, od kojih se jedan
šalje n a stručno izpitivanje, a drugi se čuva za slučaj
ponovnog izpitivanja.
Kod zaslađenih živežnih nam irnica ili druge robe,
za koju se sum nja, da sadrži um jetna sladila uzim aju
se uzorci u tri prim jerka, i to kod robe u krutom stanju
u težini po 100 grama, a u tekućem stanju u količini
od tri dl. S prva dva uzorka postupa se kao i kod
sladila, a treći se predaje stranci.
U slučaju, da um jetnih sladila ili druge robe nema
u količini, potrebnoj barem za jedan uzorak, onda se
na stručno izpitivanje šalje onoliko, koliko robe ima.
§ 29.
Zapisnik (§ 26.) s uzorcima robe predaje se m jest-
noj carinarnici, a ako nem a carinarnice u dotičnom
m jestu, onda nadležnom razdjelu rizničke straže.
— 13 —
Jedan prim jerak uzorka šalje se posebnim dopisom

na stručno izpitivanje Carinsko-kemijskom laborato
riju u Zagrebu, koji je dužan odmah, a najdulje u roku
od tri dana nakon prim itka uzorka, izvršiti izpitivanje
(analizu) i o njegovu izhodu izvjestiti carinarnicu od
nosno razdjel rizničke straže. Izvještaj se priključuje
uz odnosne spise.
§ 30.
Ako se izpitivanjem (analizom ) utvrdi, da pred
m etna roba ne predstavlja um jetno sladilo, odnosno
da nije zaslađena um ljetnim sladilom, carinarnica, od
nosno razdjel rizničke straže, stavlja robu s drugim
uzorkom na slobodnu razpoložbu njezinu vlastniku,
a zapisnik s kratkom odlukom stavlja kao svršen spis
u pism ohranu, ukoliko možda ne postoji povreda kojeg
drugog pravnog propisa.
§ 31.
Gdje se izpitivanjem utvrdi, da predm etna roba pred
stavlja um jetno sladilo ili da je zaslađena um jetnim
sladilom, carinarnica odnosno razdjel rizničke straže
preslušat će osumnjičenog, a po potrebi i druge osobe,
te izvršiti potrebne izvide po odredbam a carinsko-ka-
znenog postupka i dostaviti spise na rješavanje M ini
starstvu državne riznice — Odjelu za carine.
Istodobno sa spisima im aju se poslati Odjelu za ca
rine um jetna sladila s drugim uzorkom, dok se roba,
izrađena s um jetnim sladilom, i treći uzorak im a odu
zeti od vlastnika i čuvati u carinarnici odnosno u ra z
djelu rizničke straže, dok M inistarstvo državne riznice
— Odjel za carine ne donese odluku, kako se im a s
njom e postupati.
— 14 —
§ 32.
Za robu, za koju postoji sum nja, da je um jetno sla
dilo odnosno da ga sadrži, a nađena je bez vlastnika,
im a se također sastaviti zapisnik. Roba sa zapisnikom
im a se dostaviti najbližoj carinarnici ili razdjelu riz-
ničke straže, koji će poslati uzorke n a stručno izpiti-
vanje Carinsko-kemijskom laboratoriju u Zagrebu.
Ako se stručnim izpitivanjem utvrdi, da je roba
um jetno sladilo odnosno da ga sadrži, onda će se dalje
postupati kako je navedeno u prednjem paragrafu, a
ako to nije utvrđeno, onda se im a predati nadležnoj
oblasti, da postupa s njom e po propisim a obćeg g ra
đanskog zakonika o nalazku stvari.
IV. KAZNENI PROPISI

§ 33.
Prekršitelji ove naredbe kažnjavaju se po § 12. za
konske odredbe o prom etu um jetnim sladilim a nov
čanom kaznom u iznosu do 50.000 Kuna odnosno po
§ 15. iste zakonske odredbe zatvorom do mjesec dana.
§ 34.
Kazne radi povreda zakonske odredbe o prometu
um jetnim sladilim a izriče M inistarstvo državne riz
nice — Odjel za carine na način, kao i ostala carinska
kaznena djela.
§ 35.
Isto tako Ministarstvo državne riznice — Odjel za
carine izriče kazne za kriom čarenja i za ostala kaz
nena djela, izvršena s um jetnim sladilima i njim a za
slađenim živežnim nam irnicam a povredom carinskog
zakona ili drugih carinskih propisa.
— 15 —
Stoga će carinarnice nakon izvršenih izvida dostav

ljati takve predm ete na rješavanje M inistarstvu d r
žavne riznice — Odjelu za carine.
§'36.
Kod djela, kod kojih kao temelj za izricanje kazne
služe redovite carinske i druge daće, kojim a je dotična
roba podložna, iznos nenaplaćenih ili plaćanju pod
ložnih carinskih daća izračunat će carinarnice, koje su
vodile izvide, a kod kažnjivih djela, o kojim a su vodili
izvide razdjeli rizničke straže, izračunat će visinu ne
naplaćenih ili plaćanju podložnh carinskih i drugih
daća Ministarstvo državne riznice — Odjel za carine.
§ 37.
Odluke o kazni, zapljeni robe i o pretvaranju nov
čane kazne u zatvor podpisuje pročelnik Odjela za ca
rine M inistarstva državne riznice.
§ 38.
Odluke o kazni dostavljaju se carinarnicam a od
nosno razdjelim a rizničke straže, koji su vodili po
stupak, da ih dostave osuđenim osobama. Dostava od
luka vrši se po odredbama zakona 0 obćem upravnom
postupku.
Nakon izvršene dostave carinarnice odnosno ra z
djeli rizničke straže vraćaju dostavnice M inistarstvu d r
žavne riznice — Odjelu za carine.
§ 39.
Ovrha odluke im a se provesti prvenstveno na po
kretninam a, i to putem poreznih ureda na isti način,
kao i ovrha poreza, a ukoliko pokretnina nema ili u tr
žak, postignut njihovom prodajom , ne doseže iznos
— 16 —
Promet umjetnim slađilima — provedba z. o.
kazne s pripadcim a, provodi se ovrha na nekretnine

putem redovitih sudova.
Pod ovrhu se može uzeti samo jedna trećina imovine
osuđenog.
§ 40.
Naplaćlena kazna dostavlja se M inistarstvu državne
riznice — Odjelu za carine s naznakom »Za Posebni
račun (fond) za suzbijanje kriom čarenja um jetnih sla
dila«. U dopisu, kojim se novac šalje, im a se označiti,
od koga je novac naplaćen i po kojoj odluci.
§ 41.
Ako se kazna u cielosti ili djelomično ne može n a
platiti iz jedne trećine imovine osuđenog, tada porezni
ured odnosno sud, kojemu je dostavljena kaznena od
luka na ovrhu, izvješćuje M inistarstvo državne riznice
— Odjel za carine o tom, koji se iznos novčane kazne
nije mogao naplatiti. Ministarstvo državne riznice —
Odjel za carine donosi odluku o pretvaranju ostatka
novčane kazne u kaznu zatvora u granicam a predvi
đenim u § 15. ođj. 2. zakonske odredbe o prom etu
um jetnim slađilima.
■ § 42.
Osoba, kojoj je novčana kazna pretvorena u zatvor,
uputit će se na izdržavanje ovoga u najbliži sudski
zatvor. Troškovi za izdržavanje zatvora izplaćluju se
iz Posebnog računa za suzbijanje kriom čarenja um jet
nih sladila.
Sud, kojemu je dostavljena odluka na izvršenje
kazne zatvora, izvješćuje Ministarstvo državne riznice
— Odjel za carine o izdržanom zatvoru.
— 17 —
Prom et um jetnim sladilim a — provedba z. o.
§ 43.
Kod kriomČarenja um jetnih sladila, izvršenog po
vredom carinskog zakona i carinsko-pomorskog p ra
vilnika, uhvaćeni na djelu pritvorit će se u smislu
čl. 156. carinskog zakona, ako nisu u stanju platiti od
nosno osigurati jednostruki iznos redovitih carinskih
i ostalih daća, kojim a podleže uhvaćena um jetna sladila.
Odluke o pritvoru mogu donositi samo carinarnice.
V. POSEBNI RAČUN (FOND) ZA SUZBIJANJE
KRIOMČARENJA UMJETNIH SLADILA
§ 44.
Računovodstvene, blagajničke i druge poslove Po
sebnog računa za suzbijanje kriomČarenja um jetnih
sladila obavlja M inistarstvo državne riznice — Odjel
za carine.
§ 45.
Računovodstveni i blagajnički poslovi posebnog r a
čuna sastoje se od:
1. naplate sredstava, predviđenih u § 22. zakonske
odredbe o prometu um jetnim sladilima;
2. vršenja izdataka, predviđenih u § 23. zakonske
odredbe o prometu um jetnim sladilim a i
3. vođenja potrebnih knjiga.
§ 46.
Doprinos Posebnom računu za suzbijanje kriom
Čarenja um jetnih sladila, koji im aju plaćati domaće
tvornice sladora za slador, prodan na području Neza
visne Države Hrvatske, m ora se mjesečno polagati kod
Državnog vj eresi jskog zavoda u Zagrebu, najkasnije
u roku od 15 dana po izteku mjeseca, u kojem je platež
dospio.
— 18 —
Promet um jetnim sladiiim a — provedba z. o.
Doprinos za slađor, uvezen iz inozemstva, im a se n a

plaćivati pri uvozu na carinarnicam a zajedno s drugim
državnim daćama, te ga im a Centralna carinska b la
gajna u Zagrebu koncem mjeseca predavati Državnom
vj eresijskom zavodu.
Prim itci od novčanih kazna i prodanih zaplienjenih
stvari im aju se predat Posebnom računu (fondu) za
suzbijanje kriom čarenja um jetnih sladila u najdužem
roku od 30 dana nakon dana naplaćene kazne ili nakon
dana prodaje robe.
§ 47.
Gotovina Posebnog računa (fonda) za suzbijanje
kriom čarenja um jetnih sladila ulaže se koristonosno
kod Državnog vjeresijskog zavoda, a radi tekućih iz-
plata može se u blagajni kod M inistarstva državne riz
nice — Odjela za carine držati iznos do 1,000.000 Kuna.
U slučaju da u blagajni Posebnog računa nem a do
voljno novca, potrebne će iznose za tekuće izplate do
značivati iz uložene gotovine Državni vjeresijski zavod
na nalog pročelnika Odjela za carine M inistarstva d r
žavne riznice.
M inistarstvo državne riznice — Odjel za carine može
se radi lakšeg rukovanja novcem i radi izplata izvan
Zagreba koristiti čekovnim prometom, u koju svrhu
može otvoriti kod Poštanske štedionice Nezavisne D r
žave Hrvatske čekovni račun.
Na čekovnom računu može se čuvati iznos do
100.000 Kuna.
§ 48.
Rješenja, kojim a se određuju nagrade prijaviteljim a
i hvatačim a za svako pojedino utvrđeno kažnjivo djelo
do Kn 30.000, izdaje Ministarstvo državne riznice —
— 19 —
Promet umjetnim slađilima — provedba z. o.
Odjel za carine, a preko tog iznosa m inistar državne

riznice.
Visina nagrade određuje se po slobođioj razsudi, ali
ona ne može prieći kod zaplienjenih um jetnih sladila
polovicu njihove vriednosti. U vriednost se ne može
uračunati iznos doprinosa Posebnom računu (fondu)
za izjednačenje ciena.
Kao m jerilo za određivanje veličine ove nagrade
služe okolnosti, pod kojim a su um jetna sladila uhva
ćena, broj osoba, koje su učestvovale u prijavljivanju
i hvatanju, te udjel pojedinih osoba u tome.
Protiv riešenja o dodjeljivanju nagrada nem a prav
nog lieka.
§ 49.
U cilju suzbijanja kriom čarenja, odkrivanja i hva
tan ja kriom čarenih um jetnih sladila i njim a zasla
đenih živežnih nam irnica postavljaju se kod pojedinih
carinskih oblasti kao ugovorni službenici carinski iz
vidnici i carinske pregledačice.
N jih postavlja, odpušta i određuje im nagradu pro
čelnik Odjela za carine M inistarstva državne riznice,
a nagrada im se izplačuje iz Posebnog računa (fonda)
za suzbijanje kriom čarenja um jetnih sladila.
Izvidnici i pregledačice polažu prilikom stupanja u
službu prisegu, propisanu za ostale državne službenike.
U vršenju njihove službe dužni su ih pom agati i
drugi državni i samoupravni službenici, koji su po svom
zvanju ovlašteni nositi oružje, kad od n jih zatraže
pomoć.
— 20 —
Promet umjetnim siadüima — provedba z. ti.
Carinske pregleđačice vrše na graničnim carin ar

nicam a pregled ženskih putnika.
§ 50.
Troškovi, predviđeni u toč. 3. § 23. zakonske odredbe
o prometu um jetnim sladiiima, jesu: troškovi za pratnju
osoba, uhvaćenih u kriom čarenju, do carinarnice od
nosno razdjela rizničke straže, troškovi za izdržavanje
pritvora u kriom čarenju uhvaćenih osoba i za izdrža
vanje kazne zatvora osuđenih osoba, troškovi za priob-
ćivanje odluka u Narodnim novinama, troškovi oko od
preme i čuvanja zaplienjene robe, troškovi n a
bave oružja za carinske izvidnike, troškovi nabave r a
čunskih knjiga, troškovi za ođprem u novca, putni tro
škovi osoblja za vršenje službe oko suzbijanja kriom
čarenja izvan m jesta službovanja i svi ostali troškovi,
koji su potrebni radi prim jene zakonske odredbe o pro
metu um jetnih sladila.
Odluke o izdatcim a za te troškove u iznosu od 10.000
Kuna izdaje pročelnik M inistarstva državne riznice —
Odjela za carine, a preko tog iznosa m inistar državne
riznice.
§ 51.
Naloge za izplatu iz Posebnog računa (fonda) za suz

bijanje kriom čarenja um jetnih sladila izdaje bez ob
zira na iznos pročelnik M inistarstva državne riznice,
Odjela za carine. Nalog za izplatu m ora sadržavati,
kome se treba izplata izvršiti, s kojeg naslova i koliko,
te broj odluke, na tem elju koje se izdaje nalog.
— 21 —
0'
Promet um jetnim sladilim a — provedba z. o.
Izplatu vrši blagajnik po likvidnim izplatnim iz-

pravam a.
Prilikom izplate im a blagajnik provesti propisane
obustave, a obustavljene iznose im a na koncu m je
seca dostaviti onim ustanovam a, za čiji je račun obu
stava izvršena, dok one iznose, koji su kao prim itci
predviđeni u državnom proračunu, predaje Centralnoj
carinskoj blagajni u Zagrebu.
Izplate s čekovnog računa vrši Poštanska štedionica
po nalogu blagajnika.
§ 52.
Knjigovodstvo Posebnog računa (fonda) za suzbi
jan je kriomČarenja um jetnih sladila m ora voditi slie-
deće računske knjige:
1. dnevnik posebnog računa;
2. očevidnik prim itaka i izdataka;
3. blagajnički dnevnik;
4. knjige za prim itak i izdatak vrednota.
Prem a potrebi mogu se uvesti i druge pomoćne knjige.
53.
Računske knjige m oraju biti potvrđene od pročel
nika odjela za carine, a mogu se upotrebljavati i kroz
više godina.
§ 54.
Pročelnik M inistarstva državne riznice — Odjela za
carine vrši redovit pregled blagajne i knjiga svakog
prvog u mjesecu, a izvanredan prem a potrebi.
— 22 —
Prom et um jetnim slađilim a — provedba z. o.
§ 55.
M inistarstvo državne riznice — Odjel za carine pod
nosi najkasnije do k raja mjeseca ožujka svake godine
m inistru državne riznice izvješće o poslovanju s Po
sebnim računom (fondom) za suzbijanje kriom čarenja
um jetnih sladila u prošloj godini zajedno s bilancom,
sastavljenom prem a stanju na dan 31. prosinca iztekle
godine.
§ 56.
Pregledane izprave i upotrebljene knjige pohranjuju
se u računsku pism ohranu, te se čuvaju u M inistarstvu
državne riznice — Odjelu za carine.
§ 57.
Ukoliko u ovoj naredbi nisu predviđeni propisi za
računsko-blagajničko poslovanje, prim jenjivat će se
shodno računsko-blagajnički propisi, koji postoje za
carinsku oblast.
VI. ZAKLJUČNI PROPISI
§ 58.
Doprinos Posebnom računu (fondu) za izjednačenje
ciena im a naplaćivati Glavna carinarnica u Zagrebu
na um jetna sladila prilikom uvoznog carinjenja za
jedno s drugim državnim daćama, a Centralna carinska
blagajna im a ga koncem m jeseca predati Hrvatskoj
državnoj banci u smislu § 12. zakonske odredbe o Po
sebnom računu (fondu) za izjednačenje ciena.
§»59.
Pokretna imovina bivšeg »Fonda za suzbijanje k ri
jum čarenja veštačkih sladila« im a se predati Mini
starstvu državne riznice prem a stanju na dan 20. kolo
voza 1943.
- 23 -
Promet umjetnim sladilima — provedba x. o.
§ 60.
šenja u Narodnim novinama,* kojim danom prestaju
vri editi '»Pravilnik za prim enu zakona o prom etu i
kontroli veštačkih sladila« SBr. 2176 od 23. ožujka 1931.
i »Uputstvo za izvršenje Uredbe o suzbijanju k riju m
čarenja veštačkih sladila« Br 4820-IV od 2. ožujka
1937. kao i svi ostali protivni joj propisi.
Dr. Dragutin Toth, v. r.
(Broj: 2535-D.V-.1943)
N arodne novine od 26. studenoga 1943., b ro j 271.
— 24 —
Ciene podplatne kože za opanke
OBLASTNA ODLUKA
Državnog povjereničtva za ciene i nadnice
od 15. studenoga 1943. broj 1059-1943 o najvišim
prodajnim cienama podplatne kože za opanke u
pojasima (fašama) za proizvoditelje i o najvišim
dozvoljenim postotcima ukupne (brutto) zarade kod
prodaje podplatne kože za opanke u pojasima
(fašama) u trgovini na malo
Na tem elju § 3. zakonske odredbe o Državnom po-
vjereničtvu za ciene i nadnice od 18. kolovoza 1943.
broj CLXXX-2097-D.V.-1943 izdajem ovu oblastnu
odluku:
I.
Najviša prodajna ciena podplatne kože za opanke
u pojasim a (fašam a) utvrđuje se za proizvoditelje kako
sliedi:
u širini u širini
14 cm: 19 cm:
1. pojasi (faše) Ia Kn 590.— Kn 800,—
2. pojasi (faše) Ha Kn 450.— Kn 670.—
3. pojasi (faše) lila Kn 310,— Kn 450.—
za 1 pojas (fašu),
4. okrajine Ia Kn 180.—
5. okrajine Ha Kn 100.—
6. oglavine Ia Kn 180.—
7. oglavine Ila Kn 100.—
i to za 1 kg, a sve u trgovini na veliko postavno skla
dište proizvodi tel ja, uključivši skupni porez n a poslovni
promet, no bez 1%-tnog doprinosa Zajednici za kožu u
Zagrebu.
— 25 —
II.
Najviši dozvoljeni postotci ukupne (brutto) zarade
kod prodaje podplatne kože za opanke u pojasim a (fa-
šam a) u trgovini n a malo utvrđuju se kako sliedi:
1. kod prodaje u cielim kom adima s 13%
2. kod prodaje u rezanim kom adima s 19%
Kod toga se m ora uzeti tem eljna ciena za pojedinu
vrstu po paru:
a) pojasi (fase) la:
u širini u širini
14 cm: 19 cm:
prvi par Kn 275— Kn 370—
drugi par (sredina kože) Kn 195— Kn 275—
treći par (koža do vrata) Kn 120— Kn 155.—
Kn 590— Kn 800—
b) pojasi (fase Ila
u širini u širini
14 cm: 19 cm:
prvi par Kn 205— Kn 295.- -
treći p ar (koža do vrata) Kn 90— Kn 150.—
Kn 450— Kn 670—
c) pojasi (faše) lila :
u širini u širini
14 cm: 19 cm:
prvi par Kn 155— Kn 195.—
treći par (koža do vrata) Kn 60— Kn 100—
Kn 310— Kn 450—
— 26 -
III.
Najviši dozvoljeni postotak ukupne (brutto) zarade
računa se od prodajne ciene.
P rodajna ciena ustanovljuje se tako, da se stvarna
nabavna ciena robe podieli s ostatkom, koji se dobije,
ako se najviši dozvoljeni postotak ukupne zarade od
bije od brojke 100, a količnik pomnoži sa 100.
Stvarna nabavna ciena robe jest ciena prem a računu
dobavljača povećana željezničkim prometom i ostalim
prievoznim, utovarnim -i iztovarnim troškovima, ob-
ćinskom trošarinom , gradskom uvozninom i javnim
daćama.
U stvarnu nabavnu cienu ne spada ležarina, ako
nastane krivnjom nabavljača, te putni troškovi oko
nabave robe.
Možebitni m anjak ili sasušak ne sm ije se uračunati
kod izračunavanja stvarne nabavne ciene robe.
Ako u jednom računu ama više vrsta robe uz razne
nabavne ciene, m oraju se troškovi razm jerno podieliti
prem a nabavnoj cieni robe, a javne daće onako, kako
su propisane pristojbenicima.
IV.
Ustanovljeni postotci ukupne (brutto) zarade sadr
žavaju sve poslovne (režijske) troškove, kakve god
vrste oni bili, kao i čistu zaradu trgovca, te se osim
n jih ne smije ništa pridodati stvarnoj nabavnoj cieni
robe.
V.
Trgovina na veliko u smislu ove oblastne odluke jest
svaka prodaja robe preprodavačima, a trgovina na
malo jest svaka prodaja izravno potrošačima.
— 27
VI.
Prekršitelji ove oblastne odluke bit će kažnjeni po
§ 12. zakonske odredbe o Državnom povjereničtvu za
ciene i nadnice od 18. kolovoza 1943. br. CLXXX-2097-
D.V.-1943.
VII.
Ova oblastna odluka zadobiva pravnu moć dan iza
proglašenja u Narodnim novinama,* a istoga dana
prestaje vriediti oblastna odluka o najvišim prodajnim
cienama podplatne kože za opanke u pojasim a (fa
šam a) od 27. svibnja 1943. broj 4140-1943 (Narodne
novine od 9. lipnja 1943. broj 130), nadopunjena ob-
lastnom odlukom od 29. srpnja 1943. broj 8341-1943
(Narodne novine od 17. kolovoza 1943. broj 186).
D ržavni povjerenik
D ržavnog povjereničtva
za ciene i n adnice:
Ing. Radoslav Lorković, v. r.
(Broj: 2869-D.V.-1943)
** N arodne novine od 27. sluđenoga 1943., b ro j 272:
- 28 -
Kolajna Poglavnika Ante Paveliča za hrabrost
Z A K O N S K A ODR ED BA
o nadopuni zakonske odredbe o osnutku
»Kolajne Poglavnika Ante Paveliča za hrabrost«
§ 1.
Propisu § 6. zakonske odredbe od 27. prosinca 1941.
broj CDLXIV - 2168 - Z - 1941 o osnutku »Kolajne
Poglavnika Ante Paveliča za hrabrost« (Narodne no
vine od 30. prosinca 1941. broj 213) dodaje se nova
stavka koja glas:
»Od ovog doplatka ne ubiru se državne ni samo
upravne daće, i ne mogu se vršiti uztege bilo s kojeg
naslova.«
§ 2.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom
proglašenja u Narodnim novinama,* a prim jenjivat će
se od 1. siečnja 1942.
Poglavnik N ezavisne D ržave H rvatske:

Ante Pavelič, v. r.
Broj: CCXLV -2886-D.V.-1943

D ržavni p rabilježn ik —
čuvar državnog p ečata:
Dr. Andrija Artuković, v. r.
* N arodne novine od 30. studenoga 1943. b ro j 274,
— 29 - ,
Službenici — priznanje vremena službe
ZAKONSKA ODREDBA
kojom se mienja zakonska odredba od 3. kolovoza
1942. broj CCXIX-1788-1342 o priznanju vremena
službe državnim i samoupravnim službenicima
i umirovljenicima
§ I-
Stavka prva § 5. mien ja se i glasi:
»Tko se želi koristiti pravim a na tem elju ove za
konske odredbe, im a podnieti molbu s dokazima n a d
ležnom m inistarstvu do k raja m jeseca siečnja 1944.«
§ 2.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć dan iza
proglašenja u Narodnim novinama.*
P oglavnik Nezavisne D ržave H rvatske:

Ante Pavelić, v. r.
Broj: CCXLVIII-2915-D.V.-1943.
D ržavni prab ilježn ik —
* N arodne novine od 30. studenoga 1943. b ro j 274, :
— 30 —
Benzin — prom jene i nadopune zak. o drž. trošarini
Z A K O N S K A ODREDBA
0 pro m jen i i nadop uni p ro p isa zakona o državnoj
tro šarin i, koji se odnose n a iznim nu p ro d aju čistog
benzina
§ 1-
Iznimno od propisa stavke prve 4. napomene uz toč.
13. čl. 72 zakona o državnoj trošarini dozvoljava se
u vrem enu od dana zađobivanja pravne moći ove za
konske odredbe do zaključno 15. prosinca 1944. prodaja
1 upotreba također i čistog benzina za pogon svih
motora.
§ 2.
Na dan 16. prosinca 1944. postaje ponovno obvezat
nom prodaja i upotreba samo smjese benzina sažestom
Količine čistog benzina, koje se toga dana zateknu na
zalihi kod m aloprodavača i potrošača, mogu ovi do
zaključno 31. prosinca 1944. prodavati odnosno upo
trebljavati.
Ostale količine čistog benzina, koje su nam ienjene
za pogon motora, osim za pogon motora oružanih
snaga, im aju se na dan 16. prosinca 1944. odpremiti
u m ješališta i izmiešati s dehidriranom žestom po
postojećim propisima. Već plaćene potrošarine na čisti
benzin im aju se nakon unosa čistog benzina u m ješa
lišta na tem elju molbe vratiti.
— 31 —
Benzin — promjene i nadopune zak. o drž. trošarini
§ 3.
P oglavnik N ezavisne D ržave H rvatske:

A nte Pavelič, v. r.
Broj: CCXLVII-2909-D.V.-1943
D ržavni p rab ilježn ik —

čuvar državnog pečata:
* N arodne novine od 30. studenoga 1943. b ro j 274.
— 32 —
ZASTAVA
BOJNOG
ZRAKOPLOVSTVA
OZNAKA
BOJNOG LETALA
OZNAKA
NEVOJNICKOG
LETALA
Hrilog Narodnih novina od 2 4 . studenoga 1 9 4 3 . b ro j 2 9 9 k §§ 2 . i. zakonske

ođi'edbe o dopuni zakonske odredbe o državnom grbu, državnoj zastavi, PôglavnikovôJ
zastavi, državnom p e č atu , pečatim a državnih i samoupravnih ureda od 2 8 . travnja 1 9 4 1 .
broj X X X V II-5S -Z . p . - l 041.
Zastave i oznake bojnog zrakoplovstva i letala
ZA K O NSK A ODREDBA
o dopuni zakonske odredbe o državnom grbu,
državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom
pečatu, pečatim a državnih i samoupravnih ureda od
28. travnja 1941. broj XXXVII-53-Z. p.-1941
§ I-
U četvrtoj stavci § 2. iza rieči »mornarice« briše se
točka i dodaje se: »i bojnog zrakoplovstva.«
§ 2.
Poslije § 2. dodaje se novi § 2.a, koji glasi:
Zastava bojnog zrakoplovstva je 25 pačetvorinskih
polja, bielih i crvenih (boja krvi), poredanih n a
izmjence u pet redova tako, da je u prvom gornjem
redu početno polje bielo. Visina prem a širini pačetvo
rine stoji u om jeru 2:3. Na početnom bielom i crvenom
polju u prvom gornjem redu nalazi se srebrnom bo
jom izvezen, a crnom bojom obrubljen i osjenjen znak
orla u lietu. Veličina znaka jest: dužina znaka iznosi
15/10 (petnaest desetina) širine jedne pačetvorine, a
visina 5/10 visine (pet desetina) jedne pačetvorine.
Ciela je zastava obrubljena m odrim rubom širine
1/6 (jedne šestine) pačetvorinske visine.
Ta se zastava upotrebljava na svim uzletištima, ure
dima i nastanbam a bojnog zrakoplovstva.
D rž. Hrv. - Zakoni sf. 392
— 33 —
Zastave i oznake bojnog zrakoplovstva i letala
§ 3.
Poslije § 2.a dodaje se novi § 2.b. koji glasi:
Kao oznaku pripadnosti Nezavisnoj Državi H rvat
skoj nose bojna letala hrvatski grb s 25 četvorinskih
polja, bielih i crvenih (boja krvi), poredanih naiz
mjence u pet redova tako, da je u prvom gornjem redu
početno polje bielo.
Nevojnička letala nose kao oznaku pripadnosti Neza
visnoj Državi Hrvatskoj 25 pačetvorinskih polja, bielih
i crvenih (boja krvi), poredanih naizm jence u pet re
dova tako, da je u prvom gornjem redu početno polje
bielo. Visina prem a širini pačetvorine stoji u om jeru
2:3. Cieli je znak obrubljen m odrim rubom širine 1/6
(jedne šestine) pačetvorinske visine.
§ 4.
U § 5. iza rieči »mornarice,« dodaje se: »zastave
bojnog zrakoplovstva i oznake bojnog i nevojničkog
letala,«
§ 5.
U Zagrebu, dne 25. listopada 1943.
Broj: CCXXI-2586-D.V.-1943
čuvar državnog p ečata :
— 34 —
Preinaka zakona o činovnicima od 31. III. 1931.
o preinaci zakona o činovnicim a od 31. ožujka 1931,
§ i.
Ukida se § 80. danom 31. prosinca 1942.
§ 2.

Broj: CCXLIX-2921-D.V.-1943.
D ržavni prabilježn ik —
čuvar državnog pečata: : ! , I.
Dr. Andrija Arlukovič, v. r.
* Narodne novine od 30. studenoga 1943, broj 274.
— 35 - ,
I ”
Ciene krugovalnih prijamnika
OBLASTNA ODLUKA
Državnog povjereničtva za ciene i nadnice od
9. studenoga 1943. foroj 1872 -1943 o cienama
krugovalnih prijamnika (ra d io -a p a ra ta) u trgovini
n a veliko i na malo
Na tem elju § 3. zakonske odredbe o Državnom po-
vjereničtvu za ciene i nadnice od 18. kolovoza 1943.
broj CLXXX-2097-D.V.-1943 izdajem ovu oblastmi
odluku:
I.
Ciene krugovalnim prijam nicim a utvrđuju se u t r
govini n a veliko i na malo kako sliedi:
Krugovalnici: u trgovini u trgovini
n a veliko: na malo:
AEG
413 GW Kn 8.100,— 10.800,—
421 GW „ 9.375,— 12.500,—
411 GW „ 11.850,— 15.800,—
423 GW „ 11.850,— 15.800,—
433 B „ 13.500,— 18.000.—
4311 HGW „ 14.100,— 18.800.—
443 W „ 14.850.— 19.800.—
443 GW „ 15.600.— 20.800.—
Blaupunkt
Z GW 643 Kn 8.100,— 10.800.—
U 805 P „ 10.425,— 13.900.—
KB 643 „ 13.500.— 18.000.—
KGW 643 „ 14.100.— 18.800.—
— 36 —
5 W 641 Kn 14.475,— 19.300.—

MW 643 „ 14.850,— 19.800,—
MGW 643 „ 15.600.— 20.800,—
W 846 P „ 15.300.— 20.400.—
W 846 H „ 16.200.— 21.600,—
8 W 740 „ 29.625.— 39.500,—
Brandt
S 103 GW Kn 8.100.— 10.800.—
S 203 GW „ 14.100.— 18.800.—
S 303 W „ 14.850.— 19.800.—
S 303 GW „ 15.600.— 20.800.—
Braun
4642 GW Kn 6.525.— 8.700.—
H 46 GW „ 8.100,— 10.800.—
F 56 GW 110 V. „ 9.000,— 12.000.—
F 56 GW 220 V „ 9.225,— 12.300.—
4742 W „ 13.500.— 18.000.—
H 43 B „ 13.500.— 18.000.—
4742 GW „ 14.100.— 18.800,—
H 463 U „ 14.100.— 18.800,—
5641 W „ 14.850,— 19.800,—
H 346 W „ 14.850.— 19.800.—
5641 GW „ 15.600.— 20.800,—
H 346 GW „ 15.600,— 20.800,—
6741 W „ 16.800,— 22.400.—
BS 41 „ 13.500,— 18.000.—
BSK 441 „ 10.800,— 14.400.—
239 D „ 15.000,— 20.000,—
6741 W Phono „ 25.500.— 34.000.—
Eltz
ZR Kn 8.625.— 11.500.—
43 GW „ 14.100.— 18.800.—
43 B „ 13.500.— 18.000.—
— 37 —
Ciene kiugovalnih prijam nika
43 W Kn 14.850.— 19.800.—
43 A „ 15.600,— 20.800.—
541 B „ 16.200,— 21.600.—
540 GW „ 17.100,— 22.800.—
740 GW „ 22.650,— 30.200.—
Eum ig
330 GW Kn 8.625,— 11.500.—
339 B „ 13.500.— 18.000,—
430 W H „ 13.500.— 18.000.—
430 GWH „ 14.100,— 18.800.—
335 GW „ 14.100.— 18.800,—
432 GW „ 14.100.— 18.800,—
334 W „ 14.850.— 19.800,—
334 GW „ 15.600.— 20.800,—
530 W „ 16.200,— 21.600,—
530 GW „ 17.025.— 22.700.—
Graetz
59 GW Kn 8.100,— 10.800.—
56 GW „ 12.975,— 17.300,—
60 B „ 13.500.— 18.000,—
62 GW „ 14.100.— 18.800,—
63 W „ 14.850.— 19.800.—
63 GW „ 15.600.— 20.800,—
51 W „ 16.800,— 22.400,—
Hagertuk
362 W Kn 10.800.— 14.400,—
H orm j-Zerdik
1038 L Kn 8.625.— 11.500.—
K 37 L 10.800,— 14.400,—
343 U „ 14.100,— 18.800.—
343 B ., 13.500.— 18.000.—
— 38 -
236 A Kn 14.850,— 19.800.—

443 A „ 14.850,— 19.800.—
237 A „ 14.850,— 19.800,—
443 U „ 15.600,— 20.800,—
653 A „ 18.675,— 24.900,—
837 A „ 16.200.— 21.600,—
137 L „ 11.700.— 15.600,—
Ingelen
410 B Kn 13.500,— 18.000,—
420 GW „ 14.100.— 18.800,—
430 W „ 14.850,— 19.800,—
430 GW „ 15.600.— 20.800,—
401 GW „ 8.625.— 11.500,—
Kapsch
Z 4 Kn 8.625,— 11.500.—
B 46 „ 13.500.— 18.000.—
K 46 „ 14.100,— 18.800,—
M 46 W „ 14.850,— 19.800.—
M 46 GW „ 15.600,— 20.800,—
Lorenz-Tefag
L 10 A Kn 7.050.— 9.400.—
T 5 A „ 7.050,— 9.400,—
L 100 A „ 8.925.— 11.900,—
T 50 A „ 8.925,— 11.900,—
L 643 A „ 14.100,— 18.800.—
BT 43 N „ 13.500.— 18.000,—
D 42 A „ 16.200.— 21.600,—
L3SW „ 24.900,— 33.200,—
T 90 W „ 24.900.— 33.200.—
L 652 A „ 14.850.— 19.800.—
L 652 U , „ 15.600.— 20.800,—
— 39 —
Lumophon
GWK 436 Kn 8.100.— 10.800,—
BK 426 „ 13.500.— 18.000—
GWK 426 „ 14.100.— 18.800.—
WD 507 „ 16.200.— 21.600.—
Mende
150 GW Kn 8.100.— 10.800,—
230 B „ 13.500.— 18.000,—
269 GW „ 14.100,— 18.800,—
268 W „ 14.850.— 19.800,—
268 GW „ 15.600.— 20.800.—
280 W „ 16.200.— 21.600.—
Minerva
M inervadyn Kn 8.625,— 11.500.—
434 B „ 13.500,— 18.000.—
434 GW „ 14.100,— 18.800,—
435 W „ 14.850.— 19.800,—
435 GW „ 15.600.— 20.800,—
415 W „ 15.600.— 20.800.—
Nora
GW 430 Kn 8.100.— 10.800,—
GW 431 „ 8.100,— 10.800,—
GW 630 „ 14.100.— 18.800,—
F W 69 H „ 13.500,— 18.000,—
GW 610 „ 14.100,— 18.800.—
W 631 „ 14.850,— 19.800.—
GW 631 „ 15.600,— 20.800,—
W 710 „ 16.200.— 21.600.—
B 69 „ 13.500.— 18.000.—
— 40 —
Opta
615 GW Kn 8.100.— 10.800,—
624 GW „ 8.100,— 10.800.—
1875 GW „ 14.100,— 18.800,—
156 W „ 14.850.— 19.800.—
1833 B „ 13.500.— 18.000,—
Philips
208 U Kn 8.060,— 10.750,—
214 U „ 10.075.— 13.435,—
611-614 B „ 13.500.— 18.000.—
661 U „ 11.850,— 15.810.—
758 U „ 14.060.— 18.750.—
844 X „ 16.780,— 22.375.—
644 V „ 17.340,— 23.125.—
916 X „ 22.780,— 30.375,—
Saba
500 ZWG Kn 8.100.— 10.800,—
360 WK 12.900,— 17.200,—
460 WK „ 16.800.— 22.400.—
501 B „ 13.500,— 18.000.—
502 GW „ 14.100,— 18.800,—
503 W „ 14.850.— 19.800,—
461 GWK „ 17.625.— 23.500,—
582 WK „ 22.050.— 29.400.—
Sachsenwerk
430 GWK Kn 8.100,— 10.800,—
421 GWK „ 12.375,— 16.500,—
431 GWK „ 14.100.— 18.800.—
432 B „ 13.500,— 18.000.—
433 WK „ 14.850,— 19.800.—
433 GWK „ 15.600.— 20.800,—
403 WK „ 14.850,— 19.800,—
— 41 —
Schaub
Z 42 ML Kn 7.050,— 9.400,—
Z 42 KML „ 8.100,— 10.800,—
WS 42 „ 12.900,— 17.200.—
MS 52 „ 14.850,— 19.800,—
MS 52 U „ 15.600.— 20.800.—
SG 42 „ 24.900.— 33.200.—•
Siemens
S 11 GW Kn 9.300.— 12.400.—
S 22 GW „ 11.850.— 15.800.—
S 22 B „ 11.850.— 15.800.—
S 32 GW „ 14.100,— 18.800,—
S 32 B „ 13.500.— 18.000,—
S 33 W „ 14.850.— 19.800,—
S 33 GW „ 15.600.— 20.800.—
S 13 W „ 14.850.— 19.800.—
S 23 GW „ 15.600.— 20.800.—
S 14 W „ 24.900.— 33.200.—
S 14 GW „ 26.250.— 35.000.—
S 15 W „ 33.750,— 45.000.—
Siera
54 U Kn 8.800,— 11.750.—
107 U „ 10.075,— 13.435.—
111 U „ 11.850.— 15.810.—
183 U „ 14.060.— 18.750,—
178 X „ 16.780.— 22.375.—
134 U „ 17.340.— 23.125,—
121 X „ 22.780.— 30.375.—
179 X „ 22.780.— 30.375,—
Stassfurt
60 WK Kn 16.200,— 21.600,—
- 42 —
Ciene krugovalnih prijam nika
Tekade
LES 42 KML Kn 8.100.—- 10.800.—
LES 43 KML „ 8.100,— 10.800,—
LES 43 KML „ 14.100,— 18.800.—
BES 43 KML „ 13.500.— 18.000,—
MES 43 KML „ 14.850.— 19.800.—
MES 43 GWK „ 15.600.— 20.800.—
Telef unken
2 B 54 GWK Kn 9.300.— 12.400.—
W 54 GWK „ 10.800.— 14.400.—
T 542 BK „ 10.800.- 14.400.—
I S 64 WK „ 12.375.— 16.500.—
T 365 GWK „ 14.100.— 18.800,—
2 L 66 WK „ 14.850.— 19.800.—
T 364 WK „ 14.850.— 19.800,—
T 364 GWK „ 15.600.— 20.800.—
T 375 WK „ 16.800,— 22.400,—
I S 65 WK „ 14.850,— 19.800,—
T 175 WK „ 16.200— 21.600.-&
R 165 WK „ 14.850,— 19.800.—
T 166 WK „ 24.900,— 33.200.—
T 166 GWK „ 26.250.— 35.000.—
T 277 WK „ 32.750.— 45.000,—
We fa '*
642 GW Kn 9.675,— 12.900.—
759 GW „ 15.600,— 20.800.—
759 W „ 14.850.— 19.800,—
II.
Utvrđene ciene sadržavaju sve poslovne (režijske)
troškove kakve god vrste oni bili, kao i čistu zaradu
trgovca n a veliko i trgovca na malo te se utvrđenim
cienama ne smije ništa pridodati.
* Vega (?)
— 43. —
III.
* Ciene krugovalnih prijam nika, utvrđene u točki I.
ove oblastne odluke razum ievaju se u trgovini n a ve
liko postavno skladište trgovca na veliko (tvorničkog
zastupnika), a ciene u trgovini na malo, postavno pro
davaonica trgovca na malo.
IV.
Trgovci na veliko i trgovci na malo dužni su svakom
kupcu krugovalnog prijam nika izdati račun i u njem u
navesti vrstu krugovalnog prijam nika i njegov tvor
nički broj.
V.
§ 12. zakonske odredbe o Državnom povjereničtvu za
ciene i nadnice od 18. kolovoza 1943. broj CLXXX-
2097-D.V.-1943.
VI.
Zagreb, dne 9. studenoga 1943.

D ržavni p o v jeren ik
D ržavnog povjereniCtva
za ciene i nad n ice:
Ing. Radoslav Lorković, v. r.
(Broj: 2867-D.V.-1943)
— 44 —
Njemačke narodne skupine — članstvo
ZAKONSKA ODREDBA
o članstvu pripadnika Njemačke narodne skupine
u stališkim postrojbama
§ I-
Pripadnici Njemačke narodne skupine u Nezavisnoj
Državi Hrvatskoj nisu obvezatni n a članstvo u stališ
kim postrojbam a Glavnog saveza staliških i drugih
postrojbi prem a propisim a zakonske odredbe od 6.
svibnja 1942. broj CXXX-1061-Z-1942 o Glavnom sa
vezu staliških i drugih postrojbi u okviru Hrvatskog
ustaškog oslobodilačkog pokreta.
Pripadnici Njemačke narodne skupine u Nezavisnoj
Državi Hrvatskoj obvezani su na članstvo u N je
mačkoj radnoj zajednici, osnovanoj privrem enim pro-
pisnikom vode Njemačke narodne skupine u Neza
visnoj Državi Hrvatskoj od 14. ožujka 1942. broj I-
1083-42-Org-A/F.
§ 2-
Njemačka radna zajednica u Nezavisnoj Državi H r
vatskoj je pravna osoba javnog i privatnog prava.
§ 3.
Propisnik o ustrojstvu i radu Njemačke radne za
jednice imade izdati voda Njemačke narodne skupine
u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u sporazumu s držav
nim savezničarom.
Njemačke narodne skupine •— članstv«*
Tim propisnikom m ora biti osigurana skladna su

rad n ja s Glavnim savezom staliških i drugih postrojbi,
a radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva.
•
§ 4.
proglašenja u Narodnim novinama,* a njezina pro
vedba povjerava se m inistru zdravstva i udružbe.

Broj: CCL-2934-D.V.-1943

Dr. Andrija Artukovic, v. r.

V. ž. Prigorje — otvaranje i zatvaranje trgovina
OBLASTNA ODLUKA
Velike župe Prigorje od 3. studenoga 1843.
broj 14626-43 o zatvaranju i otvaranju poslovnih
prostorija trgovačkih poduzeća i o radnom vremenu
pom oćnog osoblja
Na tem elju § 3. naredbe M inistarstva obrta, veleobrta

i trgovine od 20. listopada 1943. broj 109918-1943 o
otvaranju i zatvaranju poslovnih prostorija trgovačkih
poduzeća i o radnom vrem enu pomoćnog osoblja pro
pisuje se slieđeće:
Cl. I.
Poslovne prostorije trgovačkih poduzeća, navedenih

pod točkama 1.—5. ovoga člana, im aju na području
velike župe Prigorje biti otvorene i u njim a se može
zaposliti poslovno osoblje radnim danim a u ovom
vremenu:
1. novčani i osiguravajući zavodi i ustanove, agenture,
zastupstva bez skladišta, veletrgovine, tehničke
poslovnice veleobrtnih poduzeća, koja su izvan
sjedišta veleobrtnog pogona od 8—14 sati;
2. prodavaonice m lieka i kruha od 7 do 12.30 i od
18 do 18 sati;
— 47 —
3. trgovine svježeg cvieća, nesam ostalne prodavaonice

novina, časopisa i slično od 8—12.30 i od 16 do
18 sati;
4. trgovine voća i povrća od 8—14 sati, a sajm enim
danom i subotom od 8 do 13 i od 15 do 17 sati;
5. sve ostale trgovine na malo od 8—14, a sajm enim
danom i subotom od 8—13 i od 15—17 sati.
Cl. II.
Vrieme poslovanja iz prednjeg člana vriedi za vele-
obrtne, zadružne i za samostalne obrtne prodavaonice
na području velike župe Prigorje.
Cl. III.
P rekršaji propisa iz čl. I. ove oblastne odluke kaznit
će se kaznam a predviđenim u § 398. obrtnoga zakona
(§ 403. toč. 11. obrtnog zakona).
Cl .IV.
Danom zađobivanja pravne moći ove oblastne odluke
prestaje vriediti za područje velike župe Prigorje n a
redba od 17. travnja 1943. broj 43456-43 o otvaranju i
zatvaranju poslovnih prostorija priradnih poduzeća i
o radnom vremenu pomoćnog osoblja na području ve
like žune Prigorje (Narodne novine broj 92 od 21.
travnja 1943).
Ovom oblastnom odlukom m ienjaju se privremeno
propisi naredbe o otvaranju i zatvaranju poslovnih
prostorija trgovačkih i obrtnih poduzeća i o radnom
vremenu pomoćnog osoblja od 19. listopada 1933. br.
31.510-VI samo u koliko se odnose na otvaranje i za
— 48 —
tvaranje poslovnih prostorija napried navedenih poslova

na području velike župe Prigorje radnim danima, ali
se njom ne diraju ostali propisi kao ni u odredbe
postojećih skupnih ugovora.
Cl. V.
Veliki župan:
E. Lisak, v. r.
* N arodne novine od 30. studenoga 1943. bro j 274.

Ministarstvo za oslobođene krajeve — promjene z. o.
ZAKONSKA O D R E D B A
o promjenama i nadopunama zakonske odredbe od
3. studenoga 1943. broj CCXXVII-2727-D.V.-1943 o
osnutku Ministarstva za oslobođene krajeve i o
djelokrugu ministra za oslobođene krajeve (Narodne
novine od 3. studenoga 1943. broj 251)
§ 1.
Druga stavka § 2. m ien ja se i glasi:
»U izvršenju poslova iz navedenog djelokruga m i
nistar za oslobođene krajeve napose je ovlašten u skladu
s postojećim zakonskim propisim a i na tem elju takvih
propisa poduzim ati potrebne upravne mjere, izdavati
naredbe i zabrane obćeg značaja kao i naloge za poje
dine slučajeve, i to radi: uzpostave i osiguranja javnog
reda, m ira i sigurnosti; suzbijanja protuđržavne i pro
tuvjerske djelatnosti te djelatnosti protivne družtvov-
nom poredku; osiguranja i uređenja obskrbe i pre
hrane pučanstva; uzpostave, osiguranja i uređenja
prometa, prom etnih poštanskih, brzoglasnih i brzo
javnih veza, sredstava i uređaja; uzpostave i preure
đenja sudstva i školstva; uređenja đružtvovnog života;
suzbijanja bolesti i pošasti; obnove seljačkog gospo
darskog života i prirađa uobće; obnove porušenih i
oštećenih naselja, domova, javnih i posebničkih dobara;
uređenja i unapređenja trgovine, obrta i veleobrta.«
— 50 —
Treća stavka § 2, micnja se i glasi:

»Naredbe i zabrane obćeg značaja, što ih izdaje mi
nistar za oslobođene krajeve, moraju se na području,
za koje se izdaju, proglasiti na uobičajeni način i pro
glašenjem zadobivaju pravnu moć.
O poduzetim upravnim m jeram a i o izdanim n a
redbam a i zabranam a obćeg značaja m inistar za oslo
bođene krajeve obaviestit će odmah zanimanog m i
nistra. Ukoliko zanim ani m inistar nije suglasan s po
duzetim upravnim m jeram a odnosno izdanim nared
bam a i zabranam a obćeg značaja, odlučuje predsjednik
vlade.«
Na kraju § 2. dodaje se nova stavka, koja glasi:
»Ukoliko nadležni m inistar smatra,, da nije dužan
udovoljiti zahtjevu m inistra za oslobođene krajeve,
stavljenom prem a propisu stavke 4., o tom odlučuje
predsjednik vlade.«
§ 3. m ienja se i glasi:
»Glavari građanske uprave sa sjedištem u oslobo
đenim krajevim a područni su djelatnici (organi) m i
nistra za oslobođene krajeve sa značajem glavnog rav
natelja. Oni su u službovnom odnosu izravno pod
vrgnuti m inistru za oslobođene krajeve. Propisi o dje
lokrugu i o službovnom odnosu, koji vrieđe za glavne
ravnatelje, shodno se prim jenjuju na glavare gra
đanske uprave sa sjedištem u oslobođenim krajevima.
Uredi ovih glavara građanske uprave nazivaju se
»Glavarstva građanske uprave«, i oni su sastavni die-
lovi •M inistarstva za oslobođene krajeve.
Svojstvo i sjedište glavara građanske uprave u sta
novljuje se odredbom o njihovu imenovanju. (
»Djelatnost m inistra za oslobođene krajeve proteže
se na:
područje velikih župa: Dubrava, Cetina, Bribir, Si-
draga i Ravni Kotari, te Vinodol i Podgorje;
područje upravnih kotara: Rieka, Sušak, Rab, Čabar
i Metković;
područje gradova: Rieka, Sušak i Bakar;
područje bivše m arkgrofije Istre, koje je u sastavu
Nezavisne Države Hrvatske, i ona upravna područja,
koja bi nakon proglašenja ove zakonske odredbe ušla
u sastav Nezavisne Države Hrvatske.«
Paragraf 6. m ienja se i glasi:
»Službenici, koji se iz pojedinih m inistarstava do-
diele na rad u Ministarstvo za slobođene krajeve, ostaju
u stanju osoblja onog m inistarstva, od kojega su dodie-
ljeni, ali u M inistarstvu za oslobođene krajeve obav
lja ju dodieljene im poslove prem a uputam a i nalozima
m inistra za oslobođene krajeve, kojem su stegovno
odgovorni i u službovnom pogledu podvrgnuti.«
§ 2.
U Zagrebu, dne 29. studenoga 1943
A nte Pavelič, v. r.
Broj : CCXXXVIII -2947 -D.V. -1943.
Dr. A ndrija Artuković, v. r.
* N arodne novine od 1. prosinca 1943. b ro j 275.
— 52 —
Min. za oslobođene krajeve — unutarnje uređenje
NAREDBA
ministra za oslobođene krajeve broj 302-43 od 29.
studenoga 1943. o unutarnjem uređenju Ministarstva
za oslobođene krajeve

1942. broj CCLXXVIII-2402-D.V.-1942 o državnoj vladi
Nezavisne Države Hrvatske, te savezno s propisima
zakonske odredbe od 3. studenoga 1943. broj CCXXVII-
2727-D.V.-1943 o osnutku M inistarstva za oslobođene
krajeve i o djelokrugu m inistra za oslobođene krajeve,
izdajem uz odobrenje predsjednika vlade ovu naredbu:
§ I-
Poslovi iz djelokruga ministra za oslobođene krajeve

obavljaju se: u Ministarstvu za oslobođene krajeve kao
uredu ministra za oslobođene krajeve i u glavarstvima
građanske uprave.
Sjedište Ministarstva za oslobođene krajeve nalazi
se u mjestu sjedišta državne vlade, a sjedišta gla-
varstava građanske uprave nalaze se u oslobođenim
krajevima.
— 53 —
Min. ' za oslobođene krajeve — unutarnje uređenje
§ 2.
Poslovi, koji se obavljaju u M inistarstvu za oslobo
đene krajeve, điele se na:
1. tajničke poslove m inistra za oslobođene krajeve;
2. poslove osobnog i uredskog značaja iz djelokruga
m inistra za oslobođene krajeve, kao što su poslovi
iz m inistarstvu:* sastav i izvršenje proračuna Mi
nistarstva za oslobođene krajeve i službenika đo-
đieljenih tom m inistarstvu; sastav i izvršenje pro
računa M inistarstva za oslobođene krajeve;’ poslovi
računovodstveni i gospodarstveni; poslovi pomoć
nog ureda, kao i svi dragi poslovi, koji prem a
svojoj naravi ne spadaju izvjestiteljima, spome
nutim u § 3.
3. poslove, koji se odnose na poduzim anje potrebnih
upravnih m jera u smislu stavke 2. § 2. zakonske
odredbe od 3. studenoga 1943. broj CCXXVII-
2727-D.V.-1943 ,o osnutku M inistarstva za oslobo
đene krajeve i o djelokrugu m inistra za oslobo
đene krajeve.
§ 3.
Za obavljanje tajničkih poslova osniva se tajničtvo
m inistra za oslobođene krajeve.
Za obavljanje poslova, navedenih u točki 2. § 2., kao
i za obavljanje poslova, koji se odnose na uskladbu
cjelokupne djelatnosti djelokruga m inistra za oslobo
đene krajeve s nadležnošću ostalih m inistarstva na
području oslobođenih krajeva osniva se upravni odsjek.
* 9
— 54 —
Poslove, navedene u stavci 2. § 2. zakonske odredbe

od 3. studenoga 1943 broj CCXXVII-2727-B.V.-1943 o
■osnutku M inistarstva za oslobođene krajeve i o djelo
krugu m inistra za oslobođene krajeve, obavljaju poje
dini izvjestitelji, što ih prem a zahtjevu m inistra za
oslobođene krajeve, nadležni m inistri dodiele M inistar
stvu za oslobođene krajeve, odnosno koji kao takvi
budu uzeti na rad ii Ministarstvo za oslobođene k ra
jeve, izvan djelatnih državnih službenika. Za ove
poslove, prem a potrebi i njihovu razvoju, mogu se
ustrojiti posebni odsjeci i pododsjeoi.
Tajničtvom m inistra za oslobođene krajeve i uprav
nim odsjekom upravljaju nadstojnici, koje postavlja
m inistar za oslobođene krajeve.
§ 4.
M inistar za oslobođene krajeve podpisuje, sve spise
M inistarstva za oslobođene krajeve, ukoliko svojom po
sebnom naredbom ne ovlasti na podpisivanje pojedinih
spisa odnosno vrste spisa pojedinog nadstojnika od
nosno izvjestitelja.
§ 5.
Poslovima pomoćnog ureda rukovodi upravitelj po
moćnih ureda, koji je za Svoj rad kao i za poslove po
moćnog ureda odgovoran nadstojniku upravnog od
sjeka. 9
§ 6.
Unutarnje- uređenje glavarstava građanske uprave sa
sjedištem u oslobođenim krajevim a, te m jestni i stvarni
djelokrug glavara građanske uprave odnosnih glavar-
— 55 —
stava propisat će se posebno prem a propisim a § 35.

zakonske odredbe od 9. listopada 1942. broj
GCLXXVI11-2402- Z -1942 o državnoj vladi Nezavisne
Države Hrvatske.
§ 7.

i
M inistar za oslobođene krajev e:

Dr. Edo Bulat, v. r.
(Broj: 2956-D.V.-1943)

