ABIOTIČKI ČIMBENICI

Što su abiotički čimbenici?

• EKOLOŠKI ČIMBENICI koji utječu na raširenost (areal) i brojnost
populacije na nekom staništu
• Što je stanište? - STANIŠTE (BIOTOP) – područje okoliša na kojem žive
određene vrste biljaka, životinja i drugih organizama / osnovna
funkcionalna jedinica ekosustava
ABIOTIČKI
ČIMBENICI

KOLIČINA
TEMPERATURA VLAGA I VODA SASTAV TLA TLAK SALINITET
SVJETLOSTI
 TEMPERATURA
• Velika temperaturna kolebanja atmosfere (pogotovo uz tlo)

Zašto?
Zbog velika količine
vodene pare – voda
Sibir (Ojmjakon, -80°C) Dolina smrti, Kalifornija, 56°C ima veliki toplinski
kapacitet
-kolebanja
temperature u
vodama manja
(jezerima, morima)
Najveća dnevna kolebanja temperature Najmanja dnevna kolebanja temperature
 TEMPERATURA
• utječe na aktivnost enzima (proteini koji ubrzavaju životne procese) → uzak raspon
temperature kada imaju najveću učinkovitost
• pad temperature – usporavanje životnih procesa → smrt
• rast temperature – ubrzavanje enzimske aktivnosti → brži metabolizam
• previsoka temperatura - uništenje enzima → smrt

Zašto je za čovjeka opasna temperatura

aktivnost enzima
viša od 40°C i manja od 35°C?

temperatura
 TEMPERATURA
HOMEOTERMNE
TERMOREGULACIJA =
sposobnost organizma za (TOPLOKRVNE)
održavanje temperature tijela ŽIVOTINJE

STALNA TEMPERATURA
TJELESNA NIJE OVISNA O PTICE, SISAVCI
TEMPERATURA OKOLIŠU

- jednako aktivne neovisno o temperaturi okoliša→ širi areal

TEMPERATURA POIKILOTERMNE
(HLADNOKRVNE)
ŽIVOTINJE

PROMJENJIVA TJELESNA
TJELESNA TEMPERATURA GMAZOVI
TEMPERATURA OVISNA O OKOLIŠU
• održavanje tjelesne temperature kod homeotermnih životinja
zahtjeva veliki utrošak energije – koji je izvor te energije?
• prilagodba: brz metabolizam (hrane se često i u velikim količinama)
• osjetljiviji na promjenu tjelesne temperature od poikilotermnih
životinja
Koje su prilagodbe stvorili za očuvanje tjelesne topline?
• perje, krzno, masni potkožni sloj
Razlike u prilagođenosti toplokrvnih i
hladnokrvnih životinja ENERGIJA
toplokrvne životinje – veći dio
energije koji unesu hranom troše
toplokrvne životinje – bazalni na bazalni metabolizam
metabolizam se ubrzava
Zašto?
Kako bi zagrijale tijelo (spriječile hladnokrvne životinje – minimalnu
bolje prilagođeni energiju troše na metabolizam,
sniženje tjelesne temperature)
više za biomasu
hladnokrvne životinje – bazalni bolje prilagođeni
metabolizam se usporava

AKTIVNOST

toplokrvne životinje – aktivni i u nepovoljnim klimatskim uvjetima – prilagodba: perje i bolje

dlaka; masni potkožni sloj –dobri izolatori; hlađenje organizma: znojnice, dahtanje; prilagođeni
linjanje i mitarenje

hladnokrvne životinje – slabo aktivni u nepovoljnim klim.uvjetima

Veličina tijela mijenja se s geografskom širinom
• životinje u hladnijem podneblju veće od srodnika u toplijim predjelima
• Zašto?

V = 1 cm3 V = 27 cm3
P = 6 cm2 P = 54 cm2
P/V = 6 → gubi se više topline P/V = 2 → gubi se manje topline
→manji organizmi žive u toplijim →veći organizmi žive u hladnijim
predjelima predjelima
 F

Površina tijela manja u odnosu na masu →gube manje topline

• životinje koje žive u hladnijem podneblju imaju kraće tjelesne
nastavke → manje se gubi energije u obliku topline
 RAZLIČITE
PRILAGODBE NA
TEMPERATURU

FIZIČKI MEHANIZMI FIZIOLOŠKI MEHANIZMI

MORFOLOŠKI
(mirovanje –hibernacija, EKOLOŠKI MEHANIZMI
perje, dlake, masno MEHANIZMI (boja tijela,
estivacija), otpornost na (jame, jazbine)
tkivo, mišićna aktivnost veličine tijela)
smrzavanje
SVJETLOST
• o promjenama osvjetljenja ovisi niz dnevnih i sezonskih pojava i
aktivnosti u biljkama
• Koji čimbenik određuje opadanje lišća?
• Duljina dana (ne količina svjetlosti!)
• skraćivanje dana potiče ptice selice na jug
SVJETLOST
• pšenica i djetelina cvjetaju tijekom dužih dana →BILJKE DUGOG DANA
SVJETLOST
• krizantema cvjeta tijekom kraćih dana (ujesen) → BILJKE KRATKOG
DANA
SVJETLOST
• biljke koje cvjetaju neovisno o duljini dana – maslačak i tratinčica
SVJETLOST
• manja količina svjetlosti – mahovine i paprati – žive u sjeni drugih
biljaka – sprječava se isušivanje
• na kojoj strani svijeta nalazimo mahovine?
•
SVJETLOST
• prilagodbe životinja na intenzitet svjetlosti
U koje doba dana su ove životinje budne?
• noćni organizmi – aktivni noću, npr. sova
• dnevni organizmi – aktivni danju, npr. čimpanza
• organizmi aktivni danju i noću, npr. vuk
SVJETLOST
• prilagodbe životinja na male količine svjetlosti – dubokomorske ribe
• zakržljali vid (sljepoća) – čovječja ribica

riba udičarka
SVJETLOST
• neki sesilni oblici zauzimaju određen položaj prema svjetlosti (neki
žarnjaci i mahovnjaci)
• kod slobodno pokretljivih životinja svjetlost može stimulirati lokomotorne
kretnje, ali bez određene pravilnosti
• kretanje životinje u smjeru svjetla ili od njega. Negativno fototaksične
životinje bježe od svjetla (stonoge, gujavice), a pozitivno fototaksične
životinje idu prema svjetlu (muhe, noćni leptiri).