Professional Documents
Culture Documents
KLIMATIZACIJA I VENTILACIJA ISBN 978-86-919769-5-8: January 2016
KLIMATIZACIJA I VENTILACIJA ISBN 978-86-919769-5-8: January 2016
net/publication/338645057
CITATIONS READS
0 1,320
2 authors:
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
All content following this page was uploaded by Jozsef Nyers on 17 January 2020.
SUBOTICA
KLIMATIZACIJA
VENTILACIJA
Subotica, 2016
Autori:
Struĉni recenzent:
ISBN 978-86-919769-5-8
Tehniĉki realizator:
0
SADRŢAJ
1. UOPŠTENO ......................................................................................................................... 9
1.1 KOMFORNOST............................................................................................................ 9
1.1.1 FIZIĈKI OPIS KOMFORNOSTI ................................................................................ 9
1.1.2 Optimalne vrednosti osnovnih parametra stanja vazduha u klimatizaciji i ventilaciji 11
1.1.3 MATEMATIĈKI OPIS KOMFORNOSTI .................................................................. 11
1.1.4 ANALIZA OSEĆAJA KOMFORNOSTI.................................................................... 12
Zimski period ..................................................................................................................................................... 12
1.1.5 MINIMIZACIJA TOPLOTE PRI ISTOM OSEĆAJU KOMFORNOSTI ...................... 13
1.1.6 STRUKTURA VENTILACIONOG-KLIMATIZACIONOG SISTEMA ......................... 14
1.1.7 FUNKCIONISANJE SISTEMA ZA KLIMATIZACIJU ............................................... 15
1.1.8 UPRAVLJAĈKI SISTEM KLIMA POSTROJENJA ................................................... 15
2. RADNA SREDINA – VLAŢAN VAZDUH .......................................................................... 16
2.1.1 UVOD..................................................................................................................... 16
2.2 MATEMATIĈKI OPIS VLAŢNOG VAZDUHA .............................................................. 17
2.2.1 VELIĈINE STANJA VLAŢNOG VAZDUHA ............................................................. 17
Apsolutna vlaţnost vazduha ............................................................................................................................. 17
Molarna apsolutna vlaţnost vazduha ............................................................................................................... 17
Apsolutna vlaţnost vazduha preko apsolutnog i parcijalnog pritiska .............................................................. 17
Stepen suvoće vlaţnog vazduha: ..................................................................................................................... 18
Relativna vlaţnost vlaţnog vazduha: ............................................................................................................... 18
Gustina vlaţnog vazduha preko parcijalnih gustina......................................................................................... 19
Gustina vlaţnog vazduha preko parcijalne gustine suvog vazduha i ............................................................ 19
Gustina vlaţnog vazduha preko parcijalne gustine vodene pare i apsolutne vlaţnosti ................................. 19
Gustina vlaţnog vazduha preko parcijalnih pritisaka i relativne vlaţnosti ...................................................... 20
2.3 JEDNAĈINA STANJA ................................................................................................ 21
2.3.1 KLAPEJRON-OVA JEDNAĈINA STANJA ZA IDEALNE I PULUIDEALNE GASOVE
21
Uvod 21
Univerzalna gasna konstanta............................................................................................................................ 21
Specifiĉna gasna konstanta .............................................................................................................................. 22
Specifiĉna gasna konstanta za suvi vazduh .................................................................................................... 22
Specifiĉna gasna konstanta za vodenu paru ................................................................................................... 22
2.4 JEDNAĈINA STANJA SUVOG VAZDUHA ................................................................. 23
1
2.4.1 JEDNAĈINA STANJA VODENE PARE U VLAŢNOM VAZDUHU ........................... 23
2.5 JEDNAĈINA STANJA VLAŢNOG VAZDUHA ............................................................. 23
2.5.1 Uvod....................................................................................................................... 23
Prvi oblik jednaĉine stanja za vlaţan vazduh. ................................................................................................. 24
Drugi oblik jednaĉine stanja za vlaţan vazduh................................................................................................ 24
2.6 ENERGETSKE VELIĈINE .......................................................................................... 24
2.6.1 UVOD..................................................................................................................... 24
2.6.2 ENTALPIJA ............................................................................................................ 25
Uvod 25
Entalpija vlaţnog vazduha po definiciji ............................................................................................................ 25
Entalpija vlaţnog vazduha po kaloriĉnoj jednaĉini .......................................................................................... 26
Entalpija vlaţnog vazduha za nezasićeno podruĉje ( suvi vazduh+vodena para ) ....................................... 26
Entalpija vlaţnog vazduha za zasićeno podruĉje (suvi vazduh+vodena para+ teĉnosti) ......................... 27
Entalpija vlaţnog vazduha za zasićeno podruĉje ............................................................................................ 27
3. MOLLIER-ov* DIJAGRAM STANJA za VLAŢAN VAZDUH .............................................. 28
3.1 UVOD ......................................................................................................................... 28
3.2 KONSTRUISANJE DIJAGRAMA ................................................................................ 28
3.2.1 jednaĉine stanja vlaţnog vazduha .......................................................................... 29
Osnovni parametri koji definišu stanje valaţnog vazduha i figurišu u Mollier'ovom dijagramu
su: ..................................................................................................................................................... 29
3.2.2 Apsolutna vlaţnost ................................................................................................. 29
3.2.3 Relativna vlaţnost .................................................................................................. 29
3.2.4 Entalpija: ................................................................................................................ 29
3.2.5 Poĉetni PODACI za konstruisanje dijagrama .......................................................... 30
3.3 RELACIJE ZA KONSTRUISANJE DIJAGRAMA STANJA ......................................... 30
3.3.1 Relacije i podaci za nezasićeno podruĉje vlaţnog vazduha .................................... 30
3.3.2 nezasićeno podruĉje vlaţnog vazduha ................................................................... 30
Izentalpe vlaţnog vazduha i=const ................................................................................................................ 30
Izoterme vlaţnog vazduha t=const ................................................................................................................. 31
Gustina vlaţnog vazduha ρ=const. Stalna ..................................................................................................... 31
Relativna vlaţnost φ=const. Stalna................................................................................................................ 31
3.3.3 zasićeno podruĉje vlaţnog vazduha u Mollier-Ovom dijagramu .............................. 31
Izoterme vlaţnog vazduha u zasićenom podruĉju t=const ............................................................................ 31
Ugao pravca izoterme u zasićenom podruĉju ako je temperatura nula ........................ 32
U zasićenom podruĉju ugao pravca izoterme jednak nuli ako je temperatura nula .... 32
3.4 DIJAGRAM STANJA VLAŢNOG VAZDUHA po MOLLIER ......................................... 32
3.5 KORIGOVANI DIJAGRAM STANJA VLAŢNOG VAZDUHA........................................ 33
3.6 ODREĐIVANJE RELATIVNE VLAŢNOSTI u Mollierovom Dijagramu PRIMENOM
SUVOG I VLAŢNOG TERMOMETRA .................................................................................................... 34
2
Postupak je sledeći: .......................................................................................................................................... 34
Postupak odreĊivanja relativne vlaţnosti u dijagramu stanja vlaţnog vazduha ............................................. 35