I sa*
— 56 —
T Oslobođeni krajevi — djelokrug glavara grad. uprave
' NAREDBA
ministra za oslobođene krajeve od 29. studenoga
1943. broj 424-1943 o djelokrugu glavara građanske
uprave u oslobođenim krajevima
Shodno propisim a § 35. zakonske odredbe od 9. listo
pada 1942. broj CCLXXVIII-2402-Z -1942 o državnoj
vladi Nezavisne Države Hrvatske, a savezno s propi
sim a § 3. zakonske odredbe od 3. studenoga 1943. broj
CCXXVII-2727-D.V.-1943 o osnutku M inistarstva za
oslobođene krajeve i o djelokrugu m inistra za oslobo
đene krajeve izdajem ovu naredbu:
§ 1.
Glavari građanske uprave sa sjedištem u oslobođe
nim krajevima, svaki na području svoje mjestne nad
ležnosti, ovlašteni su unutar djelokruga ministra za
oslobođene krajeve poduzimati sve, što smatraju po
trebnim u svrhu uzpostave, uređenja i pravilnog dje
lovanja državne uprave, državnih i samoupravnih ob
lasti, ustanova i poduzeća.
U izvršivanju tih zadataka glavari građanske uprave
posebno su ovlašteni, svaki na području svoje mjestne
nadležnosti, u skladu s postojećim zakonskim propi
sima i na temelju takvih propisa, poduzimati potrebne
upravne mjere, izdavati naredbe i zabrane mjestnog
značaja, kao i naloge za pojedine slučajeve, i to radi
uzpostave i osiguranja javnog mira i sigurnosti; suzbi
janja protudržavne i protuvjerske djelatnosti i dje
latnosti protivne družtvovnom poredku; osiguranja i
— 57 —
Oslobođeni krajevi — djelokrug glavara građ. uprave
uređenja obskrbe i prehrane pučanstva; uzpostave

osiguranja i uređenja prometa, prometnih poštanskih,
brzoglasnih i brzojavnih veza, sredstava i uređaja; uz
postave i preuređenja sudstva i školstva, uređenja
družtvovnog života; suzbijanja bolesti i pošasti; obnove
seljačkog gospodarskog života i prirada uobće; obnove
porušenih i oštećenih naselja, domova, javnih i poseb-
ničkili dobara; uređenja i unapređenja trgovine, obrta
i veleobrta.
O poduzetim upravnim mjerama, što ih budu podu
zimali i o naredbama i zabranama mjestnog značaja,
što ih budu izdavali, glavari građanske uprave dužni
su odmah izviestiti ministra za oslobođene krajeve radi
suglasnosti.
Naredbom i zabranom mjestnog značaja, što je iz
daje pojedini glavar građanske uprave u smislu prednje
stavke, mogu se ustanoviti i kazne, koje ne mogu biti
veće od 100.000 Kuna, ni teže od 3 mjeseca zatvora.
Novčane kazne, ustanovljene takvim naredbama od
nosno zabranama, idu u korist državne blagajne. Takve
naredbe odnosno zabrane, moraju se na području, za
koje se izdaju, proglasiti na uobičajeni način i progla
šenjem zadobivaju pravnu moć.
§ 2.
Naredbe i zabrane, što ih prema propisima prednjeg

paragrafa izdaju glavari građanske uprave, obće su
obvezatni propisi za državne i samoupravne oblasti i
njihove ustanove na području, za koje se takve naredbe
i zabrane izdaju, ako su izdane s odobrenjem ministra
za oslobođene krajeve.
— 58 —
Oslobođeni krajevi — djelokrug glavara grati, uprave
§ 3.
Glavari građanske uprave sa sjedištem u oslobođenim
krajevim a, kao područni djelatnici (organi) m inistra
za oslobođene krajeve, odgovorni su za svoj rad i za
rad podređenih im službenika m inistru za oslobođene
krajeve. Oni su dužni mjesečno najm anje jedanput
pismeno izvješćivati m inistra za oslobođene krajeve o
obćem stanju i o javnim prilikam a na području n ji
hove m jestne nadležnosti, a prem a potrebi podnositi
priedloge i m išljenja o osnivanju novih, spajanju ili
ukidanju postojećih državnih i sam oupravnih ustanova,
zavoda, zaklada i poduzeća, o osnivanju novih, o, spa
ja n ju ili ukidanju postojećih samoupravnih i drugih
javnopravnih tiela, odnosno ustanova, zavoda, zaklada,
družtava i poduzeća javnog ili posebničkog značaja,
kao i o postavljanju pojedinih osoba n a pojedina dr
žavna odnosno sam oupravna službenička mjesta.
§ 4.
Za obavljanje poslova u pojedinim glavarstvima
građanske uprave u oslobođenim krajevim a, glavari
građanske uprave, ovlašteni su zahtievati, da im se
uputi na rad potreban broj pomoćnog osoblja između
državnih službenika s područja svoje m jestne nad
ležnosti. O izboru takvih službenika im aju odm ah oba-
viestiti m inistra za oslobođene krajeve radi postupka u
smislu § 6. zakonske odredba o osnutku M inistarstva
za oslobođene krajeve i o djelokrugu m inistra za oslo
bođene krajeve.
Ukoliko ne bi mogli na taj način naći potreban broj
stručnih osoba, ovlašteni su takve osobe uzeti na rad
_ 59 —
između um irovljenika i između osoba iz javnih zvanja

u svojstvu ugovornih službenika ili dnevničara, uz
odobrenje m inistra za oslobođene krajeve.
§ 5.
Ustrojstvo i način poslovanja pojedinog glavarstva
građanske uprave u oslobođenim krajevim a propisuje
se poslovnim redom, što ga izdaje nadležni glavar gra
đanske uprave uz odobrenje m inistra za oslobođene
krajeve.
§ 6.
M jestna nadležnost glavara građanske uprave sa sje
dištem u Splitu proteže se na područje velikih župa:
Dubrava. Cetina, Bribir, Sidraga i Ravni Kotari i na
područje upravnog kotara Metković.
M jestna nadležnost glavara građanske uprave sa sje
dištem u gradu Sušak-Rieka proteže se na područje
velike župe Vinodol i Podgorje, na područje upravnih
kotara: Rieka, Sušak, Rab i Čabar, na područje gra
dova Rieka, Sušak i Bakar i na područje bivše m ark-
grofovije Istre, koje je u sastavu Nezavisne Države
Hrvatske.
§ 7.
Bez obzira na ovlasti, prenesene ovom naredbom na
glavare građanske uprave sa sjedištem u oslobođenim
krajevim a, m inistar za oslobođene krajeve može:
1. prem a potrebi u svako doba opozvati i ograničiti
prenesene ovlasti;
2. pojedine poslove iz djelokruga glavara građanske
uprave sa sjedištem u oslobođenim krajevim a i
— 60 —
mimo prenesenih ovlasti preuzeti na izravno rie-

šavanje, i o tome, kao i o donesenom rješenju,
ofoaviestiti odnosnog glavara građanske uprave;
3. u svim poslovima, prenesenim na spomenute gla
vare građanske uprave, davati obvezatne upute.
§ 8.
Ovlasti, prenesene na glavare građanske uprave sa
sjedištem u oslobođenim krajevim a, ne mogu ovi pre
nositi na područne činovnike.
§ 9.
M inistar za oslobođene krajeve:
Dr. Edo Bulat, v. r. '
(Broj: 2957-D.V.-1943)
* N arodne novine od 1. p rosinca 1943, b ro j 275.
— 61 —
Kot. sud u Konjicu — podpore vojnih osoba
NAREDBA
ministra prav o su đ a i bogoštovlja od 12. studenoga
1943. broj 54821-1-1943 o u stan o v ljen ju nadležnosti
odbora za podpore pri K otarskom sudu u K onjicu
za odlučivanje o m olbam a za p o d p o ru i do d atak
obiteljima osoba, pozvanih n a vojnu dužnost,,
s područja K otarskog suda u P ro z o ru
Na tem elju § 1. zakonske odredbe od 31. siečnja 1942.
broj XL-296-Z-1942 o preinaci i nadopuni uredbe o
podpori obiteljima osoba, pozvanih na vojnu dužnost,
od 3. listopada 1939. M.S. br. 1237 s izm jenom i do
punom ove uredbe od 7. kolovoza 1940. M. S. broj 1009
izdajem ovu naredbu:
§ I-
Odbor za podpore pri Kotarskom sudu u Konjicu
odlučivat će od dana, kada ova naredba zadobije pravnu
moć, i o molbama obitelji osoba, pozvanih na vojnu
dužnost, ,za podpore i dodatke s područja Kotarskog
' suda u Prozoru, od kojega dana prestaje za to područje
odlučivati Kotarski sud u Bugojnu.
. § 2.
M inistar p rav o su đ a i bogoštovlja:
Dr. Canki, v. r.
- (Broj: 2876-D.V.-1943)
* N arodne novine od 1. prosinca 1943. b ro j 275,
— 62 _
»Spomenznak 5. prosinca 1918.«
ODREDBA
Prigodom 25. obljetnice spomendana 5. prosinca
1918. — prvog znaka hrvatske revolucionarne sviesti
protiv tuđinskog jarm a, — osnivam
»Spom enznak 5. p ro sin ca 1918.«
Spomenznak im a oblik kolajne prom jera 30 inm iz

tamnog bronca. Na prednjoj strani u sredini je ustaški
znak (slovo U) sa hrvatskim grbom, iz kojeg suklja
plamen, a sve to uokvireno starohrvatskim tropletom
uokolo cielog ruba kolajne. Na naličju u sredini je
oznaka dana »1918—5. XII.—1943.« u tri reda uokvi
rena stiliziranim starohrvatskim tropletom uokolo cie
log ruba kolajne.
Vrpca kolajne širine 40 m m je tamnocrvene boje,
izprugana tri puta po duljini bielo-plavim prugam a
širine 2 mm, a nosi se n a trokutno-složenoj vrpci na
lievoj strani grudi ju.
Pravo n a nošenje ovog spomenznaka im aju pripad
nici »POČASTNE BOJNE 5. XII. 1918..«, koji mogu
sa dva svjedoka dokazati, da su 5. XII. 1918. barem u
sklopu povorke n a Jelačičev trg išli i na taj način kod
ovog domoljubnog podhvata djelatno sudjelovali. Spo
m enznak podieljuje se i posmrtno onim pripadnicima,
koji su poginuli na Jelačićevom trgu, kao i kasnije
— 63 —
»Spomenznak 5. prosinca 1918.«
poginulim ili umrlim. Svatko, komu je podieljen spo

menznak, dobiva o tom izpravu, podpisanu od zapo
vjednika »Počastne bojne 5. XII. 1918.«
Zapovjednik »Počastne bojne 5. XII. 1918.« jamči,
da nitko nepovlastno ne če dobiti spomenznaka.
Neovlašteno nošenje spomenznaka kažnjava se sud
beno zatvorom do mjesec dana, ili globom do Kn
50.000.—.
Spomenznaku je redoslied iza ranjeničke kolajne.*

Odi. Br. 1653-43
* N arodne novine od 2. pro sin ca 1943. b ro j 276.
— 64 —
Unutarnje uređenje Min. obrta, veleobrta i trgovine
NAREDBA
ministra obrta, veleobrta i trgovine od 30. studenoga
1943. broj 123573-1943 o unutarnjem uređenju
Ministarstva obrta, veleobrta i trgovine

1942. broj CCLXXVIII-2402-Z-1942 o državnoj vladi
Nezavisne Države Hrvatske izdaj em uz odobrenje
predsjednika vlade ovu naredbu:
§ I-
Poslovi M inistarstva obrta, veleobrta i trgovine
obavljaju se u Uredu m inistra, u odjelima, u odsjecima,
i u pomoćnim uredim a, te u pojedinim ustanovam a i
zavodima u sklopu M inistarstva obrta, veleobrta i tr
govine, koji stoje pod izravnim nadzorom m inistra
obrta, veleobrta i trgovine. Odsjeci se prem a potrebi
diele na pododsjeke.
§ 2.
Ured m inistra obrta, veleobrta i trgovine odpravlja
po uputam a i nalozim a m inistra one osobne službene
poslove m inistra, koje m u on povjeri. Ured m inistra
im a posebni uručbeni zapisnik, priepis, odpravničtvo,
i pism ohranu.
§ 3.
Na čelu Ureda m inistra obrta, veleobrta i trgovine
stoji glavar, koji je izravno podređen m inistru.
Potreban broj uredskih činovnika, pomoćnog i po-
dvornog osoblja Uredu m inistra, dodjeljuje m inistar.
Drž. Hrv. - Zatoni sr. 393 — 65 —
§ 4.
Glavar ureda m inistra rukovodi cjelokupnim poslo
vanjem tog ureda i podpisuje one službene spise, za
koje ga m inistar obrta, veleobrta i trgovine posebno
ovlasti.
Spriečenog glavara zam jenjuje službenik, kojeg
označi m inistar.
§ 5.
Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine im a pet
Odjela i to:
1. Obći odjel,
2. Odjel za u n u tarn ju gospodarstvenu politiku,
3. Odjel za vanjsku trgovinu,
4. Odjel za pomorstvo i riečno brodarstvo i
5. Odjel za stručno školstvo.
§ 6-
Obći odjel dieli se na:
1. osobni odsjek,
2. računarsko-gospodarstveni odsjek.
§ 7.
Osobnom odsjeku spadaju: poslovi, koji se odnose
na: uređenje službe »u M inistarstvu obrta, veleobrta i
trgovine te područnih ustanova i zavoda; poslovi, koji
se odnose na osobne i službovne odnose službenika
resora M inistarstva obrta, veleobrta i trgovine; sastav
povjerenstava za ocjenjivanje, za državne stručne izpite
i stegovnih povjerenstava službenika istog resora.
Računarsko-gospodarstvenom odsjeku spada: izradba
i sastav priedloga proračuna M inistarstva obrta, vele
obrta i trgovine, područnih m u ustanova i zavoda, pro
vedba proračuna tog m inistarstva; računarsko-gospo-
— 66 —
darstveni poslovi M inistarstva obrta, veleobrta i trgo

vine, njegovih ustanova i zavoda; uprava zakladama,
koje spadaju pod nadzor M inistarstva obrta, veleobrta
i trgovine; obskrba M inistarstva obrta, veleobrta i t r
govine uredskim potrebštinama.
§ 8. ’ :' : : ’
Odjel za un u tarn ju gospodarstvenu politiku dieli se

na:
1. Odsjek za obrt,
2. Odsjek za veleobrt,
3. Odsjek za unutarnju trgovinu,
4. Odsjek za samovozni promet i za proizvode zem
nog ulja,
5. Odsjek za stručne zajednice i središnjice,
6. Odsjek za putničarstvo i
7. Odsjek za m jere i plemenite kovine.
§ 9.
Odsjeku za obrt spadaju: poslovi, Koji se odnose na
uređenje, prom icanje i zaštitu obrt; izradba nacrta za
konskih odredaba i osnova naredaba, koje se odnose
na obrt; poslovi, koji se odnose na uposlenja strane
radne snage u obrtu; nadzor nad radom obrtne komore
i njezinih ustanova; nadzor nad zadrugarstvom obrt
nog sm jera; nadzor nad stručnim radom obrtnih po
duzeća, suradnja sa zanim anim m inistarstvim a u
poslovima obrta.
Odsjeku za veleobrt spadaju: poslovi, koji se odnose
na uređenje, promicanje i zaštitu veleobrta; izradba
U nutarnje uređenje Min. obrta, veleobrta i trgovine
nacrta zakonskih odredaba, osnova naredaba, koje se

odnose na veleobrt; poslovi, koji se odnose na uposlenje
strane radne snage u veleobrtu, nadzor nad dioničkim
đružtvima; nadzor nad radom veleobrtne komore, ko
more za novčarstvo i osiguranje i njihovim ustano
vama; nadzor nad stručnim radom veleobrtnih podu
zeća; nadzor nad zadrugarstvom veleobrtnog sm jera;
suradnja sa zanim anim m inistarstvim a u poslovima
veleobrta.
Odsjeku za u nutarnju trgovinu spadaju: poslovi, koji
se odnose na uređenje, prom icanje i zaštitu unutarnje
trgovine; izradba nacrta zakonskih odredaba i osnova
naredaba, koje se odnose na un u tarn ju trgovinu; po
slovi, koji se odnose na uposlenje strane radne snage
u trgovini; uređenje domaćih tržišta i sajmova; nadzor
nad radom trgovinske komore i njezinih ustanova;
nadzor nad stručnim radom trgovačkih poduzeća; n ad
zor nad zadrugarstvom trgovačkog sm jera; suradnja sa
zanim anim m inistarstvim a u poslovima unutarnje t r
govine; suradnja s M inistarstvom u nutarnjih poslova
u pitanjim a poslovanja gospodarskog redarstva.
Odsjeku za samovozni promet i za proizvode zemnog
u lja spadaju: poslovi, koji se odnose na prievoz put
nika i robe samokretnim kolima; izdavanje dozvola
za odluđivanje samovoznih vozila; poslovi, koji se od
nose na obskrbu, preradbu i razdiobu zemnog u lja i
njegovih proizvoda; poslovi, koji se odnose na obskrbu
zemnim plinom za pogon sam okretnih vozila; poslovi,
koji se odnose na prom et gumom za sam okretna vozila
i dvokolice i svi poslovi, koji se odnose n a domaća
pogonska goriva, koja služe kao zam jena za proizvode
zemnog ulja.
— 68 —
Odsjeku za stručne zajednice i središnjice spadaju:

poslovi, koji se odnose na ustrojstvo, upravu i poslo
vanje svih stručnih zajednica i središnjica; poslovi,
koji se odnose na osobne i službovne odnose upravnih
organa i nam ještenika stručnih zajednica i središnjica;
nadzor nad novčano -imo vinski m poslovanjem, odobra
vanje proračuna, zaključnih računa, izvan proračun
skih izdataka, navjera i članskih doprinosa stručnih
zajednica i središnjica; nadzor nad stručnim zajedni
cama i središnjicam a u pogledu njihovog stručnog
rada i suradnja s Gospodarstveno-tehničkim zavodom
u tom pogledu; povezivanje i usklađivanje rada struč
nih zajednica i središnjica međusobno te sa zanimanim
oblastima, ustanovam a i postrojbam a; poslovi iz dje
lokruga Povjerenstva za promet odpadcima; nadzor
nad kartelim a; registracija kartela; vođenje registra i
zbirke izrava kartela; razrez kartelnog doprinosa;
usklađivanje rada kartela i stručnih zajednica te pro
pisa o kartelim a sa sm jernicam a obče gospodarstvene
politike. 1 , ;
Odsjeku za putničarstvo spada: ustrojstvo putničar-
stva; vrhovni nadzor nad putničarskim ustanovam a i
poduzećima, te nadzor nad gostiteljstvom u p u tn i
čarskim m jestim a i područjim a; obća putničarska i
gostiteljska promičba u tuzemstvu i inozemstvu; iz
davanje dozvola za putničarske i gostitelj ske tiskopise
(časopise, vodiče, prospekte, plakate, albume, reklame,
razglednice i slikopise) putničarsko-promičbenog zna
čaja; poslovi koji se odnose na osnivanje i nadzor nad
putničarskim družtvima, povjerenstvima i savezima, na
razpust odnosno na postavljanje povjerenika; sudjelo
vanje kod m eđunarodnih dogovora u p itanju putni-
čarstva; priređivanje putničarskih izložba i predavanja
— 69 —
u tuzemstvu i inozemstvu; razvrstavanje (klasifikacija)

gostiteljskih poduzeća u putničarskim m jestim a i pod
ručjim a, nadzor nad njim a i nad gostiteljskim oso
bljem tih poduzeća; nadzor nad gostiteljskim školama,
kao činbenicima putničarske promičbe; nadzor nad
putničkim uredom Nezavisne Države Hrvatske; surad
nje s Ministarstvom šum arstva i rudarstva u upravi sa
narodnim branjevinam a.
Odsjeku za m jere i plemenite kovine spadaju:
upravni poslovi, koji se odnose na m jere i plemenite
kovine; osnivanje izpostava za pregled m jerila i bu-
radi; propisivanje uvjeta, pod kojim a će se prim ali
na pregled i žigosanje m jerila i sprava za m jerenje;
propisivanje uvjeta, pod kojim a će se povući iz javnog
prom eta m jerila, koja ne odgovaraju propisima; odre
đivanje oblika žigova, kojim a će se žigosati m jerila,
sprave za m jerenje i predm eti od plem enitih kovina;
obskrbljivanje područnih ustanova propisanim m jeri
lima, potrebnom tehničkom opremom i priborom; iz
radba pristojbenika o visini žigovine; odobravanje po
pusta i oslobođenja od plaćanja žigovine; čuvanje d r
žavnih tem eljnih pram jera; uzpoređivanje propisanih
m jerila područnih ustanova s državnim pram jeram a;
m jerenja i analize plem enitih kovina u korist nauke,
obrta i veleobrta, koja m jerenja i analize po svojoj n a
ravi spadaju u djelokrug M inistarstva obrta, veleobrta
i trgovine; izpitivanje i odobravanje sustava m jerila
žigova i sprava za m jerenje; izpitivanje i žigosanje
brojila i svih sprava za m jerenje električne struje, uko
liko Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine izpitivanje
i žigosanje takvih brojila i sprava zadrži za sebe; pro
pisivanje tehničkih postupaka kod izpitivanja m jerila,
sprava za m jerenje i predm eta od plem enitih kovina.
§ 10.
Odjel za vanjsku trgovinu dieli se na:
1. Upravno-obračunski odsjek;
2. Odsjek za izvoznu trgovinu;
3. Odsjek za uvoznu trgovinu;
4. Odsjek za trgovinske sporazume i
5. Odsjek za gospodarstvene priredbe u inozemstvu.
11.
Upravno obračunskom odsjeku spadaju: poslovi, koji

se odnose na ubiranje i obračunavanje pristojbi, koje
naplaćuje Odjel za vanjsku trgovinu kod uvoza i iz
voza; nadzor nad zakladom za pom aganje vanjske tr
govine; novčano poslovanje u svezi s posrednim m je
ram a kod uvoza i izvoza; brojitba vanjske trgovine;
suradnja s obćim odjelim a u osobnim i računarskim
poslovima.
Odsjeku za izvoznu trgovinu spadaju: poslovi, koji
se odnose na uređivanje i ustrojstvo cjelokupnog iz
voza; posredovne m jere na tržištu u vezi s izvoznom
trgovinom; u suradnji s M inistarstvom državne riznice
uređivanje plaćevnog prometa s inozemstvom u vezi s
izvoznom trgovinom.
Odsjeku za uvoznu trgovinu spada: uređivanje i
ustrojstvo uvoza; posredovne m jere na tržištu u vezi
s uvoznom trgovinom; u suradnji s Ministarstvom
državne riznice uređivanje plaćevnog prom eta s ino
zemstvom u vezi s uvoznom trgovinom; suradnja s
Ministarstvom državne riznice u poslovima carinske
politike.
— 71 —
Odsjeku 2a trgovinske sporazume spadaju: trgovinski

pregovori, ugovori i sporazumi te njihova provedba.
Odsjeku za gospodarske priredbe u inozemstvu spada:
priprem a i uređivanje gospodarskih izložaba, sajmova,
pokretnih izložbenih priredaba u inozemstvu s gospo-
darsko-prom ičbenim značajem; priradno obavještajna
služba, /
I
§ 12.
Odjel za pomorstvo i riečno brodarstvo dieli se na:
1. Odsjek za pomorsku i riečnu plovitbu;
2. Gospodarsko-pravni odsjek i
3. Tehnički odsjek.
§ 13.
Odsjeku za pom orsku i riečnu plovitbu spadaju: po
slovi, pom orsko-priradne, pomorsko-plovi tbene i bro-
darstveno-pristojbene politike; sudjelovanje kod m e
đudržavnih trgovačko-plovitbenih i carinskih prego
vora; poslovi, koji se odnose n a sudjelovanje Nezavisne
Države Hrvatske u m eđudržavnim udruženjim a, ko
jim a je svrha prom icanje pomorskog gospodarstva;
poslovi međudržavne suradnje u pomorskim pitanjim a;
vršenje svih navedenih poslova i u odnosu n a u n u
tarnje vode.
Gospodarsko-pravnom odsjeku spada: skrb o unapre
đivanju brodarstva i brodogradnje; skrb o posrednom
i neposrednom subvencioniranju brodarstva i brodo
gradnje; suradnja sa M inistarstvom oružanih snaga i
Odjelom za u n u tarn ju gospodarstvenu politiku Mi
nistarstva obrta, veleobrta i trgovine kod izdavanja
— 72 —
U nutarnje uređenje Min. obrta, veleobrta i trgovine
dozvola za osnivanje brodarskih i brodogradilištnih po

duzeća; suradnja sa Ministarstvom državne riznice kod
osnivanja slobodnih i javnih carinskih skladišta; nad
zor nad pomorsko-ploviđbenim i brodogradilištnim po
duzećima; uređenje svih pitanja utovara, iztovara i od
preme brodova u priradnom pogledu, te nadzor na
izvršenju očevidnosti o prievozu morem (teretnom i
putničkom), o kretanju brodova i o lučkim postroj
bama; odobravanje voznih redova brodarskih poduzeća;
suradnja s Ministarstvom unutarnjih poslova kod osni
vanja, izgradnje i uzdržavanja luka, pristaništa, bro
di vih prokopa, lučkih naprava i uređaja; izrađivanje
priedloga i nacrta zakonskih odredaba, naredaba i
propisnika iz djelokruga Odjela; očeviđnost o brojit-
benim i ostalim podatcima, ukoliko se odnose na po
morstvo; suradnja s Ministarstvom seljačkog gospodar
stva i prehrane ü pitanjim a ribarstva; suradnja s
Odjelom za unutarnju gospodarstvenu politiku Mi
nistarstva obrta, veleobrta i trgovine u poslovima po
morskog putničarstva; suradnja s M inistarstvom zdrav
stva i udružbe u pitanjim a družtvovne skrbi za pomor
ske posloprimce; suradnje s Odjelom za stručno škol
stvo M inistarstva obrta, veleobrta i trgovine u pita
njim a pomorsko-trgovačke nastave, vršenje svih nave
denih poslova i u odnosu n a unutarnje vode.
Tehničkom odsjeku spadaju: upravni poslovi, koji se
odnose na tehničko-pom orsko-strojarska i brodograđi-
lištna pitanja, na pitanja osiguranja brodova, tereta,
putnika i putničke prtljage; stručni nadzor nad klasi
fikacijom brodova; poslovi, koji se odnose n a prim jenu
m odernih tekovina u brodarstvu i pomorstvu i na
ustrojstvo m odernih lučkih uređaja; vršenje svih n a
vedenih poslova i u odnosu na unutarnje vode.
- 73 -
§ 14.
Odjel za stručno školstvo dieli se na:
1. Odsjek za trgovačku nastavu;
2. Odsjek za obrtnu nastavu i
3. Odsjek za žensku stručnu nastavu.
§ 15.
Odsjeku za trgovačku nastavu spadaju: poslovi prem a
zakonu o srednjim trgovačkim školama i zakonu o
pomorsko-trgovačkim akadem ijama.
Odsjeku za obrtnu nastavu spadaju: poslovi prem a
zakonu o srednjim tehničkim i m užkim obrtnim ško
lama, zakonskoj odredbi o državnoj središnjoj obrtnoj
školi u Zagrebu i poslovi prem a uredbi o stručnim pro
dužnim školama.
Odsjeku za žensku stručnu nastavu spadaju: p o s lo v i
prem a zakonu o ženskim obrtnim i ženskim stručnim
učiteljskim školama i oni prem a zakonskoj odredbi o
stručnim kućanskim školama.
§ 16.
Na čelu odjela stoji pročelnik. Pročelnik odjela je

izravno podređen i za svoj rad odgovoran m inistru
obrta, veleobrta i trgovine.
Pročelnik odjela razporeduje rad, rukovodi cjelokup
nim poslovanjem povjerenog m u odjela i podpisuje
rješenja i odluke iz djelokruga povjerenog m u odjela,
ukoliko si to pravo za pojedine predm ete nije pridržao
m inistar obrta, veleobrta i trgovine.
- 74 -
§ 17.
Spriečenog ili odsutnog pročelnika odjela zam ienjuje
prem a činoredu najviši nadstojnik dotičnog odjela, od
nosno onaj službenik, kojeg označi m inistar.
Zam jenik pročelnika odjela može biti samo viši pe-
rovođni činovnik.
§ 18.
Na čelu odsjeka stoji nadstojnik odsjeka, koga po

stavlja m inistar, obrta, veleobrta i trgovine iz redova
viših činovnika m inistarstva.
Za poslovanje odsjeka odgovoran je nadstojnik od
sjeka pročelniku odjela.
Nadstojnik odsjeka upravlja poslovima odsjeka, daje
podređenim službenicima upute za rad i brine se za
pravilnost i zakonitost rada u odsjeku.
Nadstojnik odsjeka podpisuje samo one spise, koji
im aju značaj dopisivanja u svrhu prikupljanja poda
taka i izvještaja potrebnih za donošenje odluka, kojim
se odpravljaju i izvršuju donesene odluke, kao i one
spise, za koje ga ovlasti pročelnik odjela.
Nadstojnik odsjeka dužan je mjesečno jedanput pođ-
nieti pročelniku odjela pismeni izvještaj o stanju po
slova u odsjeku i predlagati m jere za pravilno odvi
jan je poslova u odsjeku.
Spriečenog ili odsutnog nadstojnika odsjeka zamie
njuje prem a činoredu najviši činovnik dotičnog od
sjeka odnosno službenik, kojeg označi pročelnik odjela.
— 75 —
§ 19.
U pomoćni ured M inistarstva obrta, veleobrta i tr
govine spada:
1. Uručbeni zapisnik,
2. priepis, 1 !
3. odpravničtvo i
4. pism ohrana.
Pomoćni ured posluje prem a propisima Obćeg po
slovnog reda.
Uredske poslove tajne naravi obavljaju posebni pi-
sarnički odjelci pod izravnim vodstvom pročelnika
obćeg odjela.
§ 20.
Na čelu pomoćnog ureda stoji upravitelj pomoćnog
ureda, koji razporeduje rad i vrši izravni nadzor nad
poslovanjem službenika pomoćnog ureda, te vrši nov-
čano-gospodarsku službu m inistarstva.
Upravitelj pomoćnog ureda odgovoran je za rad po
moćnog ureda pročelniku obćeg odjela.
Službenici pomoćnog ureda podređeni su i odgovorni
za svoj rad upravitelju pomoćnog ureda.
§ 21 .
Ustanove, uredi, odnosno zavodi u sklopu M inistar
stva obrta, veleobrta i trgovine, koji stoje pod izrav
nim nadzorom m inistra obrta, veleobrta i trgovine jesu:
1. Državna središnjica za novčano poslovanje gospo
darskih ustanova;
2. Hrvatski državni patentni ured;
3. Gospodarstveno-tehnički zavod;
Unutarnje uređenje Min. obrtaf veleobrta i trgovine
4. Hrvatski državni družtvovno-gospodarski zavod;

5. Državna središnjica za narodni kućni i um jetni
obrt u Zagrebu.
Ustrojstvo i poslovanje ovih ustanova, ureda odnosno
zavoda obavljaju se prem a posebnim propisima.
§ 22.
Nadzor nad zgradom i kolnicom (garažom) Mini
starstva obrta, veleobrta i trgovine vrše službenici koje
označi m inistar.
Službenik, koji je označen da vrši taj nadzor, raz
poredu je i nadzire rad upravljača samovoza. On je
dužan podnieti pročelniku Obćeg odjela pismeni je
zični* izvještaj o stanju zgrade, kolnice i o radu uprav
ljača samovoza. Za ovaj rad odgovoran je pročelniku
obćeg odjela.
§ 23.
šenja u Narodnim novinama.**
M inistar obrta, veleobrta i trgovine:

Dr. Josip Cabas, v. r.
(Broj: 2966-D.V.-1943)
* m jesečni?
** N arodne novine od 2. prosinca 1943. b ro j 276.
Pripomoć posebničkim radnicima i namještenicima
ZAKONS KA O D R ED BA •
o izplati pripomoći posebničkim radnicima i
namještenicima
§ 1.
Posabnički poslodavci dužni su najkasnije do 15.
prosinca 1943. izplatiti jednokratnu novčanu pripomoć
prem a propisim a ove zakonske odredbe svim poslo
prim cim a, zaposlenim kod n jih n a dan proglašenja
ove zakonske odredbe, a koji su najm anje posljednjih
6 mjeseci prije proglašenja ove zakonske odredbe bili
neprekidno zaposleni kod isog poslodavca.
Posloprimci, koji su kod istog poslodavca zaposleni
m anje od šest mjeseci, prim it će novčanu pripomoć
prem a tra jan ju toga zaposlenja u razm jernom dielu.
Posloprimci izpod 18 godina života prim it će p ri
pomoć sm anjenu za 20%.
Posloprimcima, koji od svoga poslodavca prim aju
ugovorena prim anja u naravi, mogu poslodavci sm a
njiti iznos jednokratne pripomoći iz § 3. ove zakonske
odredbe za najviše dvostruki iznos novčanog ekviva
lenta zaslužbine u naravi prem a skrižaljci, ustanovlje
noj rješenjem m inistra un u tarn jih poslova od 3. kolo
voza 1943. broj R. D. 30.731-S-III-43.
§ 2.
Pod obvezu iz § 1. podpadaju svi poslodavci, koji za-
posluju posloprimce iz §§ 206., 208., 324. i 433. st. 1.
obrtnog zakona, dok se od te obveze izuzim aju poslo
davci u pogledu posloprimaca iz točke 1. st. 2. § 1. obrt
nog zakona te u pogledu naučnika.
— 78 —
Nem aju pravo na pripomoć posloprimci, ako su p ri

mili jednokratnu pripomoć od države ili od drugog
poslovdavca u visini ove pomoći, a ukoliko su prim ili
manje, dobivaju razliku do visine pripomoći prem a
ovoj zakonskoj odredbi.
Kod izplata jednokratne pripomoći prem a ovoj za
konskoj odredbi mogu se uračunati samo iznosi, iz-
plaćeni s naslova pripomoći poslije 1. listopada 1943.
Oni poslodavci, koji su izplatili pripomoć u vremenu
od 1. do 30. ru jn a 1943., mogu uračunati polovicu iz
nosa izplaćene pripomoći.
Pripomoć ne može biti veća od 20.000 Kuna.
§ 3.
Visina pripomoći iznosi:
a) za posloprimce, koji prim aju plaću mjesečno,
jednom jesečnu oblikovanu plaću,
b) za posloprimce, koji prim aju plaću tjedno, četve
rostruku oblikovanu tjednu plaću,
c) za posloprimce, koji prim aju plaću po satu, svotu,
koja odgovara oblikovanoj zaradi od 200 radnih
sati.
Oblikovanom plaćom sm atraju se ukupna novčana
prim anja, odobrena oblastnim odlukam a Državnog
povjereničtva za ciene i nadnice, bez odbitaka s naslova
spomenutih u § 5. ove zakonske odredbe.
Oženjenim posloprimcima pripada povrh navedenog
iznosa pripomoći doplatak u visini od 20% oblikovane
plaće te iznos od 1.000 Kuna za svako neobskrbljeno
diete, a oženjenim posloprimcima u Zagrebu pripada
doplatak od 40% te iznos od 1.000 Kuna za svako ne
obskrbljeno diete.
— 79 -
1
Doplatak od 1.000. Kn pripada i za nezakonito neob-

skrbljeno diete, ako ga posloprimac izdržava.
Ako m už i žena im aju pravo n a pripomoć prema
ovoj zakonskoj odredbi, žena će prim iti samo pripomoć
bez ikakvog doplatka.
§ 4.
Oženjeni posloprimci, koji se nalaze na vojnoj službi,
a na koje se odnosi uredba od 7. srpnja 1940. M. s.
broj 1029 odnosno naredba od 22. kolovoza 1940. broj
45294-VII-1940 o uređenju službovnih odnosa za slu
čaj pozivanja služboprimaca na vojnu dužnost, im aju
pravo n a izplatu jednokratne pripomoći u sm islu ove
zakonske odredbe u onom iznosu, na koji bi imali
pravo, da su neprekidno zaposleni.
Ovi posloprimci nem aju pravo na pripomoć, ukoliko
oni sami ili njihove žene im aju pravo na jednokratnu
pripomoć prem a ovoj zakonskoj odredbi ili prem a kojoj
drugoj odredbi.
§ 5.
Jednokratne novčane pripomoći prem a ovoj zakonskoj
odredbi oslobođene su na strani poslodavaca i poslo
prim aca od svih državnih i sam oupravnih poreza, p ri
reza, javnih daća, te se na n jih ne odnose zakonski
propisi o družtvovnom osiguranju radnika i nam ješte
nika kao ni propisi o doprinosima za stališke postrojbe
te za posredovanje rada.
§ 6.
Pripomoćf u smislu ove zakonske odredbe nisu dužni
izplatiti oni poslodavci kojim a poduzeća ne rade.
Ovlašćuje se m inistar zdravstva i udružbe, da u spo
razum u sa zanim anim m inistrim a naredbenim putem
— 80 —
izdaje propise o izplati jednokratne novčane pripomoći

onim posloprimcima, koji na tu pripomoć nem aju
pravo prem a ovoj zakonskoj odredbi ni prem a drugim
odredbama. I na ove pripomoći odnosi se propis § 5.
ove zakonske odredbe.
§ 7.
Tko se ogrieši o propise ove zakonske odredbe kao
i o propise naredaba, izdanih na tem elju ove zakonske
odredbe, kaznit će še novčanom kaznom do visine dvo
strukog iznosa pripomoći, koji bi bio dužan izplati ti.
Uz kaznu im a se izreći i dužnost izplate pripomoći.
Novčane kazne idu u korist zaklade za gradnju na-
učničkih domova.
Kazne izriču prvomolbene redarstvene oblasti od
nosno kotarske oblasti.
§ 8.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se m i
nistru zdravstva i udružbe.
§ 9.
U Zagrebu, dne 3. prosinca 1943.
Broj: CCLI-2955-D.V.-1943
Dr. Andrija Artukovič, v. r.
— 81 —
Kot. sud kao grunt. obl. u Podr. Slatini — premještenje
NAREDBA
ministra pravosuđa i bogoštovlja od 23. studenoga
1943. broj 57755-1943 o privremenom premještenju
sjedišta kotarskog suda kao gruntovne oblasti u
Podravskoj Slatini u Osiek
Na tem elju § 1. zakonske odredbe od 20. srpnja 1942.

broj CCIII-1763-Z-1942 o nadopuni zakona o uređenju
redovnih sudova od 18. siečnja 1929. izdajem ovu n a
redbu:
§ 1.
Sjedište kotarskog suda kao gruntovne oblasti u
Podravskoj Slatini prem ješta se privremeno u Osiek.
§ 2.
M inistar prav o su đ a i bogoštovlja:
Dr. Canki, v. r.
(Broj: 2967-D.V.-1943)
— 82 -
Kot. sud kao grunt, oblast u Našicama — prem ještenje
NAREDBA
ministra pravosuđa i bogoštovlja od 23. studenoga
1943. broj 57756-1943 o privrem enom premještenju
sjedišta kotarskog suda kao gruntovne oblasti u
Našicama u Osiek
Na tem elju § 1. zakonske odredbe od 20. srpnja 1942.

broj GCIII-1763-Z-1942 o nadopuni zakona o uređenju
redovnih sudova od 18. siečnja 1929. izdajem ovu n a
redbu:
§ 1.
Sjedište kotarskog suda kao gruntovne oblasti u
Našicama prem ješta se privremeno u Osiek.
§ 2.
šenja u Narodnim novinam a.*
M in istar prav o su đ a i bogoštovlja:
Dr. Canki, v. r.
(Broj 2968-D.V.-1943) ,; ,
* N arodne novine od 3. p rosinca 1943. b ro j 277.
— 83 —
Ciene krogovalnih cievi
' ' OBLASTNA ODLUKA

Državnog povjereništva za ciene i nadnice
od 9. studenoga 1943. broj 1873-1943 © cienama
krugovalnih cievi n trgovini na veliko i na malo
Na tem elju § 3. zakonske odredbe o Državnom povje-

reničtvu za ciene i nadnice od 18. kolovoza 1943. broj
CLXXX-2097-D.V.-1943 izdajem ovu oblastnu odluku:
I.
Ciene krugovalnim cievima utvrđuju se u trgovini na
veliko i na malo kako sliedi:
Krugovalne cievi: u trgovini na u trgovini na

skupine veliko: Kuna: malo: Kuna
I. 280,— 375.—
II. 300.— 400.—
III. 335.— 450.—
IV. 355.— 475.—
V. 375,— 500.—
VI. 430,— 575.—
VII. 485.— 650.—
VIII. 525,— 700,—
IX. 560,— 750,—
— 84 —
Ciene krugovalnifa cievi
U skupinu I. spadaju sliedeće cievi:

RE 034 RGN 504 B 217 506 (K)
RE 074 RGN 564 B 228 1018
RE 074 d RGN 1064 B 405 1801
RE 074 n VY 1 B 406 1802
RE 084 VY 2 B 409 1803
RE 114 B 424 1805
RE 134 A 409 B 438 C 1
KC 1 A 414 K AZ 1 C 2
KG 3 A 415 AZ 11 G 13
KG 4 A 425 1904
RGN 354 A 441(N) 1926
1927
1928
1945
U skupinu IÎ. spadaju sliedeće cievi:

RES 094 B 442 C 3
RES 164 B 443 C 4
RES 174 d B 543 C 6
RES 364 C 8
RES 374 C 443 (N) C 9
C 243 N C 10
DC 11 C 12
U skupinu III. spadaju sliedeće cievi:

REN 904 EB 4
REN 914 AB 1 CB 1 EB 11
REN 924 AB 2 CB 2 KB 2
— 85 —
Ciene krugovalnih cievi
Cy 1 EZ 11 Uy 11 DCH 21
Cy 2 EZ 12 Uy 21 E 409(N)
EZ 2 FZ 1 B 240 E 424 (N)
EZ 3 B 252 E 438
EZ 4 Uy 1 B 255 E 499
B 262 EAB 1
U skupinu IV. spadaju sliedeće cievi:
RENS 1204 RENS 1274 E 442 E 446
RENS 1214 RENS 1284 E 442 S E 447
RENS 1254 RENS 1294 E 444 E 452 T
RENS 1264 E 445 E 455
/
U skupinu V. spadaju sliedeće cievi:
ABC 1 D 143 EF 9 AM 1
E F 11 AM 2
AC 2 DAF 11 E F 12
DM 21
AF 2 D F 11 KBC 1
AF 3 CEM 2
AF 7 DAC 21 KF 1
DBC 21 KF 2 EM 1
CBC 1 KF 3 EM 4
DF 21 KF 4 EM 11
CC 2 D F 22
UF 9 UM 4
C/EM 2 EBC 3 UF 11 UM 11
EBC 11
CF 2 VF 3
CF 3 EF 5 VF 7
CF 7 EF 6
VC 1
— 86 —
U skupinu VI. spadaju sliedeće cievi:
RE 604 CL 1 E 443 H KL 1
RE 704 d CL 2 E 453 KL 2
CL 4 E 463 KL 4
RES 964 KL 5
DL 11 EL 1
RENS 1374 d DL 21 EL 2 VCL 11
RENS 1384 EL 3
EF 8 EL 11 VL 1
AL 1 E F 13
AL 2 EFM 1
AL 4 EFM 11 UFM 11
U skupinu VII. spadaju sliedeće cievi:
ACH 1 DCH 11 ÜBF 11 EBL 21

DDD 11 UCH 11 EB F 2
AD 1 EBL 1
EBC 11 VL 4
AH 1 ECH 11 ECH 3
EBF 11 ABL 1 ECH 21
AK 1 EDD 11 ECH 4
AK 2 KDD 1 CBL 1
CCH 1 KK 2 CH 1 EF 2
DK 21 EH 2
CK 1
CK 3
EK 2 KH 1 UCH 4 UBI 1
EK 3 UBL 21 UCH 21 1910
KCH 1
- 87 —
Ciene krugovalnih devi
U skupinu VIII. spadaju sliedeće cievi:

AL 5 UCL 11 RGN 1404
ECL 11 UL 12 CL 6 EL 5
EK 1 DLL 21 EL 6
EL 12
U skupinu IX. spadaju sliedeće cievi:

RENS 1224 RENS 1824 B 2038 B 2052 T
RENS 1234 RENS 1834 B 2042 B 2099
RENS 1814 RENS 1854 B 2043
RENS 1818 RENS 1894 B 2044 E 448
RENS 1819 B 2045 E 449
RENS 1820 EL 12 spez. B 2046
RENS 1821 A 442 B 2047 ELL 1
RENS 1823 d B 2048
II.
Utvrđene ciene sadržavaju sve poslovne (režijske)
troškove, kakve god vrste oni bili, kao i čistu zaradu
trgovca na veliko i trgovca na malo, te se utvrđenim
cienama ne smije ništa pridodati.
III.
Ciene krugovalnih cievi utvrđene u toč. I. ove
oblastne odluke razum ievaju se u trgovini na veliko,
postavno skladište trgovca na veliko (tvorničkog za
stupnika), a u trgovini na malo postavno prodavaonica
trgovca na malo.
IV.
Trgovci na veliko i trgovci na malo dužni su svakom
kupcu izdati račun te ,u njemiu točno označiti vrstu
cievi i skupinu u koju odnosna ciev spada.
V.
§ 12. zakonske odredbe o državnom povjereničtvu za
ciene i nadnice od 18. kolovoza 1943. br. CLXXX-2097-
D.V.-1943.
VI.
D ržavni povjerenik
D ržavnog povjereničtva
za ciene i nad n ice:
Ing. Radoslav Lorković, v.r.
(Broj: 2883-D.V.-1943)

Državni sud i o postupku pred tim sudom
ZA KONSKA ODREDBA
o Državnom sudu i o postupku pred tim sudom
§ 1.
Osniva se Državni sud sa sjedištem u Zagrebu.
Državni sud sudi ministrima i državnim tajnicima
za povrede njihovih službovnih dužnosti.
Na čelu Državnog suda je predsjednik. Dužnost
predsjednika Državnog suda vrši predsjednik Vrhovnog
suda.
§ 2.
Državni sud sudi u vieću, koje se sastoji od predsje
datelja, četvorice viećnika i perovođe.
Predsjedatelj vieća Državnog suda je njegov presjed-
nik, a članovi vieća jesu: predsjednik Upravnog sudišta,
predsjednik Banskog stola u Zagrebu, po činoredu
najviši viećnik Stola sedmorice i po činoredu najviši
viećnik Upravnog sudišta.
Perovođa Državnog suda je po činoredu najviši taj
nik Stola sedmorice.
Ukoliko je predsjednik Državnog suda spriečen pred
sjedati vieću, zamjenjuje ga podpredsjednik Vrhovnog
suda. Spriečene članove vieća zamjenjuju: podpred
sjednik Upravnog sudišta, podpredsjednik Banskog
Stola u Zagrebu te po činoredu sliedeći najviši viećnik
Stola sedmorice odnosno Upravnog sudišta.
— 90 —
Spriečenog perovođu zam jenjuju sliedeći po činoredu

najviši tajnik Stola sedmorice.
§ 3.
Obtužnicu pred Državnim sudom podiže po odredbi
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske državni nađ-
odvjetnik u Zagrebu, a u slučaju njegove spriečenosti,
po činoredu najviši njegov zamjenik.
U obtužnici se im aju navesti povrede službovnih
dužnosti, za koje se m inistar odnosno državni tajnik
obtužuje, kao i dokazi za te povrede.
§4.
Čim Državni sud prim i obtužnicu, im a je u priepisu

u roku od tri dana dostaviti obtuženom m inistru od
nosno državnom tajniku.
Obtuženi m inistar odnosno državni tajnik može u
roku od osam dana nakon prim itka obtužnice podnieti
Državnom sudu svoj odgovor na obtužnicu.
čim Državni sud prim i odgovor na obtužnicu ili čim
protekne rok, određen za podnošenje odgovora, Državni
sud će razpisati razpravu, na koju će pozvati obtuženog
m inistra odnosno državnog tajnika i njegova branitelja,
zastupnika obtužbe, potrebne svjedoke i vještake te
pribaviti potrebne izprave. U slučaju nanesene štete
državi, sud će n a razpravu pozvati državnog zastupnika
odnosno njegova zamjenika.
Razprava pred Državnim sudom je tajna.
Državni nadodvjetnik odnosno njegov zam jenik ne
može bez odredbe Poglavnika odustati od obtužnice.
§ 5.
Nakon dovršene razprave Državni sud izriče osudu.
Osuda Državnog suda je odm ah ovršiva.
čim Državni sud izrekne osudu, im a se ona dostaviti
i predsjedniku vlade.
§ 6.
U postupku pred Državnim sudom im aju se shodno
prim jenjivati propisi zakonika o sudbenom kaznenom
postupku od 16. veljače 1929., ukoliko u ovoj zakonskoj
odredbi nije drugčije određeno.
§ 7.
Troškove postupka pred Državnim sudom i troškove,
koji nastanu poslovanjem toga suda, snosit će Pred-
sjedničtvo vlade. '
§ 8. )
Anle Pavelič, v. r.
Broj: CCLIV-2979-D.V.-1943
č u var državnog pečata:
- 92 -
Pripadnici Protektorata češke i Moravske — zavičajnost
o stjecanju zavičajnog prava pripadnika
Protektorata Češke i Moravske, koji su rođeni na
području Nezavisne Države Hrvatske
§ I-
Pripadnici Protektorata Češke i Moravske, rođeni i
stalno nastanjeni na području Nezavisne Države H r
vatske, koji do dana proglašenja ove zakonske odredbe
nisu imali zavičajnog prava u jednoj od občina Neza
visne Države Hrvatske, mogu steći zavičajno pravo u
občini, u kojoj im aju prebivalište na dan proglašenja
ove zakonske odredbe, ako to od dotične obćine zatraže
nebiljegovanim podneskom u roku od šest mjeseci od
dana proglašenja ove zakonske odredbe. Zavičajno
pravo stječu danom predaje podneska obćini.
§ 2.
Propisi § 1. vriede i za ženu i malodobnu djecu mo-
litelja, bez obzira, gdje su rođeni, ako su pripadnici
Protektorata Češke i Moravske.
§ 3.
Pripadnik Protektorata Češke i Moravske, koji je
glava obitelji, u kojoj su svi članovi ili većina njih
zatražili zavičajnost po § 1., ili su zavičajnost na pod
ručju Nezavisne Države Hrvatske već prije stekli, može
za sebe i ženu zatražiti zavičajnost po § 1., i ako nije
rođen na području Nezavisne Države Hrvatske,
— 93 —
Pripadnici Protektorata češke i Moravske — zavičajnost
§ 4.
Občine su dužne m olitelja i članove obitelji odmah
upisati u imenik zavičajnika te im najkasnije u roku
od mjesec dana nakon prim itka podneska izdati bez-
platno izpravu o stečenom zavičajnom pravu.
§ 5-
proglašenja u Narodnim novinam a*, a provedba se
povjerava m inistru unutarnjih poslova.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:

Broj: CCLV-2987-D.V.-1943
Državni prabilježnik —
- 94 -
Velika narodna dobrotvorna lutrija — osnivan j«
§ 1.
Osniva se VELIKA NARODNA DOBROTVORNA
LUTRIJA pri Hrvatskoj državnoj lutriji.
§ 2.
Svrha lutrije je priredjivati lutrijske igre i od nji~
hovih čistih prihoda podupirati »HRVATSKI CRVENI
KRIŽ«, oblast »POMOĆ«, te ostala dobrotvorna družtva
i dobrotvorne ustanove u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Na području Nezavisne Države Hrvatske ne može
nijedna ustanova priređivati lutriju i lutrijske igre
(tombole) u bilo kakve svrhe.
3.
Izdavanje srećaka VELIKE NARODNE DOBRO
TVORNE LUTRIJE, razprodaju njihovu, izvlačenje
zgoditaka, obračunavanje i razdiobu utržka od prodaje
srećaka kao i razdiobu dobitka vrši H rvatska državna
lu trija prem a propisim a zakonske odredbe o Hrvatskoj
državnoj lutriji od 26. studenoga 1942. broj CCXLVIII-
2773-Z-1942.
Ukoliko dobrotvorna družtva i dobrotvorne ustanove
iz § 1. obavljaju razprodaju srećaka im aju udio na
čistom dobitku u om jeru njihove suradnje pri razpro
daji srećaka.
§ 4.
Zgoditci se izplaćuju u čistom iznosu bez ikakvog
odbitka, te su oslobođeni od svih državnih i sam o
upravnih poreza, prireza i javnih daća.
— 95 —
Velika narodna dobrotvorna lutrija — osnivanje
§ 5.
Izdatci za kupnju srećaka VELIKE NARODNE
DOBROTVORNE LUTRIJE sm atraju se odbitnim
stavkam a s obzirom na oporezovanje.
§ 6.
M inistar državne riznice propisat će pravila igre
VELIKE NARODNE DOBROTVORNE LUTRIJE,
utvrđuje broj i cienu srećaka, osnovu vučenja, način
ždrebanja, visinu i broj zgoditaka, uvjete i rokove iz-
plate zgoditaka, postupak za prijavu i izplatu izgublje
nih, ukradenih i oštećenih srećaka i sve što je u savezu
s vučenjem srećaka,
§ 7.
proglašenja u Narodnim novinama,* a njezina se pro
vedba povjerava m inistru državne riznice.
Broj: CCLII-2847-D.V.-1943.
— 96 —
Hrvatska državna lutrija — promjene
ZA KO NSK A ODREDBA
o promjeni zakonske odredbe o Hrvatskoj državnoj
lutriji od 26. studenoga 1942. broj CCXLVIII-2773-
Z-1942
§ 1-
Ukida se § 16.
§ 2.
Poglavnik Nezavisne D ržave H rvatske:

Broj: CCLVI-3001-D.V.-1943
* N arodne novine od 4. pro sinca 1943. b ro j 278.
Drž. Hrv. - Zakoni sv. 394 __ Q'J __

Svrstavanje, beriva i mirovine prometnih službenika
ZA K O N SK A O D R E D B A •
o promjenama i nadopunama zakonske odredbe o
svrstavanju, berivima i mirovinama državnih pro
metnih službenika od 28. siečnja 1942. broj
XXX VII-240-Z-1942
§ 1.

»Ugovorni službenici prim aju se u službu državnih
prom etnih ustanova za obavljanje činovničkih, doči-
novničkih i podvorničkih poslova.
U svakom ugovoru o službi m ora biti izričito ozna
čeno, za koji se od tih iposlova ugovorni službenik
prim a u državnu službu.
U ime beriva prim aju ugovorni službenici samo ugo
vorenu nagradu.
Ugovore o službi ugovornih službenika, koji se p ri
m aju u službu državnih prom etnih ustanova uz ugo
vorenu nagradu, koja prelazi 8.000 Kuna mjesečno,
sklapa m inistar prometa u suglasju s m inistrom d r
žavne riznice. Ugovore o službi ostalih ugovornih
službenika sklapa m inistar prometa, koji može to pravo
prenieti na podčinjene glavare oblasti, ureda i u sta
nova.«
§ 2.
U § 27. m ienja se stavka šesta i glasi:

»Za službenike državnih prom etnih ustanova, koji
djelatno službuju nakon navršenih 30 godina službe,
a Službenici iz § 117. zakona o državnom prometnom
osoblju od 22. lipnja 1931. nakon navršenih 25 godina
službe, koja im se priznaje za mirovinu, prestaje ob
veza plaćanja mirovinskog doprinosa koncem onoga
mjeseca, u kojem su navršili 30 odnosno 25 godina za
mirovinu priznate službe. Za službenike državnih pro
m etnih ustanova s navršenih 30 odnosno 25 godina
takve službe prije 1. srpnja 1943. prestaje obveza pla
ćanja mirovinskog doprinosa koncem mjeseca lipnja
1943.«
§ 3.
Na k raju stavke prve § 31. stavlja se um jesto točke

zarez i dodaju se rieči:
»kao i vrieme, provedeno n a odsluženju obvezatnog
djelatnog razdoblja, na oružnoj vježbi ili u vojnoj
službi uobće«.
Iza stavke prve istog paragrafa dodaje se nova stavka
druga, koja glasi:
»Vrieme, koje službenik državnih prom etnih ustanova
provede na odsluženju obvezatnog djelatnog razdoblja,
smatra se dopustom. Za to vrieme ne pripadaju mu
beriva«.
§ 4.
proglašenja u Narodnim novinama,* od kojeg će se
dana i prim jenjivati, ukoliko ovom zakonskom odred
bom nije drugačije određeno.

Broj: CCLVII-2897-D.V.-1943

* N arodne novine od 6. prosinca 1943 b ro j 279.
- 100 —
Mirovine obitelji službenika palih u borbi
ZAKONSKA ODREDBA
o nadopuni zakonske odredbe od 9. svibnja 1942.
broj CXXXIV-1002-Z-1942 o mirovinama obitelji
državnih i samoupravnih službenika, palih u borbi
za oslobođenje hrvatskog naroda i za obranu
državne nezavisnosti Nezavisne Države
Hrvatske
§ I-
U § 1. prve rečenice iza toč. c) dodaje se nova točka,
koja glasi:
»d) padne ili umre od posljedica rana, zadobivenih
u borbi s neprijateljim a na ratištim a izvan granica
Nezavisne Države Hrvatske,«
§ 2-

Broj: CCLX-3002-D.V.-1943
* N arodne novine od 6. prosinca 1943 b ro j 279.
Zakon o željeznicama — promjene i nadopune
Z A K O N S K A ODRED BA
o promjeni i nadopuni zakona o željeznicama javnog
prometa od 23. lipnja 1930.
§ 1.
Stavka treća § 71. m ienja se i glasi:
»Parni kotlovi lokomotiva i m otornih kola im aju se
podvrći tem eljitom unutarnjem pregledu najkasnije
osam godina poslije prvog stavljanja u pogon, a kasnije
svakih šest i pol godina. Ako je pak kotao stariji od
trideset godina, im a se podvrći povjerenstvenom u n u
tarnjem pregledu najkasnije šest godina nakon posljed
njeg pregleda.«
§ 2.
Broj: CCLVIII-2922-D.V.-1943
* N arodne novine od 6. pro sin ca 1943 b ro j 279.

Pripomoć pomoćnom osoblju u posbničkom kućanstvu
NAREDBA
Ministarstva zdravstva i udružbe od 5. prosinca 1943.
R. D. broj 47788-1943 o jednokratnoj pripomoći
pomoćnom osoblju u posebničkim kućanstvima
Na tem elju § 6. zakonske odredbe od 3. prosinca

1943. broj CCLI-2955-D.V.-1943 o izplati pripomoći po
sebničkim radnicim a i nam ještenicim a propisujem ovu
naredbu:
§ 1-
Svi poslodavci, koji zaposluju pomoćno osoblje, na
koje se odnosi zakonska odredba od 10. srpnja 1942.
broj CC-1649-Z-1942 o pomoćnom osoblju u poseb
ničkim kućanstvima, dužni su svom pomoćnom osoblju
najkasnije do 15. prosinca 1943. izplatiti jednokratnu
pripomoć prem a propisim a ove naredbe.
§ 2.
Osoblju, koje kod svog poslodavca prim a stan i hranu
u naravi, m ora se u ime pripomoći izplatiti jednom je
sečna plaća u novcu a najviše do svote od 2.000 Kuna,
a ostalom osoblju jednom jesečna plaća odnosno najviše
do svote od 3.000 Kuna.
§ 3.
Pripomoć u punom iznosu pripada onom osoblju,
koje je kod istog poslodavca zaposleno barem 6 mjeseci
prije proglašenja ove naredbe. Onom osoblju, koje je
kod poslodavca zaposleno m anje od 6 mjeseci, pripada
razm jerni dio iznosa, navedenog u § 2.
— 103 —
Pripomoć pomoćnom osoblju u posbničkom kućanstvu
§ 4.
U iznos pripomoći prem a propisima ove naredbe
mogu se uračunati izvanrede pripomoći, izplaćene
poslije 1. studenoga 1943., a ne mogu se uračunati ugo
vorene nagrade za Božić ili Novu godinu.
§ 5.
Nema prava na pripomoć ono osoblje, koje je kod
istog poslodavca zaposleno m anje od 4 sata dnevno,
kao i ono osoblje, kojem u ovo zaposlenje nije glavno
nego nuzgredno zanimanje.
§ 6.
Prem a § 5. zakonske odredbe od 3. prosinca 1943.
broj CCLI-2955-D.V.-1943 o izplati pripomoći poseb-
ničkim nam ještenicim a i radnicim a pripomoći iz ove
naredbe oslobođene su na strani poslodavaca i poslo
prim aca od svih državnih i samoupravnih poreza, p ri
reza, javnih daća, te se na n jih ne odnose zakonski
propisi o družtvovnom osiguranju radnika i nam ješte
nika kao ni propisi o doprinosima za stališke postrojbe
te za posredovanje rada.
§ 7.
Ministar zdravstva i uđružbe:
Janko Torlić, v. r.
(Broj: 2970-D.V.-1943)
* N arodne novine od 6. p rosinca 1943 b ro j 279.
— 104 —
Bojno zrakoplovstvo — državno osiguranje
ZAKONSKA O DR ED BA
o promjenama i nadopunama zakonske odredbe od
18. ožujka 1943. broj LXII-729-D.V.-1943 o državnom
osiguranju za slučaj nezgoda pri vršenju službe
bojnog zrakoplovstva
§ I-
U posljednjoj stavci § 5. mjesto brojke 16 stavlja se
brojka 15.
§ 2.
U §§ 13. i 22. briše se rieč »mirnodobskim«.
§ 3.
U § 25. ukida se druga stavka.
§ 4.
Na svršetku stavke prve § 33. stavlja se mjesto točke
zarez i dodaju se rieči: »koja ne podleži propisima za
konske odredbe od 17. veljače 1942. broj LIII-431-Z-
1942 o zakladama. Zaklada je oslobođena od svih d r
žavnih i sam oupravnih poreza, prireza, biljegovina i
pristojba, kao i od svih ostalih javnih daća i podavanja
od svoje imovine i prihoda«.
Na svršetku stavke druge istoga paragrafa stavlja se
mjesto točke zarez i dodaju se rieči:
»d) doprinosi javnih i posebničkih ustanova i druž-
tava,
— 105 -
"S
e) prihodi od pristojba, koje se ubiru u korist ove

zaklade od građanskih osoba, kad lete na zrako
plovima bojnog zrakoplovstva, a iznos pristojba
određuje zapovjednik bojnog zrakoplovstva,
f) prihodi od dobrovoljnih prinosa prilikom posjeta
raznih priredaba kod pristojba oružanih snaga i
g) drugi prihodi«.
Na svršetku stavke treće istog paragrafa briše se
točka i dodaju se rieči: »i na teret stupca 183/g držav
nog proračuna izdataka i prim itaka za godinu 1943.
iznos od Kuna 1,500.000.«
§ 5.
Ova zakonska odredba zadobiva .pravnu moć danom

Broj: CCLIII-2918-D.V.-1943
— 106 —
PROVEDBENA N A REDBA
Ministarstva oružanih snaga od 1. prosinca 1943.
Pob. broj 825 k zakonskoj odredbi od 18. ožujka
1943. broj LXII-729-D.V.-1943 o državnom osiguranju
za slučaj nezgoda pri vršenju službe bojnog
zrakoplovstva
Na tem elju § 34. zakonske odredbe od 18. ožujka 1943.

broj LXII-729-D.V.-1943 o državnom osiguranju za
slučaj nezgoda pri vršenju službe bojnog zrakoplovstva
(Narodne novine od 19. ožujka 1943. br. 65) izdajem
ovu provedbenu naredbu:
§ 1.
Za stjecanje prava iz § 2. odnosno prava iz § 5. za
konske odredbe o državnom osiguranju za slučaj ne
zgoda Ipri vršenju službe bojnog zrakoplovstva moli-
telji m oraju dokazati, i to:
1. osobe, navedene § 1. zakonske odredbe, da su m ir
nodobni vojni invalidi stanovitog stupnja odnosno
postotka u smislu propisa uredbe od 15. ožujka
1941. M. s. broj 327 o mirnodobskim vojnim inva
lidim a (Službene novine od 19. ožujka 1941. br.
63-XXXII), odnosno ratni ozljeđenici ili žrtve rata
stanovitog stupnja odnosno postotka u sm islu pro-
— 107 —
pisa zakonske .odredbe od 13. lipnja 1942. broj

CXCIII-1400-Z-1942 o ratnim ozljedenicima i osta
lim žrtvam a rata (Narodne novine od 7. srpnja
1942. broj 148);
2. žena osobe, navedene u § 1. zakonske odredbe, da
je s pokojnikom bila vjenčana i da je s njim e
živjela do smrti u braku:
3. djeca, kako zakonita tako i pozakonjena, posvo
jena i nezakonita, da su djeca oSobe, navedena u
§ 1. zakonske odredbe, i da ih je ta osoba do svoje
smrti uzdržavala, odnosno ßila dužna uzdržavati;
4. roditelji, da je pokojnik, osoba iz § 1. zakonske
odredbe, njihov sin, da su siromašnog stanja, ne
sposobni za prirad i da ih je pokojnik do svoje
smrti uzdržavao, odnosno bio dužan uzdržavati;
5. neobskrbljena braća i sestre, da ih je pokojnik,
osoba iz § 1. zakonske odredbe, doista uzdržavao
odnosno bio dužan uzdržavati.
§ 2.
Pravo n a liečenje prem a propisima § 9. zakonske
odredbe priznaje se osobama iz § 1. zakonske odredbe
odlukom zapovjednika bojnog zrakoplovstva, a pravo
na liečenje prem a propisima § 10. zakonske odredbe
naredbom m inistra oružanih snaga.
Za donašanje odluke odnosno za izdanje naredbe u
smislu prednje stavke potrebno je m išljenje Stalnog
zrakoplovnog zdravstvenog povjerenstva o vrsti, vre
m enu m jestu i načinu liečenja. Stalno zrakoplovno
— 108 —
zdravstveno povjerenstvo daje svoje m išljenje na te

m elju povjerenstveno obavljenog liečničkog pregleda,
osoba upućenih na pregled od strane Višeg zrakoplov
nog iztražnog povjerenstva.
§ 3.
Bezplatni prievoz u smislu propisa slova a) prve

stavke § 24. zakonske odredbe daje od m jesta nezgode
do m jesta ukopa oblast odnosno ustanova oružanih
snaga onog m jesta odnosno najbližeg mjesta, gdje se
je dogodila nezgoda. Ako ta oblast odnosno ustanova
nema stvarne mogućnosti za obavljanje prievoza po
kojnika, izdaje o tome osobi, koja se brine za ukop,
službenu potvrdu. Ako se je nezgoda dogodila u mjestu
gdje nem a oblasti odnosno ustanove oružanih snaga,
kao i ako dotična oblast odnosno ustanova nem a stvarne
mogućnosti, da obavi prievoz pokojnika, osobi, koja se
brine za prievoz pokojnika, pripada naknada troškova
stvarno plaćenog prievoza od m jesta nezgode do n a j
bliže željezničke postaje odnosno do m jesta ukopa.
Prievoz pokojnika od mjesta, gdje se je dogodila
nezgoda, do m jesta ukopa, vrši se u pravilu željezni
com. Ako u m jestu, gdje se je dogodila nezgoda, nema
željezničke postaje, prievoz željeznicom obavlja se od
željezničke postaje, koja je najbliža m jestu nezgode do
m jesta ukopa, odnosno do željezničke postaje najbliže
m jestu ukopa. Prievoz pokojnika željeznicom obavlja se
na tem elju vojnog tovarnog lista, što ga izdaje ono
zapovjedničtvo zrakoplovne postrojbe, koje sastavlja
niže zrakoplovno iztražno povjerenstvo, koje im a za-
_ 109 —
datak ustanoviti nezgodu, uslied koje je pokojnik po-

stradao. Ako to niže zrakoplovno iztražno povjerenstvo
iz bilo kojih razloga ne izda vojni tovarni list za prie-
voz pokojnika, vojni tovarni list izdaje zapovjedničtvo
odnosno ustanova oružanih snaga sa sjedištem u
m jestu, koje je najbliže m jestu nezgode.
Ukopnim troškovima sm atraju se oni troškovi, koji
su prouzrokovani ukopom pokojnika u m jestu nezgode
i u mjestu, gdje se vrši ukop.
U slučaju priepora o visini troškova ukopa prem a
propisu slova b) stavke prve § 24. zakonske odredbe
odlučuje zapovjednik bojnog zrakoplovstva.
§ 4.
Nezgode bojnog zrakoplovstva izpituje i ustanovljuje

Više zrakoplovno iztražno povjerenstvo i Stalno zdrav
stveno zrakoplovno povjerenstvo.
Više zrakoplovno iztražno povjerenstvo izpituje ne
zgode bojnog zrakoplovstva na tem elju iztražnog gra
diva, što ga pribavlja niže zrakoplovno iztražno povje
renstvo.
Više zrakoplovno iztražno povjerenstvo je stalno, a
im enuje ga zapovjednik bojnog zrakoplovstva.
Niže zrakoplovno iztražno povjerenstvo sastavlja od
slučaja do slučaja ono zapovjedničtvo zrakoplovne po
strojbe, na području kojeg se je dogodila nezgoda.
Ako je nezgoda u bojnom zrakoplovstvu prouzroko
vala sm rt ili tjelesnu ozljedu jedne ili više osoba, po
stupak za ustanovljenje takve nezgode je žuran.
- 110 —
§ 5-
Niže zrakoplovno iztražno povjerenstvo za izpitivanje
nezgode u bojnom zrakoplovstvu, od koje je nastala
samo stvarna šteta, sastoji se od tri člana, i to: od pred
sjednika, koji m ora biti častnik pilot ili izvidnik, od
častnika-stručnjaka za tehničke poslove i od dočast-
nika-vođe m ehaničara ili obrtničkog dočastnika m eha
ničara. Ovo povjerenstvo, kada izpituje nezgode bojnog
zrakoplovstva, uslied koje je nastupio slučaj ozljeđenja
ili smrti, sastoji se od četiri člana, i to: od predsjednika
častnika pilota ili izvidnika, od liečnika u službi oru
žanih snaga, od častnika-stručnjaka za tehničke poslove
i od dočastnika-vođe m ehaničara ili obrtničkog do
častnika mehaničara.
Zadatak je nižeg zrakoplovnog iztražnog povjerenstva
prikupiti sve podatke o toj nezgodi, izpitati i ustanoviti
uzroke nezgode i o njoj podnieti službeni izvještaj.
Čim je sastavljeno niže zrakoplovno iztražno povje
renstvo za izpitivanje pojedinog slučaja nezgode u
bojnom zrakoplovstvu, ono se upućuje na mjesto, gdje
se je dogodila nezgoda, izpituje uzroke i okolnosti, pod
kojim a se je nezgoda dogodila, izrađuje nacrt mjesta,
gdje se je nezgoda dogodila, razviđa slučaj, iztražuje
možebitne posredne i neposredne uzroke nezgodi, u sta
novljuje posljedice nezgode i sastavlja pismeni izvještaj
o toj nezgodi. O radu ovog povjerenstva sastavlja se
poseban zapisnik povjerenstvenog postupka prem a
uzorku 1. U nacrt m jesta nezgode upisuju se svi podatci
o prostoru, o meteoroložkim prilikam a, ako je to za
ocjenu slučaja važno, unose se podatci o sm jeru lieta,
točan opis izvršenih pilotovih pokreta. Ovo povjerenstvo
- 111 -
dužno je zapisnički preslušati osobu, pod upravljanjem

koje se je nezgoda dogodila, članove posade postradalog
zrakoplova, možebitno nastradale osobe uslied nezgode,
očevi dee i vještake. Od vještaka traže se i njihova
m išljenja.
Nakon izvršene iztrage i na tem elju njezinu sastavlja
niže zrakoplovno iztražno povjerenstvo službeni izvje
štaj, koji se u tri prim jerka podnosi onom zapovjed-
ničtvu, koje je to povjerenstvo sastavilo.
U tom službenom izvještaju m ora se navesti: opis
nezgode, podatci o osobama, koje su kod te nezgode
poginule odnosno ozlieđene, iznos stvarne štete pro
uzrokovane nezgodom, izražen u postotcima, i m išljenje
o m jeram a, koje bi s obzirom na dogođaj trebalo po
duzeti proti pilotu odnosno proti osobi odgovornoj za
nezgodu. Ako je pilot po činoredu viši od po činoredu
najvišeg člana nižeg zrakoplovnog iztražnog pvjeren-
stva, u izvještaj se ne unosi m išljenje o m jeram a, koje
bi trebalo poduzeti proti pilotu odnosno proti odgovornoj
osobi, jer u takvu slučaju o tome samostalno odlučuje
Viže zrakoplovno iztražno povjerenstvo.
Ovom se izvještaju prilažu svi prikupljeni podatci,
svi zapisnici obavljenih preslušanja i sva ostala pri
kupljena dokazala o dotičnoj nezgodi.
Tvorivo postradalog .zrakoplova, ukoliko ga je pre
ostalo, bilo ono upotrebljivo ili neupotrebljivo, upisuje
niže iztražno zrakoplovno povjerenstvo u poseban iz
kaz, koji se sastavlja prem a uzorku 2. Izkaz propalog
tvoriva dostavlja se u tri prim jerka lučkoj radionici
onog zapovjedničtva, kojem pripada oštećeno letalo uz
priedlog o daljnjoj razpoložbi s tvorivom, a samo se
— 112 —
tvorivo šalje s tim izkazom na najprikladniji način

istoj radionici na čuvanje.
U slučajevima, kada se prigodom nezgode ili uslied
nezgode u bojnom zrakoplovstvu ozliedi ili usm rti po
jedina osoba, dužnost je liečnika, člana nižeg iztražnog
zrakoplovnog povjerenstva, ustanoviti stupanj i vrstu
ozljede odnosno uzrok smrti, možebitno pružili liečni-
čku pomoć, možebitno izvršiti razudbu lješina i izdati
potrebne naloge za odprem u ozlieđenih odnosno usm r
ćenih osoba. O radu liečnika-člana povjerenstva unose
se potrebni podatci u zapisnik povjerenstvenog po
stupka (uzorak 1).
Prilikom izpitivanja okolnosti i prilikom prikup
lja n ja podataka o slučaju, kada je član posade poginuo
ili umro u toku iztrage, niže zrakoplovno iztražno po
vjerenstvo dužno je prikupiti sve podatke o tom slu
čaju i osobne stvari postradalih osoba, kao što su novac,
nakit, izprave i t. d., te sve prikupljene podatke i stvari
upisati u zapisnik povjerenstvenog postupka odnosno
u posebne izkaze, koji se prilažu zapisniku povjeren
stvenog postupka.
Prilikom nezgoda u bojnom zrakoplovstvu ne smije
se bez dozvole nižeg zrakoplovnog iztražnog povjerenstva
promieniti položaj ni stanje postradalog letala, a tako
ni položaj odnosno stanje osoba, životom nastradalih
prilikom ili uslied nezgode.
Iztražni postupak nižeg zrakoplovnog iztražnog po
vjerenstva ne smije bez posebne dozvole zapovjedničtva
zrakoplovne postrojbe, koje je to povjerenstvo sastavilo,
trajati više od pet dana, računajući od dana, kada se
je nezgoda dogodila.
— 113 —
§ 6.
Zapovjedničtvo, kada prim i izvještaj nižeg zrako
plovnog iztražnog povjerenstva, dostavlja jedan p ri
m jerak zapisnika povjerenstvenog postupka sa svim
prilozim a i podatcima, s m išljenjem o događaju i s
možebitnim prieđlogom za poduzim anje m jera, koje bi
se prem a njegovu m išljenju o događaju trebale podu
zeti proti pilotu odnosno odgovornoj osobi, zapovjed-
ničtvu bojnog zrakoplovstva za Više zrakoplovno iz
tražno povjerenstvo. Drugi prim jerak zapisnika povje
renstvenog postupka dostavlja se Zapovjedničtvu bojnog
zrakoplovstva za zrakoplovno-tehnički odjel s izvješta
jem, koje su m jere poduzete radi čuvanja tvoriva, i s
m išljenjem odnosno prieđlogom o postupku s preosta
lom opremom odnosno s preostalim tvorivom. Treći
prim jerak zapisnika o povjerenstvenom postupku do
stavlja se predpostavljenoj upravnoj oblasti oružanih
snaga, kod koje je propali odnosno oštećeni zrakoplov
knjižen.
§ 7.
Više zrakoplovno iztražno povjerenstvo, kada primi

izvještaj o nezgodi u bojnom zrakoplovstvu sa zapisni
kom povjerenstvenog postupka sastavit će svoj priedlog
prem a uzorku 3 i taj će priedlog dostaviti s predm e
tom Zapovjedničtu bojnog zrakoplovstva n a rješenje.
Ako više zrakoplovno iztražno povjerenstvo sm atra, da
je do odnosne nezgode došlo krivnjom pojedine osobe,
dostavlja predmet sa svojim m išljenjem i prieđlogom
(uzorak 3) pravosudnom odjelu bojnog zrakoplovstva
na daljnji postupak prem a propisim a vojnog kaznenog
- 114 -
zakona. Pravosudni odjel bojnog zrakoplovstva pribavit

će potrebne podatke od zrakoplovno-tehničkog odjela
bojnog zrakoplovstva u slučaju, kada smatra, da je
okrivljena osoba za nezgodu i m aterialno odgovorna.
Više zrakoplovno iztražno povjerenstvo obćenito je
dužno predlagati zapovjedniku bojnog zrakoplovstva
mjere, koje se trebaju prim ieniti u svakom pojedinom
slučaju, kao i obćenito u svrhu sprečavanja daljnjih
nezgoda u bojnom zrakoplovstvu.
§ 8.
Više zrakoplovno iztražno povjerenstvo sačinjavaju:

glavar stožera bojnog zrakoplovstva kao predsjednik,
te pročelnik nastavnog odjela bojnog zrakoplovstva, je
dan častnik-pilot ili izvidnik i pročelnik pravosudnog
odjela bojnog zrakoplovstva kao članovi.
Častnika-pilota ili izvidnika kao člana ovog povje
renstva i zam jenike pojedinim spriečenim ili odsutnim
članovima povjerenstva postavlja zapovjednik bojnog
zrakoplovstva.
Predsjednik i članovi Višeg zrakoplovnog iztražnog
povjerenstva vrše službu u tom povjerenstvu uz svoju
redovitu službu.
Uredski poslovi Višeg zrakoplovnog iztražnog povje
renstva obavljaju se u posebnom uredskom odjelku
nastavnog odjela bojnog zrakoplovstva.
Više zrakoplovno iztražno povjerenstvo rješava po
slove iz svojeg djelokruga na sjednicama, koje se sa
— 115 —
staju na poziv predsjednika. O radu svake sjednice

vodi se zapisnik, a dužnost zapisničara vrši pročelnik
pravosudnog odjela bojnog zrakoplovstva. Službene
spise tog povjerenstva podpisuju predsjednik i zapis
ničar.
Izvještaje Višeg zrakoplovnog iztražnog povjerenstva,
priedloge i m išljenja podpisuju svi članovi povjeren
stva.
Više zrakoplovno iztražno povjerenstvo može prem a
potrebi pribaviti m išljenje od pojedinih vještaka izvan
sastava povjerenstva.
§ 9.
Stalno zdravstveno zrakoplovno povjerenstvo sači
njavaju: glavar stožera bojnog zrakoplovstva kao pred
sjednik, te pročelnik zdravstvenog odjela bojnog zra
koplovstva, častnik-liečnik i častnik-pilot ili izvidnik
kao članovi.
Glavara stožera bojnog zrakoplovstva kao predsjed
nika zam jenjuje pročelnik nastavnog odjela bojnog
zrakoplovstva.
Častnika-liečnika i častnika-pilota ili izvidnika kao
članovt Stalnog zdravstvenog zrakoplovnog povjeren
stva, kao i zamjenike svim članovima toga povjerenstva,
postavlja zapovjednik bojnog zrakoplovstva.
Predsjednik i članovi Stalnog zdravstvenog zrakoplov
nog povjerenstva vrše službu u tom povjerenstvu uz
svoju redovitu službu.
Stalno zdravstveno zrakoplovno povjerenstvo može se
radi ustanovljenja zdravstvenog stanja osoba, o kojim a
— 116 —
ono odlučuje, obraćati svim državnim i samoupravnim

zdravstvenim ustanovama.
Stalno zdravstveno zrakoplovno povjerenstvo djeluje
u Zapovjedničtvu bojnog zrakoplovstva. Ono se sastaje
i djeluje samo prem a potrebi, i to kada naloži pred
sjednik povjerenstva.
Stalno zdravstveno zrakoplovno povjerenstvo obavlja
liečnički pregled sveg osoblja, zaštićenog zakonskom
odredbom od 18. ožujka 1943. broj LXII-729-D.V.-1943
0 državnom osiguranju za slučaj nezgoda pri vršenju
službe bojnog zrakoplovstva, a u slučajevima nezgoda
pri obavljanju službe bojnog zrakoplovstva kao i
liečnički pregled sveg osoblja s letačkim zvanjem. Ovo
povjerenstvo daje svoje pismene priedloge za liečenje
spomenutih osoba u bolnicama, klinikam a, lječilištima
1 toplicama; ono daje priedloge za odobravanje dopusta
za liečenje i oporavak navedenih osoba, daje priedloge
za oslobođenje od letačke službe najviše do jedne
godine i predlaže prevrstavanje osoblja s letačkim
zvanjem u neletačko osoblje. Nadalje Stalno zdrav
stveno zrakoplovno povjerenstvo podnosi m inistru oru
žanih snaga svoje priedloge za liečenje osiguranika iz
§ 1. zakonske odredbe u smislu § 10. iste odredbe.
Isto je tako Stalno zdravstveno zrakoplovno povje
renstvo m jerodavno predlagati pojedinim nadležnim
liečničkim povjerenstvima oružanih snaga ponovni
liečnički pregled ratnih ili m irnodobnih ozljeđenika,
koje je Stalno zdravstveno zrakoplovno povjerenstvo
pregledalo, i to radi ustanovljivanja postotka obće pri-
radne nesposobnosti odnosnih osoba.
Kod predlaganja letačkog osoblja, da se prevrsta u
neletačko osoblje, Stalno zdravstveno zrakoplovno po-
— 117 —
vjćrenstvo daje svoje m išljenje o pravu na letački do

platak prem a propisima § 4. zakonske odredbe od 13.
studenoga 1943. broj CCXXXV-2741-D.V.-1943 o pro
m jeni i nadopuni zakona o naknadam a putnih i selit-
benih troškova i doplatcima na posebne službe u
vojsci i m ornarici od 4. prosinca 1931. s kasnijim
prom jenam a i nadopunama.
M inistar oružanih snaga odlučuje u pitanjim a iz §
10. zakonske odredbe, pošto predhodno pribavi m išlje
nje zdravstvenog odjela oružanih snaga.
§ 10.
Ovlašćuje se zapovjednik bojnog zrakoplovstva, da

odlučuje:
1. o liečenju osoba iz § 1. zakonske odredbe na te
m elju § 9. iste zakonske odredbe najviše u trajan ju
do 90 dana;
2. o oslobađanju od letačke službe iz zdravstvenih
razloga u tra jan ju najviše do jedne godine i
3. o prevrstavanju letačkog osoblja u neletačko, kao
i o priznavanju prava na letački doplatak.
§ U-
Zakladom za državno osiguranje zrakoplovnog osoblja
upravlja zapovjednik bojnog zrakoplovstva.
Zaklada im a svoj pečat, na kojem je državni grb i
nadpis: »Zaklada za državno osiguranje zrakoplovnog
osoblja«.
— 118 —
§ 12.
Zapovjednik bojnog zrakoplovstva kao upravitelj

Zaklade za državno osiguranje zrakoplovnih osoba
predlaže prilikom sastava državnog proračuna svake
godine iznos, koji se im a predvidjeti u državnom pro
računu, kao prihod spomenute zaklade u sliedećoj pro-
lačunskoj godini. Početkom svake proračunske godine
m inistar državne riznice na zahtjev Zaklade za državno
osiguranje zrakoplovnog osoblja doznačuje svotu, pred
viđenu za tu proračunsku godinu u državnom prora
čunu, kao prihod spomenute zaklade prem a § 33. za
konske odredbe.
Zapovjedničtvima zrakoplovnih područja, ostalim
samostalnim zrakoplovnim zapovjedničtvima, državnim
zrakoplovnim ustanovama, građanskim, državnim, sa
m oupravnim i posebničkim zrakoplovnim ustanovama,
kao i takvim ustanovama, koje promiču zrakoplovstvo,
Zapovjedničtvo bojnog zrakoplovstva zapovieda od
nosno predlaže način i provedbu priredaba, od kojih
prihod ide u korist Zaklade za državno osiguranje zra
koplovnog osoblja, kao i način predavanja prihoda
spomenutoj zakladi.
Ukoliko nadležne oblasti odnosno nadležna za-
povjedničtva oružanih snaga u iznim nim prilikam a
dopuste prievoz pojedinih građanskih osoba zrako
plovima bojnog zrakoplovstva, zapovjednik bojnog zra
koplovstva ovlašćuje se, da za prienos takvih osoba
ustanovi u korist Zaklade zrakoplovnog osoblja stano
vitu novčanu pristojbu. Takva pristojba uplaćuje se
kod nadležnog zapovjedničtva bojnog zrakoplovstva
u m jestu polazka, a zapovjedničtvo, koje tu pristojbu
— 119 -
prim a, doznačuje ju odmah Zakladi za državno osigu

ranje zrakoplovnog osoblja.
§ 13.
Zapovjednik bojnog zrakoplovstva kao upravitelj
Zaklade za državno osiguranje zrakoplovnog osoblja
upravlja imovinom zaklade, izdaje naloge i upute za
pravilno prikupljanje prihoda zaklade i za pravilno
obavljanje svih poslova, koji se odnose n a zakladu.
Nadalje izdaje naloge za izplatu svota prem a pravo
moćnim odlukam a (uzorak 4), izdanim n a tem elju
propisa zakonske odredbe o državnom osiguranju za
slučaj nezgoda pri vršenju službe bojnog zrakoplovstva.
§ 14.
Sve uplate i izplate Zaklade za državno osiguranje
zrakoplovnog osoblja obavljaju se putem Državnog
vjeresijskog zavoda, kod kojeg se ulaže sva gotovina
spomenute Zaklade.
Molbe za izplatu osigurnina, koje pojedinim oso
bam a pripadaju, odnosno koje budu priznate prema
propisima zakonske odredbe o državnom osiguranju za
slučaj nezgoda pri vršenju službe u bojnom zrakoplov
stvu, dostavljaju se Zakladi za državno osiguranje
zrakoplovnog osoblja.
§ 15.
Utrošak sredstava Zaklade za državno osiguranje
zrakoplovnog osoblja i nadzor nad računsko-blagaj-
ničkim poslovanjem Zaklade obavlja se prem a propi-
— 120 —
sima, koji u tom pogledu vriede za obavljanje nadzora

nad izvršenjem redovitog državnog proračuna.
§ 16.
Uredske, računsko-blagajničke i gospodarstvene po
slove, koji se odnose na poslovanje Zaklade za državno
osiguranje zrakoplovnog osoblja, obavljaju se u Za-
povjedničtvu bojnog zrakoplovstva.
§ 17.
Ova provedbena naredba zadobiva pravnu moć dan
iza proglašenja u Narodnim novinama,* kojim danom
prestaju vriediti svi protivni joj propisi.
M inistar o ružanih snaga:

general Navratil, v. r.
zapovjednik o ru žan ih snaga
(Broj: 2742-D.V.-1943)
-- --- gr
* N arodne novine od 7. prosinca 1943. b ro j 280
— 121 —
U zorak 1
NIŽE ZRAKOPLOVNO IZTRAŽNO POVJERENSTVO
.......................................................................i.............- 194.......
ZAPISNIK POVJERENSTVENOG POSTUPKA ........................ 1)
Izvidnik
P ilot (pratilac)
Častnik, koji
M ehaničar u p rav lja
letenjem
Kako je
Broj
oprem ljen
ZRAKOPLOV M otori
s koliko s koliko
benzina ........ kg u lja kg broj
Cilj i zadaća
lieta
2)
sp u štan ja V jetar uzletu
MJESTO
uzleta i stan je neba sp u štan ju
pri
K ratak opis
slučaja, ne
zgode i p ri
lika, pod
kojim a se
slučaj do
godio,
m jesto i V
vriem e
Ozlieđen
(poginuo)
Svjedoci i
vještaci, n ji
hove izjave
o nezgodi
— 122 —
S tran a 2
Skica tla gdje se dogodila nezgoda.
Tumač:
1) Tekući broj nezgode u godini ( ta f broj sta v lja Više» zrakoplovno iztrafcnb
povjerenstvo).
2 ) Označi ja k o st i sm jer vjetija, stan je n e b a s ustanovljenim m eteotoložkim
znakovima.
3 ) U gornjem lievom k u tu skice n ariši položaj u m jerilu 1 :7 5 .0 0 0 , ako je
m jesto nezgode bliz u u z le tiš ta , inače u m jerilu 1 : 2 0 0 .0 0 0 .
4) Nezgodu označi kao: laku, srednju i l i težku.
5) Ovu rubriku izpunjava zapovjedničtvio, ikojemu p rip ad a tvorivo.
— 123 —
S tra n a 3
Zrakoplov ......................
V rsta nezgode 4) br.
M otori ................
br.
br.
br.
V ried n o st šte te u K n 5 )
V eličina u šte te %
prem a procjeni povje
O P I S Š T E T E prem a procjeni
ren stv a ili prem a cje
povjerenstva
niku tehniičke službe
M otori:
Trup:
K rila:
U ređaj
za upravljanje:
Podvozje:
Z račni vijak:
Sprave:
š to je učinjeno
s neoštećenim a
što s oštećenim
tvorivom
M išljenje
nadređenih
Odluke zapovje
dnika bojnog
zrakoplovstva
P riedlog Nižeg zrakoplovnog iztraž n o g povjerenstva
— 124 —
IZKAZ TVORIVA uzorak 2

P R E D M E T Zrakoplov Br.
a
M otor ................ ........ KS ................ ........ B r. .......................
D I E L O V I
3
S t a n j e Tum ačenje, opazke i
Eh
neoštećeno 1 oštećeno pried lo zi povjerenstva
1 M otor I
2 M otor
3 M otor
4 Trup
5 K rila
6 K orm ila
7 Upravljači
8 Podvozje
9 Z račni vijak
11) Barograf
11 Brzinom jer
12 V isinom jer
13 OJ
14
15
Itf o.
17 m
18
10
20
21 Sni mačka I
22 K rogovalna|sp“ n “
23 S tro jn ic e
24 <0 Topovi
25 a Bombe
2b* cZ Streljivo
27 >N
28 3
29
30 e3
31
32
33
34
Tvorivo prem a ovom izkazu
Predao
P redsjednik nižeg zrakoplovnog iztražnog Preuzeo ■
povjerenstva:
Uzorak 3
B roj spisa: ..............................

D an nezgode: ..........................................
M jesto nezgode: ...........................................................................................
Z rakoplov: ................. ..................................................................................
Iz kojega zapovjedništva: ........................................................................
U pravljač zrakoplova: ................................................................................
Izvidnik: .................- ......................................................................................
P ratio ci: ...........................................................................................................
i....................................................................................................
M ehaničar: ...................................................................................................
Opis nezgode:
Ozljede: .......................................................
Šteta u % : ..................................................
M išljenje povjerenstva prvoga stupnja
B roj i odluka tehničkog u reda: ............................................................
K onačna odluka i priedlog Višeg zrakoplovnog iztražnog povje

renstva :
— 126 —
Uzorak 4
GRB
NEZAVISNA DRŽAVA HRVIATSKA
Zapovjeđničtva bojnog zrakoplovstva
Ured zapovjednika
Br.
U Zagrebu, dne 194
ODLUKA
N a m olbu g . ...................................................................................................................................................
o državnom osiguranju za slu čaj nezgoda prf, vršenju slu ž b e bojnog zrakoplovstva, ptošto
je pribavljenim dokazalim a i m išljenjem Višeg zrakoplovnog iztražn o g povjerenstva u sta
novljeno, da je o z ljeda m oliteljeva n a sta la, odnosno sm rt pokojnoga ..........................................
n a stu p ila dne ............................................................................................................................................. 1 9 - - -
pod okolnostim a, koje su predviđene u § 3 . spom enute zakonske odredbe
odlučujem:
Ozljcđeniku
Za poginulog
pripada državna novčana podpora, i to :

1. osobna državna novčana podpora (§ 13. zakonske odredbe)
za s k u p in u ............................................................................................... Kuna!
2. o b iteljsk a državna novčana podpora (§ 15 zakonske odredbe)
to č. 1 . ........................................................................................................ K una
toč. 2. ........................................................................................................ K una
to č. 3 . - ...................................................................................................... K una
3. beaplatno liečenje u (§ 9 . zakonske odredbe) ......................................
4. liečenje o državnom trošku u (§ 1 0 . zakonske odredbe) od

nosno naknada u novcu u izn o su o d ........................................... Kuna
5. ukopni troškovi (§ 2 4 . zakonske odredbe) ...................... .... K una
,Sfrega K una
i slovima: ..................................................................................................................................
Ovu odluku u pogledu izp la te svota njome ustanovljenih izvršuje Z ak lad a za d te
žavno osiguranje zrakoplovnog osoblja p u tem Državnog vjeresijskog zavoda.*
* Narodne novine od 7. prosinca 1 9 4 3 . broj 2.80.
— 127 —
Nalog za proveđenje zamračenja
Na tem elju § 25. naredbe od 25. ru jn a 1941. broj

1555-Z. p.-1941 o provedbi zam račenja Zapovjedničtvo
Narodne zaštite izdaje ovaj
NALOG
za proveđenje zamračenja
Zam račivanje prem a propisim a naredbe o provedbi
zam račenja ima se svakodnevno provoditi:
u mjesecu
siečnju od 17.00 sati do 7.00 sati
veljači od 18.00 sati do 6.30 sati
ožujku od 20.00 sati do 6.00 sati
travnju od 21.00 sati do 5.30 sati
svibnju od 21.30 sati do 4.30 sati
lipnju od 22.00 sati do 4.00 sati
srpnju od 22.00 sati do 4.30 sati
kolovozu od 21.30 sati do 5.00 sati
ru jn u od 20.30 sati do 6.00 sati
listopadu od 19.30 sati do 6.30 sati
studenom od 19.00 sati do 7.00 sati
prosincu od 17.00 sati do 7.00 sati
Prekršitelji kažnjavaju se prem a propisima naredbe
o provedbi zamračenja.
Ovaj nalog ima se izvršivati od dana njegova progla
Zagreb, dne 10. prosinca 1943.
M inistar o ružanih snaga :
g eneral
Navratil, v. r.
zapovjednik oružanih snaga
Pop. broj: 8262-Taj
(Broj: 3043-D.V.-1943.) *
* N arodne novine od 10. p rosinca 1943., b ro j 282.
— 128 —
V. ž. Livac i Zapolje — otvaranje i zatvaranje trgovina
OBLASTNA ODLUKA
velike župe Livac i Zapolje od 27. studenoga 1943.
broj 15821-43 o otvaranju i zatvaranju poslovnih
prostorija trgovačkih poduzeća i o radnom vremenu
pomoćnog osoblja
Temeljem § 3. naredbe M inistarstva obrta, veleobrta

i trgovine od 20. listopada 1943. broj 109918-1943 o
otvaranju i zatvaranju poslovnih prostorija trgovačkih
poduzeća i o radnom vremenu pomoćnog osoblja, te
čl. 66. do 71. zakona o unutarnjoj upravi, velika župa
Livac i Zapolje po saslušanju priradnih komora izdaje
ovu oblastnu odluku:
§ I-
Poslovne prostorije trgovačkih poduzeća im aju na
području velike župe Livac i Zapolje biti otvorene i ü
njim a se može zaposliti pomoćno osoblje radnim da
nim a u ovom vremenu:
1. novčani i osiguravajući zavodi i ustanove, agen
ture, zastupstva bez skladišta, veletrgovine, teh
ničke poslovnice, tehničke trgovine i poslovnice
veleobrtnih poduzeća, koje su izvan sjedišta vele-
obrtnog pogona od 8 do 14 sati i od 15 do 17 sati;
Drž. Hrv. - Zakoni sv. 395
— 129 —
2. trgovine svježeg cvieća, nesam ostalne prodavao

nice duhana i prodvaonice novina, časopisa i si.
od 8 do 12 i od 16 do 18 sati;
3. trgovine živežnih nam irnica od 8 do 13 sati, a
subotom od 8 do 13 sati i od 15 do 17 sati;
4. knjižare i papirnice od 8 do 14 sati;
5. sve ostale trgovine na malo od 8 do 13 sati.
§ 2.
Vrieme poslovanja iz prednjeg paragrafa vriedi i za
veleobrtne, zadružne i samostalne obrtne prodavaonice
n a području velike župe Livac i Zapolje.
§ 3.
Trgovine tekstilnom robom kao i trgovine obućom
im aju biti zatvorene ponedjeljkom cieli dan.
§ 4.
Kavane, krčme i zalogajnice kao i ostala gostiteljska
poduzeća, u kojim a se ne poslužuje goste hranom u
vidu objeda i večere, obustavit će poslovanje po
nedjeljkom , utorkom i sriedom cieli dan.
§ 5.
Pekari mogu peći kruh kako za prodaju tako i za
posebnike samo utorkom, četvrtkom i subotom. U ostale
dane pekari mogu peći kruh samo za oružane snage i
bolnice.
— 130 —
§ 6.
Zabranjuje se grijanje u slikokaznim dvoranama.
§ 7.
Na molbe pojedinih stranaka ova velika župa odo
bravat će iz važnih razloga izuzetke od propisanog
vremena poslovanja po ovoj oblastnoj odluci.
Prekršaji propisa ove oblastne odluke kaznit će se
kaznam a predviđenim u § 398. obrtnog zakona (§ 403.
toč. 11 Obrtnog zakona).
§ 9.
Z am jenik velikog župana

p o džupan:
Zlatar, v. r.
* N arodne novine od 9. prosinca 1943., b ro j 281,
- 131 -
Osiguranje usjeva i plodova od tuče — doprinos
PROPISNIK
Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane —
Glavnog ravnateljstva za poljodjelstvo od 12. stu
denoga 1943. br. 32i420-I-1943 o visini osigurateljnog
doprinosa i poprečne odštete za obvezno osiguranje
usjeva i plodova od tuče u poslovnoj godini
osiguranja 1943.-44.
Na tem elju čl. 11. uredbe o obveznom osiguranju

usjeva i plodova od tuče od 1. ru jn a 1937. (Službene
novine od 1. ru jn a 1937. broj 197) u svezi s § 1. za
konske odredbe o obveznom osiguranju od tuče usjeva
i plodova na području Nezavisne Države Hrvatske od
12. kolovoza 1941. broj CCXXXVII-938-Z. p.-1941, a na
priedlog Savjetodavnog povjerenstva Zavoda za osigu
ranje u Zagrebu, izdajem ovaj propisnik:
§ I-
Za područja kotara Zemun, Stara Pazova, Hrv. K ar
lovci, Irig, Ruma, Hrv. Mitroviča i gradova: Zemun,
Hrv. Karlovci, Petrovaradin, Ruma, Hrv. Mitroviča
ustanovljuje se visina osigurateljnog doprinosa i po
prečne odštete za obvezno osiguranje usjeva i plodova
od tuče u godini osiguranja 1943.-1944., i to:
I. osigurateljni doprinos iznosi:
a) za 1 kat. jut. oranica i voćnjaka Kn 50.—
K) za 1 kat. jut. vinograda Kn 500,—
- 132 —
■p . ^ '...Jmmm
Osiguranje usjeva i plodova od tuče — doprinos
II. poprečna odšteta iznosi:

a) za 1 kat. jut. oranica i voćnjaka Kn 4.000.—
b) za 1 kat. jut. vinograda Kn 7.500.—
§ 2.
Uplata osigurateljnog doprinosa vrši se prem a pro
pisim a čl. 11. uredbe o obveznom osiguranju usjeva i
plodova od tuče od 1. ru jn a 1937.*
Ministar
seljačkog gospodarstva i prehrane:
Ilefer, v. r.
(Broj: 2900-D.V.-1943)

Promjene pravilnika za unutrašnju poštansku službu
NAREDBA
ministra prometa od 18. studenoga 1943 Gl. R. broj
30265-1943 o promjeni pravilnika za unutrašnju
poštansku službu od 15. prosinca 1921. broj
68063-1921
Na tem elju § 3. zakona o pošti, telegrafu i telefonu

od 16. srpnja 1931. (Službene novine od 29. srpnja 1931.
broj 170-L.V.) izdajem ovu naredbu:
§ 1.
Iza točke XIV. čl. 25. pravilnika za unutrašnju
poštansku službu dodaje se nova točka X IVa, koja
glasi:
»Prigodom izručbe oštećenih i orobljenih zamotaka
im a se predati naslovniku na njegov zahtjev bezplatno
dvogubka zapisnika, koji se sastavlja prem a propisima
čl. 21. ovoga pravilnika.
§ 2.
M inistar p ro m eta:
Vokić, v. r.
(Broj: 2906-D.V.-1943)
— 134 —
Nadležnost Ravnateljstva p; b. i b. u Zagrebu i Splitu
NAREDBA
ministra prometa od 2. prosinca 1943. Gl. R. pbb.
broj 30036-1943 o određivanju područne nadležnosti
Ravnateljstva pošta, brzojava i brzoglasa u Zagrebu
i Splitu
Na tem elju cl. 18. uredbe o organizaciji Ministarstva
pošta, telegrafa i telefona od 4. svibnja 1940. M. S. broj
613-1940, a u suglasnosti s m inistrom za oslobođene
krajeve izdajem ovu naredbu:
§ 1.
Ravnateljstvu pošta, brzojava i brzoglasa u Zagrebu
pripajaju se od oslobođenih krajeva: područje velike
župe Vinodol i Podgorje; područje upravnih kotara:
Rieka, Sušak, Rab i Čabar; područje gradova Rieka,
Sušak i Bakar i područje bivše m arkgrofije Istre, koje
je u sastavu Nezavisne Države Hrvatske.
§ 2.
Ravnateljstvu pošta, brzojava i brzoglasa u Splitu
prip ajaju se od oslobođenih krajeva: područje velikih
župa: Dubrava, Cetina, Bribir te Sidraga i Ravni Kotari
i područje upravnog kotara Metković.
§ 3.
Ravnateljstvo pošta, brzojava i brzoglasa u Makar -
skoj prenosi se u Split.
§ 4.
A. Vokić, v. r.
(Broj: 2930-D.V.-1943)
* N arodne novine od 10. prosinca 1943., b ro j 282.
— 135 —
Orehovica — otvaranje drž. poštanskog ureda
NAREDBA
Ministarstva prometa od 26. studenoga 1943. Gl. r.
broj 33143-43 o otvaranju razrednog državnog
poštanskog ureda u Orehovici, kotar Zlatar, velika
župa Zagorje
od 16. srpnja 1939. P. t. broj 68485-1931 te § 1. zakon
ske odredbe od 26. studenoga 1942. broj CCCXIX-2703-
Z-1942 o ovlaštenju m inistru prometa, da može n a
redbam a osnivati i ukidati poštanske urede, propisujem
ovu naredbu:
§ I-
Osniva se razredni državni poštanski ured IV. raz
reda 4. skupine u Orehovici, kotar Zlatar, velika župa
Zagorje.
§ 2.
Pod poštanski ured Orehovica spadaju m jesta, Ore
hovica, Pustodol, Brestovac, Zadravec, Martinec, Vojnić,
Bjelovar, Grabe, Lug i Kebel.
§ 3.
Zagrèb, dne 26. studenoga 1943.
M inistar p rom eta:
A. Vokić, v. r.
(Broj: 2994-D.V.-1943)
* N arodne novine od 10. prosinca 1943., bro.j 282.
— 136 —
r
Kostel — otvaranje drž. poštanskog ureda
NAREDBA
Ministarstva prometa od 26. studenoga 1943. Gl. r.
broj 3031-1943 o otvaranju razrednog državnog
poštanskog ureda u Kostelu, kotar Pregrada, velika
župa Zagorje
od 16. srpnja 1931. P. t. broj 68485-1931, te § 1. zakon
ske odredbe od 26. studenoga 1942. broj CCCXIX-2703-
1942 o ovlaštenju m inistru prometa, da može n ared
bam a osnivati i u k idati' poštanske urede propisujem
ovu naredbu:
§ I-
Osniva se razredni državni poštanski ured IV. raz
reda 5. skupine u Kostelu, kotar Pregrada, velika župa
Zagorje.
§ 2.
Pod poštanski ured Kostel spadaju m jesta: Kostel,
Kostelsko, Kostel Bregi, Lupinjak, Klenovec, Rusnica,
Druškovec, Kostelski Strmec, Velika Gora i Gornja
Glemenšćina.
§ 3.
A. Vokić, v. r.
(Broj: 2995-D.V.-1943) ____
- 137 -
Provoz robe preko inozemnog područja
NAREDBA
Ministarstva državne riznice od 27. studenoga 1943.
broj 29923 o provozu domaće robe preko inozemnog
područja
Na tem elju § 8. zakonske odredbe o novcu Nezavisne
Države Hrvatske od 7. srpnja 1941. broj CLXXXIV-
632-Z. P--1941, nadopunjene zakonskom odredbom od
30. svibnja 1942. broj CLIV-1321-Z-1942 (Narodne no
vine od 1. lipnja 1942. broj 120) propisujem ovu n a
redbu:
§ I-
Provoz domaće robe, koji se im a izvršiti iz jednog
m jesta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj preko inozem
nog područja u drugo mjesto Nezavisne Države H rvat
ske može usliediti samo na tem elju posebne izprave,
koja se zove popisni list, a koju izdaju nadležne cari
narnice.
§ 2.
Provoz domaće robe kao i nacionalizirane robe, koji
se vrši na tem elju spomenutih popisnih listova, obavljat
će se bez provozne potvrde o osiguranju valute. Ako
roba, koja se provozi, ne bude u roku od dva mjeseca
u neizmienjenom stanju ponovno uvezena na područje
Nezavisne Države Hrvatske, sm atrat će se, da je pro-
voznik izvršio prekršaj u smislu čl. 7. i 19.a pravilnika
o uređenju prom eta devizama i valutam a, te će se osim
po carinskim propisim a kazniti u smislu zakonske od
redbe od 8. kolovoza 1942. broj CCXXVII-1796-Z-1942
o kažnjavanju devizno-valutnih prekršaja.
— 138 —
§ 3.
U slučaju, da izlazna carinarnica u roku od dva m je
seca ne prim i od ulazne carinarnice prim jerak popis
nog lista kao dokaz, da je roba ponovno uvezena na
područje Nezavisne Države Hrvatske, povest će potrebne
izvide i po mogućnosti preslušati provoznika, a nakon
toga podnieti prijavu Odjelu za novčarstvo, državnu
imovinu i dugove. Odsjeku za novac i novčanu politiku.
§ 4.
U iznim nim slučajevima provoznik može zbog oprav
danih razloga tražiti produljenje roka, predviđenog u
§ 2., molbom na Ministarstvo državne riznice, Odjel za
novčarstvo, državnu imovinu i dugove, Odsjek za novac
i novčanu politiku, koju mora uputiti preko carinar
nice, koja je izdala popisni list.
§ 5.
Ova nareda zadobiva pravnu moć danom progla
M inistar držav n e riznice:

Dr. Toth, v. r.
(Broj: 2958-D.V.-1943)
— 139 —
NAREDBA
broj 16020 o provozu domaće ili nacionalizirane
robe preko inozemnog područja
Na tem elju člana 99., 109. i 273. carinskog zakona

propisujem sliedeću naredbu:
§ 1-
Provoz domaće ili nacionalizirane robe iz jednog u
drugo mjesto u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji se
im a izvršiti preko inozemnog područja, može usliedili
samo na tem elju posebne izprave, koja se zove popisni
list, koji će izdavati hrvatske carinarnice.
§ 2.
Izlazna hrvatska carinarnica odlučuje, kojoj se ulaz
noj carinarnici i u kojem roku im a prikazati roba i
predati popisni list. Ovaj rok ne može biti duži od dva
mjeseca.
§ 3.
S vlastnikom (provoznikom) robe dužan je kod pri
kazivanja robe i podnošenja popisnog lista ujedno p ri
stupiti carinarnici i jam ac, koji će n a prvom prim jerku
popisnog lista skupa s vlastnikom (provoznikom) pod
pisati sliedeću izjavu o jam stvu, odtiskanu n a samom
obrazcu:
»Podpisani vlastnik robe i jam ac obvezuje se, da će
napried navedenu robu u podpuno neizm jenjenom
— 140 —
r Provoz robe preko inozemnog područja
stanju provesti u određenom roku i uvesti je ponovno

na područje Nezavisne Države Hrvatske preko napried
označene carinarnice. U slučaju neizpunjenja te obveze
podvrgavaju se nerazdjelnoj (solidarnoj) odgovornosti
prema carinskim i devizno-valulnim propisima.«
Carinarnica je vlastna odbiti jam stvo osobe, koja je
pristupila kao jamac, ako im a razloga sum njati u n je
zinu mogućnost plaćanja kazna ili ako njezin rad nije
u carinskom pogledu bez svake sum nje. Nadstojnik
carinarnice može dozvoliti, da se provoz robe izvrši bez
jam stva treće osobe, ako je provoznik poznata trgo
vačka ili veleobrtnička tvrdka, koja se dotada nije
ogriešila o carinske i devizno-valutne propise.
§ 4.
Voziteljima brodarim a, koji se predhodno kod cari

narnice ne izkažu urednim brodskim izpravama, da su
vlastnici odnosnog prievoznog sredstva, ne će se dozvo
liti provoz u smislu ove naredbe, kao ni u slučaju, ako
dosadašnje provoze nisu izvršili u skladu s postojećim
propisima. Od ovog se izuzim aju provozna sredstva
poznatih parobrodarskih đružtava, koja voze prem a
stalnom voznom redu.
§ 5.
Vlastnik robe dužan je točno navesti broj koli ja,
vrstu robe, težinu, cienu i vriednost pošiljke, i to svo
jim podpisom potvrditi na popisnom listu. Isto tako
— 141 —
dužan je vlastnik na zahtjev carinarnice dokazati

vjerodostojnim izravama, da roba, koju prijavljuje
za provoz, potječe iz slobodnog prometa (na pr. kupo
prodajnim ugovorom, računima, carinskim izpravama
i t. d.).
§ 6.
Popisni list sastavlja se u dva jednaka prim jerka,
od kojih prvi prim jerak zadržava izlazna hrvatska c a
rinarnica i unosi ga u poseban očevidnik odlazećih po
pisnih listova. Službujući činovnik dužan je predhodno
izvršenim pregledom ustanoviti, da se podneseni po
pisni list u svemu slaže s prikazanom robom, kao i da
su oba prim jerka popisnog lista suglasna.
Drugi prim jerak popisnog lista prati robu do h rv at
ske ulazne carinarnice, koja ga upisuje u očevidnik
dolazećih popisnih listova, i nakon pregleda robe i uz-
poređenja robe s popisom potvrđuje na naleđu, da je
pregledala robu kod ulaza u Nezavisnu Državu H rvat
sku, odnosno, da je roba prispjela u neprom ienjenom
stanju i da je uknjižena u očevidnik dolazećih popisnih
listova, naznačujući redni broj i dan, kao i da je po
slije toga predana vlastniku na slobodno razpolaganje.
Ulazna carinarnica vraća poštom preporučeno drugi
prim jerak popisnog lista izlaznoj hrvatskoj carinarnici.
Izlazna carinarnica, pošto prim i drugi prim jerak po
pisnog lista s potvrdom o prispieću robe kod ulazne
carinarnice, priključuje ga prvom prim jerku istog broja
i oba prim jerka prilaže očevidniku odlazećih popisnih
listova, razdužujući ujedno stupac o potvrđenom
provozu.
— 142 —
Očevidnici provoznih popisnih listova dieie se u od

lazeće i dolazeće. Carinarnice upotrebljavaju u tu svrhu
već odtiskane očevidnike dolazećih odnosno odlazećih
sprovodnica.
Carinarnica prem a ovoj naredbi ne će dozvoljavati:

a) bez predočenja predhodne provozne dozvole m je
rodavnih oblasti odpremu robe, za koju je potrebna
posebna dozvola m jerodavnih oblasti, kao: efektivnih
platežnih sredstava u domaćoj i stranoj valuti, deviza,
vriednostnih papira i kupona od ovih papira, zlata,
platine, srebra; starina, koje im aju umjetničko-poviestnu
vriednost;
b) bez odobrenja Ravnateljstva državnih monopola
odpremu monopolskih predmeta;
c) bez propisanih trošarinskih izprava odpremu tro-
šarinskih predmeta.
Za provoz alkoholnih pića za carinarnice obvezatni
su propisi okružnica od 24. travnja 1923. Cbr. 23700 i
od 4. listopada 1929. broj 110740 (Fin. si. str. 904 od
1929.).
§ 8.
Carinska olova i žigovi, koji se upotriebe u ovom

postupku, slobodni su od naplate pristojbe žigovine.
Obrazac popisnog lista plaća se.
- 143 -
1
§ 9.
Izlazne carinarnice dužne su slati Odjelu za carine
m jesečni popis svih pošiljaka, koje su prem a ovom po
stupku u prošlom mjesecu tranzitno odpremi jene, i taj
popis m ora sadržavati podatke iz odnosnih popisnih
listova. Isti takav popis i u istom roku carinarnice će
dostavljati M inistarstvu državne riznice, Odjelu za nov
čarstvo, državnu imovinu i dugove, Odsjeku za novac
i novčanu politiku.
§ 10.
U slučaju, da u roku od dva mjeseca izlazna cari
narnica ne prim i od ulazne carinarnice drugi prim je
rak popisnog lista s urednom potvrdom o prispjeću
robe, povest će potrebne izvide i saslušati vlastnika
(provoznika), a nakon toga pođniet će prijavu M inistar
stvu državne riznice, Odjelu za novčarstvo, državnu
imovinu i dugove, Odsjeku za novac i novčanu politiku,
s potriebnim priepisim a odnosnih spisa radi postupka
u smislu naredbe m inistra državne riznice od 27. stu
denoga 1943. broj 29.923.
Osim toga povest će izlazna carinarnica zbog neizpu-
njen ja preuzete obveze u smislu ove naredbe postupak
protiv vlastnika (provoznika) i jam ca radi naplate re
dovitih izvoznih carinskih daća i postupak za izricanje
kazne prem a članu 182. carinskog zakona.
U takvom slučaju izlazna carinarnica đoniet će od
m ah odluku o izključenju vlastnika i jam ca od uživa
n ja povlastice prem a ovoj naredbi, i ne čekajući na
dovršenje povedenog kazneno-carinskog postupka, a sve
njihove buduće provozne opreme (pošiljke) preko ino
zemnog područja podvrći će obćim carinskim propi
sima.
— 144 —
0 svakoj pravomoćnoj odluci, kojom se pojedinci iz-

ključuju od uživanja povlastice prem a ovoj naredbi,
carinarnica, koja je takvu odluku izdala, dužna je o
tome obaviestiti Ministarstvo državne riznice, Odjel za
carine, koji o tome obavješćuje sve zanimane carinar
nice.
§ 11.