4. ADIJABATSKO MEŠANJE VLAŢNOG VAZDUHA ........................................................... 36
4.1.1 UVOD..................................................................................................................... 36
4.2 FIZIĈKI MODEL ADIJABATSKOG MEŠANJA VLAŢNOG VAZDUHA ........................ 36
4.2.1 UVOD..................................................................................................................... 36
4.2.2 ZATVORENI PROCES ADIJABATSKOG MEŠANJA ............................................. 37
4.2.3 OTVORENI PROCES ADIJABATSKOG MEŠANJA ............................................... 37
4.3 STACIONARNI MATEMATIĈKI MODEL ADIJABATSKOG MEŠANJA VLAŢNOG
VAZDUHA 38
4.3.1 UVOD..................................................................................................................... 38
4.3.2 Bilansna jednaĉina za odrţavanje mase vlaţnog vazduha ..................................... 38
4.3.3 Bilansna jednaĉina za odrţavanje mase vodene pare u smeši vlaţnog vazduha .... 39
4.3.4 Apsolutna vlaţnost u smeši vlaţnog vazduha ......................................................... 39
Adijabatsko mešanje vlaţnog vazduha u zatvorenom..................................................................................... 39
Adijabatsko mešanje vlaţnog vazduha u otvorenom procesu ........................................................................ 39
4.3.5 Entalpija smeše vlaţnog vazduha ........................................................................... 40
Adijabatsko mešanje vlaţnog vazduha u nezasićenom podruĉju u zatvorenom procesu ............................. 40
Adijabatsko mešanje vlaţnog vazduha u nezasićenom podruĉju u otvorenom procesu ............................... 40
4.3.6 Temperatura smeše vlaţnog vazduha u nezasićenom podruĉju ............................. 41
4.3.7 ADIJABATSKO MEŠANJE VLAŢNOG VAZDUHA u MOLLIER-ovom DIJAGRAMU
STANJA u nezasićenom podruĉju ..................................................................................................... 42
5. ZAGREVANJE VLAŢNOG VAZDUHA .............................................................................. 43
5.1 UVOD......................................................................................................................... 43
5.2 ZATVORENI PROCES ZAGREVANJA VLAŢNOG VAZDUHA ................................... 44
5.2.1 UVOD..................................................................................................................... 44
5.2.2 FIZIĈKI MODEL ZATVORENOG PROCESA ......................................................... 44
5.2.3 MATEMATIĈKI MODEL ZATVORENOG PROCESA............................................. 44
Materijalni bilans ................................................................................................................................................ 44
Energetski bilans ............................................................................................................................................... 45
5.3 TEMPERATURA VLAŢNOG VAZDUHA NAKON ZAGREVANJA ............................... 45
5.3.1 Grafo-analitiĉko odreĊivanje temperature ............................................................... 45
5.3.2 Analitiĉko odreĊivanje temperature ......................................................................... 46
5.3.2.1 Temperatura nakon zagrevanja vlaţnog vazduha ako je poĉetak zagrevanja ............................ 47
5.3.2.2 Temperatura nakon zagrevanja vlaţnog vazduha ako je poĉetak zagrevanja ............................ 47
5.3.2.3 Temperatura nakon zagrevanja vlaţnog vazduha ako je poĉetak i ............................................. 48
5.4 OTVORENI PROCES ZAGREVANJA VLAŢNOG VAZDUHA ..................................... 49
5.4.1 UVOD..................................................................................................................... 49
5.4.2 FIZIĈKI MODEL OTVORENOG PROCESA ........................................................... 49
3
5.4.3 FIZIĈKI MODEL REGENERATIVNOG ZAGREVANJA .......................................... 50
5.4.4 REKUPERATIVNO ZAGREVANJE ........................................................................ 50
5.4.5 MATEMATIĈKI MODEL OTVORENOG PROCESA .............................................. 50
5.4.5.1 Materijalni bilans vlaţnog vazduha................................................................................................ 51
5.4.5.2 Energetski bilans vlaţnog vazduha ............................................................................................... 51
5.4.5.3 Energetski bilans tople vode za zagrejanje vlaţnog vazduha...................................................... 51
5.4.5.4 Temperatura vlaţnog vazduha nakon zagrevanja........................................................................ 51
5.5 PROCES ZAGREVANJA VLAŢNOG VAZDUHA U MOLLIER-ovom DIJAGRAMU
STANJA 53
6. POVRŠINSKI IZMENJIVAĈI TOPLOTE ............................................................................ 54
6.1.1 UVOD..................................................................................................................... 54
6.1.2 FIZIĈKI MODELI .................................................................................................... 54
6.1.2.1 Zmijasti cevni izmenjivaĉ sa orebrenjem....................................................................................... 54
6.1.3 STACIONARNI TERMIĈKI PRORAĈUN ................................................................ 55
Razmenjena koliĉina toplote u stacionarnom reţimu rada izmenjivaĉa ........................................................ 55
Predata koliĉina toplote sa strane vode ili pare ............................................................................................... 55
6.1.3.1 Primljena koliĉina toplote sa strane vlaţnog vazduha .................................................................. 55
6.1.3.2 Dijagrami promene temperature u funkciji površine za stacionarni reţim razmene toplote ....... 56
6.1.4 STACIONARNI HIDRAULIĈKI PRORAĈUN .......................................................... 57
6.1.4.1 Maseni protok vlaţnog vazduha ............................................................................................... 58
6.1.4.2 Maseni protok vode za grejanje ............................................................................................. 58
Maseni protok vode za grejanje odreĊuje se na osnovu kaloriĉne jednaĉine........................................ 58
6.1.5 SNAGA VENTILATORA ......................................................................................... 58
6.1.6 SNAGA CIRKULACIONE PUMPE .......................................................................... 58
7. HLAĐENJE I SUŠENJE VLAŢNOG VAZDUHA ............................................................... 59
7.1 UVOD ......................................................................................................................... 59
7.1.1.1 Naĉini izvoĊenja hlaĊenja vlaţnog vazduha ................................................................................. 59
7.1.1.2 Transport toplote sa vlaţnog vazduha pomoću ............................................................................ 59
7.2 ZATVORENI PROCES HLAĐENJA I SUŠENJA VLAŢNOG VAZDUHA ..................... 59
7.2.1 UVOD..................................................................................................................... 59
7.2.2 FIZIĈKI MODEL ZATVORENOG PROCESA HLAĐENJA I SUŠENJA ................... 60
7.2.3 MATEMATIĈKI MODEL ZATVORENOG PROCESA ............................................. 60
7.2.4 HLAĐENJE BEZ SUŠENJA ................................................................................... 60
7.2.4.1 Materijalni bilans bez sušenja ........................................................................................................ 61
7.2.4.2 Energetski bilans bez sušenja ....................................................................................................... 61
7.2.4.3 Temperatura vlaţnog vazduha nakon hlaĊenja bez sušenja ....................................................... 61
7.3 OTVORENI PROCES HLAĐENJA SA SUŠENJEM VLAŢNOG VAZDUHA ................ 62
7.3.1.1 Materijalni bilans hlaĊenja sa sušenjem....................................................................................... 62
7.3.1.2 Energetski bilans hlaĊenja sa sušenjem ...................................................................................... 62
7.3.1.3 Temperatura i apsolutna vlaţnost vlaţnog vazduha nakon ........................................................ 63
4
hlaĊenja sa sušenjem u nezasićenom podruĉju ( pregrejane vodene pare ) ................................................. 63
7.4 FIZIĈKI MODELI za HLAĐENJE VLAŢNOG VAZDUHA ............................................. 64
7.4.1 HlaĊenje vlaţnog vazduha primenom površinskog izmenjivaĉa toplote sa hladnom
vodom 64
7.4.2 HlaĊenje vlaţnog vazduha primenom isparivaĉa rashladnog ureĊaja ..................... 64
7.5 PROCES HLAĐENJA I SUŠENJA VLAŢNOG VAZDUHA U DIJAGRAMU STANJA .. 65
7.5.1 hLAĐENJE VLAŢNOG VAZDUHA BEZ SUŠENJA PRIMENOM POVRŠINSKOG