Dr. Toth, v. r.
(Broj: 2958-D.V.-1943)
— 145 —
Narodna zaštita N. D. H. — promjene z. odredbe
ZAK O N SK A ODREDBA
o promjeni zakonske odredbe o osnutku Narodne
zaštite Nezavisne Države Hrvatske od 15. srpnja 1841.
broj CXCII-604-Z. p.-1941
§ I-
§ 10. m ien ja se i glasi:
»Prekršitelji propisa ove zakonske odredbe ili n a
redaba, izdanih na njezinu temelju, kaznit će se zatvo
rom do 30 dana ili novčanom kaznom do 10.000 Kuna,
a u težim slučajevima jednom i drugom kaznom.
Kazne izriču državne redarstvene oblasti, a gdje ovih
nema, kotarske oblasti (kotarske izpostave).
Novčane kazne teku u korist Zaklade Narodne zaštite.
Za vrieme stanja podpune zaštitne pripravnosti može
nadležna oblast istom kaznenom odlukom uz kaznu
pritegnuti prekršitelja na izvršenje određene zaštitne
činitbe, odnosno odrediti izvršenje takve mjere, da se
sprieči ponavljanje istog prekršaja.«
§ 2.
Broj: CCLXII-2981-D.V.-1943.
D ržavni prabilježnik —
Dr. Andrija Arluković, v. r.
* N arodne novine od 13. pro sin ca 1943., b ro j 284.
— 146 —
Naredba o obskrbnim odborima
NAREDBA
Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane od
9. studenoga 1943. broj 57.223/43 o župskim,
kotarskim, gradskim i občinskim
obskrbnim odborima
Na tem elju proipisa § 1. stavke 1. točke 1. zakonske

odredbe od 4. studenoga 1941. broj CCCXCIII-1935-Z-
1941 o uređenju prometa, razpodjelbe i potrošnje svih
vrsta robe (prom ienjene i nadopunjene zakonskom od
redbom od 24. srpnja 1943. br. CLIII-1766-D.V.-1943),
te na tem elju § 5. zakonske odredbe od 26. lipnja 1943.
broj CXXXIV-1627-D.V.-1943 o stavljanju žitarica, k u
kuruza, m ahunastih plodova i krum pira pod mono-
polnu razpoložbu države; o zaštiti pobiranja, sprem anja
i preradbe poljodjelskih proizvoda i o kažnjavanju
čina proti sigurnosti prehrane, izdaj em u sporazumu
s m inistrom unutarnjih poslova i s m inistrom obrta,
veleobrta i trgovine ovu naredbu:
§ 1.
Kod velikih župa, kotarskih oblasti, gradskih i ob
činskih poglavarstava osnivaju se župski, kotarski,
gradski odnosno občinski obskrbni odbori.
Obskrbni odbori započet će s djelovanjem u pravilu
u roku iod 14 dana nakon što ova naredba zadobije
pravnu moć.
— 147 —
1
§ 2.
Župske obskrbne odbore sačinjavaju:
1. predsjednik:
podžupan, a u velikim župama, u kojim a ovaj
nije imenovan, njegov zamjenik;
2. članovi:
a) župski priradni nadzornik, župski gospodarski
i župski veterinarski izvjestitelj;
b) župski povjerenici: Hrvatske seljačke gospodar
ske zajednice, Hrvatskog saveza seljaka, H rvat
skog saveza državnih nam ještenika i Hrvatskog
saveza privatnih nam ještenika;
c) župski povjerenik Državne poslovne središnjice
za zemaljske proizvode; predstavnik Hrvatskog
gospodarskog družtva za područje dotične ve
like župe;
d) jedan predstavnik trgovaca i po jedan pred
stavnik obrtnika i veleobrtnika, od kojih u p ra
vilu jedan m ora biti m linarske struke.
U župske obskrbne odbore velike župe Vuka i velike
župe B aranja ulazi, osim napried navedenih osoba, još
i predstavnik Agrarije, njemačke središnje nabavne i
prodajne zadruge r. z. s o. j. u Osieku.
§ 3.
Kotarske obskrbne odbore sačinjavaju:
1. predsjednik:
kotarski predstojnik, a u kotarima, u kojim a ovaj
nije imenovan, njegov zamjenik;
— 148 —
w
Naredba o obskrbnîm odborima
2. članovi:
a) kotarski priradni nadzornik, kotarski gospodar
ski i kotarski veterinarski izvjestitelj;
b) kotarski povjerenici ustanova, navedenih pod
b) u § 2.;
c) po jedan predstavnik nakupnih ustanova, koje
djeluju na području dotičnog kotara;
vilu jedan m ora biti m linarske struke;
e) četiri predstavnika iz redova proizvoditelja, i
to dva seljaka s posjedom do 10 kat. jutara, a
dva proizvoditelja s posjedom preko 10 kat. ju
tara.
§ 4.
Gradske obskrbne odbore sačinjavaju:
1. predsjednik:
gradski načelnik, a u gradovima, u kojim a ovaj
nije izabran odnosno imenovan, gradski donačel
nik odnosno dužnostnik, koji obavlja poslove
gradskog načelnika;
2. članovi:
a) voditelj gradske aprovizacije, gradski gospo
darski i gradski veterinarski izvjestitelj;
b) gradski povjerenici ustanova, navedenih pod b)
u § 2.;
djeluju na području doličnog grada;
vilu jedan mora biti m linarske struke;
— 149 —
e) četiri predstavnika iz redova proizvoditelja, i

to dva seljaka s posjedom do 10 kat. jutara,
a dva proizvoditelja s posjedom preko 10 kat.
jutara.
§ 5.
Gradski obskrbni odbor glavnog grada Zagreba sa
činajvaju:
1. predsjednik:
gradski načelnik odnosno njegov zamjenik;
2. članovi:
a) voditelj gradske aprovizacije, gradski gospo
darski i gradski veterinarski izvjestitelj;
b) po jedan predstavnik: Hrvatske seljačke gospo
darske zajednice i Državne poslovne središnjice
za zemaljske proizvode:
c) po jedan predstavnik staliških postrojbi za
grad Zagreb;
d) po jedan predstavnik obrtnika, veleobrtnika i
trgovaca.
§ 6. I
Občinski obskrbni odbor sačinjavaju:
1. predsjednik:
občinski načelnik, odnosno njegov zamjenik;
2. članovi:
a) voditelj obćinskog obskrbnog ureda i občinski
bilježnik;
b) občinski povjerenik Hrvatske seljačke gospo
darske zajednice i Hrvatskog saveza seljaka;
djeluju na području dotične občine;
— 150 —
d) četiri predstavnika iz redova proizvoditelja, i

to dva seljaka s posjedom do 10 kat. jutara, a
dva proizvoditelja s posjedom preko 10 kat.
jutara;
e) po jedan predstavnik radnika, trgovaca, obrt
nika i veleobrtnika, te jedan predstavnik m li
narske struke.
§ 7.
Na području one velike župe, kotara, grada i občine,
u kojim a njemačko stanovničtvo u om jeru prem a h r
vatskom iznosi više od 10%, ulaze kao članovi u ob
skrbni odbor i predstavnik seljačtva Njemačke narodne
skupine i predstavnik Njemačke radne zajednice, ako
na tom području takva postrojba postoji.
§ 8.
Osobe, navedene u toč. 1., i osobe, navedene pod a)
i b) toč. 2. §§ 2., 3., 4., 5. i 6., postaju predsjednici od
nosno članovi obskrbnog odbora po svom položaju
odnosno po svojoj službi.
Ostale članove župskog obskrbnog odbora imenuje
m inistar seljačkog gospodarstva i prehrane na priedlog
odnosnih ustanova odnosno komora, podnesen putem
nadležne velike župe.
Ostale članove kotarskog obskrbnog odbora imenuje
veliki župan, i to one u toč. 2. pod c) i d) na priedlog
odnosnih ustanova, a one pod e) na priedlog kotarske
oblasti.
Ostale članove gradskog obskrbnog odbora im enuje
veliki župan, i to one, navedene u toč. 2. pod c) i d) na
priedlog odnosnih ustanova odnosno komora, a one pod
e) na priedlog gradskog poglavarstva.
— 151 —
Ostale članove obskrbnog odbora u gradu Zagrebu

im enuje m inistar seljačkog gospodarstva i prehrane na
priedlog odnosnih ustanova, postrojbi odnosno komora,
koji se podnosi putem Gradskog poglavarstva u
Zagrebu.
Ostale članove občinskog obskrbnog odbora imenuje
kotarski predstojnik, i to one u toč. 2. pod c) na pried
log odnosnih ustanova, a one pod toč. d) i e) na pried
log občinskog poglavarstva.
Predstavnike Njemačke narodne skupine i Njemačke
radne zajednice im enuje na priedlog vodstva njihovih
postrojbi u župske obskrbne odbore m inistar seljačkog
gospodarstva i prehrane, u gradske i kotarske obskrbne
odbore nadležni veliki župan, a u občinske obskrbne
odbore nadležni kotarski predstojnik.
§ 9.
U obskrbne odbore može se prem a potrebi imenovati
i po jedan predstavnik zanim anih stručnih zajednica
odnosno poslovnih središnjica. Ove predstavnike ime
nuje m inistar seljačkog gospodarstva i prehrane spo
razum no s m inistrom obrta, veleobrta i trgovine.
§ 10.
U djelokrug župskog obskrbog odbora spada:
1. predlagali nadležnim oblastim a potrebne m jere za
prehranu i obskrbu pučanstva svoga područja;
2. nadzor nad cjelokupnim radom kotarskih, grad
skih i občinskih obskrbnih odbora te gradskih i
občinskih obskrbnih ureda;
3. u skladu s postojećim prehranbenim propisim a
davati upute i sm jernice kotarskim i gradskim
obskrbnim odborima za rad oko odkupa, uskla-
dištenja, odpreme i razpodjelbe hrane i drugih
— 152 —
r
predmeta, kojih promet i razpodjelba stoji pod d r

žavnim nadzorom;
4. obraćati se putem nadležne velike župe Glavnom
ravnateljstvu za prehranu radi dodjeljivanja po
trebne hrane za prehranu pučanstva na području
velike župe, te odlučivati o razpodjelbi i o načinu
razpodjelbe dodieljenih količina živežnih nam ir
nica na gradove i kotare dotične velike župe;
5. prikupljati preko kotarskih, gradskih i občinskih
obskrbnih odbora podatke o broju kućanstava i
pučanstva na području velike župe, te podatke,
koliki se broj kućanstava s kolikim brojem čla
nova može sam prehraniti, i kroz koje vrieme, pa
ove podatke dostavljati M inistarstvu seljačkog go
spodarstva i prehrane;
6. nabavljati potreban broj potrošačkih izkaznica za
područje velike župe prem a obrazcu, koji će propi
sati Ministarstvo seljačkog gospodarstva i p re
hrane, odnosno Ministarstvo obrta, veleobrta i
trgovine svako u svom djelokrugu;
7. prikupljati podatke, važne za obskrbu pučanstva,
preko kotarskih, gradskih i občinskih obskrbnih
odbora, kao i podatke o poljodjelskoj proizvodnji,
sjetvi, napredku i prirodu usjeva, te o tom izvje
šćivati Ministarstvo seljačkog gospodarstva i pre
hrane;
8. prikupljati podatke o potrebama pogonskih sred
stava za poljodjelske strojeve, vršalice i mlinove
na području velike župe; brinuti se, da potrebne
količine pogonskih sredstava budu osigurane i
pravodobno dostavljene i prikladno uskladištene,
— 153 _
kao i vršiti razpodjelbu dodieljenog tvoriva na

pojedina gospodarstva prem a utvrđenim i provje
renim potrebama.
§ 11.
U djelokrug kotarskog obskrbnog odbora spada:
1. nadzor nad cjelokupnim radom občinskih obskrb-
nih odbora i občinskih obskrbnih ureda;
2. nadzor nad odkupom hrane i briga, da se odkup
obavlja pravilno prem a postojećim propisim a i uz
propisane ciene, kao i da proizvoditelji predaju
poljodjelske proizvode ovlaštenim nakupnim u sta
novama n a odkup u sm islu postojećih propisa. U
tu će svrhu ovlaštene nakupne ustanove na pod
ručju dotičnog kotara podnositi predsjedniku od
bora izvještaje o stanju odkupa, o uskladištenju
i o odprem i poljodjelskih proizvoda i dati onim
članovima odbora, koje on svojim zaključkom oz
nači, uvid u svoje poslovanje;
3. vršiti razpodjelbu dodieljene hrane i svih racio-
niranih potrebština na pojedine obćine na pod
ručju dotičnog kotara te nadzor nad razpodjelbom,
s obzirom n a potrošače, na način razpodjelbe na
stvarne potrebe potrošača, te n a osobe, kojim a je
povjerena razpodjelba;
4. prikupljati podatke od občinskih obskrbnih od
bora i sastavljati očevidnike o brojnom stanju svih
kućanstava na području kotara uz naznaku broja
osoba, koje žive u pojedinom kućanstvu i uz n a
znaku, koje se pojedino kućanstvo može samo pre
hraniti, te ove podatke i očevidnike dostavljati

župskom obskrbnom odboru;
5. prikupljati od občinskih obskrbnih odbora podatke,
važne za obskrbu pučanstva, kao i podatke o po
ljodjelskoj proizvodnji, sjetvi, napredku, i prirodu
usjeva, te o tome izvješćivati župske obskrbne
odbore;
6. predlagati potrebne m jere za suzbijanje kriom ča
renja obskrbnih predm eta i pomagati oblastim a u
njihovu djelovanju na suzbijanju kriom čarenja;
7. vršiti nadzor nad radom ujam nih mlinova, obrt
nika, obrtnih odnosno veleobrtnih poduzeća, koja
prerađuju žitarice i kukuruz, odnosno njihovo
mlivo u daljnje prehranbene proizvode;
8. predlagati župskom obskrbnom odboru m jere za
poboljšanje proizvodnje, odkupa, preradbe, razpo-
djelbe i odpreme poljodjelskih proizvoda i ostalih
obskrbnih potrebština;
9. vršiti nadzor nad radom gostiteljskih poduzeća u
pogledu njihova rada s racioniranim živežnim n a
m irnicam a;
10. prikupljati od občinskih obskrbnih odbora podatke
o potrebama pogonskih sredstava za poljodjelske
strojeve, vršalice i mlinove, te ove podatke pro
vjeravati i potvrđene poimenično po gospodar
stvima dostavljati župskim obskrbnim odborima;
11. predlagati osiguranje potrebne radne snage za
poljodjelsku proizvodnju na području dotičnog ko
tara, odnosno brinuti se, da nezaposleni poljodjel
ski radnici s tog upravnog područja budu zapo
sleni na poljodjelskim radovima na području iz
van kotara.
Naredba o obskrbnini odborima
§ 12.
U djelokrug občinskih obskrbnih odbora spada:
1. vršiti nadzor nad odkupom hrane na području do
tične občine i brinuti se, da se odkup obavlja p ra
vilno prem a postojećim propisima i uz propisane
ciene;
2. vršiti razpodjelbu dodieljene hrane i svih obskrb
nih potrebština, kojih se promet i razpodjelba n a
lazi pod nadzorom države, pazeći pritom, da hranu
i obskrbne potrebštine dobiju samo potrošači, koji
na n jih im aju pravo i kojim a su doista potrebne;
3. prikupljati podatke i sastavljati očevidnik svih
kućanstava i pučanstva na području obćine uz n a
znaku broja osoba, koje žive u pojedinom kućan
stvu, i uz naznaku vremena, za koje se pojedino
kućanstvo može samo prehraniti, te ove podatke i
očevidnike dostavljati kotarskom obskrbnom od
boru;
4. preizpitivati dosada izdane potrošačke izkaznice,
a prem a potrebi predlagati izdavanje novih po
trošačkih izkaznica, i paziti, da hranom ob-
skrbljeni potrošači, ne podižu hranu na aproviza-
ciji, i da se pojedine osobe ne obskrbljuju u isto
vrieme kod više aprovizacionih ustanova;
5. prikupljati podatke, važne za obskrbu pučanstva,
kao i podatke o poljodjelskoj proizvodnji, sjetvi,
napredku i prirodu usjeva, te o tome izvješćivati
kotarski obskrbni odbor;
6. predlagati potrebne m jere za suzbijanje kriom
čarenja hrane i obskrbnih potrebština i pomagati
oblasti u njihovu djelovanju na suzbijanju kriom
čarenja;
— 156 —
7. predlagali kotarskom obskrbnom odboru m jere za

poboljšanje proizvodnje, odkupa, preradbe, raz-
podjelbe i odpreme poljodjelskih proizvoda i osta
lih obskrbnih potrebština;
8. predlagati osiguranje potrebne radne snage za po
ljodjelsku proizvodnju na području občine, od
nosno brinuti se, da nezaposleni poljodjelski rad
nici tog upravnog područja budu zaposleni drugdje
na poljodjelskim radovima;
9. ustanovljivati potrebe na pogonskim sredstvima
za poljodjelske strojeve, vršalice i mlinove, i o
tome poimenično po gospodarstvima izvješćivati
kotarski obskrbni odbor.
§ 13.
U djelokrug gradskih obskrbnih odbora spadaju svi
poslovi, navedeni u § 12., kao i poslovi, navedeni u toč.
7. i 9. § 11.
U djelokrug gradskog obskrbnog odbora glavnog
grada Zagreba spadaju svi poslovi, koji spadaju i u
djelokrug ostalih gradskih obskrbnih odbora. Gradski
obskrbni odbor glavnog grada Zagreba stoji pod ne
posrednim nadzorom M inistarstva seljačkog gospodar
stva i prehrane, donosno u poslovima nadležnosti Mi
nistarstva za obrt, veleobrt i trgovinu pod nadzorom
tog m inistarstva.
§ 14.
M inistar seljačkog gospodarstva i prehrane i m i
nistar obrta, veleobrta i trgovine mogu svaki iz svoga
djelokruga staviti obskrbnim odborima u dužnost i
druge poslove.
— 157 —
§ 15.
Sve uredske poslove, koji se odnose na poslove iz
djelokruga župskih odnosno kotarskih obskrbnih od
bora, obavljaju župski odnosno kotarski priradni nad
zornici.
Uredski poslovi, koji se odnose na poslove iz djelo
kruga gradskih odnosno občinskih obskrbnih odbora,
obavljaju se u gradskim odnosno občinskim obskrbnim
uredim a (aprovizacijama). Ove urede dužni su u p ra
vilu najdalje u roku od 8 dana, nakon što se gradski
odnosno občinski obskrbni odbori ustroje, uzpostaviti
dotična gradska odnosno občinska poglavarstva. Gdje
takvi uredi već postoje, djelovat će dalje prem a pro
pisim a ove naredbe.
Gradski i občinski obskrbni odbori i gradski i ob
činski obskrbni uredi, osnovani prem a propisima n a
redbe M inistarstva za obrt, veleobrt i trgovinu br.
83.082-1942 od 28. kolovoza 1942. (Narodne novine od
2. ru jn a 1942. br. 197) o razpodjelbi obskrbnih potreb
ština i prehranbenih sredstava, prestaju djelovati, čim
budu osnovani obskrbni odbori i obskrbni uredi prem a
ovoj naredbi, a poslovi, koji su tom naredbom bili
stavljeni u djelokrug tih odbora odnosno ureda, pre
nose se u djelokrug gradskih odnosno občinskih ob
skrbnih ureda.
§ 16.
Kotarski, gradski i občinski obskrbni odbori dužni -
su sastati se na sjednicu na poziv predsjednika, a n a j
m anje svakih 14 dana. O sjednici se vodi zapisnik;
njegov se ovjerovljeni priepis dostavlja župskom od
nosno kotarskom obskrbnom odboru, a zapisnik grad
skog obskrbnog odbora glavnog grada Zagreba Mini-
— 158 —
starstvu seljačkog gospodarstva i prehrane, odnosno

M inistarstvu obrta, veleobrta i trgovine.
Župski obskrbni odbori dužni su sastati se na sjed
nicu na poziv predsjednika, a najm anje svaki mjesec
dana.
O sjednici župskih obskrbnih odbora vodi se zapis
nik, a njegov se ovjerovljeni priepis dostavlja Mini
starstvu obrta, veleobrta i trgovine.
Za stvaranje valjanih zaključaka m ora sjednici pri
sustvovati predsjednik i nađpolovična večina članova
odbora.
Za slučaj spriečenosti predsjednika sjednici pred
sjeda onaj član odbora, kojega im enuje predsjednik.
Zaključci župskih, kotarskih, gradskih i občinskih
obskrbnih odbora stvaraju se većinom glasova. Kod
jednake podjele glasova odlučuje glas predsjedatelja.
Sjedničke zapisnike podpisuju svi prisutni.
Potrebne uredske potrebštine, prostorije, ogrjev,
svietlo i pomoćno osoblje dužne su staviti na razpola
ganje obskrbnim odborima oblasti, kod kojih su osno
vani.
§ 17.
Služba predsjednika i članova obskrbnih odbora po-
častna je. Stvarni troškovi, izvršeni u poslovima od
bora, naknađuju se državnim službenicima iz državnih
sredstava, a na teret proračuna odnosnog ministarstva.
Služba predsjednika i članova obskrbnih odbora
sm atra se građanskom dužnošću i ne može se bez
opravdanog razloga odkloniti. O odklonu rješava m ini
star seljačkog gospodarstva i prehrane.
Isto je tako dužnost članova odbora prisustvovati
svakoj sazvanoj sjednici.
— 159 —
§ 18.
Vrhovni nadzor nad radom i poslovanjem svih ob
skrbnih odbora vrši Ministarstvo seljačkog gospodar
stva i prehrane, Glavno ravnateljstvo za prehranu od
nosno Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine, svako u
svojem djelokrugu.
§ 19.
Ukida se naredba Državnog ravnateljstva za pre
h ranu od 24. lipnja 1941 br. 513-Z. p.-1911 (Narodne
novine od 24. lipnja 1941. br. 58) o aprovizacionim ko
tarskim odborima. Aprovizacioni kotarski odbori, osno
vani prem a toj naredbi, prestaju djelovati, čim kotarski
obskrbni odbori, odnosno obskrbni uredi, osnovani
prem a ovoj naredbi, započnu sa svojim djelovanjem.
§ 20.
šenja u Narodnim novinama,* kojega dana prestaju
vriediti svi protivni joj propisi.
M inistar narodnog* gospodarstva

i p reh ran e
Dr Stjepan Hefer, v. r.
(Broj: 3025-D.V.-1943)

* ? seljačkog
— 160 —
Odkup poljodjelskih proizvoda — zamjena dobara
NAREDBA
Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane,
Ministarstva državne riznice, Ministarstva obrta,
veleobrta i trgovine, te Ministarstva šumarstva i
rudarstva od 26. studenoga 1943. broj 60040/43 o
odkupu poljodjelskih proizvoda pod monopolnom
razpoložbom države i drugih prehranbenih
sredstava putem zamjene dobara
U smislu propisa stavke 1. § 3. zakonske odredbe od

20. listopada 1941. broj CCCLVI-1820-Z-1941 o nazi
vim a zakonskih i drugih propisa i oblastnih rješenja,
a n a tem elju propisa § 5. zakonske odredbe od 26.
lipnja 1943. broj CXXXIV-1627-D.V.-1943 o stavljanju
žitarica, kukuruza, m ahunastih plodova i krum pira pod
monopolnu razpoložbu države; o zaštiti pobiranja,
sprem anja i preradbe poljodjelskih proizvoda i o
kažnjavanju čina proti sigurnosti prehrane, na temelju
propisa § 1. zakonske odredbe od 4. studenoga 1941.
broj CCCXCIV-1927-Z-1941 o uređenju prometa, raz-
pođjelbe i potrošnje svih vrsta robe te na tem elju pro
pisa §§ 65., 78., 80. i 89. zakona o državnim monopolima
(M. Z.) od 5. prosinca 1931., izdajemo u sporazumu
s m inistrom unutarnjih poslova ovu naredbu:
D rž. H m . - Zakoni sv. 396

— 161 —
i i § 1.
Uz redoviti odkup poljodjelskih proizvoda prem a n a
redbi M inistarstva narodnog gospodarstva od 30. lipnja
1943. broj 28000/43 o odkupu i o odkupnim cienama
žitarica, kukuruza, m ahunastih plodova i krum pira od
žetve odnosno berbe u godini 1943. uvodi se sustav od
kupa i zamjenom dobara.
Predmetom zamjene dobara mogu biti poljodjelski
proizvodi, koji su pod monopolnom razpoložbom d r
žave, i druga prehranbena sredstva.
Zam jenu dobara vršit će Ministarstvo seljačkog
gospodarstva i prehrane — Glavno ravnateljstvo za
prehranu na način:
da ovlaštene nakupne ustanove odkupljuju uz pro
pisane najviše ciene proizvoditelja poljodjelske proiz
vode, koji su pod monopolnom razpoložbom države,
te druga prehranbena sredstva, u odgovarajućim koli
činama, utvrđenim posebnim propisnikom,
a proizvoditelji istodobno odkupljuju od ovlaštenih
nakupnih ustanova uz najviše propisane ciene proiz
vode državnog monopola, te obrtne i veleobrtne proiz
vode, u odgovarajućim količinama, utvrđenim poseb
nim propisnikom.
Obračunska razlika između propisanih najviših ciena
jedne i druge vrste proizvoda izplačuje se u gotovu
novcu.
§2.
Kod poljodjelskih proizvoda, koji su pod monopol
nom razpoložbom države, može biti predmetom za
m jene dobara samo višak, koji je proizvoditelju pre
ostao, nakon što je u cielosti udovoljio dužnosti predaje
— 162 —
zaokruženih količina proizvoda prem a propisima n a

redbe M inistarstva narodnog gospodarstva od 30. lipnja
1943. broj 28000/43 o odkupu i o odkupnim cienama ži
tarica, kukuruza, m ahunastih plodova i krum pira od
žetve odnosno berbe u godini 1943.
Kod proizvoditelja s posjedom do 2 katastralna jutra,
za kojeg prem a postojećim propisim a i prem a odluci
nadležne župe ne postoji dužnost predaje zaokruženih
količina poljodjelskih proizvoda, koji su pod monopol-
nom razpoložbom države, sm atra se viškom svaka ona
količina, koju takav proizvoditelj ponudi u zamjenu
dobara.
§ 3.
Predmetom zamjene dobara mogu u suglasju s po
stojećim propisima biti sliedeća prehranbena sredstva:
a) svinjska m ast i tovljene svinje od najm anje 135
kg žive vage;
b) goveda;
c) mlieko, maslac i sir, izuzevši obični seljački
kravlji sir;
d) ja ja i perad.
Svinjska m ast prim a se u zam jenu samo u onoj
količini, koja je proizvoditelju ostala, nakon što je udo
voljio dužnosti predaje propisane količine masti prema
naredbi M inistarstva narodnog gospodarstva od 11.
rujna 1943. broj 29984/43 o klanju svinja za vlastite
kućne potrebe.
Od proizvoditelja mlieka prim aju se u zam jenu samo
one količine m lieka,. koje ostanu, nakon što je udo
voljio svojoj dužnosti prem a naredbi od 27. travnja
- 163
1943. broj 5839/43 o obvezatnom predavanju m lieka na

odkup, te nadzoru nad proizvodnjom, odkupom i pro
metom mlieka i mliečnih proizvoda.
Na način, propisan ovom naredbom, ne prim a se u
zam jenu dobara kod svinja, goveda i mliečnih prera
đevina višak, već se u zam jenu dobara prim a svaka
pojedina svinja odnosno govedo, a kod mliečnih pre
rađevina svaka količina.
Način i uvjete zamjene peradi i ja ja propisat će Mi
nistarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane posebno.
§ 4.
Najm anja količina poljodjelskih proizvoda i pre-
hranbenih sredstava, koja se prim a u zam jenu dobara,
iznosi:
50 kg bielih žitarica i kukuruza u zrnu,
25 kg m ahunastih plodova,
200 kg krum pira,
1 kg svinjske masti, maslaca, m asla ili puno-
mastnog sira,
30 litara mlieka unutar razdoblja od 30 dana.
§ 5.
Radi provedbe zamjene dobara stavlja Ravnateljstvo
državnih monopola na razpolaganje M inistarstvu se
ljačkog gospodarstva i prehrane — Glavnom ravnatelj
stvu za prehranu sve razpoložive količine monopolskih
proizvoda, i to: sol, duhan, cigarete, cigare, cigaretni
papir i žigice, koje količine uštedi sniženjem redovitih
potrošačkih obroka u smislu § 12. ove naredbe kao i
— 164 —
prim jenom kaznenih m jera iz §§ 13. i 14. zakonske od

redbe od 26. lipnja 1943. broj CXXXIV-1627-D.V.-1943
o stavljanju žitarica, kukuruza, m ahunastih plodova i
krum pira pod monopolnu razpoložbu države, o zaštiti
pobiranja, sprem anja i preradbe poljodjelskih proiz
voda i o kažnjavanju čina proti sigurnosti prehrane.
Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine te M inistar
stvo šum arstva i rudarstva vrše razpodjelbu proizvoda
iz svoje nadležnosti tako, da prvenstveno uzim aju u
obzir potrebe ovom naredbom uvedenog sustava za
mjene dobara, te u tu svrhu stavljaju na razpolaganje
Ministarstvu seljačkog gospodarstva i prehrane spora
zumno utvrđene količine obrtnih i veleobrtnih proiz
voda. Pritom će se potrebe prehranbenih obrta i vele
obrta (mlinova, ljušlionica, sušara i slično) podmirivati
jedino uz potvrdu ovlaštene nakupne ustanove, da su
ti postroji udovoljili svojim dužnostima prem a posto
jećim prehranbenim propisima.
§6.
Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane —
Glavno ravnateljstvo za prehranu priobčit će velikim
župama, koje količine i vrste monopolskih, obrtnih i
veleobrtnih proizvoda stavlja na razpolaganje poje
dinim kotarim a, gradovima i občinama za proizvodi-
telje, koji daju u zam jenu dobara određene količine
poljodjelskih proizvoda i prehranbenih sredstava.
Velike župe dužne su sm jesta upoznati s razpo-
djelbom đodieljenih količina monopolskih, obrtnih i
veleobrtnih proizvoda područne kotarske oblasti, a ove
će bezodvlačno upoznati občinska poglavarstva s nave
denom razpodjelbom.
— 165 —
Svako občinsko poglavarstvo pozvat će sve proizvo-

dilelje svoga područja, da mu u najkraćem roku p ri
jave vrste i količine poljodjelskih proizvoda i p reh ran
benih sredstava, koji se prim aju u zam jenu dobara,
a koje proizvoditelji žele predati u zam jenu dobara
prem a propisniku Ministarstva seljačkog gospodarstva
i prehrane.
§ 7.
Glavno ravnateljstvo za prehranu provodi zam jenu do
bara preko:
1. Državne poslovne središnjice za zemaljske proiz
vode u Zagrebu, koja će tu zam jenu obaviti sa
svojim područnim gospodarskim postajam a, H r
vatskim gospodarskim družtvom, središnjom za
drugom s o. j. u Zagrebu, te Središnjicom kotar
skih pripomoćnih zaklada u Sarajevu s njezinim
kotarskim pripomoćnim zakladama:
2. Agrarije, centralne njem ačke nabavne i prodajne
zadruge r. z. s o. j. u Osieku;
3. Zajednice za m ljekarstvo s njezinom poslovnom
središnjicom;
4. Zajednice za promet stokom i stočnim proizvo
dim a s njezinom poslovnom središnjicom;
5. Zajednice za perad i divljač.
Zam jena pojedinih proizvoda vrši se putem one od
navedenih ustanova, u čiji djelokrug ovi proizvodi
spadaju.
Agraria, njem ačka centralna nabavna i prodajna za
druga r. z. s o. j. u Osieku, dužna je za provedbu za
— 166 —
mjene dobara, na području svakog kotara, gdje kao

ovlaštena nakupna ustanova vrši izključivi odkup po
ljodjelskih proizvoda, koji su pod monopolnom
razpoložbom, ustrojiti poslovnicu, koja po svom za
datku odgovara područnim gospodarskim postajam a
Državne poslovne središnjice za zemaljske proizvode u
Zagrebu.
Zajednice vršit će zam jenu s pomoću svog vlastitog
stručnog osoblja, a prem a sporazumu s ustanovama iz
točke 1. i 2., koji je sporazum odobren po M inistarstvu
seljačkog gospodarstva i prehrane — Glavnom ravna
teljstvu za prehranu.
§ 8.
Glavno ravnateljstvo za prehranu vrši zam jenu dobara
s pojedinim proizvoditeljima i mimo propisa § 6., kad
to nade potrebnim.
§ 9.
Glavno ravnateljstvo za prehranu stavit će za pojedina
upravna područja na razpolaganje ovlaštenim nakup
nim ustanovam a sve razpoložive količine monopolskih,
obrtnih i veleobrtnili proizvoda za provedbu zamjene
dobara. Pritom će se uzim ati u obzir razpoložive koli
čine monopolskih, obrtnih i veleobrtnih proizvoda, po
trebe pojedinih područja na tim proizvodima, proiz
vodna snaga pojedinog upravnog područja, te konačno
podatci o predanim zaokruženim količinama poljodjel
skih proizvoda pod monopolnom razpoložbom države.
— 167 —
Područne gospodarske poslaje Državne poslovne sre

dišnjice za zemaljske proizvode, odnosno poslovnice
Agrarije, njem ačke centralne nabavne i prodajne za
druge r. z. s o. j., obaviestit će i sa svoje strane n ad
ležne kotarske oblasti odnosno občinska poglavarstva
o količinam a i vrstam a proizvoda, koje su za ta
upravna područja određene.
§ 10.
Ovlaštene nakupne ustanove vršit će razdiobu do-
dieljenih im monopolskih, obrtnih i veleobrtnih pro
izvoda neposredno odnosno posredno putem pravnih
ili naravnih osoba, koje u tu svrhu ovlasti Ministarstvo
seljačkog gospodarstva i prehrane — Glavno ravnatelj
stvo za prehranu.
Proizvoditeljima će se izdavati monopolski, obrtni i
veleobrtni proizvodi pri zamjeni dobara samo na te
m elju zasebnih robnih doznaka i posebnih odrezaka,
koje izručuje proizvoditeljima ovlaštena nakupna usta
nova.
§ U-
Ovlaštene nakupne ustanove preuzim aju od Ravna
teljstva državnih monopola putem kotarskih velepro
daja monopolske proizvode postavno skladište velepro-
davača ili postavno vagon željeznička iztovarna postaja
u pravilu u sjedištu kotarske oblasti. Za prievoz, do
bavu i preuzim anje monopolskih proizvoda, kao i za
zaslužbinu od njih, vriede postojeći propisi.
Pravne ili naravne osobe, koje će u smislu propisa
§ 10. vršiti neposrednu razdiobu monopolskih proiz
— 168 —
voda, preuzim aju dodieljene količine tih proizvoda od

kotarskih veleprodaja po doznakama i u prisutnosti
predstavnika ovlaštene nakupne ustanove u skladištu
veleprodavača odnosno u vagonu na željezničkoj izto-
varnoj postaji u pravilu u sjedištu kotarske oblasti, te
od časa preuzim anja snose za preuzete količine m ono
polskih proizvoda d aljnju pogibelj. 0 preuzim anju
sastavlja se zapisnik, koji podpisuju zanim ane stranke.
Kod obrtnih i veleobrlnih proizvoda vriede za do
bavu, prievoz, preuzimanje, razdiobu i zaslužbinu po
stojeći propisi odnosno sklopljeni ugovori.
§ 12.
Radi provedbe zamjene dobara propisuju se n a j

m anje količine monopolskih proizvoda za redovitu po
trošnju, i to:
a) cigareta 4 komada dnevno po mužkarcu starijem
od 18 godina, odnosno odgovarajuća količina du
hana i cigaretnog papira,
b) šibica 1 kutija po svakom članu kućanstva m je
sečno,
c) soli 200 gram a mjesečno po svakom članu kućan
stva.
Veće količine navedenih monopolskih proizvoda za
redovitu potrošnju ne sm iju se dodieljivati bez spora
zuma s Ministarstvom seljačkog gospodarstva i pre
hrane — Glavnim ravnateljstvom za prehranu.
Ravnateljstvo državnih monopola dužno je uvesti u
sporazumu s Ministarstvom seljačkog gospodarstva i
prehrane — Glavnim ravnateljstvom za prehranu
sustav odrezaka i za one monopolske proizvode, za koje
— 169 —
takav još ne postoji. Na tem elju takvih odrezaka dielit

će se u stavci prvoj navedeni najm anji obroci mono
polskih proizvoda za potrošače.
Izdavanje svih odrezaka za monopolske proizvode
potrošačima za njihovu redovitu potrošnju vršit će se
po sustavu, koji suglasno utvrde Ravnateljstvo državnih
monopola i Ministarstvo seljačkog gospodarstva i pre-
'h ran e — Glavno ravnateljstvo za prehranu.
§ 13.
Nijedan proizvoditelj, a niti koji član njegova k u
ćanstva, ne može prim iti potrošačke odrezke za nabavu
monopolskih i svih ostalih proizvoda, za koje postoji
takav sustav razpodjelbe, ako se ne dokaže, da je
prem a postojećim propisima udovoljio svojoj dužnosti
predaje zaokruženih količina poljodjelskih proizvoda
pod monopolnom razpoložbom države. Radi toga mogu
se izdavati potrošački odrezci potrošačima jedino uz
potvrdu ovlaštenh nakupnih ustanova, da u kućanstvu
potrošača nem a proizvoditelja, odnosno ako ga imade,
da je u cielosti udovoljio svojoj dužnosti predaje za
okruženih količina-poljodjelskih proizvoda pod mono
polnom razpoložbom države.
Ovlaštene nakupne ustanove izdaju potvrde, navedene
u prvoj stavci, u dva istovjetna prim jerka, od kojih
jedan ostaje kod oblasti, koja izdaje odrezke, a drugi
se predaje potrošaču, da se njim e može u svakom slu
čaju valjano izkazati pri nabavi napried navedenih
proizvoda.
Potvrde ovlaštenih nakupnih ustanova im aju valja
nost za jednu godinu, i to od 1. kolovoza do 31. srpnja
sliedeće godine.
— 170 —
U gradovima dužna je ovlaštena nakupna ustanova

pravodobno dostaviti oblasti, koja dieli potrošačke od
rezke popis proizvoditelja i osoba, kojim a se ne sm iju
uručiti potrošački odrezci, ako nem aju potvrdu ovla
štene nakupne ustanove prem a prvoj stavci.
Iznimke za pojedine gradove, odnosno za pojedina
upravna područja, dozvoljava Ministarstvo seljačkog
gospodarstva i prehrane — Glavno ravnateljstvo za
prehranu.
§ 14.
N ajm anje količine monopolskih proizvoda za redo

vitu potrošnju dielit će iste pravne odnosno naravne
osobe, koje su to do dana zadobivan ja pravne moći ove
naredbe vršile, a to izključivo na tem elju odrezaka
i uz predočenje potvrde ovlaštene nakupne ustanove
(§ 15 .).
Bez navedene potvrde nakupne ustanove ne sm iju se
izručiti monopolski proizvodi nijednom potrošaču.
Izuzimaju se potrošači u gradovima i na području, za
koje je dozvoljena iznimka u smislu posljednje stavke
§ 13.
§ 15.
Odrezci, koje izda Ravnateljstvo državnih monopola

za podizanje monopolskih proizvoda, vriede jedino na
onom upravnom području za koje glase.
Najm anji utvrđeni obroci monopolskih proizvoda za
redovitu potrošnju sm iju se izdavati unapried samo za
mjesec dana.
— 171 —
§ 16.
Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine te M inistar
stvo državne riznice — Ravnateljstvo državnih mono
pola izdat će svako u vlastitom djelokrugu potrebne
ovlasti za vršenje svih poslova, koji su ovom naredbom
naloženi ovlaštenim nakupnim ustanovam a i njihovim
komisionarima.
§17.
Glavno ravnateljstvo za prehranu povjerava prem a
potrebi pri provedbi zamjene dobara pojedine zadatke
i dužnosti gospodarskim ustanovama, oblastima te ob
skrbnim odborima, označujući im podjedno njihov dje
lokrug rada te povjerene im zadatke i dužnosti.
Gospodarske ustanove, oblasti i obskrbni odbori mo
raju se prim iti povjerenih im zadataka i dužnosti.
§ 18.
Vrhovni nadzor nad cjelokupnim poslovanjem ovla
štenih nakupnih ustanova, obskrbnih odbora i svih
pravnih odnosno naravnih osoba, koje neposredno vrše
razdiobu monopolskih, obrtnih i veleobrtnih proizvoda
ili koje vrše druge zadatke i dužnosti pri provedbi za
m jene dobara, vrši Ministarstvo seljačkog gospodarstva
i prehrane — Glavno ravnateljstvo za prehranu.
Prava i dužnosti Ravnateljstva državnih monopola i
njegovih djelatnika, koja im pristoje po postojećim
propisima, ostaju netaknuta na snazi.
§ 19-
Glavno ravnateljstvo za prehranu propisat će napose
područja, na kojim a će se pristupiti vršenju zamjene
— 172 —
dobara, vrieme, kad će se s kojim monopolskim, obrt

nim i veleobrtnim proizvodima vršiti zam jena dobara,
potanje uvjete i om jer zamjene dobara, surađivanje
gospodarskih ustanova, oblasti i obskrbnih odbora pri
zamjeni dobara, oblik ovom naredbom predviđenih
robnih doznaka, oblik naručbenica, vođenje očevidnosti,
sastavljanje zapisnika o preuzim anju monopolskih,
obrtnih i veleobrtnih proizvoda, te količine tih proiz
voda, koje će se davati u zamjenu.
Ministarstvo seljačkog gospodarstva i- prehrane —
Glavno ravnateljstvo za prehranu propisat će pravnim
i naravnim osobama, koje vrše neposrednu dodjelu
monopolskih, obrtnih i veleobrtnih proizvoda pri za
m jeni dobara:
dužnost prijave svih vlastitih zaliha takvih proizvoda
u času započinjanja rada na zamjeni dobara,
vođenje posebnih knjiga i posebne očevidnosti o
prim ljenim i izdanim količinama takvih proizvoda u
svrhu zamjene dobara,
dužnost davanja sigurnosti i jam stva te njihov oblik
i visinu,
obračunavanje odnosno opravdanje izdanih količina
monopolskih, obrtnih i veleobrtnih proizvoda, kao i
sve dužnosti, koje su potrebne za vršenje točnog n ad
zora nad zamjenom dobara i za vršenje izpravne n je
zine provedbe.
§ 20.
Pravne i naravne osobe, koje budu ovlaštene na ne
posrednu dodjelu monopolskih, obrtnih i veleobrtnih
proizvoda pri zamjeni dobara, dužne su vlastite zalihe
tih proizvoda, koje su prem a propisu stavke druge §
19. prijavile, upotriebiti izključivo u svrhu zamjene
dobara.
— 173 —
1
§ 21.
Prekršitelji ove naredbe kaznit će se prem a postoje
ćim propisima.
Pravnim i naravnim osobama, koje su vršeći raz
diobu monopolskih, obrtnih i veleobrtnih proizvoda
prekršile propise, izdane radi provedbe zamjene dobara,
oduzet će nadležne oblasti na stanovito vrieme ili za-
uviek ovlast, obrtnicu odnosno dozvolu rada za poslo
vanje s monopolskim, obrtnim i veleobrtnim proizvo
dima.
§ 22 .

M inistar
seljačkog gospodarstva i p reh ra n e:
Dr. Stjepan H efer, v. r.

M inistar obrta, v eleobrta i trgovine:

M inistarstvo šum arstva i ru d arstv a:

Prof. dr. ing. Josip Balen v. r.
(Broj: 3009-D.V.-1943)
* N arodne novine od 13. prosinca 1943., bro j 284.
— 174 —
PRO PISNIK
Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane
od 1. prosinca 1943 broj 60926-43 o provedbi odkupa
poljodjelskih proizvoda pod monopolnom razpo-
ložbom države i drugih prehranbenih sredstava
putem zamjene dobara
Na tem elju § 19. naredbe M inistarstva seljačkog go

spodarstva i prehrane, M inistarstva državne riznice,
M inistarstva obrta, veleobrta i trgovine, te Ministarstva
šum arstva i rudarstva od 26. studenoga 1943. broj
60040-43 o odkupu poljodjelskih proizvoda pod mono
polnom razpoložbom države i drugih prehranbenih
sredstava putem zamjene dobara izdajem sliedeći pro-
pisnik:
§ !■
Radi provedbe odkupa poljodjelskih proizvoda pod
monopolnom razpoložbom države i drugih prehranbe
nih sredstava putem zamjene dobara stavlja M inistar
stvo seljačkog gospodarstva i prehrane predhodno na
razpolaganje od monopolskih proizvoda: cigarete, ci
gare, cigaretni papir, duhan, žigice, sol i osim toga
slador.
§2.
Pri zam jeni dobara temelj su obračuna oblastno
utvrđene ciene poljodjelskih proizvoda pod monopol
nom razpoložbom države i drugih prehranbenih sred
stava, te oblastno utvrđene ciene monopolskih, obrtnih
i veleobrtnih proizvoda.
— ,175 -
'
Na tom tem elju prim it će proizvoditelji u zamjenu

dobara:
1. za svakih 100 kg bielih žitarica ili kukuruza u
zrnu,
2. za svakih 50 kg graha ili graška »Viktoria«,
3. za svakih 400 kg krum pira,
4. za svakih 100 lit. predanog punomastnog mlieka,
5. za svakih 6 kg maslaca ili punomastnog sira,
6. za svakih 5 kg masla,
7. za svakih 4 kg čiste svinjske masti,
ili 200 komada cigareta odnosno odgovarajuću koli
činu duhana i cigaretnog papira, te 4 kutije žigica u
jednom i u drugom slučaju
ili 5 kg soli
ili 100 komada cigareta, odnosno odgovarajuću koli
činu duhana i cigaretnog papira, 2 kutije žigica i 2.5
kg soli
ili 2 kg sladora.
Propisani om jer zamjene prim jenjuje se u pravilu
pri količinama do 1.000 kg bielih žitarica i kukuruza,
do 500 kg graha, do 500 kg graška »Viktoria«, do 4.000
kg krum pira, te do razm jerno odgovarajućih količina
ostalih prehranbenih sredstava, tako, da se kod poljo
djelskih proizvoda pod monopolnom razpoložbom d r
žave m ora najm anje 2/3 ponuđene količine sastojati
od bielih žitarica i kukuruza.
Nakupne ustanove mogu unutar navedenih omjera
zamjene i razpoloživih količina vršiti kom binacije mo
nopolskih proizvoda i sladora, uzim ajući u obzir i želje
proizvodi tel ja.
— 176 —
p r" .
jpr---------
§3.
Kod količina iznad 1.000 kg žitarica, odnosno raz
m jerno odgovarajućih količina ostalih poljodjelskih
proizvoda pod monopolnom razpoložbom države i osta
lih prehranbenih sredstava, vrše ovlaštene nakupne
ustanove zam jenu dobara po sporazumu s proizvodi-
teljim a, postupajući pomnjivo kao u vlastitoj stvari.
§4.
Pri zamjeni dobara upotriebil će slador prvenstveno
kao zam jena za svinjsku m ast s tim ograničenjem, da
se jednom proizvoditelju može dati u pravilu najviše
50 kg sladora.
Kod zamjene svinjske masti za veće količine sladora
potrebno je predhodno odobrenje Ministarstva seljačkog
gospodarstva i prehrane — Glavnog ravnateljstva za
prehranu.
§ 5.
Kad se pri zamjeni dobara radi o soli, m oraju se
uvažiti i potrebe proizvoditelja na stočnoj soli, te se
u granicam a razpoloživih količina mora uz sol za
ljudsku hranu dodieliti i denaturirana sol za stoku.
§ 6.
Zam jena m lieka i mliečnih prerađevina provodit će
se na području, gdje je Zajednica za m ljekarstvo orga
nizirala sabiranje m lieka i mliečnih prerađevina.
§ 7.
Proizvoditelji, bili oni pojedinci, skupine proizvodi
telja, zadruge ili ustanove, kada daju u zam jenu do
bara količine poljodjelskih proizvoda pod monopolnom
razpoložbom države u težini od 10.000 kg i više, pod-
— 177 —
niet će svoj priedlog uz naznaku odkupnih uvjeta pu

tem područne nadležne nakupne ustanove M inistarstvu
seljačkog gospodarstva i prehrane — Glavnom ravna
teljstvu za prehranu, koje o ponudi odlučuje.
§ 8.
Tovljene svinje prim aju se u zam jenu dobara u
om jeru 1 kg žive vage prem a 8 kg kukuruza.
Za svaki komad goveda:
iznad 350 kg žive vage prim it će proizvodi tel j u za
m jeni dobara kožu i podplate za jedan par cipela.
iznad 500 kg žive vage kožu i podplate za jedan par
cipela i još jedan par podplata.
Za svaki komad goveda izpod 350 kg žive vage p ri
m it će proizvoditelji količinu kože i podplata u koli
čini prem a om jeru propisanom za govedo iznad 350 kg.
Povrh toga prim it će proizvoditelj za svakih zapo
četih 50 kg žive vage goveda, koje je dao u zam jenu
dobara, još pol kg soli i 20 kom ada cigareta.
§ 9.
Osobe, koje kolju tovljene svinje za svoje kućne i
gospodarske potrebe, mogu dobiti po kom adu tovljene
svinje iznad 135 kg žive vage 5 kg soli po propisanoj
cieni uz uvjet, da predaju još jedan kg m asti uz koli
činu masti, propisanu naredbom od 11. ru jn a 1943. broj
2984/43 o klanju svinja za vlastite kućne potrebe.
§ 10.
Ovlaštene nakupne ustanove izvršit će prvenstveno
zam jenu dobara za već predani višak prem a § 10. n a
redbe M inistarstva narodnog gospodarstva od 30. lipnja
— 178 - -
1943. broj 28000/1943 o odkupu i o odkupnim cienama

žitarica, kukuruza, m ahunastih plodova i krum pira od
žetve odnosno berbe u godini 1943. s onim proizvodite-
ljim a, koji su do zadobivanja pravne moći naredbe
M inistarstva seljačkog gospodarstva i prehrane od 26.
studenoga 1943. broj 60040-1913 udovoljili svojoj
dužnosti predaje dužnih zaokruženih količina poljo
djelskih proizvoda pod monopolnom razpoložbom d r
žave i predali takav višak.
§ 11.
Ovaj propisnik zadobiva pravnu moć dan iza progla

M inistar
seljačkog gospodarstva i p reh ran e:
Dr Stjepan Hefer, v. r.
,Broj: 3008-D.V.-1943)
* N arodne novine od 13. prosinca 1943., broj 284.
— 179 —
Gì. carinarnica — promjena stopa sklađištnine
NAREDBA
Ministarstva državne riznice od 8. prosinca 1943.
br. 16350-1943 o promjeni stopa sklađištnine na
području Glavne carinarnice u Zagrebu
Na temelju § 17. zakona o obćoj carinskoj tarifi od

19. lipnja 1925. (Službene novine br. 136-XXVIII od
20. lipnja 1925.) sa svim njegovim kasnijim prom je
nam a i nadopunam a propisujem ovu naredbu:
§ 1.
Nakon što je uvozna roba slobodno ležala u carin
skim sladištim a Glavne carinarnice u Zagrebu, ubirat
će se za svakih 100 kg ukupne (brutto) težine:
1. za prva tri naplatna dana Kn 1.— za svaki dan
ležanja;
2. za daljnja tri dana Kn 8.— za svaki dan ležanja;
3. za daljnjih devet dana Kn 16.— za svaki dan
ležanja;
4. za daljnje ležanje Kn 32.— za svaki dan ležanja.
§2 .
Nakon što je uvozna roba slobodno ležala na carin
skim stovarištim a Glavne carinarnice u Zagrebu, ubi
rat će se za svakih 100 kg ukupne (brutto) težine:
1. za prva tri naplatna dana Kn 0.25 za svaki dan
ležanja;
— 180 —
Gl. carinarnica — promjena slopa skladištnine
2. za daljnja tri dana Kn 0.50 za svaki dan ležanja;

3. za daljnjih dev&t dana Kn 2.— za svaki dan
ležanja;
4. za daljnje ležanje Kn 4.— za svaki dan ležanja.
§ 3.
Više stope skladištnine ne prim jenjuju se unatrag
na protekle dane ležanja s nižim stopama skladištnine.
Za ustanovljenje visine stope uzima se u obzir čitavo
vrieme ležanja osim prva tri slobodna dana.
Dan iztovara ne računa se u rok ležanja.
Nedjelje i blagdani, ako se u te dane vrši uredovanje
u carinskim skladištim a i na carinskim stovarištima,
sm atraju se običnim danima.
§ 4.
Stope skladištnine povećavaju se za 100%, ako je
roba, koja leži, lako zapaljiva i razprsna.
§ 5.
Ova naredba zadobiva pravnu moć sedmi dan iza
proglašenja u Narodnim novinama,* te će se po njezi
nim propisim a ubirati skladištnina n a svu robu, koja
se tog dana bude nalazila u carinskim skladištima ili
na carinskim stovarištim a Glavne carinarnice u
Zagrebu, i tog dana prestaje vriediti naredba Mini
starstva državne riznice od 31. kolovoza 1943. broj
12055—1943.
(Broj: 3038-D.V.-1943)
— 181 —
M aksim iranje kam ata — prom jena pravilnika
NAREDBA
Ministarstva državne riznice od 1. prosinca 1943.
br. 30.085-43 kojom se na temelju čl. 9. uredbe od
3. kolovoza 1934. II. br. 27908-K o maksimiranju
kamata (Službene novine od 14. kolovoza 1934. br.
186) savezno s propisom § 22. zakonske odredbe
od 9. listopada 1942. broj CCLXXVIII-2402-Z-1942
o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske, a u
sporazumu s ministrom obrta, veleobrta i trgovine,
mienja pravilnik od 22. svibnja 1935. II. br. 18317-K
(Službene novine od 28. svibnja 1935. broj 122)
§ 1.
U čl. 1. pravilnika stavljaju se mjesto točke 1. i 2.
ove točke:
1. Kod mjeničnog eskonta posebna naknada za
m anipulaciju od V* % od m jenične svote kod roka do
90 dana, odnosno %% od m jenične svote kod dužeg
roka.
2. Kod navjera u tekućem računu
a) posebna naknada za evidenciju i kontrolu od
V2 % četvrtgodišnje od najvećeg dugovnog salda u do
tičnom četvrtgodištu, i
b) posebna naknada za držanje gotovine u pripremi
od Vi.% 0 četvrtgodišnje od iznosa odobrene a neiz-
crpljene navjere, u koliko se ne zaračunavaju naknade
predvidene u točki 4.
— 182 —
Maksimiranje kamata — promjena pravilnika
3. Kod navjere, koja se ima upotriebiti za prigodni

posao, ako se ne zaračunavaju naknade predviđene u
točki 2., naknada za evidenciju i kontrolu od 2% od
iznosa odobrene navjere.
4. Kod navjera pokrivenih cediranim tražbinam a,
koje nisu mjenične, ili robom, posebna naknada za
evidenciju i kontrolu odnosno za m anipulaciju zalo
ženom robom od K.% četvrtgodišnje od iznosa cedira-
nih tražbina na dan četvrtgodišnjeg zaključka ili od
iznosa odobrene navjere.
Točka 3. pravilnika postaje točkom- 5.
§■2 .


(Broj: 2976-D.V.-1943)
— 183 —
Proizvodnja duhanskog sjemena
NAREDBA
broj 57254-H o količini duhanskog sjemena, koju
su gojitelji duhana dužni proizvesti u godini 1944.
Na tem elju § 1. st. 2. zakonske odredbe o proizvodnji

i odkupu duhanskog sjem ena u svrhu proizvodnje ulja
od 4. prosinca 1941. broj CDXLI-2131-Z-1941 izđajem
sliedeću naredbu:
§ 1.
Gojitelji duhana dužni su u godini 1944. proizvesti
dva gram a duhanskog sjem ena od svakog posađenog i
prim ljenog duhanskog struka i predati ga na odkup u
svrhu proizvodnje ulja.
§2.
(Broj: 2982-D.V.-1943)
— 184 —
- ~ ~
Bavnateljstvo drž. monopola — promjene z. odredbe
Z AK O N SK A ODREDBA
o promjeni zakonske odredbe od 12. prosinca 1941.
broj CDXL1X-2192-Z-1941 o Ravnateljstvu državnih
monopola Nezavisne Države Hrvatske
§ 1.
»Na čelu Ravnateljstva državnih monopola stoji
glavni ravnatelj, kojega kao i zam jenika mu imenuje
Poglavnik na priedlog m inistra državne riznice«.
§ 2.

P oglavnik N ezavisne D ržave H rvatske.

Broj: CCLXI-3051-D.V.-1943
0 N arodne novine od 17. prosinca 1943., b ro j 288.
— 185 —
Min. narodne prosvjete — ukidanje ravnatelj stava
ODREDBA
Na tem elju § 31. zakonske odredbe o državnoj vladi
Nezavisne Države Hrvatske od 9. listopada 1942. broj
CCLXXVIII-2402-Z-1942 izdajem ovu odredbu:
§ 1.
U M inistarstvu narodne prosvjete ukidaju se glavna
ravnateljstva za nastavu i za obće narodno prosvjetlji
vanje, koja su glavna ravnateljstva osnovana odredbom
od 20. listopada 1942. broj 34.868-11-706-1942.
§ 2.
Ova odredba zadobiva pravnu moć danom pragla-

Broj: 3088-D.V.-1943
0 N arodne novine od 17. prosinca 1943., b ro j 288.
— 186 —
Proizvodnja celuloze — osnivanje dion, družtva
ZAKONSKA ODREDBA
o osnivanju dioničarskog družtva za proizvodnju
celuloze, celuloznih prerađevina i nuzgrednih
proizvoda
§ 1.
Ovlašćuje se m inistar šum arstva i rudarstva, da u
ime Nezavisne Države Hrvatske kao utem eljitelja po
propisima trgovačkog zakona osnuje dioničko družtvo,
koje će se baviti osnivanjem i podizanjem tvornica
celuloze i celuloznih prerađevina i nuzgrednih proiz
voda.
§ 2.
Ime tvrdke im a glasiti: »CELULOZA povlaštene
tvornice celuloze, celuloznih prerađevina i nuzgradnih
proizvoda dioničko družtvo u Zagrebu«, ili skraćeno
»Celuloza d. d.«.
Sjedište tvrdke ima bili u Zagrebu.
Poduzeće im a izključivo pravo osnivanja i podizanja
tvornica celuloze i celuloznih prerađevina.
§ 3.
Dionička glavnica družtva iznosit će 750,000.000
Kuna podieljenih na 750.000 dionica po 1.000 Kuna
imenite vriednosti. Od ove dioničke glavnice predhodno
će se upisati i uplatiti 200,000.000 Kuna i izdati 200.000
— 187 —
dionica. O daljnjoj uplati dioničke glavnice zaključit

će ravnateljstvo druživa. Ovaj zaključak ravnateljstva
vriedi, ako ga odobri m inistar šum arstva i rudarstva
uz suglasnost m inistra državne riznice.
Nakon podpune uplate glavnice, predviđene u p re d
njoj stavci, daljnje povišenje dioničke glavnice može
se izvršiti zaključkom glavne skupštine po odobrenju
m inistra šum arstva i rudarstva i uz suglasnost m inistra
državne riznice.
Dionice im aju glasiti na ime i mogu se prenositi
samo s odobrenjem m inistra za obrt, veleobrt i trgovinu
uz suglasnost m inistra državne riznice i m inistra šu
m arstva i rudarstva.
Kod svake prodaje dionica Nezavisna Država H rvat
ska im a prvenstveno pravo odkupa.
§ 4.
Pretežnu većinu dioničke glavnice upisuje i upla
ćuje Nezavisna Država H rvatska po m inistru šum arstva
i rudarstva, a ostatak dioničke glavnice mogu uz
odobrenje tog m inistra upisati i uplatiti: hrvatske se
ljačke zadruge; javnopravne ustanove; poduzeća, k o
jim a su vlastnici državljani Nezavisne Države Hrvatske
i posebnici, državljani Nezavisne Države Hrvatske.
§ 5.
Osnivajuća glavna skupština družtva vlastna je iz
nimno od propisa § 155. trgovačkog zakona donositi
punovažne zaključke bez obzira na broj prisutnih pod
pisnika, ako na skupštini bude zastupana barem jedna
trećina upisane tem eljne glavnice.
— 188 —
§ 6-
Pravila družtva odobrava m inistar za obrt, veleobrt
i trgovinu uz predhodnu dobivenu suglasnost m inistra
šum arstva i rudarstva i m inistra državne riznice.
§ 7-
Družtvo ne podpada pod nadzor Računskog dvora.
§ 8.
U pogledu izkoriščivanja drvnih količina vrši teh
nički i gospodarski nadzor nad radom družtva m inistar
šumarstva i rudarstva, koji ujedno u sporazumu s m i
nistrom obrta, veleobrta i trgovine, a na priedlog rav
nateljstva družtva, određuje mjesto, obseg' i način rada
družtvenih tvornica.
§ 9-
Ovo se dioničko družtvo oslobađa svih sadašnjih i
budućih poreza, prireza, pristojbi, biljegovine i ostalih
daća državnih i samoupravnih pod bilo kojim nazivom,
koji proiztječu iz njegova osnivanja i poslovanja.
Družtvo se za uvoz tvorničkog uređaja i svih drugih
predmeta, potrebnih za osnivanje i poslovanje tvor
nice celuloze, ukoliko se ovi ne proizvode u zemlji, a
služe za svrhu proizvodnje, preradbe ili prievoza, oslo
bađa od plaćanja carina, sporednih carinskih daća, te
svih ostalih državnih i samoupravnih daća bilo koje
vrste.
Ove povlastice vriede do uključivo 31. prosinca 1949.
§ 10.
Pri zaključivanju poslova s državom dioničko družtvo
ne polaže ni jam čevine ni osiguranja, propisanog zako
nom o državnom računovodstvu.
— 189 —
§ H-
Dozvole, koje se u smislu obrtnog zakona im aju iz
dati za osnivanje dioničkog družtva, za podizanje tvor
nica i postavljanje uređaja, izdat će m inistar za obrt,
veleobrt i trgovinu uz suglasnost m inistra šum arstva i
rudarstva.
§ 12.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se m ini
stru šum arstva i rudarstva, m inistru za obrt, veleobrt
i trgovinu i m inistru državne riznice svakome u n je
govu djelokrugu.
§ 13.

Broj: CCLX V11-3080- D .V. -1943

čuvar državnog pecala:
— 190 —
Pripadnosti pričuvnih častnika i dočastnika
ZA K O N SK A OD RED BA
o berivima i o ostalim pripadnostima pričuvnih
častnika i pričuvnih dočastnika oružanih snaga
§ 1.
Pričuvnim časlnicima i pričuvnim dočastnicima oru
žanih snaga priznaju se za vrieme, dok se nalaze na
oružnoj vježbi ili u izvanrednoj djelatnoj službi, jed
naka prava u pogledu beriva i ostalih pripadnosti kao
i djelatnim častnicima i dulje službujućim dočastni
cima oružanih snaga odgovarajućeg čina. Ovo vriedi
i za obitelji pričuvnih častnika i pričuvnih dočastnika
oružanih snaga, dok se ovi nalaze n a, oružnoj vježbi
ili u izvanrednoj službi.
§ 2.
U pogledu beriva pripada državnim i samoupravnim
službenicima izninmo od propisa § 1. za vrieme, dok
se nalaze na oružnoj vježbi ili u izvanrednoj djelatnoj
službi oružanih snaga, razlika do visine beriva njihova
čina u oružanim snagama, ukoliko su ova beriva veća
od onih, što ih prim aju kao državni odnosno samo
upravni službenici. Ova se razlika izplačuje n a teret
proračunskih navjera M inistarstva oružanih snaga.
§ 3.
Kao stalno posadno m jesta pričuvnih častnika i pri
čuvnih dočastnika oružanih snaga za vrieme, dok se
nalaze na oružnoj vježbi odnosno u izvanrednoj djelat
noj službi, sm atra se mjesto njihova stalnog prebiva-
— 191 —
Pripadnosti pričuvnih častnika i dočastnika
lišla prije nastupa na oružnu vježbu odnosno izvan

rednu djelatnu službu, ako su oženjeni, a ako nisu ože
njeni, sm atra se mjesto njihove udjelbe posadnim m je
stom.
§ 4.

Broj: CCLXVIII-2S99-D.V.-1943.
D ržavni prab ilježn jk —

— 192 —
Bolnički troškovi i pristojbe
NAREDBA*
Ministatrstva zdravstva i udružbe od 27. studenoga
1943. broj 54206-R-Z-1943 o bolničkim troškovima
u državnim, gradskim ili občinskim i privatnim
bolnicama s pravom javnosti kao i u državnim
lječilištima te o pristojbama u bolničkim
i lječilištnim ambulantama
Na tem elju § 4. zakonske odredbe o bolnicama od

29. svibnja 1943. broj CXIII-1360-D.V.-1943 o bolni
cama (Narodne novine od 2. lipnja 1943. broj 125) iz
dajem u sporazumu s m inistrom državne riznice ovu
naredbu:
Pristojbe za obskrbljivanje i liečenje
Za obskrbljivanje i liečenje bolestnika ubiru bolnice

i lječilišta obskrbninu, koja iznosi dnevno:
1. u obćim javnim bolnicama, osim na odjelu za du
ševne i živčane bolesti kod državnih bolnica u Pakracu
i Sarajevu:
* P o izpravku u N arodnim novinam a od 18. prosinca 1943.

b ro j 289.
Dfž. Hrv. - Z a to n i sr. 3 9 7 ___ i QQ

a) u III. obskrbnom razredu 200 Kuna;

b) u II. obskrbnom razredu 350 Kuna;
c) u I. obskrbnom razredu 500 Kuna.
2. u bolnicama za duševne i živčane bolesti i na
odjelu za duševne i živčane bolesti kod državnih bol
nica u Pakracu i Sarajevu.
a) u III. obskrbnom razredu 150 Kuna;
b) u II. obskrbnom razredu 300 Kuna;
c) u I. obskrbnom razredu 450 Kuna.
3. u državnim lječilištim a za plućne bolesti na
Brestovcu, Irižkom Viencu i u Novom Marofu po je
dinstvenom razredu 350 Kuna.
4. u državnom lječilištu za tuberkulozu kostiju u
Kraljevici i Hrvatskoj Kamenici po jedinstvenom
razredu 300 Kuna.
5. u državnom dječjem lječilištu u Strm cu-Šum et-
lici i Lipiku po jedinstvenom razredu 250 Kuna.
Nuzpristojbe !
§ 2.
1. Povrh obskrbnine (§ 1.) zaračunavaju se svim
bolestnicima n a liečenju u bolnicama i lječilištim a još
i ove pristojbe:
a) za pretok (transfuziju) krvi prem a posebnom
cjeniku;
b) za sadrene zavoje i modele prem a cienama pro
pisanim u § 13.;
— 194 _
c) za rentgentske snimke i kontrastna sredstva, po

trebna kod rentgeniziranja, prem a nabavnoj cieni
filma, potrošenog m edikamenta i tvoriva;
d) za ortopedska pomagala (proteze, štake, steznici,
uložci, i t. d.), očale protiv svjetla, trahealne kanile i
zubotehnički m aterial prem a nabavnoj cieni;
e) za terapiju rentgenom prem a cienama propisa
nim u § 13.;
f) za fizikalnu terapiju u bolnicama, u kojim a po
stoji zavod za fizikalnu terapiju, prem a cienama pro
pisanim u § 13.;
2. Osim nuzpristojbi, navedenih u točki 1., u bolni
cama se zaračunavaju bolestnicima, koji se lieče u
I. i II. obskrbom razredu, još i ove nuzpristojbe:
a) za uporabu operacione dvorane 600 Kuna;
b) specialni liekovi po nabavnoj cieni.
3. Nuzpristojbe prem a ovoj točki ne zaračunavaju
se bolestnicima, koji se lieče na teret države i usta-,
nova za zdravstveno osiguranje državnih nam ješte
nika.
§ 3.
Ukupne troškove za najnuždnije stvari i izdatke
plaćaju osobe i ustanove, koje su dužne podm iriti ob-
skrbninu.
Dopremni i odpremni troškovi

§ 4.
Najnuždnije troškove dopreme i odpreme siromašnih
bolestnika u bolnicu ili iz bolnice dužni su platiti oni,
koji su obvezani platiti bolnički trošak.
— 195 —
Zaračunavanje obskrbnine
§ 5.
Obskrbnina se zaračunava i za dan prim itka i za
dan odpusta bolestnika iz bolnice.
Od toga se izuzimaju:
a) vojnici, upućeni u bolnicu izravno iz svojih je
dinica. Za njih se ne zaračunava dan prim itka u bol
nicu, ali se zaračunava dan odpusta. Ovaj se izuzetak
ne odnosi na vojnike, upućene u bolnicu s dopusta;
b) bolestnici, koji se prem ještaju iz jedne bolnice u
drugu. Za n jih se zaračunava dan odpusta u onoj bol
nici u koju se prem ještaju;
c) za p ratnju uz dojenčad i uz m alu djecu do tri
godine, ako se pratnja ne lieči, zaračunavaju se bol
nički troškovi samo za jednu osobu;
d) za m ajke bolestnice s dojenčetom zaračunavaju
se bolnički troškovi samo za majke.
Pogodnosti pri platežu obskrbnine
§ 6.
A. Plaćanje obskrbnine u III. obskrbnom razredu
obćih javnih bolnica osim na odjelu za duševne bolesti
kod državnih bolnica u Pakracu i Sarajevu:
1. Porezovnici s godišnjim izravnim porezom do
uključivo 200 Kuna ne plaćaju sami nikakav bolnički
trošak.
2. Porezovnici s godišnjim izravnim porezom od 201
do uključivo K una 250 i s najm anje sedam članova
— 196 —
obitelji ne plaćaju sami nikakav bolnički trošak; oni

s najm anje četiri člana obitelji plaćaju u ime obskrb-
nine 100 Kuna dnevno; oni s m anje od 4 člana obitelji
plaćaju čitavu obskrbninu.
do uključivo 300 Kuna i s najm anje 10 članova obitelji
ne plaćaju sami nikakav bolnički trošak; oni s n a j
m anje sedam članova obitelji plaćaju u ime obskrb-
nine 100 Kuna dnevno; oni s najm anje četiri člana
obitelji plaćaju u ime obskrbnine 150 Kuna dnevno, a
oni s m anje od četiri člana obitelji plaćaju čitavu ob
skrbninu.
do uključivo 350 Kuna i s najm anje petnaest članova
s najm anje deset članova obitelji plaćaju u ime ob
skrbnine 100 Kuna dnevno; oni s najm anje sedam čla
nova obitelji plaćaju u ime obskrbnine 150 Kuna
dnevno, a porezovnici s m anje od sedam članova obi
telji plaćaju čitavu obskrbninu.
B. Plaćanje obskrbnine u III. obskrbnom razredu
u bolnici za duševne bolesti i na odjelu za duševne bo
lesti kod državnih bolnica u Pakracu i Sarajevu:
1. Porezovnici s godišnjim izravnim porezom do
uključivo 400 Kuna ne plaćaju sami nikakav bolnički
trošak;
do uključivo 600 Kuna i s najm anje sedam članova
š najm anje četiri člana obitelji plaćaju u ime obskrb
nine 80 Kuna dnevno, a oni s m anje od četiri člana
obitelji plaćaju čitavu obskrbninu.
3. Porezovnici s godišnjim izravnim porezom od

601 do 800 Kuna i s najm anje deset članova obitelji ne
plaćaju sami nikakav bolnički trošak, oni s najm anje
sedam članova obitelji plaćaju u ime obskrbnine 80
Kuna dnevno, oni s najm anje četiri člana obitelji
plaćaju u ime obskrbnine 120 Kuna dnevno, a oni s
m anje od četiri člana obitelji plaćaju čitavu obskrb-
ninu.
do uključivo 1.000 Kuna i s najm anje petnaest članova
s najm anje deset članova obitelji plaćaju u ime ob
skrbnine 80 Kuna dnevno; oni s najm anje sedam čla
nova obitelji plaćaju u ime obskrbnine 120 Kuna
dnevno, a oni s m anje od sedam članova obitelji p la
ćaju čitavu obskrbninu.
5. Duševni bolestnici, koji se lieče u bolnicama od
dvie do pet godina, plaćaju za to vrieme polovicu ob
skrbnine. Drugu polovicu obskrbnine, kao i čitavu
obskrbninu za duševne bolestnike, liečene preko pet
godina, plaća Ministarstvo zdravstva i udružbe —
Glavno ravnateljstvo za zdravstvo.
C. Plaćanje obskrbnine u državnim lječilištima:
Pogodnosti za liečenje određuje Ministarstvo zdrav
stva i udružbe — Glavno ravnateljstvo za zdravstvo,
prem a imovnom stanju roditelja, posebno za svaki
slučaj.
§ 7.
U rok za odm jeru obskrbnine kod duševnih bolest-
nika računa se sve vrieme, koje je bolestnik proveo
na prom atranju ili na liečenju zbog duševne bolesti u
bilo kojoj javnoj bolnici ili u bolnici za duševne bo
lesti.
- 198 -
§&
Zadrugam a obitelji, koje su stvarno (potajno) podie-
ljene, te žive odieljeno i čine posebna kućanstva, po
rez će se računati prem a stvarnom uživanju imovine
ili dohodaka i prem a tome će se plaćati obskrbnina.
§ 9.
Pogodnostima navedenim u § 6., ne mogu se koristiti
osobe, koje plaćaju ili bi imale plaćati m akar i m anji
godišnji izravni porez, ako im aju kakvu drugu imovinu
ili prihode, n a koje nisu osobno zadužene porezom
(na pr. prihod od vriednostnih papira, od kam ata na
uloge od dioničke glavnice, od poduzeća ili prirada, za
koje nisu oporezovani).
§10.
Od plaćanja bolničkih troškova u bolnicama mogu

se djelomično ili posvema, bez obzira na visinu poreza,
koji plaćaju, osloboditi osobe postradale od elem entar
nih nepogoda ili od druge kakve štete, za koje osobe
prvomolbena upravna oblast, na tem elju provjerenih
podataka, donese obrazloženu odluku, da bi plaćanje
bolničkih troškova bitno ugrozilo priradni obstanak
njihov i njihove obitelji.
§ 11.
U pogledu podm irivanja obskrbnih troškova u bolni
cama u III. obskrbnom razredu i podm irivanja razlike
između snižene obskrbnine, koju plaćaju osobe, spo
— 199 —
m enute u § 6. pod A. i B., kao i u pogledu podm iri

vanja obskrbnine, propisane u § 1. toč. 1. i 2. za III.
obskrbni razred, vriede propisi §§ 5. i 6. zakonske od
redbe o bolnicama broj CXIII-1360-D.V.-1943 od 29.
svibnja 1943.
Dio obskrbnog troška, koji odpada n a osobe, spo
m enute u § 6., plaćaju bolestnici kod prim itka u bol
nicu ili kod odpusta iz bolnice, ili se taj dio troška
Utjeruje od n jih prem a § 9. zakonske odredbe o bol
nicama.
\ Am bulantno liečenje
§ 12.
Pravo na liečenje u bolničkim am bulantam a im aju:

siromašne osobe, kojih je troškove liečenja dužna sno
siti država; bolestnici, koji boluju od otvorene tuber
kuloze, trahoma,. veneričkih bolesti u infekcioznom
stadiju, ako u sjedištu bolnice nem a specialnog
dispanzera ili am bulante za liečenje ovih bolesti.
Ostali se mogu liečiti u bolničkim am bulantam a
u iznim nim i žurnim slučajevima, ako je potrebna
prva pomoć, ili ako u sjedištu bolnice nem a privatnog
liečnika specialista, ili ako ovaj nema mogućnosti za
liečenje stanovite bolesti, a nije potreban prim itak u
bolnicu.
Ovakvi bolestnici plaćaju u korist bolnice am bu
lantne pristojbe propisane u § 13.
— 200 —
Am bulantne pristojbe
§ 13.
A) Mali kiruržki zahvati
1. Incizicije i m an ji operativni zahvati (bez
t v o r i v a ) ................................................................ K una 100— 400
2. Steralna p u n k c i j a ........................................................ 100
3. P u n k cija lim fnih ž li e z d a .......................................... 100
4. P u n k cija slezene . . . . . . . . 200
5. L um balna p u n k cija ............................................ 100
6. P u n k cija pleure ........................................... „ 1 0 0
7. V enepunkcija .............................................„ 100
8. V e n e s e k c i j a ....................................................... ........ 150
9. Mali z a y o j .............................................................. „ 80—150
10. Srednji z a v o j ........................................................... 150—300
11. Veliki z a v o j ........................................................ ........ 300—500
12. M anji očni z a h v a t i .......................................„ 100
13. Veći očni z a h v a t i ............................................ ........ 200
14. E le k tr o liz a c ija .......................................................„ 80
15. C hloraethyl-anestezija ................................. ........ 100
16. N a r k o z a ............................................................ ... „ 400
B) Različiti zahvali
1. Cistoskopija, a) mala ........................... od Kuna 100

b)v e l i k a .............................................. 150
c) panendoskopija „ 200
2. Paljenje p a p i l o m a .......................................... „ 150
3. E le k tr o r e s e k c ij a ................................................. ........ 200
4. L i t o t r i p s i a .........................................................„ 300—-500
5. U r e t r o s k o p i j a .......................................................... . 100
6. Uretroskopija sp a lj e n j e m .........................................200
7. Paljenje polipa uretre, cerviksa it. d. . . „ 150
8. Paljenje polipa uretre s injekcijom . . . „ 200
9. Bužiranje uretre, jednjaka ilirektuma
a) p r v o .................................................... ..... , „ 80
b) p o n o v n o ......................................................... ........ 50
— 201 —
10. Ispiranje uretre (Janet). . . . . . Kuna 50

11. G y j o n .......................................................................... 50
12. Katetriziranje a) prvo ...................................... 50
b) ponovno „ 30
13. Vaginalno iz p ir a n j e ................................................... 50
14. Izpiranje u h a ................................................... ........ 50
15. Izpiranje ž e l u d c a .................................................... 100
16. Duodenalna s o n d a .................................................... 200
17. Izpitivanje v i d a .......................................................... . 150
18. K r i o t e r a p i j a ................................................................ . 80
19. J o n t o f o r e z a ................................................................ . 100
20. Echinantigen reakcija . I . . . . „ 100
21. Pirquet, M a n t o u x .................................................... 80
22. Ciepljenje ................................................................. 50
23. Pneumatorax a) prvi ........................................ 400
b) p o n o v n i .............................„ 300
C. Davanje injekcija
1. Podkožno ..................................................................Kuna 30
2. I n t r a m u s k u la r n o ......................................................... ........ 50
3. I n t r a v e n o z n o ......................................................... ....... „ 70
4. I n t r a lu m b a ln o ........................................................................ 100
5. S u b k o n ju k tiv a ln o ................................................................. 60
Davanje injekcija razumieva se bez lieka, a liek se zaračunava
po nabavnoj cieni.
D. Zubarski zahvati
1. Konzervativno liečenje zubi, plomba od amalgana

ili silikata .............................................................. Kuna 100
2. Liečenje k o r i e n a ................................................................... 150
3. Vađenje zuba ili koriena bez injekcije . . . „ 50
4. Vađenje zuba ili koriena s injekcijom . . „ 100
Ostali ortodontski radovi zaračunavaju se po dnevnim
tržnim cienama. . , i ;_
— 202 —
E. Metabolizam plinova
1. Bazalni m etabolizam a) p r v i ...................................Kuna 300
b) ponovni „ 150
2. O dređivanje p o tro šak a kisika i p rodukcije
ugljične kiseline a) prvo ..................................... „ 300
b) p o n o v n o .................................. „ 150
3. O dređivanje respiratornog kvocienta n akon raz
nih dieta .................................................................. ........ 300
4. O dređivanje volum ena d isan ja a) prvo . „ 100
b) ponovno . „ 80
5. O dređivanje vitalnog k ap aciteta d isan ja „ 100
6. O dređivanje plinova u k rv i (C 02,02,N2) „ 200
7. O dređivanje totalnog k ap aciteta kisika u krv i . . „ 100
8. O dređivanje preostalnog dušika u krv i (R. N.) . „ 100
F. Pretrage krvi
1. P od p u n a k rv n a slika (leukociti, eritrociti, diferen

cialna k rv n a slika, hem oglobin po Sahliju) . ,, 300
2. B rojenje leukocita, eritro c ita ilitrom bocita . „ 100
3. D iferencialna krvna s l i k a ............................................ 100
4. H aem oglobin (Sahli) ........................................... „ 60
5. Specifična težina ........................................................... 50
6. D iastaza a) k v a l i t a t i v n o ......................................... ....... 50
b) kvantitativ n o . . „ 100
7. V riem e k rv aren ja ili zg ru šan ja k r v i ................................ 30
8. O dpornost eritrocita ........................................... ....... 100
9. B rzina taloženja (S. E . ) ........................................... „ 60
10. O dređivanje krvne g r u p e ........................................... ........ 300
11. P retrag a k rv i na m a l a r i j u .................................... ........ 100
12. Z aostali dušik, m okraćevina . . . „ 150
13. M okraćna k i s e l i n a .........................................................„ 200
14. Šećer u k r v i .............................................. . . , „ 250
15. U stanovljenje krivulje šećera u krv i 300
16. I n d i k a n ........................................................... ....... , „ 150
17. B ilirubin a) k v a n t i t a t i v n o ................................................. 150
b) k v a l i t a t i v n o ................................................... 100
— 203 —
18. Kloridi, fosfati .................................................... K una 150

19. K alij, n a t r i j ..................................................................» 100
20. Željezo, m agnezij, j o d ................................................... . 200
21. A m ino-kiseline, m asti, l i p o i d i .................................... ....... I 50
22. P re fo rm iran i am o n iak .. . • • » 100
23. Aceton, a) k v a l i t a t i v n o ..............................................« ^0
b) k v a n t i t a t i v n o .................................................. . 80
24. F enol .......................................................................... »
25. Cholesterin, kreatin in , k r e a t i n ............................. ........ 100
26. M eulengracht reak cija .. . . . • „ 80
27. W eltm an-reakcija, T ak ata-A ra-reak cija . . . „ 100
28. Serološki pregled krv i (Bordet- W asserm an) . . „ 150
G. Pretrage mokraće
1. M ala p retrag a (boja,prozirnost, m iris, reak cija,
specifična težina, bjelančevina, šećer ialdehid) „ 100
2. Velika p retrag a (m ala p retrag a m okraće, urobilin,
bilirubin, aceton, acetoctena kiselina, indikan,
diazo i sedim ent) .................................................. » 200
3. B jelančevina, specifična težina ilireak cija . . „ 20
4. Šećer a) k v a l i t a t i v n o ................................................» 20
b) k vantitativ no ..................................... «■ 80
5. Z aostali dušik ili m o k r a ć e v i n a ..............................» 1°°
6. Aceton a) kvalitativno .................................................. . 20
b) k v a n ti ta t iv n o ...................................................... » 100
7. M okraćna k i s e l i n a ................................................. »
8. A cetoctena k i s e l i n a ...................................................80
9. B etaoksim aslačna k is e li n a ......................................... » 80
10. P re fo rm iran i am o n iak . . . . . . . „ 50
XI. M liečna k i s e l i n a ...................................................., 100
12. K loridi, f o s f a t i ................................................... ....... » 100
13. Sum porna k i s e l i n a ................................................. » 80
14. K reatin, k reatin in ................................................ >> 100
15. B ilirubin a) k v a l i t a t i v n o ........................................ » 20
b) k v a n t i t a t i v n o ................................................. 80
16. F enol ...................................................., . , » 80
17. U r o b i l i n o g e n .............................................................. » 80
J8. U r o b i l i n ....................................................................... » ^0
— 204 —
19. I n d i k a n .......................................................................... K una 40

20. D i a z o ................................................................. , •• •„ 40
21. V ollhardtov pokus dilucije i k oncetracije . . „ 200
22. H orm onalna analiza Aschein - Zondek po dnev
nim cienam a. <
H. Pretraga gastrointestinalnog trakta

1. P odpuna p retrag a želudčanog ili duodenalnog soka
(izgled, količina reak cija, određivanje taložnog
indeksa, slobodna i vezana solna kiselina, to taln i
aciditet, deficit solne kiseline, reak cija n a k rv i
m ikroskopski p r e g l e d ) ............................................ ........ 300
2. Slobodna i vezana solna kiselina . . . . „ 100
3. Deficit n a solnoj k i s e l i n i ............................. ........ „ 50
4. M liečna kiselina .......................................... ........ „ 50
5. H lapljive m astne kiseline .....................................„ 100
6. Žuč i krv ........................................................... , „ 50
7. L abferm ent a) k v a l i t a t i v n o ............................................ . 50
b) kvantitativ n o ...................................... 100
8. D i a s t a z a .................................................................................. 100
9. Pepsin, trip sin ........................................................... „ 100
I. Pretraga cerebrespinalnog likvora

1. B jelančevina ...................................................„ 60
2. F ibrin-globulin po N o n n e - A p e l tu ...................................... 60
3. G o l d s o l - r e a k c i j a ............................................................. „ 250
4. M astix-reakcija ...................................................„ 200
5. Šećer u l i k v o r u ............................................ . . „ 250
6. T akata-A ra .................................................... „ 100
J. Pregled izmeta
1. R e a k c i j a ..........................................................................„ 20
2. O kultna k r v ........................................................................... 50
3. D okazivanje f e r m e n a t a ..................................................... 50
4. Izparni o s t a t a k ........................................................... „ 50
— 205 —
5. C jelokupni d u š i k ........................................................... K una 100

6. Žučne boje ...................................................................„ 50
7. P retrag a na vrenje ..................................................... „ 100
K. Mikroskopski pregledi
1. N ativni p r e p a r a t ........................................................... ........ 60
2. O bojeni p rep ara t ................................................. „ 1 0 0
L. Sadreni zavoji
1. Steznik »Minerva« veliki ............................................ 1.500

2. Steznik »Minerva« m ali .................................................. . 500
3. Steznik veliki .................................................................. 1.500
4. Steznik m a l i ............................ ....... . . . . „ 1.000
5. Sadreni krevet veliki .................................................... . 1.500
6. Sadreni krevet m a l i ....................................................„ 1.000
7. Sadreni zavoj za ram en i zglob veliki . . . „ 800
8. S adreni zavoj za ram eni zglob m ali . . . . „ 600
9. S adreni zavoj za la k a t veliki ..................................... 500
10. Sadreni zavoj za la k a t m a l i ........................................... . 300
11. Sadreni zavoj za ru čn i zglob veliki . 300
12. S adreni zavoj za ru čn i zglob m ali . „ 200
13. T u to r za sak raln i zglob v e l i k i ................................................ 800
14. T u to r za sak raln i zglob m a l i ..................................... 600
15. Sadreni zavoj za kuk
a) sa stopalom veliki ...............................................„ 1.500
sa stopalom m a l i ............................................ ....... „ 1.000
b) bez stop ala veliki ...............................................„ l.OOO
bez stopala m ali ..................................... ........ 800
c) k ra tk i do k oljen a v e l i k i ........................................„ 800
k ra tk i do koljena m a l i ........................................ ........ 600
16. Sadreni zavoj za oba kuka
a) sa stopalom v e l i k i ............................................................ 2.000
sa stopalom m ali . ...................................................... 1.000
b) bez sto pala v e l i k i .................................................................1.000
bez stopala m a l i ............................................................ 400
17. S adreni zavoj za k ongenitalnu luksaciju za jedan

kuk _ ........................................................................K u n a 1.000
za dva k u k a .................................................................. ....... 1-500
18. S adreni zavoj za koljeno
a) sa stopalom v e l i k i ............................................................ 1.000
sa stopalom m a l i .................................................. ......... 800
b) bez stopala v e l i k i ..........................................................800
bez stopala m a l i .................................................. ......... 400
19. Sadreni zavoj za skočni zglob veliki . . . „ 500
Sadreni zavoj za skočni zglob m ali . . . . „ 400
M. Sadreni modeli
1. »Minerva« veliki ............................. „ 800

»Minerva« m a l i .................................................... „ 600
2. steznik v e l i k i .................................................................. ........ 700
steznik m a l i .................................................................. ........ 550
3. za ram eni zglob v e l i k i .............................................. » 550
za ram eni zglob m a l i .......................................................... . 350
4. za lak at veliki ..................................... . . . „ 350
za la k a t m ali ................................................................... 200
5. za ru čn i zglob v e l i k i ........................................................... 200
za ručn i zglob m a l i .......................................................... . 150
6. za sak raln i zglob v e l i k i ............................................ ........ 550
za sak raln i zglob m a l i .................................................... 350
7. za k u k a) sa stopalom v e l i k i ....................................... „ 550
sa stopalom m a l i ............................................. 350
b) bez sto p ala v e l i k i ............................................. 500
bez sto p ala m a l i ..................................... ........ 350
c) k ra tk i do koljena veliki . . . . „ 500
k ra tk i do k o ljen a m ali „ 350
8. za koljeno a) sa stopalom veliki . „ 550
sa stopalom m ali . . . . . „ 350
b) bez stopala v e l i k i ...................................... 450
bez stopala m a l i ............................. ....... 250
9. za skočni zglob v e l i k i .................................................... 550
za skočni zglob m a l i .................................................... „ 350
— 207 —
10. za uložke v e l i k i ........................................................... K una 350

za uložke m a l i ........................................................... ........ 250
11. za ortopedske cipele
a) za jed n u nogu v e l i k i ............................................ ........ 350
za jed n u nogu m a l i ..................................... ....... „ 250
b) za dvie noge m a l i .................................................... ........ 550
za dvie noge m ali ..................................................... 450
12. Šinja v e l i k a .................................................... ....... , ,> 450
Šinja m ala . ..................................... ....... . . „ 250
N. H idrom ehanoterapija
1. O bična k u pk a ........................................................... ........ 50
2. A lkalična k u p k a ..........................................................v 70
3. Obični t u š .................................................... ....... . . „ 30
4. T uš i k u p k a ........................................................................... 60
5. P a rn a k u p k a ili t u š .................................................... ........ 60
6. Škotski tu š ................................................................. „ 60
7. P a rn i kom binirani t u š ..................................................... 70
8. K upka sa zračnim m j e h u r i ć i m a ...................................... 60
9. B ič-kupka ........................................................................... 80
10. K upka s k i s i k o m ..................................... „ 80
11. Crievna k u p k a ( E n t e r o c l e a n e r ) ............................ „ 100
12. K upka s ugljičnom k i s e l i n o m ....................................„ 80
13. R adioaktivna k u p k a jačine 48.000 N. M. C. . . „ 80
14. R adioaktivna k u p k a dvostruko jaka s dodatk o m
6% C 0 2 ..................................... . . . . . . 120
15. M asaža a) m a l a ................................................... „ 30
b) sred n ja ............................................................. 40
c) velika .................................................... ........ 50
16. K upka sa m a s a ž o m .................................................. „ 60
17. M asaža s tušom ili k u p k o m ..................................... ........ 60
18. M asaža podvodna a) ru k o m ...................................... 80
b) m ehanička . . . . „ 80
19. P a rn i o rm ar do 30’ ............................................................ 80
20. B latni om ot a) m a l i .................................................... „ 1 2 0
b) s r e d n j i ..................................................... 140
c) veliki . . . . . . . „ 160
- 308 —
Bolnički troškovi1 i pristojb«
0 . Elektrohelioterapija
1. O rm arić sa ž a r u l j a m a ...................................................K una 60
2. O rm arić sa žaru ljam a it u š ..................................... „ 80
3. Velika Solux-žarulja do 15’ .........................................„ 60
4. D iaterm ija k ra tk im ili dugim valovim a 15’ . . „ 60
20’ . . „ 80
25’ . . „ 100
30’ . . „ 120
5. T e s l i n i z a c i j a .................................................................. ........ 60
6. S o l a r i ......................................................................... ....... „ 60
7. G alvanizacija ili f a r a d i z a c i j a ........................................... . 70
8. G alvanska k u p k a 30’ ........................................................... 100
9. Veliki a p a ra t za suhi zrak 60’ s tušem „ 80
10. U ltracrveno svietlo, plinski ža rn jak do 30’ „ 60
elektr. ž arn jak do 30’ ............................................ ........ 80
11. E lektrični žarn ja k P a n o k s o l ............................................ 40
12. K rem ena svjetiljka do 30’ „ 60
do 30’ i obruč ž a r u l j a ............................................................ 80
13. K rom ayer-zračenje ........................................................... 60
14. Finzen (po jednom z r a č e n j u ) .................................... „ 60
P. Rentgen
1. O dšteta za u p o rab u zavodskog rentgena po jednom
pregledu ili po je d n o j snim ci . . . . . . . 200
2. T erap ija a) po m aloj sjednici i jed n o m po lju . „ 100
b) po velikoj sjednici i jed n o m p o lju . „ 150
3. P otro šeni m aterial p o treb an za pregled, snim ku
ili terap iju po nabavn o j cieni.
4. E. K. G..................................................................................„ 3 0 0
Ambulantne pristojbe u bolnicama plaćaju bolest-

nici i ustanove prem a §§ 5. i 6. zakonske odredbe o
bolnicama, a u državnim lječilištim a ove pristojbe
plaćaju sami bolestnici odnosno ustanove, koje bolest-
liika upute na liečenje.
— 209 —
Dužnost plaćanja pristojbi u bolnicama i lječilištima
§ 14.
Troškove za obskrbljivanje i liečenje u bolnicama
dužni su platiti:
1. bolestnici sami ili druge osobe, obvezane na to
prem a zakonskim propisima;
2. podružnice za osiguranje radnika, Zdravstvena
središnjica državnih nam ještenika, bratinske blagajne,
Bolestnička zaklada državnog prometnog osoblja, kao
i ostale ustanove i zaklade za zdravstveno ili družtvovno
osiguranje radnika i nam ještenika za svoje članove;
3. samostan za svoje redovnike i redovnice;
4. samostalne zdravstvene občine u slučajevima § 15.
točke B.;
5. Ministarstvo zdravstva i udružbe — Glavno rav
nateljstvo za udružbu — za osobe, koje prem a propi
sim a o ratnim ozljeđenicima i ostalim žrtvam a rata
im aju pravo na bezplatno liečenje u bolnicama, zatim
za pitomce domova za odgoj djece i mladeži i usta
nova družtvovne skrbi, te za bjegunce, izseljenike i
naseljenike siromašnog stanja;
6. Ministarstvo oružanih snaga za pripadnike oruža
nih snaga, i to za djelatne častnike, djelatne dočast-
nike kao i za članove njihovih obitelji, za momčad na
odsluženju obvezatnog djelatnog razdoblja, za pitomce
vojnih škola, kao i za pričuvne častnike, dočastnike i
momčad, dok su na oružnoj vježbi;
7. Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja za osobe,
koje ovršuju kaznu ođuzeća slobode u kaznionicama
— 210 —
i sudbenim zatvorima, za iztraženike i pritvorenike,

kao i za pitomce zavoda za popravljanje i odgoj m alo
dobnika i djece, koji zavodi stoje pod nadzorom Mini
starstva pravosuđa i bogoštovlja;
8. Ministarstvo unutarnjih poslova — Glavno ravna
teljstvo za javni red i sigurnost — za redarstvene pri
tvorenike i za osobe, koje se nalaze u radnim i sa b ir
nim logorima;
9. Ministarstvo zdravstva i udružbe — Glavno rav
nateljstvo za zdravstvo —1 za državne djelatne i um i
rovljene službenike, za njihove zakonite žene i djecu,
kao i za njihove roditelje, ako ih oni uzdržavaju, u
onim slučajevima, kada se bolnički troškovi ovih osoba
ne podm iruju po propisim a zakonske odredbe o zdrav
stvenoj zaštiti državnih nam ještenika, kao u slučaje
vima, navedenim u § 15. stavka A.
Obveza plateža po m inistarstvim a, navedenim u
točki 7. i 8., nastaje u slučaju, ako bolestnik sam ili
druge osobe, obvezane na to prem a zakonskim propi
sima ne mogu platiti bolničke troškove.
Oblasti i ustanove navedene u ovom paragrafu pla
ćaju bolničke pristojbe, propisane za najniži obskrbni
razred, ukoliko nije posebnim propisima drugačije od
ređeno; takve bolničke pristojbe u posebničkim bol
nicam a s pravom javnosti plaćaju se samo do visine
pristojbi najnižeg obskrbnog razreda u javnim bolni
cama.
§ 15.
Kad bolničke troškove ne može podm iriti sam bolest
nik niti druge osobe, oblasti i ustanove, obvezane
prem a propisim a § 14., tada se ti troškovi podm iruju:
— 211 —
A. iz državnih sredstava, ako je bolestnik bio liečen:

1. od duševnih bolesti,
2. od otvorene tuberkuloze,
3. od spolne bolesti, u infekcionom stadiju,
4. od trahom a,
5. od zarazne bolesti, koja podleži obvezatnoj pri
javi po § 1. zakona o suzbijanju zaraznih bolesti.
Isto će se tajko iz državnih sredstava podm iriti bol
nički troškovi:
a) za bolestnike državljane stranih država, s kojim a
postoje ugovori o uzajam nom plaćanju bolničkih
troškova;
b) za bolestnike siromašnog stanja, koji su pripad
nici uzađruženih zdravstvenih obćina;
c) za bolestnike, za koje se občinska pripadnost nije
mogla utvrditi u roku od godine dana, a ne postoji
slučaj iz stavke B. ovoga paragrafa;
B. Iz sredstava samostalne zdravstvene obćine, ako
je bolestnik bio liečen od druge bolesti, koja nije n a
vedena u stavci A. točka 1. do 5., i pripadnik je sam o
stalne zdravstvene obćine ili je prije stupanja u bol
nicu stalno boravio u toj obćini barem 5 godina.
§ 16.
Pristojbe za obskrbljivanje i liečenje u državnim
lječilištim a plaćaju sami bolestnici odnosno oblasti i
ustanove, koje upute bolestnika na liečenje.
§ 17.
Upravitelj bolnica i lječilišta može uz uvjete § 10.
zakonske odredbe o bolnicama odobriti odplatu bol
ničkih troškova u mjesečnim obrocima.
§ 18-
šenja u Narodnim novinama,* kada prestaju vriediti
svi protivni propisi.
M inistar zdravstva i udružbe:

Janko Tortič, v. r.
(Broj: 2960-D.V.-1943)

Najmi i zakupi — odgoda ovrhe
ZAKONSKA ODREDBA
o odgodi ovrha, koje se vode na temelju odkaza
najmova ili zakupa
§ 1.
Iznimno od propisa § 3. zakonske odredbe o odgodi
ovrha od 30. prosinca 1942. broj CCCLIV-3050-Z-1942
(Narodne novine od 31. prosinca 1942. broj 295), pro-
m ienjene i nadopunjene zakonskom odredbom od 27.
veljače 1943. broj XLVI-506-D.V.-1943 (Narodne no
vine od 27. veljače 1943. broj 48), ne će se u vremenu
od dana, kad ova zakonska odredba zadobije pravnu
moć, pa do uključivo 31. ožujka 1944., moći dozvoliti
niti provesti ovrha na tem elju odkaza najm ova ili za
kupa, osnovanih na kojem u od razloga, navedenih u
§ 1. toč. 1.—7. zakonske odredbe o ograničenju prava
uporabodavca n a odkazivanje n ajm a i zakupa od 4.
prosinca 1941. broj CDXLV-2160-Z-1941.
§2.
Broj: CCLXV-3053-D.V.-1943.
D ržavni prab ilježn ik —■
č uvar državnog p ečata:
— 214 _
Zakon o sudb. biljegovmi i pristojbama — promjene
ZAK O N SK A ODREDBA
o promjenama i nadopunama zakona o sudbenoj
biljegovini i pristojbama od 30. svibnja 1930. sa
svim kasnijim promjenama i nadopunama
§ 1.
U § 13. u toč. 2 i 3 mjesto rieči: »12.000.— Kuna« i
»36.000.— Kuna« stavljaju se riči »60.000.— Kuna« i
»180.000.— Kuna«;
u toč. 4) mjesto rieči: »12.000.— Kuna« stavljaju se
rieči: »60.000.— K una-;
u toč. 5) mjesto rieči: »100.000.— Kuna« stavljaju se
rieči: »500.000.— Kuna«;
u toč. 6) m jesto rieči: »8.000.— Kuna« stavljaju se
rieči: »40.000.— Kuna«.
2.
U § 14. toč. 5) mjesto rieči: »1.000.— Kuna« stavljaju
se rieči: »5.000.— Kuna«.
§ 3.
U § 15. u stavci (2) mjesto rieči: »12.000.— Kuna«
stavljaju se. rieči: »60.000.— Kuna«.
— 215 —
Zakon o sudb. biljegovini i pristojbama — promjene
§ 4.
U Tbr. 9 na k raju stavke (1) dodaje se sliedeće:
»ako je vriednost spornog predm eta
preko 500.— do 1.500.— Kuna . . . . Kuna 40.—
ako je vriednost spornog predm eta
preko 1.500.— do 3.000.— K una . . . K una 80.—
ako je vriednost spornog predm eta
preko 3.000.— do 5.000.— Kuna . . . Kuna 120.—«
Na k raju stavke (2) dodaje se sliedeće:
»ako je vriednost zahtjeva preko
500.— do 1.500.— K u n a ........................K una 20.—
ako je vriednost zahtjeva preko
1.500.— do 3.000.— Kuna .........................K una 40.—
ako je vriednost zahtjeva preko
3.000.— do 5.000.— K u n a ........................ K una 60.—«
§5.
U Tbr. 61 u stavci (1) brišu se rieči:
»preko 100.— K u n a ..................................Kuna 10.—«
i dodaje se sliedeće:
»preko 100.— do 500.— Kuna . . Kuna 15.—
preko 500.— do 1.000.— Kuna . . Kuna 20,—
preko 1.000.— do 1.500.— Kuna . . Kuna 25.—
preko 1.500.— K u n a .............................. Kuna 30.—.
u stavci (3) brišu se rieči: »preko
100.— K u n a ................................................ Kuna 4.—
»preko 100.— do 500.— Kuna . . Kuna 4,—
preko 500.— do 1.000.— Kuna . . Kuna 6—
— 216 -
Zakon o sudb. biljegovini i pristojbama — promjene
preko 1.000.— do 1.500.— Kuna . . Kuna 10.—

preko 1.500.-— Kuna .......................... Kuna 15.—«;
u stavci (5) brišu se rieči: »preko
100.—. K u n a ................................................ Kuna 6.—«
»preko 100.— Kuna do 500.— Kuna Kuna 6—
preko 500.— Kuna do 1.000.— Kuna Kuna 10—
preko 1.000.— Kuna do 1.500.— Kuna Kuna 15.—
preko 1.500.— Kuna . . . . . . Kuna 20.—«
§ 6.

Broj: CCLXIV-3017-D.V.-1943.

Dr. Andrija Artulcović, v. r.
— 217 —
Vojni kazneni zakonik — promjene i nadopune
ZAKONSKA O DR ED BA
o promjenama i nadopunama vojnog kaznenog
zakonika od 11. veljače 1930. sa svim njegovim
kasnijim promjenama i nadopunama
§ 1.
Na k raju toč. 5. § 3. vojnog kaznenog zakonika od
11. veljače 1930. sa svim njegovim prom jenam a i n a
dopunam a mjesto točke i zareza stavlja sé točka, a do
sadašnja točka 6. briše se.
§ 2.
U toč. 1. § 7. mjesto »§ 66.« stavlja se »66 a).
§ 3.
Broj: CCLXX-3089-D.V.-1943.
— 218 —
Radna služba svršenih učenica srednjih škola
© nadopuni zakonske odredbe o radnoj službi
svršenih učenica srednjih i njima izjednačenih
učilišta od 8. rujna 1942. broj CCL-2150-Z-1942
U § 1. dodaje se sliedeći stavak:

»U pogledu doplatka na djecu, te svih prava, koja
po postojećim propisim a pripadaju roditeljim a za djecu,
koja se nalaze na školovanju, te prava same djece, dok
se nalaze na školovanju, jednogodišnja radna služba
izjednačena je sa školovanjem n a srednjim i njim a iz
jednačenim učilištima.«
Iza § 1. dodaje se novi § 2., koji glasi:
Radnu službu ne m oraju izvršiti svršene učenice
srednjih i njim a izjednačenih učilišta:
a) koje su udate i žive u bračnoj zajednici ili su
ostale udovice;
b) koje su pripadnice priznatih vjerskih ženskih
redova;
c) koje su za vrieme školske godine, u kojoj su za
vršile svoje srednjoškolske nauke, navršile 24
godine;
d) koje su državnu ili posebničku službu nastupile
prije 8. ru jn a 1942., a konačni izpit n a srednjim
školama položile iza toga;
e) koje su srednju školu i s njom izjednačeno uči
lište svršile u školskoj godini 1941./42. u oslobo
đenim krajevim a. Učenice, koje su školu u oslo
bođenim krajevim a završile u školskoj godini
— 219 —
Radna služba svršenih učenica srednjih škola
1942./43. udovoljit će svojoj obvezi u radnoj

službi, kako to obazirući se na prilike u pojedi
nom kraju odredi ZapOvjedničtvo ustaške m la
deži.
§ 3.
Dosadanji § 2. postaje § 3., te mu se na koncu briše
točka, stavlja zarez i dodaje sliedeći nastavak:
»a ako sveučilištne nauke ili visoku školu počne ili
završi u inozemstvu, ne može nauku nastaviti na H r
vatskom sveučilištu ili visokim školama u Nezavisnoj
Državi Hrvatskoj, niti nostrificirati svoje izpitne iz-
prave dok ne udovolji obvezi radne službe.
§ 4.
Dosadanji § 3. ipostaje § 4., a dosadanji § 4. postaje
§5.
§ 5.
proglašenja u Narodnim novinama."
Broj: CCLXVI-3066-D.V.-1943
— 220 —
Veterinarski fakultet — katedra za fiziku
Z A K O N S K A O DR ED BA
o osnivanju k a te d re za fiziku na V eterinarskom
fak u ltetu H rvatskog sveučilišta u Zagrebu
§ 1.
Na Veterinarskom fakultetu Hrvatskog sveučilišta u
Zagrebu osniva se katedra za fiziku.
§ 2.
Koji predm eti ulaze u sastav novoosnovane katedre
i kako će se ti predmeti razporediti u nastavi, ustanovit
će se propisnikom Veterinarskog fakulteta.
§ 3.

Broj: CCLXIX-3055-D.V.-1943
* N arodne novine od 18. prosinca 1943,, b ro j 289.
— 221 —
Kot. sud u Priedoru — nadležnost za podpore
NAREDBA
ministra pravosuđa i bogoštovlja od 11. prosinca
1943. broj 58024-1943 o ustanovljenju nadležnosti
odbora za podpore pri Kotarskom sudu u Priedoru
za odlučivanje o molbama za podporu i dodatak
obiteljima osoba, pozvanih na vojnn dužnost, s
područja kotarskih sudova Ključ, Sanski Most,
Petrovac i izpostave Kozarac
Na tem elju § 1. zakonske odredbe od 31. siečnja 1942.
broj XL-296-Z-1942 o preinaci i nadopuni uredbe o
podpori obiteljim a osoba, pozvanih na vojnu dužnost,
od 3. listopada 1939. M. S. broj 1237 s prom jenom i
nadopunom ove uredbe od 7. kolovoza 1940. M. S. broj
1009 izdajem ovu naredbu:
§ I-
Odbor za podpore pri Kotarskom sudu u Priedoru
odlučivat će od dana, kada ova naredba zadobije
pravnu moć, i o molbama za podpore i dodatke obite
ljim a osoba, pozvanih n a vojnu dužnost, s područja
kotarskih sudova Ključ, Sanski Most i Petrovac, te ko
tarske izpostave Kozarac.
§ 2.
M inistar p rav o su đ a i bogoštovlja:
(Broj: 3082-D.V.-1943) Dr- Pavao Canki> v- r ;
— 222 —
Drž. središnjica — novč. poslovanje gospod, ustanova
NAREDBA
Ministarstva obrta, veleobrta i trgovine broj 122009-
1943 o nadopuni naredbe od 10. svinbja 1942. broj
39.914-1942 o osnivanju Državne središnjice za
novčano poslovanje gospodarskih ustanova
(NOPOS) u Zagrebu
Na tem elju § 3. st. 1. zakonske odredbe od 4. stude

noga 1941. broj CCCXCIII-1935-Z-1941 o uređenju pro
meta, razpodjelbe i potrošnje svih vrsta robe promie-
njene i nadopunjene zakonskom odredbom od 24. VII.
1943. broj CLIII-1766-D.V.-1943 i § 2. zakonske odredbe
od 30. prosinca 1941. broj CDLXXIV-2366-Z-1941. o
ukidanju Državnog ravnateljstva za prehranu i D r
žavnog ravnateljstva za ponovu a u sporazum u s Mini
starstvom državne riznice izdaj em sliedeću naredbu
§ I-
Iza ■§ 5. dodaje se novi paragraf 5.a), koji glasi:
»Ustrojstvo, unutarnje poslovanje kao i službeni od
nosi svega osoblja Državne središnjice za novčano po
slovanje gospodarskih ustanova uređuje se poslovni
kom, koji izdaje Ministarstvo obrta, veleobrta i trgo
vine u sporazumu s Ministarstvom državne riznice. Dok
se ne izda poslovnik u smislu propisa ove naredbe,
odobrava se postojeći poslovnik sa svim izmjenama,
koji je odobrilo bivše Ministarstvo za obrt, veleobrt i
trgovinu u sporazumu s Ministarstvom državne riznice.
— 22 3 —
Drž. središnjica — novč. poslovanje gospod, ustanova
§ 2.