IZMENJIVAĈA TOPLOTE ................................................................................................................. 65
7.5.2 hladjenje i sušenje vlaţnog vazduha u dijagramu stanja ......................................... 66
7.6 REALIZACIJA HLAĐENJA I SUŠENJA ...................................................................... 66
7.6.1 MATEMATICKI MODEL POVRŠINSKOG IZMENJIVAĈA TOPLOTE za HLAĐENJE
VLAŢNOG VAZDUHA ....................................................................................................................... 66
7.6.1.1 HlaĊenje vlaznog vazduha hladnom vodom ili isparivacem rashaldnog uredaja ........................ 66
8. VLAŢENJE VLAŢNOG VAZDUHA i OVLAŢIVAĈI ............................................................ 68
8.1 Uvod........................................................................................................................... 68
8.2 FIZIĈKI MODEL PROCESA VLAŢENJA .................................................................... 68
8.2.1 Fiziĉki modeli zatvorenog procesa adijabatskog vlaţenja ....................................... 68
8.2.2 Fiziĉki model otvorenog procesa adijabatskog vlaţenja .......................................... 69
8.3 MATEMATIĈKI MODEL PROCESA ADIJABATSKOG VLAŢENJA............................ 69
8.3.1 UOPŠTENO ........................................................................................................... 69
Pretpostavke za proces vlaţenja ...................................................................................................................... 69
8.3.2 MATERIJALNI BILANS VLAŢENJA ........................................................................ 70
8.3.3 ENERGETSKI BILANS PROCESA VLAŢENJA ...................................................... 71
8.3.3.1 Voda za vlaţenje............................................................................................................................. 71
8.3.4 ENERGETSKA JEDNAĈINA VLAŢENJA U KALORIĈNOJ FORMI ........................ 73
8.3.4.1 Specifiĉna entalpija vlaţnog vazduha u strukturalnoj formi. ......................................................... 73
8.3.4.2 Specifiĉna entalpija ubrizgane vode ili pare u kaloriĉnoj formi: .................................................... 74
8.4 Proces vlaţenja vazduha vodom u dijagramu stanja................................................... 75
8.5 REALIZACIJE SISTEMA VLAŢENJA ......................................................................... 76
8.5.1 VLAŢENJE VODOM ............................................................................................... 76
8.5.1.1 Vlaţenje prirodnim isparavanjem vode .......................................................................................... 76
8.5.1.2 Vlaţenje ubrizgavanjem vode ........................................................................................................ 76
8.5.1.3 Fotografije nekih izvedbi ovlaţivaĉa ............................................................................................. 77
8.6 VLAŢENJE VAZDUHA VODENOM PAROM .............................................................. 78
8.6.1 OTVORENI PROCES VLAŢENJA PAROM ............................................................ 78
8.6.1.1 Fiziĉki model ................................................................................................................................... 78
8.6.2 Materijalni bilans:.................................................................................................... 78
8.6.3 Energetski bilans: ................................................................................................... 79
8.6.4 Proces vlaţenja vazduha sa pregrejanom parom u Mollier-ovom dijagramu stanja. 79
5
Sl. 7.8. Proces vlaţenja vazduha sa pregrejanom parom u Mollier-ovom dijagramu stanja79
9. PREĈIŠĆAVANJE VLAŢNOG VAZDUHA FILTRACIJA ................................................... 80
9.1 UVOD ......................................................................................................................... 80
9.2 FIZIĈKI MODEL SLOŢENOG FILTRA ........................................................................ 80
9.2.1 FUNKCIONISANJE ................................................................................................ 81
9.3 MATEMATIĈKI MODEL FILTRA ................................................................................ 81
9.3.1 Pad pritiska u strujećem vazduhu usled prisustva filtra ........................................... 81
9.3.2 Potrebna snaga ventilatora za savlaĊivanje strujnog otpora filtra ............................ 82
9.3.3 ODRŢAVANJE FILTERA ........................................................................................ 83
9.4 VRSTE FILTERA ........................................................................................................ 83
9.4.1 MEHANIĈKI - PASIVNI FILTERI ............................................................................ 83
9.4.2 ELEKTROSTATIĈKI FILTER.................................................................................. 85
9.4.3 AKTIVNI FILTRI ..................................................................................................... 86
10. RAZVODNI SISTEM klimatizacije..................................................................................... 87
10.1 UVOD ......................................................................................................................... 87
10.2 FIZIĈKI MODEL razvodnog-strujnog sistema Klimatizacije ......................................... 87
10.3 Matematiĉki model razvodnog sistema ....................................................................... 88
10.4 Radna taĉka razvoda sa ventilatorom ......................................................................... 89
10.5 IZBOR VENTILATORA .............................................................................................. 90
10.6 CEVI – KANALI .......................................................................................................... 90
10.6.1 POPREĈNI PRESEK CEVI - KANALA ................................................................. 90
Popreĉni presek cevi ili kanala moţe da bude .................................................................... 90
10.6.2 MATERIJAL CEVI – KANALA............................................................................... 90
10.7 ISTICANJE VAZDUHA ............................................................................................... 92
10.7.1 Horizontalno isticanje ........................................................................................... 92
Domet vazduha pri horizontalnom strujanju .................................................................................................... 93
Domet ( l ) vazduha pri horizontalnom strujanju u zavisnosti od geometrije površine isticanja .................... 93
10.7.2 Plafonsko isticanje vazduha.................................................................................. 94
10.8 MASKE za ULAZ ili IZLAZ IZ CEVOVODA ................................................................. 95
10.8.1 Rešetke ................................................................................................................ 95
Vrste rešetki ...................................................................................................................................................... 95
Neke fotografije rešetki ..................................................................................................................................... 95
10.8.2 Difuzori ................................................................................................................. 96
10.8.3 Pozicija difuzora ili rešetki u prostoriji ................................................................... 96
11. VENTILATORI ................................................................................................................... 97
11.1 UVOD ......................................................................................................................... 97
11.2 FIZIĈKI MODEL STRUJNOG TRAKTA KLIMA-VENTILACIONOG SISTEMA ............ 97
11.2.1 Definicija pritiska u fluidima................................................................................... 98
6
11.3 MATEMATIĈKI MODEL VENTILATORA .................................................................... 99
11.3.1 LOKACIJA I ORIJENTACIJA VENTILATOR ....................................................... 102
11.4 NAĈINI POVEZIVANJA VENTILATORA .................................................................. 102
11.4.1 PARALELNA VEZA ............................................................................................ 103
11.4.1.1 Primena paralelne veze ................................................................................................................ 103
11.4.2 Paralelno vezani ventilatori razliĉite veliĉine ....................................................... 104
11.4.3 SERIJSKA VEZA................................................................................................ 105
11.4.3.1 Primena serijske veze................................................................................................................... 105