M inistar ob rta, veleobrta i trgovi««:
(Broj: 3062-D.V.-1943.)
— 224 —
Poštanska štedionica Nezavisne Države Hrvatske
• ZAKONSKA ODREDBA*
o Poštanskoj štedionici Nezavisne Države Hrvatske
I.
OBĆI PROPISI
§ I-
Poštanska štedionica, osnovana zakonskom odredbom
od 12. travnja 1941. broj XXIII-25-Z. p.-1941, nosi ime:
»Poštanska štedionica Nezavisne Države Hrvatske«
(ukratko: »Poštanska štedionica«).
Poštanska štedionica je samostalna državna novčana
ustanova, koja stoji pod vrhovnom upravom i pod
vrhovnim nadzorom m inistra državne riznice.
§ 2.
Sjedište Poštanske štedionice je u Zagrebu. Prem a

potrebi mogu se na čitavom državnom području osni
vati podružnice i izpostave Poštanske štedionice.
Podružnice i izpostave osnivaju se i ukidaju naredbom
m inistra državne riznice.
* P o izpravku u N arodnim n ovinam a od 21. prosinca 1943.,

b ro j 291.
Drž. Hrv. - Zakoni s r. 3 9 8 — 225 —

§ 3.
Poštanska štedionica je pravna osoba javnog i p ri
vatnog prava. U svom poslovanju m ora se Poštanska
štedionica rukovoditi načelima priradnog gospodarenja.
§ 4.
Za sve obveze Poštanske štedionice jam či država.
§ 5.
Poštanska štedionica bavi se:
a) štednim prometom,
b) čekovnim prometom,
c) koristonosnim ulaganjem razpoloživih gotovina,
d) drugim novčanim i bankovnim poslovima, ukoliko
to odobri m inistar državne riznice.
§ 6.
Svi poštanski uredi u državi prim aju uplate i vrše
izplate u štednom i čekovnom prometu za račun Po
štanske štedionice. Poštanski uredi obavljaju i druge
poslove iz djelokruga Poštanske štedionice, ukoliko to
m inistar državne riznice sporazumno s m inistrom pro
m eta propiše. U vršenju svih ovih poslova oni su joj
izravno podređeni. Službenici poštanskih ureda odgo
vorni su u vršenju poslova Poštanske štedionice za
naknadu štete Poštanskoj štedionici.
Poštanska uprava im a za obavljanje štedne i če
kovne službe Poštanske štedionice pravo n a naknadu,
pod kojom se razum ieva naknada stvarnih troškova i
nagrada osoblju poštanske uprave. Visinu ove naknade
ustanovljuju m inistar državne riznice i m inistar pro
— 226 —
meta svake godine prije 1. prosinca sporazumno, i to

na tem elju približnog godišnjeg zbroja uplatnih i iz-
platnih stavaka, koje će obračunali uzajam no poštan
ska uprava i Poštanska štedionica. Podjelu nagrade
osoblju poštanske uprave propisuje m inistar prometa.
Visina ukupne nagrade ne može iznositi više od 10%
iznosa naknade stvarnih troškova. Poštanska uprava ne
može propisivati pristojbe za vršenje poslova Poštanske
štedionice
Propisnik o obavljanju štedne i čekovne službe kod
poštanskih ureda kao i o novčanom obračunu iz ovog
poslovanja izdaje m inistar državne riznice u suglas
nosti s m inistrom prometa.
§ 7.
Propisi zakona o državnom računovodstvu prim je
n ju ju se na Poštansku štedionicu, ukoliko ovom za
konskom odredbom nije drugačije propisano.
II. 1 •
ŠTEDNI PROMET
§ s.
Poštanska štedionica bavi se štednim prometom u
svrhu prom icanja narodne štednje. N ajm anji štedni
uložak propisuje m inistar državne riznice.
Uplate i izplate štednih uložaka ne mogu biti m anje
od jedne kune.
Ulagati na štednju kod Poštanske štedionice može
svaka naravna i pravna osoba.
Državne i samoupravne oblasti i ostale javnopravne

ustanove mogu kod Poštanske štedionice ulagati novac
na štedne knjižice.
§ 9.
Prilikom uplate prvog uložka Poštanska štedionica
izdaje ulagaču štednu knjižicu, koja može glasiti na
ime ili na donositelja.
Ulagač može kod Poštanske štedionice im ati na svoje
ime samo jednu štednu knjižicu.
§ 10.
Visinu kam atne stope na štedne uložke kod Poštanske
štedionice propisuje prem a prilikam a na novčanom
tržištu m inistar državne riznice naredbom.
Kamate počinju teći danom uplate, a prestaju da
nom izplate. Kamate se obračunavaju polugodišnje i
upisuju se U štednu knjižicu na zahtjev ulagača.
§ U-
Izplata štednih uložaka kod Poštanske štedionice vrši
se bez odkaza ili s odkaznim rokom. M inistar državne
riznice propisat će naredbom, do kojeg se iznosa mogu
vršiti izplate bez odkaza, kao i rokove za izplatu ulo
žaka, koji se m oraju predhodno odkazati.
Malodobnici mogu samostalno podizati uložke, ako
se tome ne protive njihovi zakoniti zastupnici, koji mo
ra ju tu okolnost pismeno prijaviti Poštanskoj štedio
nici.
Uložak na donositelja izplačuje se donositelju, ali
Poštanska štedionica ima pravo ustanoviti osobu, kojoj
se izplačuje novac.
§ 12.
Ulagač može ustupiti štednu knjižicu, koja glasi na
njegovo ime, drugoj osobi. Poštanska štedionica uva-
žuje prienos ovakvih štednih knjižica samo n a tem elju
pismene izjave o ustupanju prem a obrazcu, koji ona
propiše, ili na tem elju druge pravovaljane izprave.
§ 13.
Štedni uložak kod Poštanske štedionice može se uzeti
pod ovrhu odnosno staviti pod zabranu samo onda, ako
je izvršena pljenitba štedne knjižice. Štedni uložci na
ime do 5.000 kuna ne mogu se uzeti pod ovrhu odnosno
staviti pod zabranu, niti se može steći založno pravo
na njim a.
§ 14.
Nestanak štedne knjižice dužan je ulagač pismeno
prijaviti Poštanskoj štedionici. Nakon prim itka prijave,
Poštanska štedionica zabranjuje izplatu svim izplatnim
blagajnam a. Istodobno Poštanska štedionica izdaje
oglas, koji m ora biti iztaknut na vidljivom m jetu na
blagajnam a Poštanske štedionice i kod poštanskog
ureda, na području kojeg je ulagač imao svoje prebi
valište, te n a području, kojeg je knjižica nestala od
nosno izdana. Oglasom se svatko opominje, da će Po
štanska štedionica proglasiti nestalu štednu knjižicu
bezvriednom i izdati novu, ako u roku od 30 dana nitko
ne prijavi, da polaže kakvo pravo na tu knjižicu. Ako
takva prijava stigne, uputit će Poštanska štedionica
stranke na sud i obustaviti daljni postupak, dok sud
ne rieši nastali priepor.
Poštanska štedionica ne odgovara za štetu, koja bi
mogla nastati u m eđuvremenu od dana prim itka p ri
jave do dana, kad izplatne blagajne prime obavi est o
zabrani izplate.
— 229 —
III.
ČEKOVNI PROMET
§ 15.
Poštanska štedionica bavi se čekovnim prometom
radi prom icanja plaćanja bez upotrebe gotovine i radi
usavršavanja, pojeftinjenja i pospješenja platežnog
prometa.
Svaka osoba, naravna ili pravna, oblasti, zavodi i
ustanove mogu imati čekovni račun kod Poštanske
štedionice.
Koje državne i samoupravne oblasti, kao i koje ja v
nopravne ustanove m oraju im ati čekovni račun kod
Poštanske štedionice i vršiti preko njega svoja nov
čana plaćanja, propisuje m inistar državne riznice n a
redbom.
§16.
Vlastnik čekovnog računa kod Poštanske štedionice
ili njegovi opunomoćenici mogu u svako doba razpo
lagati imovinom putem čeka.
§ 17.
Imovina čekovnog računa kod Poštanske štedionice
može biti predmetom ovrhe odnosno zabrane samo do
onog iznosa, koji stoji vlastniku računa na razpola
ganju u času prim itka odluke. Broj i naziv čekovnog
računa m ora biti u odluci točno naznačen.
- 230 —
IV.
KORISTONOSNO ULAGANJE
§ 18.
Poštanska štedionica ulaže novčana sredstva, koja
nisu potrebna za redovito održavanje prometa, koristo-
nosno u skladu s obćim narodno-gospodarskim cilje
vima i prilikam a.
Način, na koji Poštanska štedionica koristonosno
ulaže, propisuje m inistar državne riznice odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama.
Razpoloživa sredstva Poštanske štedionice mogu se
upotriebiti i za: 1. stjecanje nekretnina radi potreba
vlastitog poslovanja ili radi izbjegavanja gubitaka na
vlastitim tražbinam a i 2. za nabavu inventarskih pred
meta.
§ 19.
Imovina zaklada Poštanske štedionice ulaže se ko
ristonosno u nekretnine i državne vriednostne papire.
V.
OSTALI NOVČANI I BANKOVNI POSLOVI
§ 20.
Poštanska štedionica može se baviti uz odobrenje
m inistra državne riznice (§ 5.):
a) kupnjom i prodajom državnih vriednostnih pa
pira i drugih vrednota za račun svojih ulagača na
štednju i vlastnika čekovnih računa;
b) naplatom čekova, štednih knjižica, državnih i
ostalih vriednostnih papira i njihovih odrezaka;
— 231 _
c) prim anjem pologa na čuvanje u otvorenim i za

tvorenim podatcima;
d) m eđudržavnim uputničkim prometom, u koju
svrhu može sklapati ugovore s inozemnim u sta
novama;
e) prem a potrebi i drugim novčanim i bankovnim
poslovima.
Odobrenje m inistra državne riznice o tome izdaje
se posebnom odlukom, koja se objavljuje u Narodnim
novinama.
OSTALE ODREDBE O POSLOVANJU

§ 21.
Ulagači na štednju, vlastnici čekovnih računa, pola-
gači ili dužnici Poštanske štedionice dužni su obaviestiti
Poštansku štedionicu o svakoj prom jeni, koja može
im ati utjecaja na pravo razpolaganja ili na druge
odnose iz njihovih računa. Poštanska štedionica ne od
govara za posljedice, koje mogu nastati uslied propusta
ove dužnosti.
§ 22 .
Ako se nad imovinom ulagača na štednju, vlastnika
čekovnog računa, polagača ili dužnika Poštanske šte
dionice otvori stečaj ili postupak radi poravnanja izvan
stečaja, dužan je stečajni upravitelj odnosno upravitelj
poravnanja obaviestiti o tome Poštansku štedionicu i
podnieti potrebne dokaze u svrhu daljnjeg razpolaganja
imovinom. Ako gore navedene osobe padnu pod skrb-
ničtvo, dužan je isto tako skrbnik o tome obaviestiti
— 232 —
Poštanska štedionica N ezavisne Države Hrvatske
Poštansku štedionicu. Poštanska štedionica ne odgovara

za posljedice, koje mogu nastati uslied propusta ovih
dužnosti.
§ 23.
Poštanska štedionica jam či za iznose, koji su upla
ćeni na njezinim blagajnam a ili kod poštanskih ureda,
ali ne odgovara za zakašnjenja, koja bi nastala u k n ji
ženju uplata i u izvršenju izplata ili u izvršenju kakvih
drugih naloga.
§ 24.
Stranke mogu uputiti Poštanskoj štedionici potraž-
nice za uplate i izplate, potražnice za druge naloge i
zahtjeve za naknadu, najkasnije u roku od tri godine.
§ 25.
Poštanska štedionica ubire za obavljanje štednog i
čekovnog prometa, kao i za obavljanje ostalih poslova
iz svog djelokruga, pristojbe i izdaje obrazce, kojima
se stranke m oraju služiti u poslovanju s njome.
Pristojbe i cienu plativih obrazaca ustanovljuje m i
nistar državne riznice pristojbenikom Poštanske šte
dionice. Od plaćanja pristojba oprošteni su Županstvo
pri Poglavniku, H rvatska državna banka, poštansko-
brzojavne i brzoglasne ustanove.
§ 26.
Poštanska štedionica dužna je čuvati službenu i
poslovnu tajnu. Stoga ne smije podatke o imenima
ulagača i polagača, o uplaćenim i izplaćenim iznosima
te o imovini na pojedinim štednim i čekovnim raču
nim a davati nikome, osim sudovima i redarstvenim
oblastim a u slučaju iztrage za kaznene čine.
^ 333 -
\
P oštanska štedionica N ezavisne D ržave H rvatske
VII.
PRAVA I POVLASTICE
§ 27.
Poslovne knjige, računi i potvrde Poštanske štedio
nice kao i izvadci iz njih sm atraju se javnim
izpravama.
§ 28.
Poštanska štedionica im a prvenstveno pravo nam i
ren ja svojih tražbina iz imovine n a štednim i čekov
n im .računim a svojih dužnika i iz vriednostnih papira
i drugih pokretnina i nekretnina, koje joj je dužnik
dao u zalog odnosno za pokriće svojega duga. P rven
stveno pravo nam irenja pripada Poštanskoj štedionici
i za slučaj stečaja dužnika.
§ 29.
Poštanska štedionica oproštena je u svojem poslo
vanju od plaćanja svih državnih i sam oupravnih daća,
biljegovina i pristojba.
Štedne knjižice, izjave o ustupanju štedne knjižice,
molbe za otvaranje čekovnih računa, punomoći, potvrde
i nalozi kao i druga pism a, koja se upućuju Poštan
skoj štedionici, a tiču se poslovnih odnosa s njome,
oprošteni su od biljegovine.
§ 30.
Poštanska štedionica plaća u ime poštanskih i brzo
javnih pristojbi poštansko - brzoglasno - brzojavnoj
upravi naknadu, izračunanu prem a poštansko-brzo-
javno-brzoglasnom pristojbeniku u godišnjem po
prečnom iznosu, koji utvrđuju sporazumno m inistar
prom eta i m inistar državne riznice svake godine prije
1. prosinca.
— 234 —
P oštanska štedionica N ezavisne Države Hrvatske
VIII.
UNUTARNJE USTROJSTVO
§ 31.
Poštanskom štedionicom upravlja glavni ravnatelj.
On je najviši upravni organ Poštanske štedionice.
Glavni ravnatelj odgovoran je za svoj rad i za poslo
vanje Poštanske štedionice m inistru državne riznice.
Glavnog ravnatelja im enuje Poglavnik n a priedlog
m inistra državne riznice.
Glavnog ravnatelja zam jenjuje jedan od po činoredu
najviših službenika Poštanske štedionice, kojeg odlu
kom označi m inistar državne riznice na priedlog glav
nog ravnatelja.
§ 32.
Glavni ravnatelj poštanske štedionice napose:
1. upravlja cjelokupnim poslovanjem Poštanske šte
dionice i podnosi M inistarstvu državne riznice sve
potrebne izvještaje;
2. daje pobudu i smjernice za rad Poštanske štedio
nice i brine se za što uspješnije i obsežnije njezino
poslovanje.
3. izravno nadzire cjelokupno poslovanje Poštanske
štedionice i njezinih službenika, te se brine za
uredno, brzo i pravilno odpravljanje poslova;
4. izdaje naloge, rješenja i upute na tem elju ovlasti
ove zakonske odredbe i m inistra državne riznice;
5. izdaje naredbe za izplatu svih osobnih i stvarnih
izdataka na teret proračuna Poštanske štedionice.
Ovo pravo može glavni ravnatelj djelomično pre
meti i na druge više dužnostnike Poštanske štedio
nice;
— 235
6. izdaje naredbe za održavanje zgrada Poštanske

štedionice te za nabavu i prodaju inventarskih
predmeta, ukoliko vriednost ne prelazi 1,000.000.—
kuna;
7. zastupa Poštansku štedionicu prem a trećim oso
bama, pred redovitim sudovima i drugim javnim
oblastima. Ovo pravo odnosno pravo podpisivanja
Poštanske štedionice, može glavni ravnatelj pre-
nieti i na druge dužnostnike Poštanske štedionice;
8. sklapa ugovore s inozemnim upravam a o uput-
ničkom prometu i
9. ustanovljuje godišnji postotak za redovite odpise
n a inventarskim pokretnim i nepokretnim pred
m etim a na teret računa gubitka i dobitka i s time
u savezu osniva posebne pričuve sa stanovitom
svrhom.
§ 33.
Poslove Poštanske štedionice obavljaju: Središnjica
Poštanske štedionice u Zagrebu, podružnice i izpostave
Poštanske štedionice i svi poštanski uredi u državi.
Središnjica Poštanske štedionice dieli se na ured
središnje uprave i na poslovnu središnjicu. Putem
ureda središnje uprave glavni ravnatelj vodi, upravlja
i nadzire cjelokupno poslovanje Poštanske štedionice.
Potanje o ustrojstvu i djelokrugu ureda središnje
uprave, poslovne središnjice, podružnica i izpostava
Poštanske štedionice propisuje m inistar državne riznice.
§ 34.
Za savjetovanje u važnim pitanjim a Poštanske šte
dionice, za davanje m išljenja glavnom ravnatelju i za
računski nadzor nad poslovanjem Poštanske štedionice
postoji kod Poštanske štedionice nadzorno vieće od tri

člana, koje im enuje m inistar državne riznice. Jedan
član im enuje se na priedlog m inistra prometa
iz redova viših činovnika Glavnog ravnateljstva za
pošte, brzojav i brzoglas. Potanje o ustrojstvu i djelo
krugu nadzornog vieća propisuje m inistar državne
riznice.
§ 35.
Glavni ravnatelj i ostalo osoblje Poštanske štedio
nice sačinjavaju poseban status državnih službenika.
Njihova se beriva i mirovine izplačuj u na teret prihoda
Poštanske štedionice odnosno na teret mirovinske
zaklade službenika Poštanske štedionice.
Siužbovni odnosi i beriva osoblja Poštanske štedio
nice uređuju se pragmatikom, koju propisuje m inistar
državne riznice.
Službenici Poštanske štedionice uživaju sva prava i
povlastice kao i državni službenici građanskog reda.
IX
RAČUNSKE ODREDBE
§ 36.
Poštanska štedionica vodi svoje knjige prem a dvoj
nom sustavu.
Poslovna godina počinje 1. siečnja, a završava se
31. prosinca, kada se zaključuju sve knjige i računi i
sastavljaju godišnji zaključni računi s računom gubitka
i dobitka.
Godišnji zaključni računi sastavljaju se prem a n a
čelima trgovačkog knjigovodstva i prem a zakonskim
propisima, koji vrieđe za poduzeća, obvezana na javno
polaganje računa.
— 237 —
Poštanska Štedionica Nezavisne Države Hrvatske
Vriednostni papiri, koje Poštanska štedionica kupi

za vlastiti račun, izkazuj u se u zaključnom računu
prem a nabavnoj vriednosti, ako je tečajna vriednost
na dan 31. prosinca niža od nabavne vriednosti. Ako je
njihova tečajna vriednost viša od nabavne vriednosti,
razlika se knjiži u korist pričuve za razlike n a tečajnoj
vriednosti papira.
Odpisi na sum njivim tražbinam a vrše se preko r a
čuna dobitka i gubitka uz odobrenje m inistra državne
riznice.
Godišnji zaključni računi objavljuju se u Narodnim
novinama.
Godišnje zaključne račune odobrava m inistar državne
riznice najkasnije do k raja mjeseca veljače.
Računsko izpiti van je godišnjih zaključnih računa
vrši Računski dvor u Središnjici Poštanske štedionice
najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana
prim itka računa.
§ 37.
Svi izdatci Poštanske štedionice vrše se na temelju

posebnog godišnjeg proračuna izdataka i prim itaka,
koji odobrava m inistar državne riznice. U proračunu
Nezavisne Države Hrvatske unosi se samo onaj dio
čistog dobitka Poštanske štedionice, koji prem a propisu
sliedećeg paragrafa pripada državi.
Izdatci, koji služe za postizavanje većih prihoda i
obavljanje izvanrednih poslova, mogu se vršiti mimo
godišnjeg proračuna na teret tekućeg prihoda Poštan
ske štedionice.
— 23 8 —
§ 38.
Čisti se dobitak Poštanske štedionice dieli ovako:
1. 10 % ide u korist pričuvne zaklade;
2. 10% ide u korist mirovinske zaklade službenika
Poštanske štedionice;
3. 5% ide za nagradu glavnom ravnatelju i osoblju
4. 5% ide u korist bolestničke zaklade službenika
5. ostatak ide u državnu blagajnu.
M inistar državne riznice može povećati postotak,
predviđen u točki 1., do 30%, dok pričuvna zaklada ne
dosegne iznos od 300 m ilijuna kuna.
Propisnik o podjeli nagrade, predviđene u točki 3.,
izdaje m inistar državne riznice.
§ 39.
Poštanska štedionica im a pričuvnu zakladu radi
pokrića možebitnih poslovnih gubitaka. Pričuvna
zaklada stvara se doprinosom iz čistog dobitka i iz pri
hoda svojih vriednosti.
Ako Poštanska štedionica ne bi mogla možebitni
poslovni gubitak pokriti iz pričuvne zaklade, onda se
gubitak ima prenieti na slieđeću poslovnu godinu.
Ministar državne riznice može odobrili i osnivanje
zaklada Poštanske štedionice, koje nisu predviđene
ovom zakonskom odredbom.
§ 40.
Za izplatu osobnih i obiteljskih m irovina službenika
Poštanske štedionice osniva se Mirovinska zaklada
službenika Poštanske štedionice. Ona se stvara dopri -
— 239 —
nosim a iz čistog dobitka Poštanske štedionice, iz pri

hoda zaklade i iz drugih prim itaka.
U ime početne glavnice Mirovinske zaklade dopri
nosi Poštanska štedionica iz razpoloživih blagajničkih
gotovina iznos od kuna 5,000.000.—. Ovaj će se doprinos
odpisati u roku od 5 godina na teret računa gubitka
i dobitka Poštanske štedionice.
Ustrojstvo i rad Mirovinske zaklade službenika Po
štanske štedionice propisuje m inistar državne riznice.
§ 41.
Radi osiguranja službenika i um irovljenika Poštan

ske štedionice i članova njihovih obitelji u slučaju
bolesti osniva se Bolestnička zaklada službenika Po
štanske štedionice. Ona se stvara doprinosima iz čistog
dobitka Poštanske štedionice, iz prihoda zaklade i iz
drugih prim itaka.
U ime početne glavnice Bolestničke zaklade doprinosi
Poštanska štedionica iz razpoloživih blagajničkih go
tovina iznos od kuna 3,000.000.—. Ovaj će se doprinos
odpisati u roku od 3 godine na teret računa gubitka i
dobitka Poštanske štedionice.
Ustrojstvo i rad Bolestničke zaklade službenika P o
štanske štedionice propisuje m inistar državne riznice.
Bolestnička zaklada službenika Poštanske štedionice
postaje vlastnikom cjelokupne imovine Bolestničkog
fonda udruženja poštansko-štedioničkih službenika u
Zagrebu i Sarajevu kao i vlastnikom uknjiženih prava
Udruženja poštansko-štedioničkih službenika na ne
kretninam a na Sljem enu i Palam a. Sve obveze, koje
proiztječu iz napried spomenutih nekretnina, preuzima
— 240 —
Poštanska štedionica. Gruntovni uredi provest će pro

m jene na spomenutim nekretninam a bez naplate pri
stojba.
X.
ZAKLJUČNE I PRELAZNE ODREDBE
§ 42.
Svi izdatci Poštanske štedionice u poslovnoj godini
1944., koje iziskuje provedba ove zakonske odredbe, a
nisu predviđeni u tekućem godišnjem proračunu Po
štanske štedionice, vršit će se na teret tekućih prihoda
Poštanske štedionice.
§ 43.
Na teret Mirovinske zaklade službenika Poštanske
štedionice izplaćivat će se osobne i obiteljske mirovine
onih službenika Poštanske štedionice, koji budu um i
rovljeni odnosno koji um ru nakon što ova zakonska od
redba zadobije pravnu moć.
§ 44.
Iznimno od propisa § 18. ostaju razpoloživa novčana
sredstva Poštanske štedionice, koja su koristonosno
uložena n a dosadašnji način, i dalje tako uložena.
§ 45.
Naknada poštanskoj upravi prema propisim a stavke
2. § 6. pripada od 1. siečnja 1944.
Pristojbe za obavljanje poslova Poštanske štedionice,
propisane od poštanske uprave, naplaćivat će poštanska
uprava u korist Poštanske štedionice, sve dok m inistar
državne riznice prem a propisu § 25. ne propiše druge
pristojbe.
— 241 —
§ 46.
Zaklade Poštanske štedionice, predviđene ovom z a
konskom odredbom, ne sm atraju se zakladam a u
smislu propisa zakonske odredbe od 17. veljače 1942.
broj LÏII-431-Z-1942 o zakladama.
§ 47.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se m ini
stru državne riznice.
§ 48..
proglašenja u Narodnim novinama.* Istoga dana p re
staju vriediti zakon o poštansko-štednom, čekovnom i
virm anskom prometu od 30. studenoga 1921., uredba
o unutrašnjoj organizaciji Poštanske štedionice od 25.
veljače 1937., i drugi propisi, protivni propisim a ove
zakonske odredbe.
Dok se ne izdaju propisi, koji se odnose na predmete
naredaba i propisnika. predviđenih ovom zakonskom
odredbom, vriede, iznimno od propisa prednje stavke,
postojeći propisi, koji se odnose na te predmete.
Ante P avelie, v. r.
Broj: CCLXIII-2852-D.V.-1943
- 242
V. ž. Vuka — otvaranje i zatvaranje trgovina
OBLASTNA ODLUKA
velike župe Vuka od 18. studenoga 1943. broj 33183-
1943 o otvaranju i zatvaranju poslovnih prostorija
trgovačkih poduzeća i radnom vremenu pomoćnog
osoblja
Na temelju § 3. naredbe M inistarstva obrta, veleobrta
i trgovine o otvaranju i zatvaranju poslovnih prosto
rija trgovačkih poduzeća i o radnom vremenu pomoć
nog osoblja od 20. listopada 1943. broj 109918-1943, kao
i čl. 66. i 67. zakona o unutarnjoj upravi od 19. lipnja
1929. te § 29. zakonske odredbe o redarstvenim prekrša
jim a i o redarstvenom postupku od 5. listopada 1942.
br. CCLXIX-2161-Z-1941 velika župa Vuka izdaje slie-
deću oblastnu odluku:
§ 1.
Poslovne prostorije trgovačkih poduzeća im aju na
području velike župe Vuka bili otvorene i u njim a se
može zaposliti pomoćno osoblje radnim danom u ovom
vremenu:
1. novčani i osiguravajući zavodi i ustanove, agen
ture, zastupstva bez skladišta, veletrgovine, tehničke
poslovnice, tehničke trgovine i poslovnice vele-
obrtnih poduzeća, koje su izvan sjedišta veleobrt -
nog pogona, od 8 do 14 sati,
2. prodavaonice m lieka i kruha: od 7 do 12 i od 15
do 17 sati,
3. trgovine svježeg cvieća, nesamostalne prodavao
nice duhana i prodavaonice novina, časopisa i si.
od 8 do 12 i od 16 do 18 sati,
— 243 —
4. trgovine voća i povrća od 8 do 12 i od 16 do 18

sati,
5. sve ostale trgovine na malo od 8 do 14 sati, a
sriedom i subotom od 8 do 12 i od 14 do 16 sati.
§ 2.
Vrieme poslovanja iz prednjega paragrafa vriedi i
za veleobrtne, zadružne i samostalne obrtne prodavao
nice na području velike župe Vuka.
§ 3.
Za obrtne radionice kao i za trgovine n a malo u vele-
obrtnim naseljim a vriede u pogledu vrem ena poslo
vanja i dalje propisi naredbe o otvaranju i zatvaranju
poslovnih prostorija trgovačkih i obrtničkih poduzeća
i o radnom vremenu pomoćnog osoblja od 19. listopada
1933. broj 31510-1933 odnosno utanačenja postojećih
skupnih ugovora.
§ 4.
Trgovine m anufakturom i kratkom robom kao i
trgovine obućom im aju biti zatvorene petkom cieli dan.
Trgovine mješovitom robom, koje prodaju i m anu
fakturu te kratku robu, prodaju ove im aju petkom
cielog dana podpuno obustaviti.
§ 5.
Kafane, krčme i zalogajnice kao i ostala gostiteljska
poduzeća, gdje se ne poslužuje goste hranom u vidu
objeda i večere, obustaviti će poslovanje ponedjeljkom
i petkom cieli dan.
— 244 —
§ 6.
Pekari sm iju peći kruh kako za prodaju tako i za
posebnike samo utorkom, četvrtkom i subotom. U ostale
dane sm iju peći kruh samo za oružane snage i bolnice.
§ 7.
Z abranjuje se grijanje u slikokaznim dvoranama.
§8.
Na molbe pojedinih stranaka ova velika župa će iz
posebnih važnih razloga odobravati izuzetke od vre
mena poslovanja propisanog ovom oblastnom odlukom.
§ 9.
Prekršaji propisa §§ 1. do 6. ove odluke kaznit će
se po § 398. obrtnog zakona novčano od 50 do 6.000
kuna, a prekršaji propisa § 7. po § 2. zakonske odredbe
o redarstvenim prekršajim a i o redarstvenom postupku
novčano od 50 do 6.000 kuna ili zatvorom od 12 sati
do 30 dana, a u težim slučajevim a jednom i drugom
kaznom.
Za kazneno redarstveni postupak nadležne su u slu
čajevima prekršaja §§ 1. do 6. prvomolbene upravne
oblasti a u slučajevima prekršaja § 7. ove odluke d r
žavne prvomolbene redarstvene oblasti, a gdje ovih
nema kotarske oblasti.
§ io .
Vukovar, 18. studenoga 1943.
V eliki župan:
Dr. Elicker, v. r.
* N arodne novine od 21. prosinca 1943. b ro j 291
— 245 —
Visoka pedagožka škola — promjene z. o.
Z A K O N S K A ODRE DB A
o promjeni i nadopuni zakonske odredbe od
1. studenoga 1941. broj CCCLXXXVIII-1826-Z-1941 o
Visokoj pedagožkoj školi (Narodne novine od 5.
studenoga 1941. broj 170)
§ 1.
Ukida se propis posljednje stavke § 34. i propis § 38.
§ 2.
Propisu § 37. druga stavka, dodaje se sliedeće: »Slu
šači, koji se školuju o svom trošku, a ne polože propi
sane polugodišnje izpite, mogu upisati najviše još
jedno poljeće«.
§ 3.
proglašenja u Narodnim novinama,* a prim jenjivat će
se počevši od početka školske godine 1943.-44.

Broj: CCLXXIII-3115-D.V.-1943
— 246 —
Ministarstvo ununtarnjih poslova — izdvajanje poslova
Županstvo pri Poglavniku

Broj: 7221-1943. : |
ODREDBA
Na tem elju propisa § 26. zakonske odredbe od 9. l i
stopada 1942. broj CCLXXVIII-2402-Z-1942 o državnoj
vladi Nezavisne Države Hrvatske određujem:
§ 1-
Iz nadležnosti M inistarstva unutarnjih poslova izdva
ja ju se poslovi označeni u § 20. slovo c) zakonske od
redbe od 9. listopada 1942. broj CCLXXVIII-2402-Z-
1942 o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske, te se
ovi poslovi ovime pridodaju M inistarstvu prometa.
§ 2.
Ova odredba zadobiva pravnu moć danom progla
Dano u Zagrebu, dne 21. prosinca 1943.
Poglavnik Nezavisne D ržave H rvalske:


s>
Ukidanje izpostave kotarske oblasti u Rogatici
Z A K O N SK A ODRED BA
o ukidanju izpostave kotarske oblasti u Rogatici
sa sjedištem u Prači
§ 1.
Ukida se izpostava kotarske oblasti u Rogatici sa
sjedištem u Prači.
§ 2.
Velika župa Vrhbosna objavit će u Narodnim novi
nam a dan, kad će kotarska izpostava u Prači prestati
uredovati. Svi poslovi iz djelokruga ove izpostave pre
laze danom prestanka njezina uredovanja u djelokrug
kotarske oblasti u Rogatici.
§ 3.
vedba povjerava M inistarstvu u n utarnjih poslova.
U Zagrebu, 23. prosinca 1943.
Broj: CCLXX VI I -3137 -D. V. -1943
- 243 -
Mirovine i odpravnine častnika i činovnika
ZAKONSKA ODREDBA
o iznimnom priznavanju prava na izplatu
trogodišnjeg iznosa mirovine odnosno odpravnine u
iznosu šestmjesečnih beriva i doplatka
Iznimno od propisa zakonske odredbe od 24. travnja
1942. broj CVI-923-Z-1942 (Narodne novine od 27.
travnja 1942. broj 39) o priznavanju prava na m iro
vinu častnicima i drugim vojnim i građanskim činov
nicima i službenicima, koji su izpunili uvjete za stje
canje prava na m irovinu prije 1. prosinca 1918. daje
se zakonska moć rješenjim a M inistarstva hrvatskog
domobranstva: od 30. kolovoza 1941. V. T. broj 2008-
194.1, od 29. travnja 1942. Y. T. broj 1371-1941, od 11.
ru jn a 1941. V. T. broj 2257-1941, od 29. travnja 1942.
V. T. broj 1575-1941, od 27 ru jn a 1941. V. T. broj 2678-
1941, od 17. siečnja 1942. broj 151 (T aj) i to u onom
dielu, koji se odnosi na izplatu trogodišnjeg iznosa m i
rovine, te rješenju istog M inistarstva od 31. srpnja 1941.
V. T. broj 1257-1941 i od 30. prosinca 1941. V. T. broj
951-1941 i to u onom dielu, koji se odnosi na izplatu
odpravnine u iznosu šestmjesečnih beriva i doplataka.
§ 2.
Broj: CCLXXIX-3046-D.V.-1943
— 249 —
Najmi i zakupi — ograničenje ođkazivanja
ZA K O N SK A OD RED BA
o promjeni i nadopuni zakonske odredbe o
ograničenju prava uporabodavca na
odkazivanje najma i zakupa
§ I-
Paragraf 1. zakonske odredbe o ograničenju prava
uporabodavca na odkazivanje najm a i zakupa od 4.
prosinca 1941. broj ÇDXLV-2160-Z-1941 (Narodne no
vine od 5. prosinca 1941. broj 196) sa svim njezinim
prom jenam a i nadopunam a m ienja se kako sliedi:
1. Prva stavka navedenog paragrafa m ienja se i glasi:
»Uporabodavac može odkazati ugovor o najm u (pod-
najam ) stana i poslovnih prostorija (s uporabom ili
bez uporabe nam ještaja), kao i ugovor o zakupu (pod
zakupu) zemljišta, na kojem se nalaze zgrade, bilo
stanbene, bilo poslovne, bilo kakve druge, samo u slie-
dećim slučajevima:«
2. U broju 1. paragrafa 1. m ienja se druga rečenica
i glasi:
»Odkazivanje po propisu ove točke ne može se vršiti
prem a onim uporaboprimcima, koji su djelatni službe
nici državnih odnosno sam oupravnih oblasti, ustanova
ili poduzeća, a niti prem a onim uporaboprimcima, koji
se kao djelatni ili pričuvni pripadnici oružanih snaga
nalaze u službi kod oružanih snaga.«
— 250 —
Najmi i zakupi — ograničenje odkazivanja
§ 2.
Vriednost zakonske odredbe o ograničenju prava
uporabodavca na odkazivanje najm a i zakupa produ
ljuje se do 31. prosinca 1944. zaključno.
§ 3.

ßroj: CCLXXVI-3134-D.V.-1943
— 251 —
Vanjska trgovina — posredovne mjere na tržištu
ZAKONSKA ODREDBA
o p rom jeni zakonske od red b e od 7. veljače 1942.
b ro j XLVIÏ-373-Z-1942 (N arodne novine od 12.
veljače 1942. b roj 35) o posredovnim m jeram a na
tržištu u svezi s vanjskom trgovinom
§ 1-
»Novčano poslovanje sa sredstvima Zaklade za po
m aganje vanjske trgovine ne podleži propisima o d r
žavnom računovodstvu, niti izpitivanju sa strane Ra
čunskog dvora.«
§ 2.

Broj: CCLXXXII- 3157-D.V.-1943
— 252 —
Zdravstveni pregled radnika i nam ještenika
NAREDBA
M inistarstva zdravstva i ud ru žb e od 28. listopada
1943. b r o j K . D :. 4 3 5 Ö 0 -B -II-1 9 4 3 o zdravstvenom
pregledu naučnika, m ladih rad n ik a I m ladih
n am ještenika
Na tem elju stavke 2. § 14. zakonske odredbe od 30.
travnja 1942. broj CXXIV-980-Z-1942 o naučnicima,
m ladim radnicim a i m ladim nam ještenicim a (Narodne
novine od 30. travnja 1942. broj 96) izdajem sliedeću
naredbu:
§ 1.
Mjestni organi Središnjice osiguranja radnika dužni
su po svojim liečnicima vršiti redoviti zdravstveni pre
gled naučnika, m ladih radnika i m ladih namještenika,
ukoliko su ovi kod n jih osigurani.
Svi vlastnici poduzeća, bez razlike bili oni naravne
ili pravne osobe ili javne ustanove, dužni su upućivati
svoje naučnike, m lade radnike i mlade nam ještenike
za* zdravstvene preglede prem a propisima ove naredbe.
§ 2.
U sjedištim a m jestnih organa Središnjice osiguranja
radnika odredit će se radi vršenja pregleda naučnika,
m ladih radnika i m ladih nam ještenika jedan ili više
liečnika, koji će voditi postaju za pregled naučnika,
m ladih radnika i m ladih nam ještenika Ovi će liečnici
upravljati djelatnošću oko pregleda naučnika, m ladih
radnika i m ladih nam ještenika.
* na(?)
253
Z dravstveni pregled radnika i n am ještenika
Izvan sjedišta m jestnih organa Središnjice osigu

ra n ja radnika vršit će m jestni liečniei tih organa, povrh
svoga redovitog posla, i pregled naučnika, m ladih ra d
nika i m ladih namještenika.
Po potrebi mogu se u tu svrhu nam jestiti i posebni
liečniei.
Liečnicima, zaposlenim tim pregledima, pripada po
sebna nagrada.
§ 3.
O izvršenom zdravstvenom pregledu svakog pojedi
nog naučnika, mladog radnika i mladog nam ještenika
dužan je liečnik, koji obavlja pregled, izpuniti poseban
zdravstveni list prem a obrazcu, propisanom od Mini-
starsva zdravstva i udružbe.
§ 4.
Postaje za pregled naučnika, m ladih radnika i m la
dih nam ještenika kod m jestnih organa Središnjice osi
guranja radnika vodit će očevidnost o izvršenim redo
vitim zdravstvenim pregledima naučnika, m ladih ra d
nika i m ladih namještenika.
Liečniei izvan sjedišta m jestnih organa Središnjice
osiguranja radnika dužni su nakon završenog pregleda
dostaviti zdravstvene listove postaji za zdravstveni
pregled naučnika, m ladih radnika i m ladih nam ješte
nika.
§ $■
Postaje za zdravstveni pregled naučnika, m ladih
radnika i m ladih nam ještenika vodit će u svrhu oče-
vidnosti o izvršenim redovitim zdravstvenim pregle
dima listarnicu (kartoteku), u koju se upisuju podatci
iz zdravstvenog lista.
— 254 —
Zdravstveni pregled radnika i nam ještenika
§ 6.
Na tem elju podataka listarnice izrađivat će se po
trebni brojitbeni podatci.
§ 7.
Svi podatci o pojedinom naučniku, mladom radniku
i mladom nam ješteniku, prikupljeni prigodom vršenja
redovitih zdravstvenih pregleda jesu službena tajna.
§ 8.
Postaje za zdravstveni pregled naučnika, m ladih
radnika i m ladih nam ještenika objavit će putem javnih
oglasa i poziva poslodavcima točno vrieme i mjesto
održavanja redovitih zdravstvenih pregleda.
Zdravstveni pregledi m oraju biti razpoređeni do
konca svakog polugodišta tekuće godine tako, da svaki
naučnik, m ladi radnik i m ladi nam ještenik bude dva
puta godišnje pregledan.
§ 9.
Ukoliko se kod redovitog liečničkog pregleda utvrdi,
da je potrebno liečenje pregledanoga ili da su potrebne
m jere za zaštitu života i zdravlja pregledanoga, uputit
će liečnik postaje dotičnoga nadležnoj ustanovi osigu
ran ja radnika i namještenika.
§ io.
Radi poduzim anja potrebnih m jera za poboljšanje
nastanbe i prehrane naučnika, m ladih radnika i m ladih
namještenika, te u svrhu odstranjivanja zdravstvenih,
tehničkih i družtvovnih nedostataka u poduzeću, za
tražit će postaja postupali nadležnih oblastnih nadzor-
ničtava rada i upravnih oblasti.
— 255 —
Zdravstveni pregled radnika i namještenika
§ n.
Troškove, zdravstvenog pregleda prem a propisim a ove
naredbe snosit će Središnjica osiguranja radnika uz
pripomoć M inistarstva zdravstva i udružbe.
§ 12.
Za vrieme iznimnog stanja i za vrieme rata ustanov
ljuje m inistar zdravstva i udružbe na priedlog Sre
dišnjice osiguranja radnika mjesta, u kojim a će se
obavljati zdravstveni pregledi prem a propisim a ove
naredbe.
§ 13.
Prekršaji ove naredbe kaznit će se prem a propisima
§§ 17.—21. zakonske odredbe od 30. travnja 1942. broj
CXXIV-980-Z-1942 o naučnicima, m ladim radnicim a
i m ladim namještenicima.
§ 14.
U Zagrebu, dne 28. listopada 1943.
M inistar zdravstva i u družbe:

Janko Tortić v. r.
(Broj 3143-D.V.-1943)
— 256 —
Zak, odredba o Državnoj redarstvenoj straži
ZAKONSKA ODREDBA
o Državnoj redarstvenoj straži
§ 1.
Državna redarstvena straža je organ M inistarstva
un u tarn jih poslova za vršenje redarstvene izvršne
službe.
2.
Državnu redarstvenu stražu sačinjavaju državni re
darstveni izvršni službenici, koji se razpoređuju u Zbor
redarstvene straže i u Zbor redarstvenih izvidnika.
Zbor redarstvene straže sačinjavaju: častnici redar
stvene straže, dočastnici redarstvene straže i momčad
redarstvene straže. Službenici Zbora redarstvene straže
su naoružani i nose posebnu odoru. Naoružanje i odoru
propisuje m inistar un u tarn jih poslova.
Zbor redarstvenih izvidnika sačinjavaju: izvidnici
činovnici, izvidnici dočinovnici i izvidnički vježbe
nici.
Ako kod redarstvene oblasti im a u zboru redarstvenih
izvidnika više od 10 izvidnika, na čelu Zbora redar
stvenih izvidnika stoji poseban zapovjednik izvidnika
On rukovodi službom izvidnika, a podređen je izravno
upravitelju odnosne redarstvene oblasti.
3.
Svaki državni redarstveni izvršni službenik vrši slu
žbu prem a postojećim propisima, te prem a nalozima
i uputam a predpostavljenih. Pritom je svaki državni
Drž. Hrv. »- Zakoni sv. 3 9 9 — 257 —

Zak. odredba o Državnoj redarstvenoj straži
izvršni redarstveni službenik dužan vršiti službu,

m akar ona bila skopčana i sa životnom opasnošću. On
je uviek dužan, bez obzira da li je razpoređen u
službu ili nije, kada je ugrožen ljudski život, osobna
sigurnost ili imovina, poduzeti sve, što je potrebno,
radi zaštite života, osobne sigurnosti odnosno imovine
i radi održavanja javnog reda, m ira i poredka.
§ 4.
V rstu i broj državnih redarstvenih izvršnih službe
nika ustanovljuje m inistar u n u tarn jih poslova.
§ 5.
Državni redarstveni izvršni službenici polažu p ri
godom nastupa službe pred zapovjednikom Zbora one
redarstvene oblasti, kojoj pripadaju, sliedeću prisegu:
»Prisižem Bogu Svemogućemu i Sveznajućemu, da
ću Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Poglavniku Neza
visne Države Hrvatske biti vjeran, da ću probitke n a
roda hrvatskoga uviek čuvati, da ću ustavne odredbe i
zakone Nezavisne Države Hrvatske uviek poštivati, da
ću kao državni redarstveni izvršni službenik svoje du
žnosti zdušno i požrtvovno izvršavati, te da ću se u
obrani domovine i hrvatskog naroda hrabro boriti, da
će mi pri tome biti uviek pred očima samo korist službe
i države i da ću čuvati povjerenu mi službenu tajnu.
Tako mi Bog pomogao!«
§ 6.
Državni redarstveni izvršni službenici ne mogu n i
kada, pa ni u slučaju rata biti pozvani na obavljanje
vojnih ili građanskih dužnosti, koje sprečavaju ili one
m ogućuju vršenje redarstvene službe.
§ 7.
Kad državni redarstveni izvršni službenik mora u re
dovati po službenoj dužnosti proti pojedinim osobama,
obratit će se ovima glasnim pozivom »U ime zakona!«
Ovom pozivu dužan se je svatko pokoriti.
Ü 8.
Državni redarstveni izvršni službenik ne smije bez
odobrenja Glavnog zapovjedničtva redarstvene straže
biti članom bilo kakvog posebničkog družtva, niti smije
osim svoje službe obavljati kakvu drugu službu od
nosno im ati kakvo drugo zanimanje. On je dužan za
povjednika zbora, kojem pripada, izvješćivati 0 zani
m anju svih članova svoje obitelji i osoba, koje žive s
njim e u zajedničkom kućanstvu.
§ 9.
Prigodom vršenja službe državni redarstveni izvršni
službenik im a pravo uz potreban oprez upotriebiti
oružje, ako drugim sredstvim a ne može postići uspjeh,
i to:
1. kad mu se upotreba oružja nadležno zapoviedi;
2. bez zapoviedi:
a) u slučaju nuždne obrane, da odkloni siloviti n a
padaj na sebe ili na druge osobe;
b) radi zaštite osoba, stvari i objekata, koje su mu
predane ili povjerene na čuvanje;
c) da svlada nasilni protupravni odpor, kojim se
osujećuje uredovanje;
d) radi sprečavanja biega zločinaca i vojnih bje
gunaca, kao i radi sprečavanja biega osoba iz
zatvora, pritvora ili prigodom pratnje;
e) na državnoj granici, kada ustanovi, da netko

pokušava nedozvoljenim putem i protupravno
prieći državnu granicu.
Prigodom upotrebe oružja dužan je državni redar
stveni izvršni službenik, koliko god je moguće, čuvati
ljudski život, i gdje god prilike dozvoljavaju, služiti se
m anje pogibeljnim oružjem odnosno drugim priklad
nim sredstvima. Napose je dužan paziti, da prigodom
upotrebe oružja ne stradaju nevini.
Za svaku protupropisnu upotrebu oružja odgovara
državni redarstveni izvršni službenik stegovno, a ako je
lom protupropisnom upotrebom oružja počinjeno i k a
žnjivo djelo, odgovara i po kaznenom zakonu.
i 10.
Kada državni redarstveni izvršni službenik prigodom
uredovanja ne može sam izvršiti povjereni mu zadatak,
dužne su m u dati pomoć sve najbliže oružane postrojbe
Nezavisne Države Hrvatske i svi javni službenici, po
svom zvanju ovlašteni na nošenje oružja, ako se on na
njih za pomoći obrati, ukoliko nema mogućnosti, da mu
potrebnu pomoć pruži sama državna redarstvena
straža.
§ U-
Državnom redarstvenom stražom upravlja Glavno
zapovjedničtvo državne redarstvene straže. Na čelu
Glavnog zapovjedničtva Državne redarstvene straže,
stoji glavni zpovjednik Državne redarstvene straže,
kojeg imenuje Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske iz
stališa djelatnih redarstvenih častnika ili iz stališa dje
latnih i pričuvnih častnika oružanih snaga.
260 —
§ 12.
U djelokrug Glavnog zapovjedničtva Državne redar
stvene straže napose spada: održavanje i poticanje
sviesti o dužnosti i održavanje stege medu državnim
redarstvenim izvršnim službenicima; izobrazba u voj
ničkom i stručnom pregledu; nadzor nad vršenjem re
darstvene službe; obskrba državne redarstvene straže;
poslovi iz službovnih odnosa državnih redarstvenih iz
vršnih službenika.
Zbor redarstvene straže
§ 13.
Činovi častnika redarstvene straže jesu:
pukovnik redarstvene straže, dopukovnik redarstvene
straže, bojnik redarstvene straže, nadsatnik redarstvene
straže, satnik redarstvene straže, nadporučnik redar
stvene straže, poručnik redarstvene straže i zastavnik
redarstvene traže.
Častnici redarstvene straže od čina bojnika i na više
jesu stožerni častnici. '
Činovi dočastnika redarstvene straže jesu:
častnički nam jestnik redarstvene straže, stožerni
vodnik redarstvene straže, vodnik redarstvene straže,
dovodnik redarstvene straže i rojnik redarstvene straže.
Momčad redarstvene straže sačinjavaju:
dorojnik redarstvene straže i stražar redarstvene
straže.
§ 14-
Za službenika u Zboru redarstvene straže može biti
prim ljen onaj, koji izpunjava sliedeće uvjete:
1. da je državljanin Nezavisne Države Hrvatske,
2. da je dobrog vladanja,
— 261 —
3. da nije mlađi- od 18 ni stariji od 32 godine,

4. da je neoženjen, ili udovac bez djece,
5. da je duševno i tjelesno zdrav, krepkog tjelesnog
ustrojstva, a visok najm anje 170 cm,
6. da je svršio najm anje 4 razreda pučke škole, te da
dobro vlada hrvatskim jezikom u pism u i u govoru,
7. da je odslužio obvezatno djelatno razdoblje, uko
liko nije prim ljen kao pitomac Središnje redar
stvene škole,
8. da nije pod štitničtvom, skrbničtvom, pod ste
čajem te da nije nad njim produžena otčinska
vlast.
Od uvjeta iz točke 3. i 4. može osloboditi glavni za
povjednik Državne redarstvene straže. Isto vriedi i u
pogledu tjelesne visine iz točke 5.
§ 15.
Služba svih službenika u Zboru redarstvene straže
je prve godine pokusna.
Stalnost se stječe nakon pokusne službe, ako ocjena
bude povoljna, dok se u protivnom službenik odpušta
iz službe. 0 stalnosti službenika ima se izdati posebna
pism ena odluka.
Pokusna se služba računa u djelatnu službu.
Oružnički častnici i dočastnici, koji budu prim ljeni
za službenike u Zbor redarstvene straže, postaju odmah
stalni, ako su položili stručni izpit u oružničtvu.
§ 16.
Častnici redarstvene straže svrstavaju se u činovne
razrede, i to:
pukovnik redarstvene straže u V. činovni razred,
dopukovnik redarstvene straže u VI. činovni razred,
bojnik redarstvene straže u VII. činovni razred,
nadsatnik redarstvene straže u VIII. činovni razred,
satnik redarstvene straže u IX. činovni razred,
nadporučnik redarstvene straže u X. činovni razred,
poručnik redarstvene straže u XI. činovni razred,
zastavnik redarstvene straže u XII. činovni razred.
Dočastnici redarstvene straže svrstavaju se, i to:
častnički nam jestnik redarstvene straže u I. a) razred
2. i 3. plaćevnog stupnja,
stožerni vodnik redarstvene straže u I. razred 3. pla
ćevnog stupnja i u I. a) razred 1. plaćevnog stupnja,
vodnik redarstvene straže u I. razred 1. i 2. plaćevnog
stupnja,
dovodnik redarstvene straže u II. razred 1., 2. i 3.
plaćevnog stupnja,
rojnik redarstvene straže u III. razred 1., 2. i 3. pla
ćevnog stupnja,
momčad redarstvene straže svrstava se u dva raz
reda, i to:
dorojnik redarstvene straže u I. momčadski razred,
stražar redarstvene straže u II. momčadski razred.
§ 17.
Beriva častnika redarstvene straže jednaka su beri-
vima državnih činovnika odgovarajućeg činovnog
razreda.
— 263 —
§ 18.
Plaća dočastnika redarstvene straže, svrstanih u I. a)
razred 1. plaćevnog stupnja, iznosi mjesečno 3.600 Kuna,
onih svrstanih u I.a) razred 2. plaćevnog stupnja iz
nosi mjesečno 4.000 Kuna, a onih svrstanih u I.a)
razred 3. plaćevnog stupnja iznosi mjesečno 4.400 Kuna.
Plaća dočastnika redarstvene straže, svrstanih u I-,
II. i III. razred, jednaka je plaći dočinovnika u d r
žavnoj službi, svrstanih u odgovarajući razred.
§ 19.
Momčad redarstvene straže prim a mjesečnu plaću,

i to:
dorojnik redarstvene straže . . . Kn 2.900
stražar redarstvene straže ................... ....... 2.700
§ 20.
U pogledu stjecanja prava na viši plaćievni stupanj,

na stanarinu i doplatak za ženu i za djecu vriede za
službenike u Zboru redarstvene straže propisi kao i za
ostale državne službenike građanskoga reda.
U vojarnam a redarstvene straže m oraju stanovati i
nem aju pravo na stanarinu dočastnici redarstvene
straže, dorojnici redarstvene straže i stražari redar
stvene straže, ako su neoženjeni, ako su u dovei bez
djece, ako su oženjeni i nem aju djece, a žive razlučeno
od žene. Ako žive razlučeno od žene s razloga, koji ne
ovise o volji ženitbenih drugova, m oraju stanovati u re
darstvenoj vojarni, ali im pripada stanarina.
— 264 —
§ 21.
Službenici u Zboru redarstvene straže im aju služ-

bovni mjesečni doplatak, kako sliedi:
stožerni častnik redarstvene straže . . Kn 1.800.—
častnik redarstvene s t r a ž e ................... 1.600.—
častnički nam jestnik redarstvene straže 1.500.—
stožerni vodnik redarstvene straže . . 1.400—
vodnik redarstvene straže . . . . 1.300—
dovodnik redarstvene straže . . . . 1. 100. —
rojnik redarstvene straže ................... 900.—
momčad redarstvene straže . . . . 700.—
§ 22.
Častnikom redarstvene straže može postati:
1. djelatni i pričuvni častnik oružanih snaga u činu
poručnika, nadporučnika i satnika, ako nije stariji od
32 godine;
2. zastavnik oružanih snaga neposredno nakon za
vršetka zastavničke škole;
3. dočastnik redarstvene straže nakon položenog iz
pita za častnika redarstvene straže, ako nije stariji od
40 godina.
§ 23.
Rješenja o službovnim odnosima pukovnika i do-
pukovnika redarstvene straže izdaju se odredbom
Poglavnika, a rješenja o službovnim odnosima ostalih
častnika redarstvene straže naredbom m inistra u n u
tarnjih poslova.
— 265 —
§ 24.
Častnik redarstvene straže bez nepodpune srednjo
školske izobrazbe može biti prom aknut najviše u čin
nadporučnika redarstvene straže, a onaj s nepodpunom
srednjoškolskom izobrazbom najviše u čin nadsatnika
redarstvene straže.
§ 25.
Prom aknuća častnika i dočastnika redarstvene straže
▼rše se prem a činoredu, a častnik može biti prom aknut
u viši čin pod sliedećim uvjetim a:
da je posljednje dvie kalendarske godine dobro
oeienjen i
da je proveo najm anje jednu godinu u činu zastav
nika redarstvene straže, 4 godine u činu poručnika re
darstvene straže, 4 godine u činu nadporučnika redar
stvene straže, 3 godine u činu satnika redarstvene
straže, 3 godine u činu nadsatnika redarstvene straže,
5 godina u činu bojnika redarstvene straže, 5 godina u
činu dopukovnika redarstvene straže.
§ 26.
Dočastnikom redarstvene straže može postati:
1. dorojnik redarstvene straže,
2. djelatni i pričuvni dočastnik oružanih snaga, ako
nije stariji od 32 godine i ako je osposobljen za redar
stvenu službu,
3. stražar redarstvene straže, koji im a izobrazbu ne
podpune srednje škole, a svršio je uspješno tečaj za do
častnika redarstvene straže.
Stražar redarstvene straže, naveden u toc. 3. prednje
stavke, može biti m im o ostalih uvjeta iz ove zakonske
odredbe imenovan častničkim namjestnikom.
§ 27.
Odluke o službovnim odnosima dočastnika i m om
čadi redarstvene straže donosi glavni zapovjednik re
darstvene straže.
§ 28.
Vodnici redarstvene straže, koji su u tom činu proveli
najm anje 3 godine, i oni častnički nam jestnici redar
stvene ^straže iz § 26. stavka druga, koji su za po
sljednje 3 godine ocjenjeni ocjenom »izvrstan« stječu
pravo na polazak posebnog častničkog tečaja u Sre
dišnjoj redarstvenoj školi. Ovaj tečaj traje 6 mjeseci,
nakon čega polaznici polažu izpit za častnike redar
stvene straže. Po uspješno položenom izpitu mogu vod
nici redarstvene straže biti prom aknuti u čin zastav
nika redarstvene straže. Nepoloženi častnički izpit ne
može se ponoviti.
§ 29.
Dočasnici redarstvene straže promiču se prem a či
noredu, a mogu biti prom aknuti, ako su:
za posljednje dvie godine ocienjeni dobrom ocjenom,
zatim ako su položili propisani izpit, koji se traži za
dotični čin, te ako su proveli najm anje 18 mjeseci u činu
dorojnika redarstvene straže, dvie godine u činu r o j
nika redarstvene straže, 3 godine u činu dovodnika re
darstvene straže, 4 godine u činu vodnika redarstvene
straže uz uspješno završeni dočastnički tečaj, te 5 go
dina u činu stožernog vodnika redarstvene straže.
Za činove stožernoga vodnika i častničkog nam jest-
nika redarstvene straže potrebno je uz broj propisanih
— 267 —
godina službe svršili* i dočastnički tečaj. Za častničkog

nam jestnika redarstvene straže može biti promaKnut
samo onaj stožerni vodnik redarstvene straže, koji je
redarstveni dočastnički tečaj svršio s izvrstnim ili
veoma dobrim uspjehom.
§ 30.
U čin dorojnika redarstvene straže može biti pro
m aknut:
a) pitom ac Središnje redarstvene škole, koji je tu
školu završio s izvrstnim ili veoma dobrim uspjehom;
b) pitomac Središnje redarstvene škole, koji je tu
školu svršio s dobrim ili dovoljnim uspjehom nakon
6 mjeseci službe u svojstvu stražara redarstvene straže;
c) stražar redarstvene straže, koji je nakon jedno
godišnje pokusne službe proveo najm anje 6 mjeseci u
svojstvu stražara redarstvene straže.
§ 31.
Službeniku u zboru redarstvene straže prestaje služba:
1. ako se tokom pokusne službe ustanovi, da je za
redarstvenu službu nesposoban;
2. ako to on sam zatraži nakon izteka roka službo
vanja, na koji se je obvezao;
3. ako je osudom stegovnog ili kaznenog suda osuđen
na gubitak službe, ako je osuđen radi prestupa ili zlo
čina iz koristoljublja ili ako je osuđen na gubitak čast
nih prava;
4. u slučaju tjelesne ili duševne nesposobnosti;
5. u slučaju sm anjenja brojnog stanja službenika u
Zboru redarstvene straže;
* da su svršili?
— 268 —
6. u slučaju ženitbe bez dozvole;

7. ako je zanim anje člana obitelji službenika redar
stvene straže, koji živi s njim u zajedničkom kućan
stvu, na štetu ugleda redarstvene službe;
8. ako je iz bilo kojeg razloga štetan po probitke
službe.
Službenik u Zboru redarstvene straže, koji je stekao
pravo na m irovinu, um irovljuje se, ako je nastupio
razlog iz toč. 4., 5. i 7.
U ostalim se slučajevima odpušta.
§ 32.
Službenik u Zboru redarstvene straže nakon odpusta
iz službe upućuje se odmah na odsluženje obvezatnog
djelatnog razdoblja, ako ga nije odslužio.
§ 33.
Službenik u Zboru redarstvene straže, koji je od
pusten iz službe na tem elju § 31. točka 3. i 8., ne smije
se prim iti natrag u službu redarstvene straže, ,
Službenik u Zboru redarstvene straže, kojem je pre
stala služba po toč. 5. § 31., a nema uvjeta za stjecanje
prava na mirovinu, dobiva odpravninu Q iznosu 6-m je-
sečnih njegovih posljednjih beriva.
§ 34.
Prije prim itka za službenika u Zbor redarstvene
straže dočastnici i momčad pismeno se obvezuju, da će
služiti najm anje 4 godine, a častnici se obvezuju, p i
smeno, da će služiti najm anje 6 godina.
— 269 —
Dva mjeseca prije izmaka četvrte odnosno sedme go

dine službe, dočastnici i momčad redarstvene straže
dužni su podnieti službenim putem Glavnom zapo-
vjedničtvu redarstvene straže molbu, ili da budu za
držani u službi ili da budu odpušteni.
Ako traže, da budu zadržani u službi, im aju se p i
smeno obratiti n a daljnje službovanje u tra jan ju od
3 godine.
Obveza daje se prvi puta na 4 godine, a drugi i treći
put na 3 godine.
Poslije 10 godina službe službenik u Zboru redar
stvene straže ne obvezuje se na daljnje službovanje.
Častnici redarstvene straže obvezuju se samo je
danput, i to na 6 godina.
§ 35.
Kod redarstvenih postrojbi mogu postojati glasbe.
O osnivanju glasba redarstvene straže odlučuje
glavni zapovjednik redarstvene straže.
§ 36.
Radi stručne izobrazbe službenika Zbora redarstvene
straže i Zbora redarstvenih izvidnika, postoji Središnja
redarstvena škola.
Propise o ustrojstvu i radu ove škole izdaje M ini
starstvo u n u tarn jih poslova — Glavno ravnateljstvo za
javni red i sigurnost.
Glavni zapovjednik redarstvene straže može uz odo
brenje M inistarstva un u tarn jih poslova — Glavnog
ravnateljstva za javni red i sigurnost kod pojedinih
redarstvenih oblasti osnivati tečajeve u svrhu izo-
— 270 —
m
brazbe dočastnika, dorojnika i stražara redarstvene

straže i redarstvenih izvidnika, koji nisu svršili Sre
dišnju redarstvenu školu.
Glavni zapovjednik reidarstvene straže je vrhovni
nadzornik Središnje redarstvene škole i redarstvenih
tečajeva.
§ 37.
Pitomcu, koji je s uspjehom svršio Središnju redar
stvenu školu, vrieme, provedeno u ovo j školi, uračunava
se u rok obvezatnog djelatnog razdoblja u oružanim
snagama.
Pitomci Središnje redarstvene škole, koji za vrieme
školovanja budu iz škole izključeni ili ne polože za
ključni izpit, ili za prve 4 godine redarstvene službe
budu odpušteni, uputit će se na odsluženje obvezatnog
djelatnog razdoblja u oružanim snagama. U tom se
slučaju vrieme, provedeno u Središnjoj redarstvenoj
školi, ne računa u rok obvezatnog djelatnog razdoblja
u oružanim snagama.
§ 38.
Prem ještaj častnika redarstvene straže vrši se n a
redbom m inistra u nutarnjih poslova, a ostalih službe
nika redarstvene straže odlukom glavnog zapovjednika
redarstvene straže.
§ 39.
Dočastnicima, dorojnicim a i stražarim a redarstvene
straže može se ženitbena dozvola izdati tek nakon n a
vršene 4 godine redarstvene službe.
Glavni zapovjednik redarstvene straže odlučuje glede
podjeljivanja ženitbene dozvole u iznim nim slučaje
vima prije roka određenog u prednjoj stavci.
— 271 —
Broj oženjenih dočastnika, dorojnika i stražara re

darstvene straže ne smije biti veći od dvie trećine cje
lokupnog brojčanog stanja službenika u Zboru redar
stvene straže.
§ 40.
Službenike u Zboru redarstvene straže snabdieva
država sa svim odjevnim predm etim a, koji ostaju d r
žavno vlastničtvo.
Zbor redarstvenih izvidnika

§ 41.
Zbor redarstvenih izvidnika sastoji se od nadzornih
izvidničkih službenika i od izvidničkih službenika.
Nadzorni izvidnički službenici jesu:
viši izvidnički nadzornik I., II. i III. razreda,
izvidnički nadzornik I., II. i III. razreda,
izvidnički nadzornik I. i II. razreda.
Izvidnički službenici jesu:
viši izvidnik I. i II. razreda,
izvidnik I., II. i III. razreda,
izvidnički vježbenik.
§ 42.
Za službenika u zboru redarstvenih izvidnika može
biti prim ljen onaj, koji izpunjava sliedeće uvjete:
1. da je državljanin Nezavisne Države Hrvatske;
2. da je dobrog vladanja;
3. da nije m ladi od 22. ni stariji od 35 godina;

4. da je duševno i tjelesno zdrav;
5. da je svršio najm anje 4 razreda pučke škole i da
dobro vlada hrvatskim jezikom u pism u i govoru;
6. da je odslužio obvezatno djelatno razdoblje, uko
liko nije kao pitomac s uspjehom svršio Središnju re
darstvenu školu;
7. da nije pod štitničtvom, skrbničtvom, pod ste
čajem, te da nije nad njim produljena otčinska vlast.
§ 43.
P rije prim itka za službenika u Zboru redarstvenih
izvidnika obvezuju se nadzorni izvidnički službenici
pismeno, da će služiti najm anje 6 godina, a izvidnički
službenici obvezuju se pismeno, da će služiti najm anje
4 godine.
Dva m jeseca prije izmaka četvrte odnosno sedme go
dine službe izvidnički službenici dužni su podnieti
službenim putem Glavnom zapovjedničtvu redarstvene
straže molbu: ili da budu zadržani u službi ili da budu
odpušteni.
Ako izvidnički službenici traže da budu zadržani u
službi, im aju se pismeno obvezati na daljnje službo
vanje u tra jan ju od 3 godine.
Obveza daje se prvi puta na 4 godine, a drugi i treći
puta na 3 godine.
Poslije 10 godina službe službenik u Zboru redar
stvenih izvidnika ne obvezuje se na daljnje službovanje.
Nadzorni izvidnički službenici obvezuju se samo
jedanput, i to na 6 godina.
— 273 —
§ 44.
Služba službenika u Zboru redarstvenih (izvidnika
prve je godine pokusna. Stalnost se stječe nakon po
kusne službe, ako ocjena bude povoljna, dok se u pro
tivnom slučaju odpušta iz službe. O stalnosti službenika
izdaje Glavno zapovjedničtvo redarstvene straže po
sebnu pism enu odluku.
Oni koji budu prim ljeni u izvidničku službu, a im aju
nepodpunu srednjoškolsku izobrazbu, mogu po svršetku
pokusne službe biti imenovani višim izvidnicima I. raz
reda, ako svrše tečaj za redarstvenog dočastnika.
Pokusna se služba računa u djelatnu službu.
Službenici u Zboru redarstvene straže, koji im aju
4 godine redarstvene službe, oružnički častnici, i đo-
častnici, koji su položili u oružničtvu stručni izpit, mogu
biti prim ljeni za izvidničke službenike u stalnom svoj
stvu onoga razreda, koji odgovara beri vi ma njihova
čina u času prielaza.
§ 45.
Nadzorni izvidnički službenici svrstavaju se u či-
novne razrede, i to:
viši izvidnički nadzornik I. razreda u V. činovni
razred,
viši izvidnički nadzornik II. razreda u VI. činovni
razred,
viši izvidnički nadzornik III. razreda u VII. činovni
razred,
izvidnički nadzornik I. razreda u VIII. činovni razred,
izvidnički nadzornik II. razreda u IX. činovni razred,
izvidnički nadzornik III. razreda u X. činovni razred,
izvidnički donadzornik I. razreda u XI, činovni razred,
— 274
izvidnički donadzornik II. razreda u XII. činovni

razred.
Izvidnički službenici svrstavaju se u dočinovne raz
rede, i to:
viši izvidnik I. razreda u I.a) razred 2. i 3. plaćevnog
stupnja,
viši izvidnik II. razreda u I. razred 3. plaćevnog
stupnja i u I.a) razred 1. plaćevnog stupnja,
izvidnik I. razreda u I. razred 1. i 2. plaćevnog stupnja,
izvidnik II. razreda u II. razred,
izvidnik III. razreda u III. razred,
izvidnički vježbenik.
§ 46.
Beriva nadzornih izvidničkih službenika i izvid-
ničkih službenika jednaka su berivima službenika
Zbora redarstvene straže odgovarajućeg razreda.
Izvidnički vježbenik prim a beriva od 2.900 kuna m je
sečno, a stanarinu i obiteljske doplatake kao dorojnik re
darstvene straže.
- § 47.
Oni, koji budu prim ljeni za službenike u Zboru re
darstvenih izvidnika, a im aju podpunu srednjoškolsku
izobrazbu, svrstat će se kao izvidnici, a prim at će be
riva izvidničkog donadzornika II. razreda. Nakon go
dinu dana izvidničke službe i položenog izpita mogu biti
imenovani izvidničkim donadzornicima I razreda.
Oni, koji budu prim ljeni u službu Zbora redarstvenih,
izvidnika, a im aju sveučilištnu izobrazbu, svrstat će se
kao izvidnici, a prim at će beriva izvidničkog đonad-
zornika I. razreda. Nakon godinu dana pokusne službe
i položenog izpita mogu biti imenovani izvidničkim
nadzornicim a III. razreda.
— 275 —
§ 48
U pogledu stjecanja prava na viši plaćevni stupanj,
za stanarinu i doplatak za ženu i djecu vriede za služ
benike u Zboru redarstvenih izvidnika propisi kao i za
ostale državne službenike građanskog reda.
§ 49.
Službenici u Zboru redarstvenih izvidnika im aju
službovni mjesečni doplatak, i to:
viši izvidnički n a d z o rn ik ........................ Kn 1.800.—
izvidnički nadzornik i izvidnički do-
nadzornik ........................................ 1.600.—
viši izvidnik .................................1.500.—
izvidnik ........................................... „ 1.300.—
izvidnički vježbenik ........................ „ 900.—
§ 50.
Nadzorni izvidnički službenik može postati: viši
izvidnik i izvidnik nakon 15 godina službe u Zboru
redarstvenih izvidnika, odnosno nakon 10 godina
službe u Zboru redarstvenih izvidnika i 5 godina
službe u Zboru redarstvene straže, ako je posjednje
3 godine dobio ocjenu »izvrstan« ili »veoma dobar« i
položio nadzornički izpit na Središnjoj redarstvenoj
školi. Ovaj se izpit ne može ponoviti.
Službenici u Zboru redarstvenih izvidnika bez ne-
podpune srednjoškolske izobrazbe mogu postići najviše
čin izviđničkog nadzornika III. razreda; oni s nepod-
punom srednjoškolskom izobrazbom mogu postići n a j
više čin izviđničkog nadzornika I. razreda; oni s pod-
punom srednjoškolskom izobrazbom mogu postići n a j
više čin višeg izviđničkog nadzornika III. razreda; oni
— 276 —
sa sveučilištnom izobrazbom mogu biti prom aknuti do

uključivo čina višeg izvidničkog nadzornika I. razreda.
§ 51.
Rješenja o službovnim odnosima viših izvidničkih
nadzornika I. i II. razreda izdaju se odredbom Poglav
nika, a rješenja o službovnim odnosima ostalih nad
zornih izvidničkih službenika izdaju se naredbom m i
nistra u n utarnjih poslova.
§ 52.
Prom aknuća nadzornih izvidničkih službenika vrše
se prem a činoredu. Takav službenik može biti pro
m aknut u viši čin pod sliedećim uvjetima:
da je posljednje 3 godine povoljno ocienjen,
da je proveo najm anje godinu dana u činu izvidni
čkog nadzornika II. razreda, 4 godine u činu izvidni
čkog donadzornika I. razreda, 4 godine u činu izvidni
čkog nadzornika III. razreda, 3 godine u činu izvidni
čkog nadzornika II. razreda, 3 godine u činu izvidni
čkog nadzornika I. razreda, te po 3 godine u činu višeg
izvidničkog nadzornika III. i U. razreda.
Iznimno od ovog propisa nadzorni izvidnički službe
nici sa sveučilištnom odnosno podpunom srednjoškol
skom izobrazbom mogu biti prom aknuti u viši čin
nakon 3 godine službe, provedene u nižem činu.
Izvidnik s nepodpunom srednjoškolskom izobrazbom
može polagati nađzornički izpit nakon 4 godine izvid-
ničke službe, a nakon uspješno položenog nadzorničkog
izpita kod Središnje redarstvene škole može biti im e
novan za izvidničkog nadzornika II. razreda, ako je
kroz cielo vrieme službe bio povoljno ocienjen.
— 27 7 —
§ 53.
Izvidnički službenik može biti prom aknut u viši
čin pod uvjetom:
da je posljednje 3 godine povoljno ocienjen,
da je proveo 1 godinu kao izvidnički vježbenik, 2 go
dine kao izvidnik III. razreda, 3 godine kao izvidnik
II. razreda, 4 godine kao izvidnik I. razreda, te 5 godina
kao viši izvidnik II. razreda.
§ 54.
Redarstvenom izvidničkom službeniku prestaje
služba:
1. ako se tokom pokusne službe ustanovi, da je za iz-
vidničku službu nesposoban;
2. ako to on sam zatraži nakon izteka roka službo
vanja, na koji se je obvezao;
3. ako je osudom stegovnog ili kaznenog suda osuđen
na gubitak službe, ako je osuđen radi zločina ili prie-
stupa iz koristoljublja ili ako je osuđen na gubitak
častnih prava;
4. u slučaju duševne ili tjelesne nesposobnosti;
5. ako je zanim anje člana obitelji izvidničkog slu
žbenika, koji živi s njim u zajedničkom kućanstvu, na
štetu ugleda redarstvene službe;
6. u slučaju ženitbe bez dozvole;
7. ako je štetan po probitke redarstvene službe.
Izvidnički službenik, koji je stekao pravo na m iro
vinu, umirovi juje se, ako je nastupio razlog iz toč.
4. i 5. U ostalim slučajevima odpušta se iz službe.
§ 55.
Izvidnički službenik, koji je odpusten iz službe na
tem elju § 54. toč, 3 i 7., ne sm ije se prim iti natrag
u službu.
— 278 —
§ 56.
Redarstvenim izvidničkim službenicima pripada mje
sečni doplatak za odjeću i obuću.
Visinu ovog doplatka odredit će Ministarstvo unu
tarnjih poslova uz predhodni sporazum ministra dr
žavne riznice.
§ 57.
Odluke o službovnim odnosima izvidničkih službe
nika izdaje glavni zapovjednik redarstvene straže.
Mirovine državnih redarstvenih izvršnih službenika

§ 58.
Državni redarstveni izvršni službenici stječu pravo
na osobnu m irovinu nakon navršenih 10 godina dje
latne redarstvene službe.
Nakon prvih 10 godina službe iznosi m irovina 50%
od mirovinskog tem elja, a za svako daljnje započeto
polugodište iznosi m irovina 1.25% od mirovinskog te
m elja tako, da nakon 30 godina za m irovinu priznate
službe um irovljeni državni redarstveni izvršni službenik
dobije m irovinu jednaku mirovinskom temelju. Za m i
rovinski temelj uzim a se plaća, stanarina i doplatak
na službu.
§ 59.
Ako državni redarstveni izvršni službenik poslane
nesposoban za vršenje službe uslied ozljede, koju je za
dobio prigodom vršenja službe, priznaje mu se za m i
rovinu osim vremena, koje je proveo u službi, još
10 godina, a može mu se priznati i više od 10, ali naj
više 20 godina, ako je uslied ozljede pri vršenju službe
postao uz to još i nesposoban za svaki rad.
- 279 -
§ 60.
Obitelji državnog redarstvenog izvršnog službenika,
koji je pri vršenju službe izgubio život, priznaje se za
m irovinu kao da je navršio 30 godina djelatne službe,
i postigao 1. plaćevni stupanj najvišeg razreda, do ko
jega bi mogao redovito napredovati.
§ 61.
Ukoliko ovom zakonskom odredbom nije drugačije od
ređeno, vriede u pogledu mirovina državnih redarstve
nih izvršnih službenika propisi kao i za ostale državne
službenike građanskoga reda.
§ 62.
Državni redarstveni izvršni službenici, koji se za
teknu u službi na dan proglašenja ove zakonske od
redbe svrstat će se, i to:
a) častnici redarstvene straže i nadzorni izvidnički
službenici u činove, koji su imali na dan proglašenja
ove zakonske odredbe;
b) dočastnici i momčad redarstvene straže kao i
izvidnički službenici svrstat će se prem a provedenim
godinama u državnoj ili samoupravnoj redarstvenoj
izvršnoj službi, te prem a priznatoj službi u oružničtvu
i u pograničnoj trupi tako, da će dobiti onaj čin, koji
bi mogli postići, da su u svakom pojedinom činu proveli
najm anji broj godina, koji je prem a propisim a ove za
konske odredbe potreban za prom aknuće u viši čin.
Pri tom vriedi ograničenje, da dočastnici, đorojnici
i stražar} redarstvene straže mogu dobiti najviše čin
stožernog vodnika redarstvene straže, a izvidnički slu
žbenici mogu dobiti najviše čin redarstvenog višeg iz
vidnika II. razreda.
— 280 —
p
Ako dočastnici i momčad redarstvene straže imaju

propisani broj godina za dobivanje čina častničkog na
ni jestnika, svrstat će se u taj čin pod uvjetom, ako su
svršili dočastnički tečaj s izvrstnim odnosno s veoma
dobrim uspjehom. Uz iste uvjete svrstat će se izvidnici
u čin višeg izvidnika I. razreda.
§ 63.
Dočastnici i momčad redarstvene straže kao i izvid
nički službenici, koji su se na dan proglašenja ove za
konske odredbe zatekli u činu, za koji nem aju dovoljan
broj godina službe prem a zakonskoj odredbi, svrstavaju
se u isti čin i plaćevni stupanj, u kojem su se nalazili
na dan proglašenja ove zakonske odredbe.
§ 64.
Državni redarstveni izvršni službenici, koji su
uspješno svršili izvanredni tečaj Zapovjedničtva ustaške
nadzorne službe, koji je održan u razdoblju od 15. srpnja
1942. do 1. veljače 1943., sm atraju se kao da su svršili
Središnju redarstvenu školu, ako su u razdoblju od
15. veljače 1943. do 15. svibnja iste godine prošli voj
ničku obuku kod IV. bojne 2. novačke pukovnije.
§ 65.
Svi pripadnici Ustaškog obranbenog zdruga postaju
danom, kada ova zakonska odredba zadobije pravnu
moć, državni redarstveni izvršni službenici, te sačinja
vaju unutar Zbora redarstvene straže posebnu jedinicu
pod nazivom »Logorski obranbeni zdrug«.
Upotrebu ove jedinice propisat će Ministarstvo unu
tarnjih poslova — Glavno ravnateljstvo za javni red i
sigurnost.
— 281 —
Državnim redarstvenim izvršnim službenicima »Lo

gorskog obranbenog zdruga« računa se vrieme prove
deno u službi Ustaškog obranbenog zdruga rok obve
zatnog djelatnog razdoblja, te će biti razvrstani u činove,
koje su imali na dan proglašenja ove zakonske odredbe.
§ 66.
Ako , državnom redarstvenom izvršnom službeniku
prem a propisima ove zakonske odredbe pripadnu
m an ja beriva od onih, koja je do sada primao, izpla-
ćivat će mu se razlika između jednih i drugih beriva,
sve dok prom aknućem ne postigne visinu dosadašnjih
beriva.
§ 67.
proglašenja u Narodnim novinama,* tim danom pre
staju vrieđiti svi protivni joj propisi, a napose zakonska
odredba od 22. lipnja 1942. broj CLXXII-1205-Z-1942
o redarstvenoj straži Nezavisne Države Hrvatske.
Arile Pavelič, v. r.
Broj: GCLXXI-3135-D.V.-1943

— 282 —
Zakon o radnjama — promjena naziva i propisa
Z A K O N S K A O D R ED B A
o promjeni zakonske odredbe od 19. prosinca 1941.
broj CDLV-2205-Z-1941 (Narodne novine od 20.
prosinca 1941. broj 208) o promjeni naziva i propisa
zakona o radnjama
§ 1.
»Ovlašćuje se m inistar obrta, veleobrta i trgovine,
da može zabraniti osnivanje novih poduzeća odnosno
osnivanje podružnica postojećih poduzeća.«
§ 2.
proglašenja u Narodnim novinama,* i prim jenjivat će
se od 1. siečnja 1944.

Broj: CCLXXXI-3156-D.V.-1943
Dr. Andrija Artuković. v. r.
- 283 —
Proglas o stanju podpune zaštitne pripravnosti
PROGLAS
Ministarstva oružanih snaga od 28. prosinca 1943.
Poz. broj 10474-43
Na tem elju § 4. naredbe M inistarstva oružanih

snaga od 30. svibnja 1942. broj 971-1942 o stanjim a
zaštitne pripravnosti pred napadajim a iz zraka (N a
rodne novine lod 10. lipnja 1942. broj 127)
proglas ujem
danom 1. siečnja 1944. za cielo područje Nezavisne
Države Hrvatske stanje podpune zaštitne pripravnosti.
S tim e u svezi nalažem, da se sm jesta i bezodvlačno
im aju izvršiti sve zaštitne m jere zam račivanja, ure
đenja i čišćenja tavana, uređenja samozaštite te sklo
ništa i zaklona.
Ujedno pozivam cjelokupno pučanstvo na točno iz-
vršivanje svih m jera i naloga m jerodavnih oblasti i
dužnostnika, a sve olakšice i izuzetke od propisanih
m jera proglašujem bezvrieđnima.
Stanje podpune zaštitne pripravnosti traje do po
sebnog opoziva.
M inistar o ru žan ih snaga:
general Navratil, v. r.
zapovjednik o ružanih snaga
(Broj: 3181-D.V.-1943)
* N arodne novine od 29. pro sin ca 1943. b ro j 296,
— 284
Porez na poslovni promet — vriednost ugljena
NAREDBA
ministra državne riznice od 15. prosinca 1943. broj
17.400-3-1943 o poprečnoj vriednosti ugljena, kao
poreznog temelja za odmjeru poreza na poslovni
promet pri uvozu
Na temelju § 9. stavka 2. zakonske odredbe od 6.
srpnja 1943. broj CXL-1690-D.V.-1943 o porezu na
poslovni promet (Narodne novine od 12. srpnja 1943.
broj 155) propisujem ovu naredbu:
§ 1-
Kod odm jere poreza na poslovni promet pri uvozu
ugljena iz stavke 169. pristojbenika poreza na poslovni
promet, im aju se bez dodavanja bilo kakvih sporednih
troškova uzeti kao porezni temelj sliedeće poprečne
vriednosti:
1. za antracit kuna 1.400 po toni
2. za kam eni ugljen kuna 1.600 po toni
3. za m rki ugljen ilignit kuna 1.100 po toni
4. za koks kuna 2.000 po toni
§ 2.
Poprečne vriednosti iz § 1. prim jenjivat će se u sva
kom slučaju uvoza ugljena iz stavke 169. pristojbenika
poreza na poslovni promet, ako ne postoji račun, kao i
u svakom slučaju, kada je ciena ugljenu po računu
niža od određene poprečne vriednosti.
§ 3.
(Broj: 3117-D.V.-1943) D*- Dragutin Toth, v. r.
* N arodne novine pd 29. pro sin ca 1943, b ro j 296.
— 285 —
Pravilnik za unutrašnju poštansku službu — promjene
NA RED BA
Ministarstva prometa od 2 prosinca 1943. Gl. R.
za p. b. b. broj 33437-43 o promjeni pravilnika za
unutrašnju poštansku službu I. dio od 25. prosinca
1921. broj 68063-1921

od 6. srpnja 1931. roj 68485-1931 izdajem ovu naredbu:
§ 1.
U čl. 41. toč. IV.-3 um jesto brojke »100« stavlja se
brojka »3000«
§ 2.
M inistar pro m eta:

A. Vokić, v. r.
(Broj: 3042-D.V.-1943.)
* N arodne novine od 29. prosinca 1943, b ro j 296,

Proizvodnja cementa, opekarskih proizvoda i »taki«
NAREDBA
od 18. prosinca 1943. broj 122.676-1943 o proizvodnji
i prodaji cementa, opekarskih proizvoda
i prozorskog stakla
Na tem elju ovlasti iz § 1. točka 1. i 2. zakonske od
redbe od 4. studenoga 1941. broj CCCXCIII-1935-Z-1941
o uređenju prometa, razpodjelbe i potrošnje svih vrsta
robe izdaj em sliedeću naredbu:
§ L
Građevno tvorivo: cement, opekarski proizvodi i
prozorsko staklo od 2 i 3 mm mora se proizvoditi, pro
davati i upotrebljavati prvenstveno za javne svrhe i
potrebe ratnoga gospodarstva.
§ 2.
Nadzor nad izvršenjem propisa § 1. vrši Ministarstvo
obrta, veleobrta i trgovine, te u tu svrhu:
a) stavlja pod državni nadzor odnosno upravu po
jedina poduzeća, koja proizvode ili prodaju gra
đevno tvorivo iz § 1.;
b) stavlja pod zabranu razpolaganja građevno tvo
rivo iz § 1. odnosno određuje prisilni odkup
ovoga, ako se nagomilava kod proizvodi tel ja, tr
govca ili posebnika u spekulativne svrhe;
c) im enuje po potrebi povjerenstvo za razpodjelbu
tvoriva iz § 1. kod proizvoditelja odnosno trgo
vaca.
Povjerenstvo će na tem elju očevidnika razpoloživih
količina i očevidnika naručaba zanim anih ustanova
određivati žurnost odnosno redoslied dobava i količine
tvoriva.
— 287 _
Proizvodnja cementa, opekarskih proizvoda i stakla
§ 3.
Tko ne izvrši u određenom roku i na određeni način
naloge, izdane u smislu propisa § 2. ove naredbe, ili
tko se inače ogrieši o propise ove naredbe, kaznit će
se novčanom kaznom do Kn 100.000.— ili zatvorom do
tri mjeseca, a u težim slučajevima i obim kaznama.
Uz ove kazne može se izreći zapljena robe, koja je
predmetom kažnjivog čina, a priradniku može se od
uzeti još i pravo na obavljanje poslovanja do jedne
godine.
U slučaju neutjerivosti u određenom roku, pretvara
se novčana kazna u kaznu zatvora prem a razsuđi ob
lasti, koja je kaznu izrekla, najviše do tri mjeseca.
Za izricanjé kazne nadležne su'obće upravne oblasti
prve molbe.
Izrečene novčane kazne idu u korist državne bla
gajne.
§ 4.
Danom proglašenja ove naredbe prestaju vriediti
propisi naredbe od 13. kolovoza 1942. broj 77.650-1942
o obustavi izvedbe građevnih radova u posebničke
svrhe, kao i sve na tem elju ove naredbe izdane upute.
§ 5-
M inistar obrta, v eleobrta i trgovine:
Dr Josip Cabas, v. r.
(Broj: 3110-D.V.-1943)
* , N arodne novine od 29. prosinca 1943. b ro j 296.
— 288 —
Kućni listovni pretinci — promjene naredbe
NAREDBA
Ministarstva prometa od 14. prosinca 1943. broj
13028-1943 o promjeni provedbene naredbe od 3.
rujna 1942. broj 3950-1942 zakonskoj odredbi o
kućnim llstovnim pretincima (Narodne novine o d
19. rujna 1942. broj 211)
Na tem elju § 1. zakonske odredbe o kućnim listov-

nim pretincim a od 22. lipnja 1942. br. CLXXVII-1436-
Z-1942 propisujem ovu naredbu:
§ I-
Prva rečenica § 6. m ienja se i glasi:
»Kućni listovni pretinci im aju se postaviti najkasnije
do 30. lipnja 1944.«
§ 2.
M inistar p rom eta:

Vokić, v. r.
(Broj: 3085-D.V.-1943.) ;
Drž. Hrv. - Zakoni sv. 406 — 289 —

Proizvodnja kutija za lastilo i mast za «Špele
NAREDBA
od 18. prosinca 1943. broj 127.039-1943 o proizvodnji
i razpačavanju kutija za laštilo i mast za kožne cipele
Na tem elju ovlasti iz § 1. točke prve zakonske od

redbe od 4. studenoga 1941. broj CCCXCIII-1935-Z-
1941 o uređenju prometa, razpodjelbe i potrošnje svih
vrsta robe, a u sporazum u s Ministarstvom unutarnjih
poslova izdaj em sliedeću naredbu:
§ 1.
Od dana proglašenja ove naredbe sm iju se proizvo
diti, uvoziti i razpačavati samo takve kutije za laštilo
i m ast za kožne cipele, koje odgovaraju propisim a H r
vatske norme HN 147.
§ 2.
Zajednica za željezo i kovine u Zagrebu vodit će

očevidnik proizvoditelja kutija od željeza (čelika) i
ostalih tvoriva. U tu svrhu m oraju se proizvoditelji
u roku od 30 dana nakon dana, kada ova naredba za
dobije pravnu moć, prijaviti Zajednici za željezo i ko
vine. Isto tako m oraju i potrošači, koji pune uvezene
kutije, prijaviti svog inozemnog dobavljača.
— 290 —
Proizvodnja kutija za laštilo i mast za cipele
Tekući broj upisa u očevidnik je kontrolni broj

proizvođitelja.
§3.
Kutije m oraju im ati utisnutu norm iranu oznaku:
Omot HN 147 i kontrolni broj proizvođitelja.
Prazne i pune kutije, koje se nalaze n a skladištu kod
proizvođitelja odnosno potrošača, ili koje su naručene
u inozemstvu, a nisu izrađene prem a norm i HN 147,
mogu se izuzetno od propisa ove naredbe upotreblja
vati, i to one za laštilo do 1. veljače 1944., a one za
m ast do 1. svibnja 1944. Iza toga dana zabranjena je
upotreba ovakvih kutija.
Sve kutije, navedene u stavci prvoj, m oraju se u
roku od 30 dana prijaviti Zajednici za željezo i kovine
u Zagrebu s naznakom tvoriva, sadržaja i obujm a u
cm3. U istom roku m oraju se Zajednici prijaviti svi
zaključci naručaba kutija, koje ne odgovaraju gornjem
propisu.
Rok za prijavu počinje teći danom, kad ova naredba
zadobija pravnu moć.
§ 4.
Tko se ogrieši o propise ove naredbe, kaznit će se
novčanom kaznom do 100.000.— kuna ili zatvorom do
tri mjeseca, a u težim slučajevima i obim kaznama.
Uz ove kazne može se izreći i zapljena robe, koja je
predmetom kaznenog čina. Priupadnik može se kazniti
i kaznom oduzim anja prava na obavljanje poslovanja
do godine dana.
Proizvodnja kutija za laštilo i m ast za cipele
U slučaju neutjerivosti zam jenjuje se novčana kazna

zatvorom, i to po razsudi oblasti, koja je kaznu izrekla,
no najviše do tri mjeseca.
Za izricanje kazne nadležne su obće upravne oblasti
prve molbe. Izrečene novčane kazne kao i utržak za-
plienjene robe idu u korist državne blagajne.
§ 5.
M inistar o b rta, veleobrta i trgovine:
(Broj: 3111-D.V.-1943) j
* N arodne novine od 29. p rosinca 1943., b ro j 296,
- 292 —
Min. prometa — prenos Gl. ravnateljstva za j. radove
ODREDBA
Na tem elju propisa § 31. zakonske odredbe od 9. li -
stopada 1942. broj CCLXXVIÌI-2402-Z-1942 o državnoj
vladi Nezavisne Države Hrvatske određujem,
da se Glavno ravnateljstvo za javne radove, osnovano
u M inistarstvu unutarnjih poslova odredbom od 15.
listopada 1942. broj 34251-42, prenese iz sastava Mini
starstva u nutarnjih poslova u sastav Ministarstva
prometa.
U djelokrug Glavnog ravnateljstva za javne radove
spadaju poslovi, označeni u § 20. si. c) zakonske od
redbe od 9. listopada 1942. broj CCLXXVIII-2402-Z-
1942 o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske, koji
su odredbom od 21. prosinca 1943. broj 7221-1943 pre
neseni u nadležnost M inistarstva prometa.*

Broj: 3201D.V.-1943
— 293 —
Proračun Nezavisne Države Hrvatske za god. 1944.
ZAKONSKA ODREDBA
o proračunu Nezavisne Države Hrvatske
za godinu 1944.
§ 1.
Izdatci i prim itci Nezavisne Države Hrvatske u tvr

đuju se za godinu 1944. kako sliedi:
I. OBĆA DRŽAVNA UPRAVA
I z d a t c i ...................................... Kn 31.569,273.400
Prim itci ..................................Kn, 31.569,273.400
II. DRŽAVNA PODUZEĆA

Izdatci ...................................... Kn 11.965,057.200
Prim itci ..................................Kn 11.965,057.200
§ 2.
Proračunska godina počinje 1. siečnja 1944., a svr
šava se 31. prosinca 1944.
Računska godina počinje 1. siečnja 1944., a traje do
30. travnja 1945,
— 294 —
Naredbe za izplatu na teret zauzetih navjera mogu

se izdavati do 31. ožujka 1945., a izplaćivanje se može
vršiti još do 30. travnja 1945.
Izdatci i prim itci razpoređuju se po poglavljima,
naslovima, stupcima i podstupcima prem a proračunim a
obće državne uprave i državnih poduzeća, te tvore
sastavni dio ove zakonske odredbe.
Mjesto proračuna objavljuje se u Narodnim n o v i
nam a obće opetovanje kao dodatak ovoj zakonskoj
odredbi.
§ 3.
Navjere, predviđene u proračunu izdataka obće d r

žavne uprave, stavlja m inistar državne riznice odnosno
po njem u ovlašteni djelatnik na razpolaganje m ini
starstvim a na njihov zahtjev, a prem a stvarnoj potrebi
i razpoloživim sredstvima.
Navjere, predviđene u proračunu izdataka državnih
poduzeća, mogu se trošiti prem a stvarnoj potrebi u
granicam a proračunom odobrenih iznosa.
i ' ' §4.
Prienosi se mogu odobravati između pojedinih stu

paca osobnih izdataka i između pojedinih stupaca re
dovitih stvarnih izdataka istog poglavlja odnosno pro
računa istog poduzeća.
— 295 —
Ne mogu se odobravati prienosi između osobnih i

stvarnih izdataka.
Stupac, s kojega je obavljen prienos, ne može se više
povećavati, a stupac, koji je prienosom uvećan, ne
može se više um anjivati,
Prienosi se ne mogu odobravati na teret navjera,
odobrenih za:
1. svojstvene i službovne doplatke;
2. prehranu bolestnika, pitomaca, osoblja, osuđenika
i zatočenika;
3. nabavu liekova i ostalih liečničkih odnosno ljekar
ničkih potrebština;
4. doprinos Zdravstvenoj središnjici državnih nam je
štenika;
5. izdatke za oslobođene krajeve;
6. odplatu državnih dugova, izuzevši navjere u iz
datcima M inistarstva državne riznice;
7. najam nine, zakupnine i osiguranja.
Iznimno od propisa točke druge prednje stavke mogu
se odobravati prienosi između navjera, odobrenih u
raznim proračunskim naslovim a za prehranu bolest
nika, pitomaca, osoblja, osuđenika i zatočenika.
Prienosom se ne mogu uvećati navjere, odobrene za
nagrade i pomoći, koje se ne tem elje na zakonskim
propisima, stipendije i tome slično, bilo da su te n a
vjere odobrene samo za te potrebe ili su predviđene
zajedno s drugim kakvim izdatcima.
— 296 —
Izvanredni izdatci ne mogu se prienosom ni um anjiti

ni uvećati.
Prienose, između podstupaca istog stupca osobnih
izdataka i prienose do iznosa od Kn 1,000.000.— iz
među podstupaca istog stupca redovitih stvarnih izda
taka odobrava naredbodavatelj I. stupnja. Prienose iz
među stupaca izdataka, kao i prienose preko iznosa od
Kn 1,000.000.— između podstupaca istog stupca redo
vitih stvarnih izdataka odobrava m inistar državne
riznice na priedlog naredbodavatelj a I. stupnja.
Iznimno od propisa predhodne stavke, a u okviru
ostalih propisa ovog paragrafa, može m inistar seljačkog
gospodarstva i prehrane te m inistar zdravstva i
udružbe odobravati prienose između pojedinih navjera
ustanova i zavoda obće uprave M inistarstva seljačkog
gospodarstva i prehrane, Glavnog ravnateljstva za po
ljodjelstvo, odnosno obće uprave M inistarstva zdravstva
i udružbe, kako sliedi:
a) između stupaca osobnih izdalaka bez obzira na
visinu iznosa;
b) između podstupaca istog stupca redovitih stvar
nih izdataka do iznosa od Kn 2,000.000.— i
c) između stupaca redovitih stvarnih izdataka do
iznosa od Kn 1,000.000.—.
§ 5.
Stvarni izdatci, predviđeni u proračunu izdataka
državnih poduzeća, koji se odnose na proizvodnju,
mogu se u toku proračunske godine povećavati uz
— 29 7 -
odobrenje m inistra državne riznice, ukoliko postoje

uvjeti, da će se prim itci povećati u istom razm jeru.
Uz iste uvjete mogu se odobriti i navjere, koje nisu
predviđene proračunom izdataka državnih poduzeća.
6.
Proračunske pričuvne navjere služe samo za pokriće
nepredviđenih odnosno nedovoljno predviđenih s tv a r
nih izdataka obće uprave. Iznimno se može odobriti i
pokriće nedovoljno predviđenih osobnih izdataka, ali
se tim načinom ne može povećati broj proračunom
odobrenih m jesta, osim ako se radi o imenovanjima,
navedenim u propisima §§ 3., 29., 30. i 32. zakonske
odredbe o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske
od 9. listopada 1942. broj CCLXXVIII-2402-Z-1942.
Na teret proračunskih pričuvnih navjera izplaćuju
se i beriva, navedena u § 3. zakonske odredbe od 28.
lipnja 1941. broj CIV-547-Z. p.-1941 o prom jenam a za
kona o činovnicima od 31. III. 1931., ukoliko nem a do
voljno sredstava u odnosnoj navjeri ili u uštedama,
postignutim u osobnim izdatcima.
Izvanredni izdatci ne mogu se uvećali na teret pro
računskih pričuvnih navjera.
Trošenje proračunskih pričuvnih navjera odobrava
m inistar državne riznice n a zahtjev naredbodavatelja
I. stupnja.
Nedovoljno predviđeni izdatci mogu se uvećati na
teret proračunskih pričuvnih navjera istom onda, kada
nem a više mogućnosti, da se ti izdatci uvećaju prie-
nosom.
298
Proračun Nezavisne Države Hrvatske za god. lt)44.
7.
Ovlašćuje se m inistar državne riznice, da može
mimo postojećih propisa uz predhodnu odredbu Po
glavnika nabavljati sredstva za državnu blagajnu te
odobravati i otvarati navjere za izvanredne državne
potrebe na teret državne gotovine glavne državne
blagajne.
§ 8.
Na proračunom predviđena m jesta viših razreda či

novnika mogu se u toku proračunske godine imenovati
vježbenici i činovnici nižih razreda, te ugovorni či
novnici, ali se tim e ne može prekoračiti broj prora
čunom odobrenih m jesta ni ukupni iznos odobrene i
otvorene navjere.
Proračunom predviđena m jesta iz prednje stavke
popunjavat će se tako, da se n a teret m jesta viših
razreda činovnika mogu imenovati činovnici odnosno
vježbenici i ugovorni činovnici s istom školskom os-
posobom, koja je propisana za činovnike, na čija se
m jesta im enuju.
Na proračunom predviđena m jesta đočinovnika i
pođvornika mogu se u toku proračunske godine ime
novati i ugovorni službenici shodno uvjetim a iz druge
i treće stavke ovog paragrafa.
Pojedina m inistarstva mogu u toku godine imeno
vati i prem ještati službenike u okviru svih proračunom
predviđenih m jesta dotičnog poglavlja.
— 299 —
Im enovanja i promaknuća iz § 18. zakonske odredbe

od 27. studenoga 1941. broj CBXXXVII-2115-Z-194!
o svrstavanju, berivim a i m irovinam a državnih
službenika, mogu se obavljati u slučaju nedostatka
razpoložive navjere na teret ušteda, postignutih u
osobnim izdatcima, odnosno ako tih nema, na teret
proračunskih pričuvnih navjera.
10.
U državnu službu mogu se prim ati državni um irov

ljenici u svojstvu nadničara i ugovornih službenika za
obavljanje činovničkih i dočinovničkih poslova.
Državni umirovljenici, koji su prem a propisim a
prednje stavke prim ljeni u državnu službu, ne podpa-
daju kao nadničari ili ugovorni službenici obvezi bilo
kakvog zdravstvenog odnosno družtvovnog osiguranja,
već u tom pogledu ostaju i dalje obvezatno osigurani
prem a propisima, koji se odnose na n jih kao na um i
rovljenike.
§ U-
Nagrade, koje se ne tem elje na zakonskim propisima,

bez obzira iz kojih se sredstava odobravaju, izdaje
nadležni m inistar u suglasju s m inistrom državne
riznice.
M inistar može ovu ovlast prenieti samo na onog d r

žavnog tajnika, koji im a značaj pomoćnika ministra.
Prednji propisi ovog paragrafa ne odnose se na na-
vjere, navedene u § 22. ove zakonske odredbe.
12 .
Službenicima, koji izvan uredovnog sjedišta obav

lja ju stalna redovita putovanja u određenom vrem en
skom razdoblju, m ora se odrediti putni paušal mjesto
svih naknada, propisanih za službena putovanja.
R ješenja o putnim paušalim a donosi naredbodavatelj
I. stupnja u suglasju s m inistrom državne riznice.
§ 13.
Izvanredne navjere, otvorene u toku proračunske go

dine 1943., u trn ju ju 31. prosinca 1943.
§ 14.
Neizplaćena beriva državnih službenika iz proteklih

proračunskih godina izplaćivat će se u toku godine
1944. na teret državne gotovine bez predhođnog otva
ran ja navjera.
Privrem ene izplate na teret proteklih proračunskih
godina, koje nisu provedene u zaključnim računima,
izkazat će se u sliedećem zaključnom računu kao iz
datak na teret državne gotovine.
— 301 —
§ 15.
Izplate iz prve stavke paragrafa 12. zakonske od

redbe od 30. prosinca 1941. broj CDLXXVII-2378-Z-
1941 o proračunu Nezavisne Države Hrvatske za go
dinu 1942. knjižit će se na teret državne gotovine uz
odobrenje m inistra državne riznice.
§ 16.
Manjci u gotovini, koji su nastali kod državnih usta
nova uslied izvanrednih prilika, knjižit će se uz pred
hodno odobrenje m inistra državne riznice na teret d r
žavne gotovine, a m anjci u stvarim a i robi odpisat će
se u knjigam a imovine odnosno u knjigam a potrošnih
potrebština.
Takvi m anjci, nastali kod državnih poduzeća, k n ji
žit će se s odobrenjem m inistra državne riznice na
teret prometne glavnice dotičnog poduzeća, odnosno
ako takva glavnica ne postoji, na teret državne goto
vine.
§ 17.
Državni i samoupravni uredi i ustanove dužni su

platiti račune državnih poduzeća, zavoda i ustanova
najkasnije u roku od 30 dana nakon dana prim itka
računa. Za neopravdano zakašnjenje plaćaju odgo
vorni službenici &% kamata.
§ 18.
Na teret državnih fondova, zaklada, posebnih računa

i sličnih imovinskih gromada ne može se nitko p r i
m ati u službu niti se mogu izplaćivati nagrade i putni
odnosno selitbeni troškovi.
Propisi prednje stavke ne odnose se na zaklade,
fondove i posebne račune i slične imovinske gromade,
osnovane poslije 10. travnja 1941., ukoliko propisi o
njihovu osnutku i upotrebi dozvoljavaju takve izdatke.
M inistar državne riznice može na priedlog naredbo-
davatelja I. stupnja odobriti, da se kod fondova, za
klada, posebnih računa i sličnih imovinskih gromada,
koji im aju priradni značaj, odnosno značaj m irovin
skog, bolestničkog ili družtvovnog osiguranja, postupa
mimo propisa prve stavke ovog paragrafa, ako to pro
pisi o njihovu osnutku i upotrebi dozvoljavaju, a n ji
hov obstanak to bezuvjetno zahtieva. Ovo odobrenje
ne može se izdati, ako se izdatci iz prve stavke ovog
paragrafa nisu obavljali u godini 1943.
§ 19.
Nepripadno ubrani prim itci vraćaju se na teret od

govarajućeg stupca proračuna prim itaka za godinu
1944., bez obzira na vrieme, kada su ubrani.
Ukoliko postojećim propisima nije drugčije određeno
rješenja o vraćanju nepripadno ubranih prim itaka
donosi m inistar državne riznice.
§ 20 .
Ovršni troškovi, koje ubiru porezni uredi pri u tjeri
vanju državnih i drugih daća, polažu se u korist pri
m itaka proračuna obće državne uprave.
§ 21 .
Navjere, odobrene pod nazivom: »Svi izdatci za

oslobođene krajeve«, mogu se trošiti samo prem a po
sebnom razporedu za osobne, stvarne i izvanredne iz
datke, koji odobrava m inistar državne riznice na
priedlog naredbodavatelja I. stupnja.
§ 22 .
Navjere, koje se u sadržaju svoje nam jene pozivaju

n a propise ovog paragrafa, troše se na tem elju naredaba
i pod nadzorom predsjednika vlade odnosno nadležnog
naredbodavatelja, ukoliko ga predsjednik vlade na to
izričito ovlasti. Te su navjere izjednačene s navjeram a
iz člana 22. zakona o državnom računovodstvu.
O navjeram a, za koje se tokom proračunske godine,
pokaže potreba, da se troše prem a propisim a prednje
stavke, izdaje odredbu Poglavnik na priedlog predsjed
nika vlade, koji taj priedlog podnosi na tem elju za
htjeva naredbodavatelja I. stupnja, s kojim se suglasio
m inistar državne riznice.
§ 23.
Propisi § 2. zakonske odredbe od 14. kolovoza 1941.
broj CCXLVIII-1076-Z. P--1941 n izjednačenju propisa
o državnom računovodstvu m ienjaju se i glase:
— 304 —
»Nabave, prodaje, radovi, zakupi, najm ovi i ostali

poslovi, koji državi uzrokuju izdatke ili prim itke do
kuna 50.000.—, sklapaju se putem izravne pogodbe bez
pismenih ponuda i bez povjerenstva. Poslovi od preko
kuna 50.000.— do kuna 250.000.— sklapaju se putem
povjerenstva bez pism enih ponuda, a preko kuna
250.000.— do kuna 1,000.000.— sklapaju se putem po
vjerenstva uz najm anje tri pismene ponude. Ako se
za pojedinu nabavu, prodaju, rad, zakup, najam i ostale
poslove ne može dobiti više nego jedna ili dvie pis
mene ponude, može naredbodavatelj uz obrazloženi
priedlog povjerenstva i uz predhodno izpitanje visine
ciena i nadnica sa strane Državnog povjereničtva za
ciene i nadnice sklopiti pogodbe n a tem elju podnesenih
ponuda.
Poslovi iz predhodne stavke preko 1,000.000.— kuna
sklapaju se putem jeftinbe odnosno dražbe. One se
(ustmene i pismene) proglašuju u Narodnim novinama.
Kod poslova, za koje je razpisana jeftinba odnosno
dražba, može naredbodavatelj, ako se radi o poslu,
koji je žuran, u suglasju s m inistrom državne riznice,
ukoliko prva jeftinba odnosno dražba ne bi uspjela,
narediti, da se posao obavi u vlastitoj režiji ili sklopi
putem izravne pogodbe.
Osim slučajeva, predviđenih u zakonu o državnom
računovodstvu, mogu se poslovi, navedeni u prvoj
stavci ovog paragrafa, obaviti izravnom pogodbom, bez
obzira na vriednost, još i:
1. za prodaju predm eta i tvoriva, kojim a je ciena
oblastno oblikovana;
2. za podm irbu potreba pogona, razsvjete i ogrjeva,
za podm irbu potreba oko uzdržavanja odnosno
— 30 5 —
popravka državnih prom etnih veza i sredstava, te

državnih rudarskih poduzeća i njihovih objekata
i uređaja;
3. za poslove, koje državne oblasti, uredi, ustanove,
zavodi i poduzeća sklapaju međusobno. Ti se
poslovi sklapaju izravno, bez obzira na prednje
propise ovog paragrafa. Te poslove konačno odo
brava naredbodavatelj u vlastitom djelokrugu bez
obzira na visinu njihove vriednosti. Isto tako
odobrava naredbodavatelj i poslove, u kojim a se
radi o prodaji proizvoda državnih ustanova i po
duzeća, kojim a je ciena oblastno oblikovana.
Poslove iz prve stavke ovog paragrafa do kuna
1,000.000.— odobrava naredbodavatelj, a preko tog
iznosa izuzevši slučajeve navedene u točki 3. prednje
stavke, u suglasju s m inistrom državne riznice, od
nosno u suglasju i s drugim oblastima i ustanovama,
ukoliko to posebni zakonski propisi određuju.
§ 24.
Naredbodavatelj može, kad to narav posla i prilike
zahtievaju, u svojoj naredbi za obavljanje posla ovla
stiti do kuna 50.000.— službenika, a preko te svote
povjerenstvo, da bez nadležnog odobrenja pogodbe
izravno sklopi posao, da obavi, prim i i izplati pogo
đenu cienu u svim slučajevima, kad se posao prem a
postojećim propisim a može obaviti putem izravne
pogodbe.
Ako je za odobrenje takvog posla predhodno po
trebno suglasje i drugih činbenika, ovlast iz prednje
stavke vriedi tek nakon dobivenog suglasja.
— 306 —
U toj ovlasti ustanovljuje naredbodavatelj i tok,* u

kojem se posao m ora obaviti, predložiti izvješće i
obračunati učinjeni izdatci.
Na tem elju ovlasti, izdane prem a prvoj i drugoj
stavci ovog paragrafa, naredbodavatelj izdaje naredbu
za izplatu predujm a, na tem elju koje se ovlaštenom
službeniku odnosno povjerenstvu izplačuje potrebna
svota u granicam a iznosa, predviđenog u naredbi za
obavljanje posla, a uz dužnost naknadnog obračuna.
Ovlašteni službenik odnosno povjerenstvo dužni su
u svrhu obračuna prim ljenih iznosa u propisanom
roku predložiti naredbodavatelju izcrpljivo izvješće o
obavljenom poslu, zatim izvorni račun osobe, s kojom
je posao sklopljen i kojoj je izplata učinjena, te u
slučaju nabave predm eta ili tvoriva još i potvrdu m je
rodavnog službenika, da su nabavljeni predm eti ili
tvorivo zabilježeni u računske knjige.
Ovlašteni službenik odnosno povjerenstvo ne smije
stvarati obvezu za državu preko iznosa, koji je primio
na tem elju četvrte stavke.
Naredbodavatelj, pošto pregleda i odobri obavljeni
rad ovlaštenog službenika odnosno povjerenstva, do
stavlja sve izprave iz pete stavke nadležnom računo*
vodstvu zajedno sa svojom naredbom za konačnu iz
platu odnosno knjiženje.
§ 25.
Jam čevina u svrhu sigurnosti izvršenja ugovora s
državom ne polaže se:
1. ako vriednost posla ne prelazi iznos od kuna
500.000,-;
* rok (?).
— 307 —
2. kod nabava i prodaja, koje se obavljaju izravnom

predajom nabavljene, odnosno prodane robe, bez
obzira na visinu iznosa;
3. u poslovima, u kojim a se obavljaju izplate una-
pried državnim ustanovama, zavodima i poduze
ćima, zatim za zakupe zgrada i zemljišta, te uče
njacim a i um jetnicim a za znanstvene i um jetničke
radove.
§ 26.
Naredbodavatelji mogu kod pojedinih državnih n a
bava, prodaja, radova, zakupa, najm ova i ostalih po
slova, koji državi uzrokuju izdatke ili primitke, u su
glasju s m inistrom državne riznice odstupati od posto
jećih zakonskih propisa.
Postupak prem a predhodnoj stavci može se prim ie-
niti samo, kada izvanredne prilike i državni probitci
izključuj u mogućnost prim jene postojećih zakonskih
propisa.
M inistar državne riznice daje suglasje iz prve stavke
n a priedlog Odbora za ocjenu državnih nabava pri
M inistarstvu državne riznice.
Razvrgnuća ili preinake ugovora, sklopljenih na te
m elju propisa ovog paragrafa, odobravaju naredboda
vatelji samo u suglasju s m inistrom državne riznice.
To suglasje daje se na priedlog Savjetodavnog odbora
pri M inistarstvu državne riznice.
§ 27.
Prodaje i zam jene državnih nekretnina obavlja Mi
nistarstvo državne riznice. One upravne grane, koje
upravljaju državnim nekretninam a, a nisu im potrebne
— 308 —
u cielosti ili u pojedinim dielovima, dužne su te ne

kretnine staviti na razpolaganje M inistarstvu državne
riznice, koje će ih dodieliti drugim upravnim granam a,
prodati ili zamieniti.
Nabavu nekretnina obavlja ono ministarstvo, za po
trebe kojega se odnosna nekretnina nabavlja, uz pred
hodni pristanak M inistarstva državne riznice.
Privremeno nepotrebne nekretnine izdaju se u za
kup odnosno u najam one grane državne uprave, koje
s odnosnim nekretninam a upravljaju.
Izdavanje nekretnina u najam ili zakup vrši o d
nosno odobrava nadležni m inistar, ako trajan je najm a
odnosno zakupa ne prelazi tri godine i ako jednogo
dišnja zakupnina nije veća od Kuna 100.000.
Izdavanje u najam odnosno zakup preko ograničenja,
navedenih u prednjoj stavci, odobrava m inistar dr
žavne riznice.
§ 28.
Za poslove, koji se izvode u državnoj podpunoj ili
m ješovitoj režiji, može m inistar državne riznice odo
bravati privrem ene izplate i preko iznosa, predviđenog
u § 1. zakonske odredbe od 4. lipnja 1941. broj CLIIÎ-
351-Z. p.-1941 o izvršenju izplata, predujm ova za gra
đevne poslove, koje izvađa država u čistoj ili mješo
vitoj režiji.
§ 29.
P rim jena propisa $ 51. zakonske odredbe od 23. listo
pada 1941. broj CCCLIX-1433-Z-1941 o Hrvatskom sve
učilištu odgađa se do 31. prosinca 1944.
— 309 —
Proračun N ezavisne Države H rvatske za god. 1944.
§ 30.
Nadoplatak od 10% na bolničke troškove, ljekarnički
računi i troškovi antirabičnog liečenja mogu se izpla-
titi na teret proračuna za godinu 1944. bez obzira na
vrieme, iz kojeg potječu.
§31.
M inistarstvu prom eta može za poslove Glavnog rav
nateljstva za javne radove privremeno zaposliti po
treban broj stručnog tehničkog osoblja u svojstvu ugo
vornih službenika ili nadničara i plaćati ih na teret
navjera, odobrenih za radove, na kojim a su zaposleni.
Na teret tih navjera plaćat će se tim službenicima
putni troškovi i dnevnice odnosno putni paušali.
Isto tako može Ministarstvo prom eta u izvanrednim
slučajevima u poslovima Glavnog ravnateljstva za
javne radove pozivati stručnjake iz posebničkih zvanja,
samoupravne službe, kao i nastavnike sveučilišta ili
um irovljene državne činovnike na suradnju kod obav
lja n ja javnih radova radi davanja stručnih m išljenja
u važnim pitanjim a. Nagrade za njihov rad, naknada
putnih troškova i dnevnica odnosno paušala izplaćivat
će se na teret navjere, odobrene za dotične radove.
Propisi prednjih stavaka vriede i za Ministarstvo
skrbi za postradale krajeve.
§ 32.
Ministarstvo prom eta može iz gotovine, koju dobije
od državnih ustanova, sam oupravnih tiela i drugih
ustanova ili pojedinaca u svrhu izgradnje njihovih
brzojavnih odnosno brzoglasnih uređaja u širem
— 310 —
m jestnom području, kao i u svrhu uzdržavanja tih

brzojavnih odnosno brzoglasnih uređaja, nabavljati
tvorivo, potrebno za ove radove, i obavljati sve potrebne
izdatke kod izgradnje i uzdržavanja uređaja.
Sredstva dobivena na taj način, odnosno polog za
podizanje občinskih, vojničkih, željezničkih i drugih
brzojavnih odnosno brzoglasnih pruga, knjižit će se
posebno, a dobave i izplate obavljat će se prem a po
stojećim propisima.
§ 33.
Ministarstvo prom eta može staru, iz imovnika od-
pisanu i neupotrebljivu brončanu i bakrenu žicu, kao
i bakrene elektrode i druge bakrene odpadke, davati
na preradbu i zam jenu za novu brončanu žicu.
§ 34.
Svi državni službenici i umirovljenici prim aju do
platak i za neobskrbljenu tuđu djecu, koju su preuzeli
na odgoj i uzdržavanje, u visini i uz uvjete, kako je
to propisano u § 14. zakonske odredbe od 27. studenoga
1941. broj CDXXXVII-2115-Z-1941 o svrstavanju, beri-
vim a i m irovinam a državnih službenika.
Propis prednje stavke prim jenjivat će se od 1. srpnja
1943.
M inistar državne riznice izdat će potrebne propise
za provedbu ovog paragrafa.
§ 35.
Ovlašćuje se m inistar državne riznice, da u ime dr
žave daje jam stvo za odplatu zajmova državnih od
nosno pod izravnom upravom države stojećih poduzeća
i ustanova, zatim za odplatu zajmova obćina i gradova

i za odplatu zajmova, kojih je osiguranje predviđeno
zakonskim odredbama.
Jam stva za.odplatu zajm ova obćina i gradova, koja
je m inistar državne riznice dao poslije 10. travnja 1941.,
odobravaju se.
§ 36.
Poslovanje Ureda za podržavljeni imetak M inistar
stva državne riznice, ukoliko se ne odnosi na navjere,
predviđene proračunom, ne podpada pod propise o
državnom računovodstvu.
Višci prim itaka iz tog poslovanja polažu se državnoj
blagajni i knjiže kao izvanproračunski izvanredni p ri
mitak.
§ 37.
Ministarstvo državne riznice odobrava proračune svih
državnih ustanova, zavoda i poduzeća, koji se ne unose
u redovni državni proračun.
§ 38.
Propisi § 6. zakonske odredbe od 6. kolovoza 1943.
broj CLXÏX-1912-D.V .-1943 o Računskom dvoru ne
odnose se na dionička družtva, u kojim a učestvuje d r
žava bilo posredno bilo neposredno.
§ 39.
Sve naredbe i rješenja m inistra državne riznice, što
se odnose na financialno poslovanje u godini 1943.,
zadobivaju ovim pravnu valjanost.
— 312 —
Napose se uzakonjuju rješenja M inistarstva državne

riznice izdana pod brojevim a 383-II-T-1943, 523-II-T-
1943, 834-II-T-1943, 846-II-T-1943, 931-II-T-1943 i
1000-II-T-1943.
§ 40.
1. siečnja 1944.*

Broj: CCXC-3195-B.V.-1943.