11.4.4 Serijsko vezani ventilatori razliĉite veliĉine.......................................................... 106
11.5 RELACIJE SRAZMERNOSTI VENTILATORA .......................................................... 107
11.6 RADIJALNI VENTILATORI ...................................................................................... 108
11.6.1 Uvod................................................................................................................... 108
11.6.2 Princip rada ........................................................................................................ 108
11.6.3 Matematiĉko tumaĉenje principa rada ................................................................ 108
11.6.4 Geometrija lopatica............................................................................................. 109
11.6.5 Konstukcije radijalnih ventilatora ......................................................................... 110
11.7 AKSIJALNI VENTILATORI ....................................................................................... 111
11.7.1 Uvod................................................................................................................... 111
11.7.2 Princip rada ........................................................................................................ 111
11.7.3 Konstukcije aksijalnih ventilatora ........................................................................ 111
11.7.4 Fiziĉki model aksijalnog ventilatora sa kućištem ................................................. 112
11.7.5 Grafiĉka karakteristika aksijalnog ventilatora ...................................................... 112
12. KOMORE ZA VENTILACIJU I KLIMATIZACIJU ............................................................. 113
12.1 UVOD....................................................................................................................... 113
12.2 FIZIĈKI MODELI ...................................................................................................... 114
12.2.1 KOMORE ZA KLIMATIZACIJU ........................................................................... 114
12.2.2 FIZIĈKI MODEL KOMORE ZA VENTILACIJU .................................................... 114
12.3 FUNKCIONISANJE KLIMA SISTEMA ...................................................................... 115
12.3.1 LETNJI PERIOD ................................................................................................. 115
12.3.2 ZIMSKI PERIOD ................................................................................................. 115
12.4 PREORIENTISANJE KLIMA UREĐAJA sa HLAĐENJA na GREJANJE .................. 116
12.5 OSNOVNI PRORAĈUN ZA IZBOR KOMPONENATA KLIMA KOMORE .................. 116
12.5.1 ZAPREMINSKI ILI MASENI PROTOK VAZDUHA .............................................. 117
12.5.1.1 Zapreminski ili maseni protok sveţeg vazduha ........................................................................... 117
12.5.1.2 Zapreminski ili maseni protok recirkulisanog vazduha................................................................ 117
12.5.1.3 Koliĉina recirkulisanog vazduha po filtraciji ................................................................................. 117
12.5.1.4 Koliĉina recirkulisanog vazduha po transportu toplote................................................................ 118
12.5.1.5 Ukupan maseni protok vlaţnog vazduha ..................................................................................... 118
7
12.5.2 DOVEDENA ILI ODVEDENA MASA VODENE PARE ........................................ 118
12.5.2.1 Izvori vodene pare ........................................................................................................................ 118
12.5.3 DOVEDENA ILI ODVEDENA KOLIĈINA TOPLOTE ........................................... 119
12.5.3.1 Toplotni gubici ili dobici objekta ................................................................................................... 119
13. UPRAVLJANJE KLIMA SISTEMOM ............................................................................... 121
13.1 UVOD ....................................................................................................................... 121
13.2 STRUKTURA UPRAVLJAĈKOG SISTEMA.............................................................. 121
13.3 Upravljaĉ za klima sistem ......................................................................................... 122
13.3.1 Sistem senzora ................................................................................................... 123
13.3.2 Sistem aktuatora................................................................................................. 123
13.4 FUNKCIONISANJE SISTEMA UPRAVLJANJA za KLIMA SISTEM .......................... 123
14. VENTILACIJA .................................................................................................................. 125
14.1 UVOD (VRSTE VENTILACIJE) ................................................................................ 125
14.2 ZADATAK VENTILACIJE ......................................................................................... 125
14.3 FIZIĈKI MODEL KOMORE ZA VENTILACIJU .......................................................... 125
14.4 KOMPONENTE SISTEMA ZA VEŠTAĈKU VENTILACIJU ....................................... 126
14.4.1 SISTEM BEZ PRIPREME SVEŢEG VAZDUHA .................................................. 126
14.4.1.1 Ventilator ....................................................................................................................................... 126
14.4.2 . SISTEM SA PRIPREMOM SVEŢEG VAZDUHA............................................... 126
14.4.3 . REKUPERATOR TOPLOTE ............................................................................. 127
14.4.4 GREJAĈ............................................................................................................. 127
14.4.5 FILTER ............................................................................................................... 129
14.5 SISTEM VENTILACIJE - VEŠTAĈKO PROVETRAVANJE ...................................... 129
14.5.1 MAŠINSKA INSTALACIJA BEZ PRIPREME SVEŢEG VAZDUHA ..................... 129
14.5.2 OSNOVNA PRAVILA U VEZI SMERA STRUJANJA VAZDUHA ......................... 129
14.5.3 MAŠINSKA INSTALACIJA ZA PRIPREMU SVEŢEG VAZDUHA ....................... 130
8
1. UOPŠTENO
Nekada se pod pojmom ventilacija podrazumevala uglavnom razmena vazduha prirodnim putem.
Otvaranje prozora, vrata, ili specijalnih otvora. Za energetski izvor je sluţila gravitacija zemlje ili
strujna energija vetra.
U manjim objektima još i danas je ostala prirodna ventilacija a u većim objektima ventilacija se
odvija veštaĉkim putem, primenom ventilatora.
Sa razvojem tehniĉkih mogućnosti i zahtevi su porasli u pogledu komfornosti u zatvorenim
prostorijama i ventilacija se proširila i dobila potpunu formu u klimatizaciji.
1.1 KOMFORNOST
1.1.1 FIZIĈKI OPIS KOMFORNOSTI
Komfornost, u prevodu ugodnost, znaĉi merilo prijatnog, ugodnog osećaja ĉoveka u nekoj
prostoriji. Kriterijumi komfornosti su mnogobrojni. Koliko se ĉovek ugodno oseća u nekoj prostoriji zavisi od
puno faktora, parametara.
U tom pogledu faktor subjektivnosti ĉoveka je na prvom mestu a pored toga i faktori objektivnih
okolnosti su veoma bitni.
9
Subjektivni faktori, parametri komfornosti su:
Fiziĉka aktivnost ĉoveka
Psihiĉka aktivnost ĉoveka
Svi gore navedeni faktori, parametri su povezani sa energetskim bilansom ĉoveka. Ĉovek u toku
ţivotnih funkcija koristi kiseonik za sagorevanje hrane u organizmu i u ovom procesu razvija se toplota.
Toplota je potrebna za odrţavanje temperature tela. Da bi temperatura ĉovekovog tela bila stalna,
kompletnu razvijenu toplotu treba da preda okruţenju. To znaĉi da ĉovek njegovo telo stalno hladi u
manjoj ili u većoj meri.
U sluĉaju neadekvatnog hlaĊenja tela temperatura raste ili opada, u ekstremnom sluĉaju moţe da
doĊe do pothlaĊivanja ili do pregravanja i na kraju u oba sluĉaja do smrti.
U kakvoj meri treba telo da se hladi zavisi od fiziĉke i psihiĉke aktivnosti ĉoveka. Ako smo fiziĉki i
psihiĉki aktivni razvija se veća koliĉina toplote. Potrebno je intenzivnije hlaĊenje.
HlaĊenje ĉovekovog tela, tj. oslobaĊanje od razvijene toplote se odvija na tri poznata naĉina.
Kondukcijom-provoĊenjem, konvekcijom-strujanjem, radijacijom-zraĉenjem.
ProvoĊenjem se odvodi toplota ako sedimo ili drţimo hladniji predmet.
Strujanjem se odvodi toplota ĉesticama strujećeg vazduha.
Zraĉenjem se odvodi toplota prema okolnim hladnijim predmetima. Ako su u okolni predmeti
topliji od našeg tela onda primimo toplotu.
Povezivati sve pomenute faktore, parametre moţemo uĉiniti preko sledećeg primera.
Primer.
Polazimo od toga da se osećaj komfornosti-ugodnosti ĉoveka zavisi od energetskog bilansa
ĉovekovog tela.
Razvijenu toplotu ĉovekovo telo treba da preda okruţenju na navedena tri naĉina.
Okruţenje ĉovekovog tela u zatvorenoj prostoriji ĉini površina zidova, plafona, poda zatim
predmeti i vazduh u prostoriji.
U principu, svejedno na koji od navedena tri naĉina se preda tj. odvodi toplota.
U praksi, razmena toplote zraĉenjem i strujanjem je merodavna, a provoĊenje je obiĉno manje
znaĉajno. Npr. U analizi provoĊenje zbog minimalne vrednost obiĉno zanemarimo. Naše telo nije u
kontaktu sa hladnim predmetima, sedimo na termoizolaciji itd.
Dakle, u osećaju komfornosti odluĉujući je odnos izmeĊu predate toplote zraĉenjem i strujanjem.
Npr. ako je temperatura pregradnih površina viša temperatura sobnog vazduha moţe da bude
manja pri istom osećaju komfornosti. Naime ako se manja koliĉina toplote preda zraĉenjem veća koliĉina
se moţe predati konvekcijom. Zbir je konstantan.
10
1.1.2 OPTIMALNE VREDNOSTI OSNOVNIH PARAMETRA STANJA VAZDUHA U
KLIMATIZACIJI I VENTILACIJI
Gde je:
[ ] temperatura okolnog vazduha (18 – 24 ),
[ ] temperatura okolnih predmeta (10 – 20 ). Nameštaj, zidovi.
[ ] – temperatura ĉovekovog tela (36,6 ),
[ ] površina ĉovekovog tela.
[ ] – debljina termoizolacionog sloja. Debljina odela.
[ ⁄ ] prenos toplote provoĊenjem sa ĉovekovog tela na predmet sa kojim smo u
dodiru
* ⁄ + prenos toplote strujanjem sa ĉovekovog tela na okolni vazduh
11
1.1.4 ANALIZA OSEĆAJA KOMFORNOSTI
Zimski period
( )
Gornju konstataciju moţemo potvrditi analizom jednaĉine za prenos toplote konvekcijom. Prenos
toplote konvekcijom opada ako opada koeficijent prenosa toplote konvekcijom .
Prenos toplote radiacijom se smanjuje pri istoj obuĉenosti ĉoveka ako je temperatura
pregradnih površina veća . To se postiţe dobrom termoizolacijom spoljašnjih zidova.
------------------------------
Transformacija je uraĊena zbog praktiĉnih razloga. Izvedena formula je jednostavna, linerna i ima
isti oblik kao Newton-ova formula za prenos toplote strujanjem.
12
1.1.5 MINIMIZACIJA TOPLOTE PRI ISTOM OSEĆAJU KOMFORNOSTI
Sa praktiĉnog aspekta je veoma bitno znati kako se moţe odrţati osećaj komfornosti istim, a da
se smanjuje potrošenja toplote za grejanje ili hlaĊenje.
Znamo da osećaj komfornosti zavisi od toplotnog energetskog bilansa ĉovekovog tela.
Osećaj komfornosti ostaje isti ako je toplotni energetski bilans neporemećen tj razmenjena
koliĉina toplote ĉovekovog tela sa okruţenjem je stalna.
Razmenjena koliĉina toplote je i onda stalna ako raste razmenjena koliĉina toplote konvekcijom
a istovremeno srazmerno opada radijacijom ili obrnuto.
=const
--------------------------------------------------
Konstatacije:
1. HlaĊenje ĉovekovog tela radiacijom se smanjuje povećanjem temperature spoljašnjih
zidova . Postiţemo primenom termoizolacije spoljašnjih. zidova.
ako
Sa aspekta uštede toplote za zimski period povoljno rešenje je smanjenje temperature vazduha
a pri tome je poţeljno da brzina strujanja vazduha teţi nuli .
Zimi, ako vetar ne duva, pri istoj temperaturi vazduha puno se prijatnije osećamo.
Leti baš obrnuto, prija kad vetar duva.
Zimski period
Zakljuĉak:
koliĉinu potrošene toplotne energije za grejanje pri istom osećaju komfornosti moţemo smanjiti
ako je :
Letnji period
Zakljuĉak:
koliĉinu potrošene energije za hlaĊenje pri istom osećaju komfornosti moţemo smanjiti ako je :
13
1.1.6 STRUKTURA VENTILACIONOG-KLIMATIZACIONOG SISTEMA
Na priloţenom blok dijagramu se vidi struktura klima sistema. Iznad energetskog dela klima
sistema nalazi se upravljaĉki sistem. U blokovima su upisane karakteristiĉni parametri stanja i operacije
koje su primenjene na vlaţanom vazduhu. Ucrtan i tok sveţeg i recirkulisanog vlaţnog vazduha. Vlaţan
vazduh je ovom sluĉaju radna materija.
UPRAVLJAĈ
KLIMA SISTEMA
14
1.1.7 FUNKCIONISANJE SISTEMA ZA KLIMATIZACIJU
Senzor za praćenje promene parametara vazduha u toku rada klima sistema su:
Senzor za praćenje temperature vazduha u prostoriji
Senzor za praćenje temperature spoljašnjeg vazduha.
Senzor za praćenje relativne vlaţnosti vazduha u prostoriji
Senzor za praćenje relativne vlaţnosti ulazećeg sveţeg vazduha
Eventualno senzor za praćenje koncentracije kiseonika u vazduhu u prostoriji.
15
2. RADNA SREDINA – VLAŢAN VAZDUH
2.1.1 UVOD
Radna materija u ventilaciji i klimatizaciji je atmosferski vazduh. Prostorije gde ljudi borave su
ispunjene sa vlaţnim vazduhom. Vazduh je jedan od osnovnih elemenata za ţivot na zemaljskoj kugli.
Skoro svako ţivo biće za ţivotne funkcije koristi kiseonik-O2. Kisenik uzima iz atmosferskog vazduha zato
je veoma bitno da vazduh u zatvorenim prostorijama bude uvek optimalnog sastava i parametara stanja.
Optimalni parametri stanja sobnog vazduha pri maksimalnom osećaju ugodnosti se kreću
u sledećim granicama:
Temperatura C.
Kiseonik 23% maseni procenat.
Relativna vlaţnost .
Broj nepoţeljnih ĉestice vazduha da teţe nuli. Vazduh da bude ĉist.
16
2.2 MATEMATIĈKI OPIS VLAŢNOG VAZDUHA
Apsolutna vlaţnost je odnos koji pokazuje ukupnu koliĉinu vodene pare u odnosu na suvi deo
vlaţnog vazduha. Kilograma ili gram vodene pare podeljeno sa kilogramom suvog vazduha.
[ ] [ ]
Gde je:
masa vodene pare u vlaţnom vazduhu
masa suvog vazduha u vlaţnom vazduhu
* + [ ]
[ ]
Preko odnosa parcijalnih pritisaka vodene pare i suvog vazduha ( bez dokaza)
Gde je:
[bar ] -parcijalni pritisak suvog vazduha u vlaţnom vazduhu.
[bar ] -parcijalni pritisak vodene pare u vlaţnom vazduhu,
Tumaĉenje:
1. Parcijalni pritisak je deo ukupnog pritiska što daje posmatrani gas u ukupnoj zapremini ili
parcijalni pritisak je pritisak koji vlada u gasu ako je sam u posmartanoj zapremini bez druge komponenete.
2. Parcijana zapremina je deo ukupne zapremine što zauzima samo posmatrani gas na
ukupnom pritisku.Ili zapremina koju zauzima posmatrani gas samostalno na ukupnom pritisku.