P R E
izd a tak a i p rim ita k a
1. PRORAČUN IZDATAKA OBĆE DRŽAVNE UPRAVE K U N A
X. DRŽAVNO VRHOVNIČTVO 3 .0 8 0 .0 0 0 .0 0 0 —
11. PREDSJEDNIČTVO VLADE 8 3 5 ,6 5 5 .2 0 0 ,—
in . DRŽAVNO VIEĆE 2 2 ,7 8 1 .8 0 0 —
IV . MINISTARSTVO V A NJSK IH POSLOVA 2 5 9 ,3 7 4 .4 0 0 —
V. MINISTARSTVO ORUŽANIH SNAGA 7 .8 3 8 ,4 8 0 .4 0 0 ,—
V I. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA:
1 . M inistarstvo 6 0 ,9 0 7 .8 0 0 ,—
2 . Glavno ravnateljstvo za un u
tarn ju upravu 2 .4 7 4 ,2 0 9 .4 0 0 —
3 . Glavno ravnateljstvo za javni
red i sigurnost 1 .6 9 4 ,7 7 7 .8 0 0 ,— 4 .2 2 9 ,8 9 4 .9 0 0 ,-
■ VII. M INISTARSTVO PRAVOSUĐA 1 BOGOŠTOVLJA 7 2 4 ,8 7 3 .7 0 0 —

vin. MINISTARSTVO DRŽAVNE RIZN ICE 3 .9 6 6 ,3 6 1 .0 0 0 —
IX . MINISTARSTVO OBRTA. VELEOBRTA 1 TRGOVINE 3 8 6 ,7 2 7 .5 0 0 —
X. MINISTARSTVO SELJAČKOG GOSPODARSTVA 1
PR EHR ANE:
1 . M inistarstvo 4 ,5 5 9 .4 0 0 —
2- Glavno ravnateljstvo za po
ljodjelstvo 1 .0 1 7 ,2 5 3 .2 0 0 —
3. Glavno ravnateljstvo za
prehranu 1 2 9 ,7 4 8 .2 0 0 — 1 .1 5 1 ,5 6 Ö .8 0 0 .—
X I. MINISTARSTVO ŠUMARSTVA 1 RUDARSTVA:

1 . M inistarstvo 1 ,6 4 8 .6 0 0 .—
2 . Glavno ravnateljstvo za šu
m arstvo 6 3 ,5 1 4 .9 0 0 —
3 . Glavno ravnateljstvo za ru
darstvo 4 5 ,6 1 1 .0 0 0 .— 1 1 0 ,7 7 4 .5 0 0 —
X II. MINISTARSTVO NARODNE PROSVJETE 2 .2 5 0 ,0 0 0 .0 0 0 —

XHI. M INISTARSTVO ZDRAVSTVA I UDRUŽBE?
1 . M inistarstvo 5 ,2 0 2 .0 0 0 —
2 . Glavno rav n ateljstv o za
zdravstvo 1 .5 5 1 ,4 1 2 .8 0 0 ,—
3. Glavno ravnateljstvo za
udružbu i družtvovnu skrb 7 7 1 ,2 5 1 .0 0 0 ,— 2 .3 2 7 ,8 6 5 .8 0 0 —
X IV . MINITARSTVO PROMETA:
1,- M inistarstvo 7 2 7 ,3 3 1 .2 0 0 —
2 . Glavno ravnateljstvo za
javne radove 1 .8 0 8 ,8 3 4 .4 0 0 .— 2 .5 3 6 ,1 6 5 .6 0 0 —
XV. M INISTARSTVO SK RBI ZA POSTRADALE

KRAJEVE 1 .5 6 3 ,2 9 7 .6 0 0 .—
XVI. M INISTARSTVO ZA 0 S L 0 B 0 Š E N E KRAJEVE 8 5 ,4 6 0 .2 0 0 —
XVII. PRORAČUNSKE PRIČUVNE NA VJERE: _ 2 0 0 . p 0 0 .0 0 0 —
Ukupno izdatci obče državne uprave 3 1 . 5 6 9 ,2 7 3 . 4 0 0 -
— 314 —
G L E D
obće državne u p rav e
1. PRRAČUN PR IM ITA K A OBĆE DRŽAVNE UPRAVE K U N A
I. IZRAVNI PO REZI:
Obći izravni porezi 4 .8 3 5 ,0 0 0 .0 0 0 .—

Posebni porezi 4 .6 0 5 ,0 0 0 .0 0 0 .—
Neredoviti porezi 5 .0 5 0 ,0 0 0 .0 0 0 .— 1 4 .4 9 0 ,0 0 0 .0 0 0 .-
II. NEIZRAVNI PO REZI:
Trošarina 3 .7 1 0 ,0 0 0 .0 0 0 .—
Biljeuovine i pristojbe 3 .1 1 0 ,0 0 0 .0 0 0 ,—
Carino 1 .0 0 0 ,0 0 0 .0 0 0 .— 7 .8 2 0 ,0 0 0 .0 0 0 ,—
III. MONOPOLI:
Monopolska dobit 7 .1 7 0 ,1 0 0 .0 0 0 ,—
IV . PR IM ITCI USTANOVA 1 ZAVODA DRŽAVNE
UPRAVE 1 .1 1 8 ,5 7 3 .6 0 0 .—
V. RAZNI PR IM ITCI 9 7 0 ,5 9 9 .8 0 0 —
Ukupno prim itci obće državne uprave 3 1 .5 6 9 ,2 7 3 .4 0 0 .-
— 315 —
PRE
izd atak a i p rim ita k a
II. PRORAČUN IZDATAKA DRŽAVNIH PODUZEĆA KUNA
M INISTARSTVO DRŽAVNE RIZN IC E:

R avnateljstvo državnih monopola 1 .8 8 5 ,5 2 6 .2 0 0 .—
Hrvatska državna lu trija ______3 9 ,9 8 4 .6 0 0 .— 1 .9 2 5 .5 1 0 ,8 0 0 ,—
MINISTARSTVO ŠUMARSTVA I RUDARSTVA:
1 . državne Sume 2 .3 7 1 ,6 6 8 .7 0 0 .-
2 . državna rudarska i kovinarska
poduzeća 1 .1 5 9 ,3 7 6 .0 0 0 .- 3 ,5 3 1 ,0 4 4 .7 0 0 ,—
MINISTARSTVO PROMETA:
1. državna pj-ievozna sredstva:
a ) drž. že
ljeznice 5 .2 5 0 ,0 6 2 .5 0 0 ,—
b) Državni
samo-
vozni
prom et 2 0 1 ,4 1 4 .0 0 0 .— 5 .4 5 1 ,4 7 6 .5 0 0 ,—
2 . pošte, brzojav i brzoglas 9 9 8 ,6 5 3 .8 0 0 .—
3 . državni kamenolomi i drž. laite 5 8 ,3 7 1 .4 0 0 .— 6 .5 0 8 ,5 0 1 .7 0 0 .—
Ukupno izdatci državnih (poduzeća ‘1 1 .9 6 5 ,0 5 7 .2 0 0 __
316
G L E D
državnih poduzeća
l i . PRORAČUN PR IM ITA K A DRŽAVNIH PODUZEĆA K U N A
DRŽAVNO VIEĆE:
d o bit Hrvatske državne tiskare '1 0 ,0 0 0 .0 0 0 —
MINISTARSTVO DRŽAVNE RIZN IC E:
Ravnateljstvo državnih monopola 1 .8 8 5 ,5 2 6 .2 0 0 .—
Hrvatska d ii.
lu trija 2 6 2 ,2 0 4 .5 0 0 ,—
nakon odbitka
1 0 % n e tto
prim itk a za
pričuvnu za
kladu 2 2 ,2 2 2 .0 0 0 ,— 2 3 9 ,9 8 2 .5 0 0 .—
do bit dri. novč, zavada 1 2 2 ,2 0 0 .0 0 0 ,— 2 .2 4 7 ,7 0 8 .7 0 0 —
MINISTARSTVO OBRTA, VELEOBRTA 1
TRGOV INE:
d o b it Državne po
slovne središnjice
za narodni, kućni
i um jetni ob rt 1 0 0 .0 0 0 .—
dobit Drž. tk a
onice čilim a u
Sarajevu 2 ,4 0 0 .0 0 0 .— 2 ,5 0 0 .0 0 0 —
MINISTARSTVO ŠUMARSTVA I RUDARSTVA:
1 . državne žurne 2 .8 1 7 ,9 8 7 .0 0 0 —
2. državna rudarska i; kovinarska
poduzeća 1 .234 , 000 . 000 .— 4 .0 5 1 ,9 8 7 .0 0 0 .—
M INISTARSTVO PROMETA:
1 . državna prievozna sredstva:
a) drž. želje
znice 4 .1 4 1 ,0 5 7 .5 0 0 —
b) drž. samov.
prom. 2 4 6 ,4 1 4 .0 0 0 ,— 4 .3 8 7 ,4 7 1 .5 0 0 ,—
2. p o šte , brzojav i brzoglas 1 .2 0 5 ,0 0 0 .0 0 0 .—
3 . državni kamenolomi i drž. laffe 6 0 ,3 9 0 .0 0 0 .— 5 .6 5 2 ,8 6 1 .5 0 0 .—
(i Ukupno prim itci državnih poduzeća 1 1 .9 6 5 ,0 5 7 ,2 0 0 .—
— 317 —
Jednokratni izvanredni ratni doprinos
Z A K O N S K A O DR ED BA
o jednokratnom izvanrednom ratnom doprinosu
§ I-
Jednokratni izvanredni ratni doprinos plaćaju u go
dini 1944. porezovnici:
1. zemlj arine,
2. kućarine,
3. tečevine i posebnog poreznog dodatka,
4. poreza na rente prem a razpisnom upisniku,
5. družtvenog poreza, dodatnog, poreza i posebnog
poreznog dodatka.
Ovaj doprinos plaćaju osim napried navedenih po-
rezovnika još i stjecatelji nekretnina. Od ovog se izu
zim aju one osobe, koje stječu nekretnine nasljedstvom.
§ 2.
Kao temelj za odm jeru jednokratnog izvanrednog

ratnog doprinosa služi: tem eljni i dopunski porez na
zemljarine, odnosno kućarine; tem eljni dopunski porez
odnosno m inim alni porez tečevine i posebni porezni
dodatak; porez na rente, koji se odm jeruje prem a raz
pisnom upisniku; tem eljni i dopunski porez odnosno
m inim alni porez družtvenog poreza, posebni porezni
dodatak i dodatni porez, kojim a je porezovnik zadužen
za godinu 1944., te kupoprodajna ciena odnosno pro
m etna vriednost nekretnina, stečenih u godini 1944.
— 318 —
Jednokratni izavnredni ratni doprinos
§ 3.
Jednokratni izvanredni ratni doprinos iznosi od od-
mjerbenog temelja, navedenog u § 2., i to:
"1. kod zemlj arine 80%,
2. kod kućarine 30%,
3. kod tečevine i družtvenog poreza 60%,
4. kod poreza na rente 50% i
5. kod stjecanja nekretnina 8% od kupoprodajne
ciene odnosno od prometne vriednosti nekretnina.
§ 4.
U pogledu odmjere, knjiženja, dospjelosti, kaznenog
postupka, ubiranja te svega ostalog, što se odnosi na
prednje, vriede propisi zakona o izravnim porezima
odnosno zakona o biljegovini i pristojbama.
§ 5-
vedba povjerava M inistarstvu državne riznice.
< Poglavnik Nezavisne D ržave H rvatske:

Broj: CCLXXXVIII-3186-D.V.-1943.
P rž a v n i prabilježnik —
— 319 —
Izpravci
IZPRAVCÏ
U N arodnim novinam a od 18. pro sin ca 1943. b ro j 289. od
nosno od 13. siečnja 1944. b ro j 9., doneseni su sliedeći izpravci,
k o ji nisu provedeni u ovom izdanju:
KNJIGA XL.
S v e z a k 391. — u n ared b i o provedbi zakonske odredbe
o prom etu um jetnim slađilim a u § 16. p red zad n ji redak
(str. 9.) m jesto »§§ 24. i 32.« m o ra biti »§§ 24. do 32«;
— u § 26. pod 3. dru g i red ak (str. 13.) m jesto »nađeno«
m ora biti "rađeno«; — u § 50. drugi stavak, prvi redak
(str. 21.) m jesto »od 10.000 Kuna« m o ra biti »do 10.000
Kuna«.
S v e z a k 392. — u n ared b i o u n u tarn je m u ređ en ju M i
nistarstva za oslobođene krajeve u § 2. to čk a 2. (str.54.)
im a se b risali treći red ak a m jesto njega dolazi »iz
osobnih i službovnih odnosa službenika M inistarstva«;
— u § 3. treći stavak, šesti re d ak (str. 55.) iza rieči
»krajeve« im a se b risati zarez; — u § 6. drugi redak
(str. 55.), m jesto »sjedištem« m o ra biti »sjedištim a«.
S v e z a k 393. — u n ared b i o u n u ta rn je m u ređ en ju Mi
nistarstva obrta, veleobrta i trgovine u § 11, stavak prvi,
pred zad n ji red ak i(str. 71.), m jesto »odjelima« m o ra
biti »odjelom «; — u § 22. drogi stavak, četvrti redak
(str. 77), m jesto »jezični« m o ra biti »mjesečni«.
— u zakonskoj odredbi o velikoj n aro d n o j dobro tv o rn o j
lu triji u § 3. stavak drugi, drugi red ak (sti\ 95.) m jesto
»iz § 1.« m ora biti »iz § 2.«.
S v e z a k 400. — u zakonskoj odredbi o p ro raču n u Neza
visne D ržave H rvatske za godinu 1944. u § 4. u p o
sljednjoj stavci (str. 297) iza rieči: »odnosno« im aju se
um etnuti rieči: »ustanova i zavoda«.
— u § 23. n a koncu prve stavke (str. 305) m jesto
rieči »na tem elju podnesenih ponuda« im a biti »i u tom
slučaju«, a u točci 2. stavke četvrte, drugi re d ak istog
§-a (str. 305) b rišu se rieči »za podm irbu potreba oko«
D rž. Hrv. - Zakoni knj. XL. — 321 —

Izpravci
i stav lja rieč »i«, dok n a k ra ju ovog §-a im a b iti n a

vodni znak.
— u § 24. stav k a 3. p rv i re d a k (str. 307) im a b iti
m jesto rieči »tok« — rieč »rok«, a u šestoj stavci, drugi
redak (str. 307) m jesto rieči »koji je prim io« im a biti:
»primljenog«.
— u §-u 27. u trećo j stavci (str. 309) suvišna je rieč
»se«.
— u § 28. (str. 309) suvišan je zarez iza rieči »izplata«.
— u § 39. stavka d ru g a (str. 313), rieči u drugom
red k u »izdana pod brojevim a« dolaze p re d rieč »Mi
nistarstva«.
— u pregledu izd atak a i p rim itak a d ržavn ih poduzeća
n a stran i p rim ita k a (str. 317) m jesto rieči »Državno
vieće« im aju b iti rieči »Predsjedničtvo vlade«.
STVARNO K A Z A L O
ZA XL. KNJIGU - SVEZAK 391.-400.
(Brojevi označuju stranice a oni u zagradi broj svezka)
A —i p ro m jen e i n ad o p un e z.
o. o d ržav n o m osigura-
Ambulantne bolnice i lječi ra n ju za slučaj nezgode
lišta — p risto jb e 193 105 (394);
(397) ; — pro v ed b en a n a re d b a 107
Antirahičko liečenje — tr o (394) ;
škovi __ p ro ra č u n NDH. Bolestnička zaklada službe
za g. 1944. 294 (400); nika Poštanske štedionice
NDH. 240 (398);
B Bolnički troškovi i pristojbe
1'93 (397), 294 (400);
Bakrena žica — elektro d e i Brončana žica — p re ra d b a
odpadci — p re ra d b a i z a i z am jen a — p ro ra ču n
m jen a — p ro ra č u n NDH. NDH. za g. 1944. — 294
za g. 1944. 294 (400); (400) ;
Benzin čisti — prodaja 31 Brzojavni i brzoglasni ure
(391); đ aji — u zd ržav an je —
Beriva — p ro m etn ih službe p ro ra č u n NDH. za g.
nik a 98 (394); 1944. 294 (400);
— p ričuvnih častn ik a i do-
častn ik a o ru žan ih snaga
191 (396);
c
— izvršnih službenika r e Carine — provoz dom aće
darstvene straže i Izvid ro b e p rek o inozem nog
n ik a 257 (399); p o d ru č ja 138 (395), 140
— držav n ih službenika — (395) ;
p ro ra č u n NDH za g. 1944. — p ro m je n a stope skladišt-
294 (400); nine Gl. c a rin a rn ic e u
Biljegovine sudbene — n a Z agrebu 180 (396);
d o pun a i p ro m jen a za Celuloza — osnivanje d io n i
k ona 215 (397); čarsk o g d ru žtv a 187 (396);
Bojno zrakoplovstvo __ za Cement __ p ro izv o d n ja i
stava 33 (392) ; p ro d a ja 287 (399);
— 323 —
Stvarno kazalo
Ciene — za u m jetn a sladila Dobrotvorna narodna lutrija

— dop rin o s P osebnom __ o sn iv an je 95 (393) ;
ra č u n u -,za izjedn ačen je D očastnici — vidi: o ru žan e
2 (391); snage;
— p o d p latn e kože za opanke Doplatak nosioca kolajne
25 (391); Ante Paveliča za hrabrost
___ k ru g o v aln ik a 36 -(392); 29 (391);
— cievi za krug ov aln ik e 84 Dražbe — držav n e n abave
(393) ; i p ro d a je — p ro ra č u n
Cigare — odk up p u tem za NDH. z a g. 1944. — 294
m jene d o b ara 161 (396) ; (400) ;
p ro p isn ik 175 (396) ; Državna lutrija — vidi:
H rv atsk a d ržav n a lu trija ;
C ig a re te __ o dk up p u tem z a
m jene d o b a ra 161 (396) ; Državna poduzeća —■ p ro
p ro p isn ik 175 (396) ; ra č u n NDH. za g. 1944.
316 (400);
Cigaretni papir — odkup Državna redartsvena straža
p u tem zam jene d o b ara _ z. o. 257 (399);
161 (396); p ro p isn ik 175
(396); Državna središnjica za nov
čano poslovanje gospo
Č darskih ustanova 223
(397;)
Častnici — vidi: oru žan e Državni službenici —. vidi:
snage; službenici;
Češki protektorat — zavi- Državni sud — z. o. 90 (393) ;
ča jn o st p rip a d n ik a 93 Državni tajnici — d ržav n i
(393); sud 90 (393);
Činovnici — vidi: službenici; Duhan ___ o d k u p p u tem z a
m jen e d o b a ra 161 (396) ;
p ro p isn ik 175 (396);
D Duhansko sjem e — k o ličin a
p ro izv o d n je za g. 1944. —
D ionička družtva — propisi 184 (396);
z o. o R ačunskom dvoru
— p ro ra č u n NDH. za K- Đ
1944. 312 -(400);
Djeca tuda — p rim lje n a na Đakovo __ o sn ivan je izp o
odgoj i u zd ržav an je 311 stave župske red arstv en e
(400); ob lasti 1 (391);
— 324 —
Stvarno kazalo
F G rah — o d k u p putem za

m jene d o b a ra 161 (3'96),
Fakulteti — vidi: H rv atsk o p ro p isn ik 175 (396);
sveučilište;
Grašak — odkup p u tem za
Fond — za izjed n ačen je m jene d o b a ra 161 (396),
ciena za u m je tn a sladila p ro p isn ik 175 (396);
— visina doprin o sa 2
(391);
— za su zb ijan je k rio m č a H
re n ja u m jetn im slad iiim a Hrvatska državna lutrija __
18 (391); p ro m jen e z. o. 97 (394) ;
Hrvatsko sveučilište — o sn i
van je k ate d re za fiziku
G n a V eterin arsk o m fa k u l
Glavarstva građanske uprave te tu 221 (397);
kod Ministarstva za oslo — odgoda p rim jen e p ro
bođene krajeve 51 (392) ; pisa z. o. — p ro ra ču n
57 (392); NDH. za g. 1944. _ 294
Glavna carinarnica u Za (400);
grebu — p ro m jen e stope
sklad ištn in e 180 (396) ; I
Glavno ravnateljstvo — za Inozem stvo —. provoz d o
n astav u — u k id a n je 186 m aće ro b e 138 (395), 140
(396) ; (395);
— za obće p ro sv jetljiv an je Izpiti — n a Vis. pedagožkoj
— u k id a n je 186 (396); školi 246 (398);
— za jav n e radove __ prie- Izvidnici — re d arstv en i zbor
nos u n adležnost M ini 272 (399);
starstv a p ro m eta 293 (400) ;
Gospodarske ustanove — no v
čano poslovanje (NOPOS)
J
— o snivanje D ržavne sre Jaja — o d k u p p u tem za
dišnjice 223 (397); m jene d o b a ra 161 (396),
Goveda — odkup p utem za p ro p isn ik 175 (396) ;
m jene d o b ara 161 (396) ; Jamčevina —. d ržavni ugo
p ro p isn ik 175 (396); vori — p ro ra č u n NDH.
Građevni poslovi države — za g. 1944. _ 294 (400);
p ro ra č u n NDH. za god. Jamstvo za zajm ove držav
1944. — 294 (400); nih poduzeća 311 (400);
— 325 —
Stvarno kazalo
Jednokratni izvanredni ratni Kućne pom oćnice —. je d n o

doprinos 318 (400); k ra tn a p rip om o ć 103
Jeftinbe — d ržavne n abave (394);
— p ro ra č u n NDH. za g. Kućni listovni pretinci —
1944. 294 (400); p o sta v lja n je — p ro m jen e
289 (400);
K Kukuruz — odkup putem
zam jen e d o b a ra 161
Kamati — m ak sim iran je — (396); p ro p isn ik 175 (396);
pro m jen a p ra v iln ik a 182 Kutije za laštilo i mast za
(396) ; kožne cipelc — p ro izv o d
Kazneni vojni zakonik' >—, n ja i ra z p ačav an je 2'90
p ro m jen e i n ad o pu n e 218 (400) ;
(397);
Kolajna Poglavnika Ante P a L
veliča za hrabrost — n a
Letala —. o znake 33 (392) ;
d opuna z. o. 29 (391);
Listovni kućni pretinci —
Konjic — Kot. sud — n a d p o stav ljan je __ p ro m jen e
ležnost za p odpore o b i 289 (400);
te ljim a osoba n a vojnoj
Livac i Zapolje v. ž. — o tv a
d u žnosti 62 (392) ;
ra n je i z a tv a ran je p ro
Kostel — o tv a ra n je drž. p o sto rija . trg. poduzeća i
štan sk o g u re d a 137 (395) ; rad n o vriem e pom oćnog
Koža — p o d p latn a za opanke o so b lja 129 (395);
__ ciene 25 (391) ; Logorski obranbeni zdrug
— odkup p u tem zam jene 281 (399);
d o b a ra 161 (396), pro- Lutrija — velika n a ro d n a
pisnik 175 (396) ;
d o b ro tv o rn a — osnivanje
Kriomčarenje um jetnim sla- 95 (393);
dilim a — p oseban ra ču n —. vidi: H rv a tsk a d ržav n a
(fond) za suzb ijan je 18 lu trija ;
(391);
Krugovalne cievi — ciene
84 (393);
LJ
Krugovalnici — ciene 36 Lječilišta — tro šk o v i i p ri
(392) ; stojbe 193 (397);
Krumpir — odkup putem Ljekarnički računi — p ro
zam jene d o b ara 161 (396); ra č u n NDH. za g. 1944.
pro p isn ik 175 (396); 294 (400);
— 32 6 —
Stvarno kazalo
M M irovine —- p ro m etn ih služ

b en ik a 98 (394);
M ahunasti plodovi -— odkup — o b iteljim a d ržav n ih i sa
putem zam jene d o b ara m o u p rav n ih službenika,
161 396), p ro p isn ik 175 p o ginulih u b o rb i za n e
(396) ; zavisnost 101 (394) ;
M aksim iranje k a m a ta — —< tro g o d išn ja b eriv a za
prom jene p ra v iln ik a 182 častn ik e i činovnike 249
(396); (398);
M aslac — o dkup p u tem za — red arstv e n ih izvidnih služ
m jene d o b a ra 161 (396) ; b enika 279 (399);
p ro p isn ik 175 (396) ; M lieko — o d k u p p u tem za
Maslo — odkup p u tem za m jene d o b a ra 161 (396),
m jene d o b ara 161 (396), p ro p isn ik 175 (396) ;
p ro p isn ik 175 (396); M onopol — razpoložba d r
M ast —, odkup p u tem za žave p o ljo d jelsk im p ro
m jene d o b a ra 161 (396), izvodim a __ odkup p u
p ro p isn ik '175 (396) ; tem zam jen e d o b ara 161
M inistarstvo — za oslobo (396), p ro p isn ik 175 (396);
đene k rajev e z. o. o os — rav n ateljstv o - p ro m jen a
n u tk u 50 (392) ; z. o 185 (396);
— u n u ta rn je u ređ en je 53 M oravska — p ro te k to ra t —
(392) ; zav ič ajn o st p rip a d n ik a 93
— d jelo k ru g g lavara g ra (393) ; '
đ anske u prave 57 (392) ; M otori — p ro d a ja čistog
—. o b rta, veleobrta i trg o b en zin a 31 (391);
vine —. u n u ta rn je u re đ e
n je 65 (393); N
— n aro d n e p ro sv jete — u k i N abave d ržav n e — p ro ra č u n
d an je glavnih rav n atelj - NDH. za g .1944. — 294
stava 186 (396); (400) ;
— u n u ta rn jih poslova — iz N ajm ovi —. odgoda o v rh a
d v ajan je poslova 247 '214 (397);
(398); 293 (400); — o g ran ičen je o d k aza 250
—■ p ro m e ta prienos p o (398) ;
slova iz M inistarstva za — d ržavni - p ro ra č u n NDH.
u n u ta rn je poslove 247 za g. 1944. ( _ 294 (400);
(398), 293 (400J ; N am ješten ici — posebnički
M inistri — d ržavni sud 90 —. p rip o m o ć 78 (393);
(393) ; 103 (394);
— 327 —
Stvarno kazalo
— m ladi — zdravstveni p re o
gled 253 (398);
O brt — u n u ta rn je u ređ en je
Napadaji iz zraka — p ro M inistarstv a 65 (393) ;
glas o stan ju podpune Obskrbni odbori — 147
zaštitne p rip rav n o sti 284 (395) ;
(399) ; Odkaz najma i zakupa —
Narodna dobrotvorna lutrija vidi: najm o v i i zakupi;
__ osnivanje 95 (393) ; O đkep poljodjelskih proiz
Narodna zaštita — nalog za voda zam jenom d o b ara
z am račiv an je u g. 1944. 161 (396), p ro p isn ik 175
_ 128 (394); (396);
— pro m jen e z. o. 146 (395); Odpravnina — šestm jesečna
— proglajšenje sta n ja p o d b eriv a — iz p la ta za č a st
pune zaštitn e p rip ra v n ik e i činovnike 249 (398) ;
nosti 284 (399) ; O pekarski proizvodi — p ro
Nastava — u k id an je Glav izv o d n ja i p ro d a ja 287
nog ra v n a te ljstv a 186 (399);
(390); Orehovica — osnivanje d r
žavnog poštan sk o g u re d a
Našice — kot. sud kao g ru n 136 (395);
to v n a oblast — p rem je- Oružane snage — b eriv a i
šten je u O siek 83 (393) ; ostale p rip a d n o sti p ri
Naučnici —■ zdravstveni p re ču vnih č a stn ik a i dočast-
gled 253 (398); n ik a 191 (396) ;
Nekretnine državne — p ro — tro g o d išn ja m iro v in a i
d a ja i zam jen a — p ro šestm jesečn a o d p rav n in a
ra č u n NDH. za g. 1944. za častn ik e i činovnike
294 (400); 249 (398);
Novčano poslovanje gospo Osiguranje — od tuče —
darskih ustanova (NOPOS) d o p rin o s za g. 19431/44,
— osnivanje D ržavne sre 132 (395);
dišnjice 223 (397); — p rip a d n ik a b ojnog z ra k o
plovstva za slučaj n e
zgode 105 (394), 107
NJ (394);
Oslobođeni krajevi — p ro
Njemačka narodnostna sku m jen e i n ad o p u n e z. o.
pina u stališkim p o stro j o o sn u tk u M inistarstva
b am a — članstvo — N je 50 (392);
m ačk a ra d n a zajednica — u n u ta rn je u ređ e n je Mi
45 (392); n ista rstv a 53 (392) ;
— 328 —
Stvarno kazalo
— d jelo k ru g g lav ara gra-( p ro sto rija u v. ž. P r i

danske u prave 57 (392); gorje 47 (392) ; v. ž. Livac
Otvaranje poslovnih prosto i ^.c.jolje 129 (395); v. ž.
rija trg. poduzeća u v. ž. V uka 243 (398);
P rig o rje 47 (392) ; — nova — p ro m je n a naziva
— u v ž. L ivac i Z apolje i p ro p isa zak o na o ra d
129 (395); n jam a 283 (399) ;
— u v. ž. V uka 243 (398) ; — jam stv o države za z a j
Ovrlua — n ajm i i zakup i — move 311 (400);
odgoda 214 (397); — p ro ra č u n NDH. za g.
— uložaka P o štan sk e šte 1944. _ 316 (400);
dionice 229 (398); Pogodbe države — p ro ra ču n
Oznake bojnih i nevojničkih NDH. za g. 1944. — 294
letala 33 (392); (400);
Poljodjelski proizvodi —
P o dkup p u tem zam jene
Perad — odkup p utem za d o b a ra 161 (396) ; p ro
m jene d o b a ra 161 (396); p isn ik 175 (396);
—. pro p isn ik 175 (396); Pom oćno osoblje __ u trg.
Plodovi — o sig u ran je od poduzećim a — rad n o
tuče __ doprinos za g. vriem e u v. ž. P rig o rje
1943/44. _ 132 (395); 47 (392);
Podplati — odkup putem u v. ž. L ivac i Z apolje
zam jene d o b ara 161 (396), 129 (395);
p ro p isn ik 175 (396) ; u v. ž. V uka 243 (398);
Podpore — obiteljim a osoba — je d n o k ra tn a pripom oć
n a vojnoj dužnosti — 78 (393);
nadležnost Kot. suda u — u posebnim kućanstvim a
K onjicu 62 (392); 103 (394);
— n adležnost Kot. suda u P orezi — n a poslovni p ro
P ried o ru 222 (397) ; m et — v riednost ugljena
Pođpuna zaštitna priprav kao tem elj 285 (399) ;
nost — p ro g lašen je za — je d n o k ra tn i izv an red n i
cielo p o d ru čje NDH. 284 ra tn i d o p rin o s 318(400);
(399) ; Posebni račun (fond) __ za
Podravska Slatina — Kot. izjed n ačen je ciena na
sud kao gruntovna oblast u m je tn a slad ila — visina
— p rem ješten je u Osiek d o p rin o sa 2 (391) ;
,82 (393); — za su zb ijan je k rio m č a
Poduzeća — trgovačk a — re n ja u m je tn im slađilim a
o tv ara n je i zatv aran je 18 (391);
Drž. Hrv. - Zakoni knj. XL. — 329 —

Stvarno kazalo
Posredovne m jere —■n a trž i P rip o m o ć — posebničkim

štim a u svezi sa v a n j ra d n ic im a i n a m je šte n i
skom trgovinom 252 cim a 78 (393);
(398) ; —. osoblju po seb h ičk ih k u
P o šta n sk a štedionica NBH. ćanstva 103 (394) ;
z. o. 225 (398); P risto jb e — u bolničkim
P o štan sk a u n u ta rn ja služba i lječilištn im a m b u la n
— p ro m jen a p rav iln ik a tam a 193 (397);
134 (395)’; 286 (399); — sudbene — p ro m jen e i
P o šta n sk i državni ured — n ad o p u n e zak o n a 215
u O rehovici otvorenje 136 (397); ,
(395); P ro d a je d ržavne — p ro ra
—. u K ostelu — otvorenje čun NDH. za g. 1944. —
137 (395); 294 (400);
P ošte, brzojav i brzoglas — P ro m e t — u m je tn im sladi-
n adlež nost rav n a te ljstv a lim a 4 (391);
u Z agrebu i Splitu 135 P ro m e tn i slnžbeniei —■ p ro
(395) ; . m jen a z. o. o sv rsta
P re h ra n a pučan stv a —. P o vanju, b erivim a i m iro
seban ra č u n (fond) za vini 98 (394) ;
izjed n ačen je ciena na P ro ra č u n N ezavisne D ržave
u m je tn a sladila — visina H rv atsk e za g. 1944. —
d o p rin o sa 2 (391) ; 394 (400);
—■ p ro m et i su zb ijan je kri- P ro sv jetlje n je obće — u k i
o m ča re n ja u m jetn im sla- d an je Glavnog ra v n a te lj
dilim a 4 (391); stva 186 (396);
—. o b sk rb n i odbori 147 P ro te k to ra t Češke i M orav
(395) ; ske —. zav ič ajn o st p r i
— odkup p o ljodjelskih p ro p a d n ik a 93 (393) ;
izvoda p utem zam jene P rovoz dom aće ro b e p rek o
d o b a ra 161 (396), pro- inozem nog p o d ru č ja 138
p isn ik 175 (396); (395), 140 (395) ;
F rie d e r — n adležnost Kot.
suda za podpore o b ite R
ljim a osoba na vojnoj R ačuni — đrž. poduzeća,
dužnos-ti 222 (397) ; zavoda i u stan o v a — iz-
P rig o rje v. ž. — o tv aran je i p la ta —. p ro ra č u n NDH.
za tv a ra n je p ro sto rija trg. za g. 1944. — 302 (400);
poduzeća i rad n o vriem e Kadio a p a ra ti —. ciene 36
pom oćnog osoblja 47 (392) ;
(392); — ciene cievi 84 (393) ;
— 330
Stvarno kazalo
Radna služba svršenih uče

nica sre d n jih škola 219
(397) ; S a h a rin _ p ro m e t 4 (391);
R adnici — posebnički — S am o u p rav n i službenici —
je d n o k ra tn a pripom oć 78 vidi: službenici;
(393); 103 (394); Sir __ o d k u p p u tem za
— m lad i — zdravstveni p re m jene d o b a ra 161 (396) ;
gled 253 (398); p ro p isn ik 175 (396) ;
Radno vriem e pom oćnog Sjem e d u h an sk o — količina
osoblja u trg. poduze proizvoda za g. 1944. —-
ćim a u v. ž. P rig o rje 47 184 (396);
(392); u v. ž. L ivac i Za- S k lad ištn in a — prom jene
polje 129 (395) ; v. ž. V uka stope u G lavnoj c a rin a r
243 (398); nici u Z agrebu 180 (396);
Radovi d ržav ni ,— p ro ra č u n Sladila u m jetn a — doprinos
NDH. za g. 1944.' — 294 Posebnom ra č u n u (fondu)
(400) ; za izjed n ačen je ciena 2
Ratni doprinos __. izvan (391) ;
re d n i jed n o k ratn i 318 — p ro m et 4 (391);
(400) ; S lador —. odkup putem za
Ravnateljstvo — pošta, b rz o m jene d o b a ra 161 (396),
ja v a i brzoglasa u Z a p ro p isn ik 175 (396) ;
grebu i S plitu _ n a d S lužbenici — d ržav n i i sa
ležnost 135 (395); m ou p rav n i —. p rizn an je
— d ržav n ih m onopola — vrem ena službe 30 (391) ;
p ro m jen a z. o. 185 (396); — p rein a k e z ak o n a o činov
nicim a od 31. III. 1931.
Redarstvena straža z. o. 257
(399); 35 (392);
— u n u ta rn je u ređ en je Mi
Redarstvena škola 270 (399); n istarstv a za oslobođene
Redarstvena župska oblast k rajev e 53 (392) ;
u Đ akovu — iz p o s ta v a __ —• u n u ta rn je u ređ en je Mi
osnivanje 1 (391) ; n ista rstv a o b rta, vele
Redarstveni izvidnici -— o b rta i trgovine 65 (393) ;
zb or 272 (399); — p ro m etn i _ p ro m jen e z.
Roba — provoz preko ino 0 o sv rstav an ju , berivim a
zem nog p o d ru č ja 138 1 m irovini 98 (394) ;
(395), 140 (395); — držav n i i sam oupravni,
Rogatica — u k id an je izpo pali u bo rb i za n eza
stave k o tarsk e oblasti visnost NDH. — m iro
248 (398); vine ob iteljim a 101 (394) ;
— 331 -
Stvarno kazalo
— P o štan sk e štedionice 225 — d ržav ni — z. o. — 90

(3 9 8 ); (393) ;
— tro g o d išn ja beriva za m i — u P rie đ o ru — n ad ležn o st
rovine i o d p rav n in a šest- za p o d p o re obitelji osoba
m jesečnih beriva 249 n a v ojnoj d užn o sti 222
(398) ; (397);
.— državne red arstv en e s tra Sveučilište .—. vidi: H rv a t
že 257 (399); sko sveučilište;
— p ro ra č u n NDH. 294 (400) ; Svinje i svinjska inast —
__ odgoj i u zd ržav an je tu đ e odkup p u tem zam jen e
djece — n ak n ad e 311 d o b a ra 161 (396), p ro p is
(400); nik 175 (396);
Sol — odku p p u tem z a
m jene d o b a ra 161 (396), Š
p ro p isn ik 175 (396);
Split — p o d ru čn a nađlejž- Šibice — (idkup p u tem za
nost ra v n ateljstv a pošta, m jene d o b a ra 161 (396);
brzo jav a i brzo glasa 135 p ro p isn ik 175 (396) ;
(395) ; Škola — V isoka p edagožka
S pom enznak 5. pro sin ca — p ro m ie n e i n ad o p u n e
1918. _ 63 (392); z o. 246 (398);
S redišnja red arstv en a škola — S red išn ja re d a rstv e n a 270
270 (399); (399);
Središnjica d ržav na za nov Škole srednje — ra d n a slu
čano poslovanje gospo žba svršenih u čen ica 219
d a rsk ih u stano va 223 (397);
(397);
S rednje škole — vidi: škole; T
Staklo prozo rsk o — nroiz-
v od nja i p ro d aja 287 (399) ; T ajnici državni — d ržav n i
Sud — k o tarsk i u K onjicu sud 90 (393)
__ nadležn ost za p odpore Trgovačka poduzeća - o tv a
obitelji osoba n a vojnoj ra n je i za tv a ra n je p o
dužnosti 62 (392); slovnih p ro sto rija i ra d n o
-—• k o tarsk i kao gru n to v n a vriem e pom oćnog osoblja
oblast u P od rav sk o j Sla u v. ž. P rig o rje 47 (392);
tin i i— p rem ješten je u v. ž. L ivac i Z apolje 129
Osiek 82 (393); (393) ;
— k o ta rsk i kao gru n to v n a v. ž. V uka 243 (398);
oblast u N ašicam a — T rgovina — u n u ta rn je u re
prem je šte n je u Osiek 83 đenje M in istarstv a 65
(393) ; (393) ;
— 332 —
Stvarno kazalo
—. v an jsk a — posredovne Uporabne pogodbe — vidi:

'rn.jere 252 (398); n ajm i, zak u p i;
Troškovi bolnički 193 (397), U sjevi — o sig u ran je od
294 (400); tuče — d o p rin o s za g.
T uča — do p rin o s za osigu 1943/44. — 132 (395),
ra n je u g. 1943Ì/44. 132
(395); Ustanove gospodarske
novčano poslovanje —
osn iv an je D ržavne sre
U dišnjice 223 (397);
Učenice svršene srednjih

škola — ra d n a služba V
219 (397);
Ugljen — poprečna, vried- V anjska trg o v in a — p o sre
no st k ao porezni tem elj đovne m jere n a tržištim a
za o d m jeru poreza n a 252 (3981;
poslovni pro m et p ri uvozu
285 (399); V eleobrt — M inistarstvo —
Ugovori državni — p ro rač u n u n u ta rn je u ređ e n je 65
NDH. za g. 1944. — 294 (393) ;
(400); V elika narodna dobrotvorna
Ugovorni - p ro m etn i službe lu trija — osnivanje 95
nici z. o. o p ro m jen i z. (393);
o. o svrstavanju, beri-
vim a i m iro v in am a p ro Velike žnpe — o tv ara n je i
m etn ih službenika 98 z a tv a ra n je poslovnih p ro
(394); sto rija trg. poduzeća i
rad n o vriem e pom oćnog
Umirovljenici državni i sa o so b lja u V . ž . P rig o rje
moupravni — p rizn an je 47 (392) ;
vrem ena službe 30 (391); v. ž. L ivac i Z apolje 129
— p ro ra č u n NDH. za g. (395) ;
1944. _ 294 (400); v. ž. V uka 243 (398);
— odgoj i u zd ržav an je tuđe
djece 311 (400); Veterinarski fakultet - osni
Umjetna sladila — doprinos v anje k ated re za fiziku
221 (397);
Posebnom ra č u n u (fondu)
za izjed n ačen je cien a 2 V isoka peđagožka škola —
(391); p ro m jen e i n ad o p u ne z.
— prom et 4 (391); o. 246 (398);
— 333 —
Stvarno kazalo
Vojska, vojne osobe — vidi: Z ak o n ik k a zn en i v o jn i —

o ružane snage; p ro m jen e i n ad o p u n e 218
— po dp ore o biteljim a osoba (397);
na vojnoj dužnosti — Z ak u p i — odgoda o v rh a 214
nadlež nost Kot. su d a u (397);
K onjicu 62 (392), u P rie- — o g ran ičen je o d k aziv a n ja
d o n i 222 (397); 250 (398);
— vojni kazneni zakonik — __ d ržav n i - p ro ra č u n NDH.
p ro m jen e i n ado pu n e 218 za g. 1944. — 294 (400);
(397); Zamjena dobara — o d k u p
Vuka __ v. ž. o tv a ra n je i p o ljo d je lsk ih p ro izv o d a
za tv a ra n je poslovnih p ro 161 (396), p ro p isn ik 175
sto rija u trg. poduzećim a (396);
i ra d n o vriem e pom oćnog Z am ra čen je — nalog za g.
o soblja 243 (398) ; 1944. — 128 (394);
Z aniotei oštećeni i » ro b ljen i
z — u n u ta rn ja p o štan sk a
služba 134 (395) ;
Zajmovi — jam stvo države Z arad a —. k o d p ro d a je p o d
311 (400); p la tn e kože za opan k e
Zaklada — za državno osi 25 (391);
g u ran je zrakoplovnog Z astava b ojnog zrak o p lo v
osoblja 105 (394); 107 stva 33 (392) ;
i?94); „ Z aštita narodna —. vidi: n a
— bolestnička — službenika ro d n a z aštita;
P o štan sk e štedionice 240 Z aštitn a p o d p u n a p rip ra v
(398); n o st — p roglas za cielo
— za pom aganje van jsk e t r p o d ru čje NDH. 284 (399);
govine 252 (398) ; Z a tv a ra n je poslo v n ih pro
Zakon — o činovnicim a — sto rija trg. poduzeća u
p re in a k a 35 (3'92) ; v, ž. P rig o rje 47 (392);
_ o željeznicam a javnog — u v. ž. L ivac i Zapolje
p ro m eta — p ro m jen e i 129 (395) ; — u v. ž. V uka
nad opune 102 (394) ;
243 (398);
__ o sudbenoj biljegovini 1
p risto jb a m a — p ro m jen e Zavičajmost p rip a d n ik a P ro
i n ad o p u n e 215 (395) ; te k to ra ta Češke i M orav
■
— o ra d n ja m a — p ro m jen a ske 93 (393);
naziva i p ro p isa 283 Z bor — red a rstv e n e straže
(399); 261 (399);
— 334 —
Stvarno kazalo
— red arstv en ih izvidnika

272 (399);
Zdravstveni pregled nauč Ž eljeznice — p a rn i kotlovi
nika, m ladih ra d n ik a i i lokom otive — p ro m jen a
m ladih n a m ješten ik a 253 i n ad o p u n a zak o n a o že
(398) ; ljezn icam a 102 (394) ;
Z rakoplovstvo bojno — za Ž itarice — o d k u p p u tem za
stava 33 (392); m jene d o b a ra 161 (396) ;
— državno o siguranje za p ro p isn ik 175 (396);
slučaj nezgode —. p ro Ž upska re d arstv e n a oblast
m jene i n ad o p u n e z. o. —• izpostava —- u Đ a
105 (394); 107 (394); kovu - o sn iv an je 1 (391).
NAKLADA KNJIŽARE ST. KUGLI — ZAGREB — ILICA 30
Na šo m n a k l a d o m izašli su iz tiska
DO S Ä B Ä SWS IZDANI
ZA&OMS* ZAHODSKE ODREDBE,
NAREDBE i t. d.
NEZAVISNE D R Ž AV E H R V Ä T S K E
i to u pojedinim jeftinim svez.cima ili opet vezani u knjige i sadržajem
kako slieđi:
Kn
IWataié: Nezavisna Država Hrvatska - Zakoni, Zakonske odredbe,
Naredbe itd ., proglašene od 11. trav n ja do 2 6 . svibnja 1 9 4 1 . —
Knjiga I. (ISvezak 1.— 1 0 .) tvrdo vezano' (b r. 2 8 7 4 ) 1 4 0 .—
— Nezavisna Država Hrvatska - Zakoni, Zakonske odredbe, Naredbe itd .,
proglašene o d 2 7 . svibnja do 3 0 . lip n ja 1 9 4 1 . — K njiga I I.
(Svezak 1 1 .— 2 0 .) tvrdo vezano ( b r. 2 8 7 5 ) 1 4 0 .—
proglašene o d 1 . do 3 1 . srp n ja 1 9 4 1 . — K njiga I I I . flSvezaik
2 1 .— 3 0 .) tvrdo vezano (b r. 2 9 0 2 ) 1 4 0 .—
proglašene od 1. do 2 1 . kolovoza 1 9 4 1 . — K njiga IV. (Svezak
3 1 .— 4 0 .) tvrdo vezano (b r. 2 9 1 3 ) 14 0 .—
—. Nezavisna Država Hrvatska - Zakoni, Zakonske odredbe, Naredbe itd .,
proglašene od 2 2 . kolovoza do 1 0 . ru jn a 1 9 4 1 . — K njiga V.
(Svezak 4 1 .— 5 0 .) tvrdo vezano (b r. 2 9 2 4 ) 1 4 0 .—
— Nezavisna Država Hrvatska - Zakoni. Zakonske odredbe, Naredbe itd .,
proglašene od 1 1 . do 3 0 . ru jn a 1 9 4 1 . — K njiga V I. (Svezak
5 1 .— 6 0 .) tvrdo vezano (b r. 2 9 3 7 ) 1 4 0 .—
proglašene od 1 . do 2 9 . listo p a d a 1 9 4 1 . — K njiga V II. (Svezak
6 1 .— 7 0 .) tvrdo vezano (b r. 2 9 5 0 ) 1 4 0 .—
proglašene od 3 0 . listo p a d a do 2 0 . studenoga 1 9 4 1 . - K njiga V III.
((Svezak 7 1 .— 8 0 ) tvrdo vezano (b r. 2 9 6 1 ) 1 4 0 .—
— Nezavfsna Država Hrvatska - Zakoni, Zakonske odredbe, Naredbe itd .,
p roglašene od 2 1 . studenoga do 6. prosinca 1 9 4 1 . — K njiga IX.
(Svezak 8 1 .— 9 0 .) tvrdo vezano (b r. 2 9 7 0 ) 1 4 0 .—
p roglašene o d 7 . do 2 1 . prosinca 1 9 4 1 . — K njiga X., (Svelale
9 1 .— 1 0 0 .) tvrdo vezano (b r. 2 9 8 3 ) 1 4 0 .—
— STVARNO KAZALO za I . — X . knjigu (svezak 1.— 1 0 0 .) Zakoni,
Zakonske odredbe, Naredbe itd ., proglašene o d 1 1 . trav n ja do
3 1 . prosinca 1 9 4 1 . broširano (b r. 3 0 9 2 ) — •—
vezano ( b r. 3 1 0 0 ) 48.
proglašene od 1. do 2 6 . si-ečnja 1 9 4 2 . — K njiga XI (Svezak
101.— 1 1 0 .) tvrdo vezano (b r. 2 9 9 7 ) 1 4 0 .—
v________________________________ j C iene bez obveze

Kn
proglašene od 2 7 . siečn-ja do 19. veljače 1 9 4 2 . — K njiga X II.
(Svezak 1 1 1 .— 1 2 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 1 0 1 ) 1 4 0 .—
proglašene od 2 0 . veljače do 1 1 . ožujka 1 9 4 2 . — K njiga X III.
proglašene o d 1 2 . ožujka do 7. trav n ja 1 9 4 2 . — K njiga XIV .
— Nezavisna Država Hrvatska - Z akeni, Zakonske odredbe, Naredbe itd .,
proglašene od :8. do 3 0 . trav n ja 1 9 4 2 . — K njiga XV. (Svezak
1 4 1 .— 1 5 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 1 4 1 ) 1 4 4 .—
proglašene od 1. do 12. svibnja 1942. — K njiga XV I. (Svezak
1 5 1 .— 1 6 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 1 5 2 ) 1 4 4 .—
proglašene od 13. svibnja do 1. lip n ja 1 9 4 2 . — K njiga X V II.
('Svezak 1 6 1 .— 1 7 0 .) tvrđo vezano (b r. 3 1 6 3 ) 1 5 0 .—
proglašene o d 2 . do 2 2 . lip n ja 1 9 4 2 . — K njiga X V III (Svezak
17 1 .— 1 8 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 1 7 4 ) 1 5 0 .—
proglašene od Î23. lip n ja do 9 . srp n ja 1942. — K njiga X IX .
(Svezak 18 1’.— 1 9 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 1 8 4 ) 1 5 0 .—
proglašene od 7. do 2 5 . srp n ja 1942. — K njiga XX (Svezak
1 9 1 .— 2 0 0 .) tvrđo vezano (b r. 3 1 9 4 ) 150—
— STVARNO KAZALO za X I.— X X . knjigu (Svezak 1 0 1 .— 2 0 0 .)
Zakoni, Zakonske odredbe, Naredbe itd.„ proglašene od 1 . siečnjto
do 2 5 . srpn ja 1 9 4 2 . (b r. 3 2 0 0 ) 6 0 .—
proglašene od 2 6 . s rp n ja do 17. kolovoza 1 9 4 2 . — K njiga X X I.
(Svezak 2 0 1 .— 2 1 0 .) tvrđo vezano (b r. 3 2 1 5 ) 1 5 5 .—
proglašene od 1 3 . kolovoza do 2 . ru jn a 1 9 4 2 . — K njiga X X II.
proglašene od 3 . ru jn a do 2 6 . ru jn a 1 9 4 2 . — K njiga X X III.
((Svezak 2 2 1 .— 2 3 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 2 3 4 ) 1 6 0 .—
proglašene od 2 7 . ru jn a do 2 4 . listo p a d a 1 9 4 2 . — K njiga XX IV.
— Nezavisna Država Hrvatska - Zakoni, Zakonske odredbe, N aredbe itd .,
proglašene od 2 7 . listo p a d a do 1 4 . studenoga 1 9 4 2 . - K njiga XXV.
proglašene od 17. studenoga do 2 2 . prosinca 1 9 4 2 . - K njiga XXVI.
(■Svezak 2 5 1 .— 2 6 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 2 7 4 ) 1 7 0 .—
-J
Ciene bez obveze
Krt
— Nezavisna Država Hrvatska - Zakoni, Zakonske odredbe, Naredbe itd-,
proglašene od 2 3 . prosinca 1 9 4 2 . do 1. veljače 1 9 4 3 . —
Knjiga X X V II. (Svezak 2 6 1 .— 2 7 0 .) tvrđo vezano (b r. 3 2 8 5 ) 1 7 0 .—
proglašene od 1 . veljače do 13. ožujka 1 9 4 3 . — K njiga X X V III.
(Svezaik 2 7 1 .— 2 8 0 .) tvrdo vezano (b r. 3297) 1 7 0 .—
proglašene od 3. ožujka do 5. trav n ja 1 9 4 3 . — K njiga X X IX .
(iSvezak 2 8 1 .— 2 9 0 .) tvrdo vezano (b r. 3397) 1 7 0 .—
proglašene od 5 . travnja do 11. svibnja 1 9 4 3 . — K njiga XXX
(Svezak 2 9 Ï . — 3 0 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 4 0 8 ) 1 7 0 .—
— STVARNO KAZALO za X X I.— XX X. knjigu (svezak 2 0 1 .— 3 0 0 .)
Zakoni, Zakonske odredbe, Naredbe itd . proglašenih od 2 6 . srpnja
1942. . do 11. svibnja 1 9 4 3 . (b r. 3 4 2 0 ) 1 1 0 .—
proglašene od 2 0 . travnja do 2 2 . svibnja 1 9 4 3 . — K njiga X X X I.
('Svezak 3 0 1 .— 3 1 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 4 1 5 ) 1 7 0 .—
proglašene od 2 1 . svibnja do 7. lip n ja 1 9 4 3 . — Knjiiga X X X II.
(Svezak 3 1 1 .— 3 2 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 4 2 5 .) 1 8 0 .—
proglašene od 9 . lip n ja do 1 4 . srp n ja 1 9 4 3 . — K njiga X X X III.
.^Svezak 3 2 1 .— 3 3 0 .) tvrđo vezano (b r. 3 4 3 5 ) 1 9 0 .—
proglašene od 12. do 2 1 . srp n ja 1 9 4 3 . — K njiga XXXIV.
(ISvezak 3 3 1 .— 2 3 0 .) -tvrdo vezano (b r. 3 4 4 4 ) 1 8 0 .—
proglašene od 2 2 . do 3 1 . srp n ja 1 9 4 3 . — K njiga XXXV.
(Svezak 3 4 1 .— 3 5 0 .) tv rd o vezano (b r. 3 4 5 0 ) 2 0 0 .—
— Nezavisna Država Hrvatska - Zakoni, Zakonske odredbe. Naredbe itd .,
proglašene o d 1 . kolovoza do 3 . ru jn a 1 9 4 3 . — K njiga XXXVI.
(iSvezak 3 5 1 .— 3 6 0 .) tvrđo vezano (b r 3 4 5 9 ) 2 5 0 .—
p roglašene o d 18. kolovoza do 1 1. 'rujna 1 9 4 3 . — Knjiga
XXXVII (Svezak 3 6 1 .— 3 7 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 4 6 3 ) 2 5 0 .—
proglašene od 1 2 . ru jn a do 18. listo p a d a 1 9 4 3 . — Knjiga
X X X V III. (Svezak 3 7 1 .— 3 8 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 4 7 5 ) — —
-proglašene od 2 3 . listo p a d a do 2 7 . studenoga 1 9 4 3 . — K njiga
X X X IX . (Svezak 3 8 1 .— 3 9 0 .) tvrdo vezano (b r. 3 5 0 5 ) 3 6 0 .—
Zbirka se nastavlja
Nar udžbe prima i o b a(!v I j a
K N J I Ž A R A S T . K U G L I , Z A G R E B , I L I C A 30
-J
Ciene bez »obveze

Zakoni: Nezavisna Država Hrvatska

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Zakoni: Nezavisna Država Hrvatska

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakoni: Nezavisna Država Hrvatska

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

KNJIGA XL (Svezak 391. -400.)

Z akonska odredba od 3. prosinca 1943 broj CCLV1-

Z akonska odredba od 3. prosinca 1943. broj CCLVI1-

O dredba od 13. prosinca 1943. broj 3088-D.V.-1943.

Z a ko n ska odredba od 17. prosinca 1943. br.

Z akonska odredba od 17. prosinca 1943. broj

N aredba od 27. studenoga 1943. broj 54206-R-Z-1943

P risto jb e za o bsk rbljiv an je i liečenje § 1. . . 193

Z a ko n ska odredba od 17. prosinca 1943. broj

Z ako n ska odredba od 17. prosinca 1943. broj

Z a ko n ska odredba od 17. prosinca 1943. broj

Z akon ska odredba od 17. prosinca 1943. broj

Naredba od 11. prosinca 1943. broj 58024-1943 o

Zako n ska odredba od 17. prosinca 1943. broj

Z a k o n ska odredba od 21. prosinca 1943. broj

Naredba od 15. prosinca 1943. broj 17.400-3-1943.

Naredba od 18. prosinca 1943. broj 127.039-1943. o

D rž. Hrv. - Zakoni sv. 391

Na tem elju § 27. zakonske odredbe o prometu

U Zagrebu, dne 13. studenoga 1943.

M inistar državne riznice:

* N arodne novine ud 20. studenoga 1943., bvoj 271,

N a tem elju § 28. zakonske odredbe o prometu um jet­

I. VRSTE UMJETNIH SLADILA

c) svi proizvodi priređeni (pri ugotovi jeni) um jetnim

Slobodna upotreba um jetnih sladila za kućnu po­

Dozvoljena je upotreba um jetnih sladila za izradbu

upravne oblasti prvog stupnja, koja će takve molbe

sladila, prostorije proizvodnje, preradbe i prodaje, skla­

2. količinu i trgovački naziv robe;

Jedan prim jerak uzorka šalje se posebnim dopisom

IV. KAZNENI PROPISI

Stoga će carinarnice nakon izvršenih izvida dostav­

kazne s pripadcim a, provodi se ovrha na nekretnine

Doprinos za slađor, uvezen iz inozemstva, im a se n a ­

Odjel za carine, a preko tog iznosa m inistar državne

Carinske pregleđačice vrše na graničnim carin ar­

Naloge za izplatu iz Posebnog računa (fonda) za suz­

Izplatu vrši blagajnik po likvidnim izplatnim iz-

U Zagrebu, dne 23. studenoga 1943.

M inistar državne riznice:

Dr. Dragutin Toth, v. r.

N arodne novine od 26. studenoga 1943., b ro j 271.

U Zagrebu, dne 15. studenoga 1943.

** N arodne novine od 27. sluđenoga 1943., b ro j 272:

Poglavnik N ezavisne D ržave H rvatske:

Broj: CCXLV -2886-D.V.-1943

* N arodne novine od 30. studenoga 1943. b ro j 274,

P oglavnik Nezavisne D ržave H rvatske:

U Zagrebu, dne 29. studenoga 1943.

P oglavnik N ezavisne D ržave H rvatske:

D ržavni p rab ilježn ik —

* N arodne novine od 30. studenoga 1943. b ro j 274.

Hrilog Narodnih novina od 2 4 . studenoga 1 9 4 3 . b ro j 2 9 9 k §§ 2 . i. zakonske

o preinaci zakona o činovnicim a od 31. ožujka 1931,

U Zagrebu, dne 29. studenoga 1943.

Poglavnik N ezavisne D ržave H rvatske:

N a tem elju § 28. zakonske odredbe o prometu um jet

Slobodna upotreba um jetnih sladila za kućnu po

sladila, prostorije proizvodnje, preradbe i prodaje, skla

Stoga će carinarnice nakon izvršenih izvida dostav

Doprinos za slađor, uvezen iz inozemstva, im a se n a

Carinske pregleđačice vrše na graničnim carin ar

Naloge za izplatu iz Posebnog računa (fonda) za suz

Tim propisnikom m ora biti osigurana skladna su

poginulim ili umrlim. Svatko, komu je podieljen spo

darstveni poslovi M inistarstva obrta, veleobrta i trgo

dozvola za osnivanje brodarskih i brodogradilištnih po

Na čelu odsjeka stoji nadstojnik odsjeka, koga po

Nem aju pravo na pripomoć posloprimci, ako su p ri