17
Zamenom parcijalnog pritiska vodene pare i parcijalnog pritiska suvog vazduha u jednaĉinu za
molarnu apsolutnu vlaţnost dobijamo:
[ ]
[ ]
------------------------------------------------------------------------------------------------
Smena:
-----------------------------------------------------------------------------------------------
Nakon sreĊivanja
Ako je vrednost relativne vlaţnosti jednaka nuli vazduh je potpuno suv. Ako je vrednost relativne
vlaţnosti jednaka jedinici ili u procentima sto posto, vazduh je popuno zasićen sa vodenom parom. Znaĉi,
vazduh ne moţe više od maksimalne koliĉine vodene pare da drţi u sebi i višak se kondenzuje i izdvaja u
obliku kapljica, stvara se magla.
Relativna vlaţnost je veoma bitan parametar stanja vlaţnog vazduha i u velikoj meri zavisi od
temperature, a u manjoj meri od apsolutnog pritiska vlaţnog vazduha.
Sa rastom temperature relativna vlaţnost opada. Upojna moć vazduha se povećava sa rastom
temperature tj.veću koliĉinu vodene pare moţe da apsorbuje-upija. I obrunuto vaţi.
18
Uticaj pritiska na relativnu vlaţnost je mnogo blaţi. Obrnuto od temperature, ako pritisak raste
raste i relativna vlaţnost, upojna moć vazduha opada. Manju koliĉinu vodene pare moţe da drţi u sebi.
Primenom simbola tendenciju promene relativne vlaţnosti u zavisnosti od temperature i pritiska
moţemo prikazati na sledeći naĉin:
Ako je apsolutna vlaţnost i apsolutni pritisak vazduha stalna vrednost, x = const. i p = const. a
temp. raste T onda relativna vlaţnost opada ( ).
Ako je apsolutna vlaţnost i temperatura vazduha stalna vrednost, x = const. i T = const. a
pritisak raste ( p )onda relativna vlaţnost raste ( ).
Za odreĊivanje gustine vlaţnog vazduha polazimo od masenog bilansa. Masa vlaţnog vazduha
(m) jednaka je zbiru mase suvog vazduha ( ) i mase vodene pare ( ) u vlaţnom vazduhu. Maseni
bilans podelimo sa zapreminom vlaţnog vazduha (V)
* +
Gde je:
[ ] zapremina vlaţnog vazduha
[ ] ţ
[ ]
-------------------------------------
-------------------------------------
* +
-------------------------------------
19
--------------------------------------------------------
( )⁄
( )
( ) * +
ili
---------------------------------------------------------
( ) * +
____________________________________
____________________________________
( ) * +
Konstatacije:
Za potpuno definisanje termiĉkog stanja vlaţnog vazduha potrebno je poznavati ĉetri parametra
stanja.
f ( p, t, x ili ) = 0
Lako merljive veliĉine stanja su pritisak, temperatura i relativna vlaţnost.
Gustinu moţemo izraĉunati koristeći jednaĉinu stanja za vlaţan vazuh ili ma koju gore izvedenu
jednaĉinu..
Uvod
Klapejronova jednaĉina stanja vaţi za idealne gasove ali u sluĉaju niskog pritiska i visoke
temperture jednaĉina je primenljiva i za poluidealne gasove kao i za nisko pregrejane pare.
Poluidealni gasovi su visoko pregrejane pare na niskom pritisku. Suva gasna smeša u vlaţnom
vazduhu ima takve parametre.
Vlaţne i nisko pregrejane pare moţemo takoĊe smatrati poluidealnim ako je pritisak u njima
veoma nizak. Vodena para u vlaţnom vazduhu je takva.
Kao što smo videli atmosferski vazduh je smeša suvog vazduha i vodne pare.
Apsolutni pritisak u vlaţnom vazduhu je nizak, svega 1 bar, a temperatura je visoko iznad taĉke
kljuĉanja smeše gasova ( - 180 C, na 1 baru ).
Deo atmosferskog vazduha je suva gasna smeša, ponaša se kao poluidealni gas i primenljiva je
Klapejronova jednaĉina stanja.
[ ]
----------------------------------------------------------
[ ]
--------------------------------------------------------
[ ]
Gde je:
p = pv + pl [bar ] apsolutni pritisak u vlaţnom vazduhu.
Apsolutni pritisak je zbir parcijalnih pritisaka suvog vazduha i vodene pare
V [m3 ] geometrijski prostor vlaţnog vazduha
m[kg ] masa vlaţnog vazduh
v [m3/kg ] Specifiĉna zapremina vlaţnog vazduha
R[J/kg K ] gasna konstanta vlaţnog vazduha
T [K ] apsolutna temperatura vlaţnog vazduh
Univerzalna gasna konstanta pokazuje energetski sadrţaj svih gasova po koliĉini mereno u
kilomol-u i po stepenu Kelvin-a
[ ]
21
Specifiĉna gasna konstanta
Specifiĉna gasna konstanta za posmatrani gas pokazuje energetski sadrţaj po koliĉini mereno u
kilogram-ima i po stepenu Kelvin-a.
Moţemo je odrediti primenom univerzalne gasna konstante i relativne molekulske mase za
posmatrani gas.
Gde je:
Relativna molekulska masa za posmatrani gas * +
Univerzalna gasna konstanta * +
Specifiĉna gasna konstanta za suvi vazduh pokazuje energetski sadrţaj suvog vazduha po
koliĉini mereno u kilogramima i po stepenu Kelvin-a.
Moţemo je odrediti primenom univerzalne gasna konstante i relativne molekulske mase za suvi
vazduh.
Univerzalna gasna konstanta * +
Relativna molekulska masa za suvi vazduh * +
* +
[ ]
[ ]
Specifiĉna gasna konstanta za vodenu paru pokazuje energetski sadrţaj vodene pare po koliĉini
mereno u kilogram-ima i po stepenu Kelvin-a.
Moţemo je odrediti primenom univerzalne gasna konstante i relativne molekulske mase za
vodenu paru.
Univerzalna gasna konstanta * +
Relativna molekulska masa za vodenu paru * +
* +
[ ]
[ ]
22
2.4 JEDNAĈINA STANJA SUVOG VAZDUHA
Klapejronova jednaĉina stanja sa malom greškom je primenljiva za suvi vazduh, jer kao što je već
bilo navedeno apsolutni pritisak vlaţnog vazduha je oko atmosferskog tj. oko 1 bar. A temperatura je
visoko iznad temperature kljuĉanja ( - 180 ) u intervalu .
Jednaĉina stanja moţe biti izraţena u dva oblika:
preko parcijane zapremine
Sa aspekta termodinamike vlaţan vazduh se sastoji od suvog vazduha, pregrejane vodene pare,
i ponekad od zasićene vodene pare i teĉne ili smznute vode.
Valja naglasiti da je vlaţan vazduh mehaniĉka mešavina gore navedenih komponenata.
Za mešavine ukupan pritisak je jednak zbiru parcijalnih pritisaka komponenata u ovom sluĉaju
suvog vazduha i vodene pare
Ukupan pritisak koji vlada u vlaţnom vazduhu je zbir parcijalnog pritiska suvog vazduha i vodene
pare
[ ]
23
Iz Klapejronove jednaĉine parcijani pritisak za vodenu paru:
Izraz za parcijalne pritisake zamenimo u gornju jednaĉinu dobijemo jednaĉinu stanja za vlaţan
vazduh.
Prvi oblik jednaĉine stanja za vlaţan vazduh.
----------------------------------------------------------
( )
( )
Konstatacije:
1. Saopštenje tehniĉkog rada ne postoji. Tehniĉki rad je jednak nuli jer je p
2. Promena stanja u vlaţnom vazduhu se postiţe razmenom toplote. Grejanje-hlaĊenje.
3. Razmenjena toplota prouzrokuje promenu entalpije. Dakle potrebno je formulisati entalpiju
vlaţnog vazduha.
24
2.6.2 ENTALPIJA
Uvod
[] Ek = 0
[ ]
∫ ∫
Za suvi vazduh i za vodenu paru zavisnost specifiĉne toplote od temperature je mala veliĉina,
pogotovo za mali temperaturni interval ( -30 do +50 ), zato je u tehniĉkim proraĉunima uz zanemarljivo
malu grešku moţemo smatrati konstantnom. Za integral je rešiv.
Entalpija vlaţnog vazduha je zbir entalpije suvog vazduha i entalpije vodene pare .
Specifiĉna entalpija (i) se dobija deljenjem entalpije sa masom suvog vazduha.
Upozorenje: U literaturi moţe da se naĊe i deljenje entalpije sa masom vlaţnog vazduha
----------------------------------------------
-----------------------------------------------
* +
25
Entalpija vlaţnog vazduha po kaloriĉnoj jednaĉini
[ ]
------------------------------------------------------------------
Smena: ako je onda
-------------------------------------------------------------------
-----------------------------------------------------------------
smene: ako je onda
------------------------------------------------------------------
[ ]
Gde je:
[ ] specifiĉna toplota pri stalnom pritisku za suvi vazduh
--------------------------------------------------------------
smene: entalpija suvog vazduha
entalpija vodene pare
x = xp apsolutna vlaţnost (vodena para)
------------------------------------------------------------------
* + ili
[ ]
26
Entalpija vlaţnog vazduha za zasićeno podruĉje (suvi vazduh+vodena para+
teĉnosti)
--------------------------------------------------------------
smene: entalpija suvog vazduha
entalpija vodene pare
entalpija teĉne vode
x = x p + xt apsolutna vlaţnost ( para+teĉnost)
------------------------------------------------------------------
* + ili
[ ]
--------------------------------------------------------------
smene: entalpija suvog vazduha
entalpija vodene pare
entalpija leda
x = xp + xled apsolutna vlaţnost ( para+led)
------------------------------------------------------------------
* + ili
[ ]
Gde je : “latentna toplota” tj. toplotna za kristalizaciju ili rekristalizaciju vodenog leda
27
3. MOLLIER-OV* DIJAGRAM STANJA ZA VLAŢAN
VAZDUH
3.1 UVOD
Mollier-ov dijagram u Dekart-ovom koordinatnom sistemu je grafiĉki prikaz termiĉkog stanja
vlaţnog vazduha. Dijagram je sastavljen na bazi jednaĉina i merenih veliĉina stanja za vlaţan vazduh.
Na ose su nanete karakteristiĉne veliĉine stanja. Na horizontalnu osu, apcisu je naneta
apsolutna vlaţnost a na ordinatu je energetski sadrţaj tj. entalpija vlaţnog vazduha.
Dijagram je raĊen za jedan izabrani stalan pritisak. Tako imamo dijagrame za razne pritiske.
Veliĉina pritiska za koju vaţi dijagram je oznaĉena na gornjem delu lista.
Prednost dijagrama je da bez raĉunanja tj. bez primene jednaĉne stanja i energetskih jednaĉina
mogu da se ĉitanjem iz dijagrama odrede traţene veliĉine stanja. Za odreĊivanje nepoznatih veliĉina stanja
moramo definisati, poznavati tri veliĉine stanja npr. pritisak uvek, temperaturu i eventualno apsolutnu
vlaţnost.
U tehniĉkoj praksi zbog praktiĉnih razloga koristimo korigovani Mollierov dijagram stanja za
vlaţan vazduh . U korigovanom Mollierovom dijagramu stanja zaokretanjem ravnoteţne krive zasićenja
razvuĉe se sabijeni, gusti prostor nezasićenog podruĉja. Slika Sl. 3.1. i Sl. 3.2.
Ċ ρ
Osnovni parametri koji definišu stanje valaţnog vazduha i figurišu u Mollier'ovom dijagramu su:
Apsolutna vlaţnost je odnos izmeĊu mase vodene parei i mase suvog dela vlaţnog vazduha.
Kilograma ili grama vodene pare podeljeno sa kilogramom suvog vazduha.
* + [ ]
Relativna vlaţnost vazduha je odnos parcijalnog pritiska vodene pare koja je vezana u vazduhu
na nekoj temperaturi iznad linije zasićenja i maksimalnog pritiska vodene pare koju taj vazduh moţe da
primi u sebe do linije zasićenja
3.2.4 ENTALPIJA:
Entalpija je energetski parameter stanja. U ovom sluĉaju entalpija se odnosi na mirujući vlaţan
vazduh koji ne sadrţi u sebi kinetiĉku energiju.
( ) [ ]
29
entalpija zasićenog podrućja (vlaţan vazduh+teĉnosti)
ili (suvi vazduh + vodena para + teĉnosti):
( ) [ ]
relativna vlaţnost je
temperatura veća od nule
entalpija vlaţnog vazduha je
( ) [ ]
pravca linije izoterme vlaţnog vazduha se dobija diferenciranjem entalpije (i) po apsolutnoj
vlaţnosti (x).
| |
30
Sa rastom apsolutne vlaţnosti i entalpija linearno raste. Vidi se iz jednaĉine za (i)
U Mollier-ovom dijagramu stanja izentalpe su paralelne sa x osom
Entalpija vlaţnog vazduha zavisi od nezavisne promenljive, od temperature i od apsolutne
vlaţnosti.
Za
| |
Vrednovanje:
Ugao parvca izoterme se odreĊuje iz prvog diferencijala entalpije po apsolutnoj vlaţnosti teĉne
faze.
| |
( ) [ ]
31
( )
| |
Ugao pravca izoterme se dobija iz prvog izvoda koji je jednak tangensu ugla pravca
Vrednovanje:
Ugao pravca izoterme u zasićenom podruĉju ako je temperatura nula
Konstatacije:
Pravac izotermi prema x-osi odreĊuje ugao .
Ugao raste sa rastom temperature. Za više temperature izoterme su manje strme nego
u nezasićenom podruĉju. Ugao izoterme je smanjen jer voda ne sadrţi latentnu toplotu.
Svaka izoterma je prava linija
Izoterma je paralelna sa x-osom (horizontalna) ako je prvi izvod tj. tangens α jednak nuli.
U zasićenom podruĉju ugao pravca izoterme jednak nuli ako je temperatura nula
32
3.5 KORIGOVANI DIJAGRAM STANJA VLAŢNOG VAZDUHA
po MOLLIER-u
| | za t = 0
33
Konstatacije:
34
Postupak određivanja relativne vlaţnosti u dijagramu stanja vlaţnog
vazduha
35
4. ADIJABATSKO MEŠANJE VLAŢNOG VAZDUHA
4.1.1 UVOD
Adijabatsko mešanje vlaţnog vazduha znaĉi stvaranje smeše bez razmene toplote od dve
koliĉine ili dve struje vlaţnog vazduha koje imaju razliĉite parametre stanja..
Adijabatsko mešanje vlaţnog vazduha moţe da se izvede u zatvorenom, otvorenom procesu ili
kombinovano.
U klimatizaciji adijabatsko mešanje vazdušnih struja se primenjuje prilikom dovoĊenja spoljašnjeg
sveţeg vazduha radi obogaćenja unutrašnjeg vazduha sa kiseonikom.
Sam proces mešanja moţemo smatrati adijabatskim. U prosecu mešanja nije potrebno dovesti ili
odvesti toplotu. Grejanje ili hlaĊenje vazduha moţe da se odvija pre ili posle mešanja.
4.2.1 UVOD
Fiziĉki model mešanja vlaţnog vazduha je veoma jednostavan. Proces mešanja moţe da se
odvija u zatvorenom ili otvorenom procesu. U sistemu za klimatizaciju postoji jedna komora sa tri prikljuĉka.
Dva prikljuĉka sluţe za dovod dve struje vlaţnog vazduha a treća za odvod smeše. Jedna od ulaznih
vazdušnih struja je sveţ tj. spoljašnji vazduh a druga vazdušna struja je recirkulisani sobni vazduh. Slika
4.2.
U jednostavnijim sluĉajevima komoru ĉine sami prostori unutar zgrade. U ovom rešenju ventilator
direktno ubacuje sveţi vazduh u ventilisani prostor. Mešanje se odvilja u samom prostoru zgrade. Slika
4.2.
36
4.2.2 ZATVORENI PROCES ADIJABATSKOG MEŠANJA
Zatvoreni proces adijabatskog mešanja se odvija ako se otvori vrata izmeĊu dve sobe. U sobama
temperatura i vlaţnost vazduha nije ista. Srujanje vazduha moţe da se ostvaruje prirodnim putem ili
primenom ventilatora.
Slika 4.1. Fiziĉki model mešanja vlaţnog vazduha prostorije 1 i 2. u zatvorenom procesu
Slika 4.2. Fiziĉki model mešanja vlaţnog vazduha stuje 1 i 2. u otvorenom procesu
37
4.3 STACIONARNI MATEMATIĈKI MODEL ADIJABATSKOG MEŠANJA
VLAŢNOG VAZDUHA
4.3.1 UVOD
[ ]
̇ ̇ ̇ * +
38
4.3.3 BILANSNA JEDNAĈINA ZA ODRŢAVANJE MASE VODENE PARE U SMEŠI
VLAŢNOG VAZDUHA
Ukupna masa vodene pare u smeši je zbir mase vodene pare u komponentama.
[ ]
Ukupan maseni protok vodene pare u smeši je zbir masenih protoka vodene pare u
komponentama koji dobijamo ako bilansnu jednaĉinu podelimo sa vremenom.
̇ ̇ ̇ * +
Smenom mase vodene pare preko apsolutne vlaţnosti i masenog protoka suvog vazduha
dobijamo izraz za apsolutnu vlaţnosti smeše.
Iz definicije za apsolutnu vlaţnost koliĉina vodene pare izraţena u masi jednaka je
[ ]
Zamenom mase vodene pare u bilansnu jednaĉinu za masu i sreĊivanjem jednaĉine dobijamo
apsolutnu vlaţnost smeše
[ ]
............................................................
smene:
[ ]
---------------------------------------------------------
[ ]
̇
[ ]
̇
39
Smenom masenih protoka vodene pare preko apsolutne vlaţnosti i masenih protoka suvog
vazduha u bilansnu jednaĉinu za masu dobijamo sledeći izraz
̇ ̇
[ ]
̇ ̇
[ ]
Sprecifiĉnu entalpiju smeše vlaţnog vazduha nepromenljive mase (m) dobijamo ako u
gornju jednaĉinu za ukupnu entalpiju zamenimo izraz za entalpiju preko mase suvog vazduha i specifiĉne
entalpije po masi suvog vazduha
[]
------------------------------------------
Smena : * +
---------------------------------------------------
[ ]
Gde je: * +
Sprecifiĉnu entalpiju smeše strujećeg vlaţnog vazduha promenljive mase dobijamo ako u gornju
jednaĉinu za ukupnu entalpiju zamenimo izraz za entalpiju preko masenog protoka suvog vazduha i
specifiĉne entalpije
---------------------------------------------------------------
Smena : ̇ * +
------------------------------------------------------------------
̇ ̇ ̇ ̇
̇ ̇
[ ]
̇ ̇
Gde je: * +
40
4.3.6 TEMPERATURA SMEŠE VLAŢNOG VAZDUHA U NEZASIĆENOM PODRUĈJU
------------------------------------------------------------
Smenom:
--------------------------------------------------------------
* +
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Smena: ( )
[ ]
( )
( ) ( )
[ ]
( )
41
Temperatura vlaţnog vazduha pri adijabatskom mešanju u otvorenom procesu
IzvoĊenje je potpuno isto kao u gornjem naslovu jedina razlika da umesto mase, maseni protok
figuriše ̇ . Konaĉan rezultat postane
̇ ( ) ̇ ( )
[ ]
̇ ̇ ( )
Adijabatsko mešanje vlaţnog vazduha u Mollier-ovom dijagramu stanja je jedna prava liniija
izmeĊu dva stanja. Parametri stanja smeše je na pravoj liniji. Mesto taĉke nakon mešanja (m) zavisi od
koliĉine (mase ili masenog protoka) jednog i drugog stanja mešajućih komponenta. Stanje smeša pribliţava
se prema komponenti veće koliĉine. Ako su komponente iste mase ili masenog protoka onda stanje nastale
smeše je na sredini linije za mešanje.
42
5. ZAGREVANJE VLAŢNOG VAZDUHA
5.1 UVOD
Cilj zagrevanja vazduha je da dovoĊenjem toplote sveţem ili recirkulisanom vlaţnom vazduhu
povećamo temperature do oĉekivane vrednosti.
43
5.2 ZATVORENI PROCES ZAGREVANJA VLAŢNOG VAZDUHA
5.2.1 UVOD
Zagrevanje vlaţnog vazduha u zatvorenom procesu se odvija ako grejemo vlaţan vazduh jedne
zatvorene prostorije gde nema dovoĊenja spoljašnjeg ili odvoĊenja unutrašnjeg vazduha.
Koliĉina vlaţnog vazduha u toku zagrevanja je stalna. m = const.
Apsolutna vlaţnost vazduha u toku zagrevanja takoĊe se ne menja x = const. a φ opada.
Fiziĉki model je uprošćeni grafiĉki prikaz sistema za zagrevanje vlaţnog vazduha u zatvorenom
procesu. U modelu su prikazani energetski i materijalni tokovi sa potrebnim parametrima stanja za vlaţan
vazduh.
Materijalni bilans
= const.
44
x = = const., a φ opada ako zbog zagrevanja, temperatura vazduha
nadmaši temperaturu rose.
Energetski bilans
[]
[ ]
Gde je:
[ ]
* +
45
5.3.2 ANALITIĈKO ODREĐIVANJE TEMPERATURE
Opšti sluĉaj odreĊivanja temperature nakon zagrevanja ako zagrevanje poĉinje u zasićenom
podruĉju i završava se u nezasićenom. U zasićenom podruĉju voda je parnom+teĉnom ili parnom+ĉvstom (
sneg) stanju u zavisnosti od temperature da li iznad ili ispod nule.
Jednastavniji sluĉaj ako zagrevanje poĉinje u nezasićenom podruĉju i završava se u istom.
46
5.3.2.1 Temperatura nakon zagrevanja vlaţnog vazduha ako je poĉetak zagrevanja
u zasićenom (para + led-sneg) a kraj u nezasićenom (smo para) podruĉju
( ( ) ) [ ]
-----------------------------------------------------------------------------------------
Nakon smene
-----------------------------------------------------------------------------------------
( ( ) ( ) ) [ ]
Na osnovu materijalnog bilansa moţemo konstatovati da zbog zagrevanja led ili sneg pretvorilo
se u pregrejanu paru.
x =
( ( ) ) [ ]
Napomena: toplota za rekristalizaciju ima negativnu vrednost, i odbija se tj. troši dovedenu
toplotu za zagrevanje * + kao i latentna toplota za isparavanje.
Realcije i postupak je isti kao u gernjem naslovu razlika je da usleg zagrevanja led-sneg se
pretvorilo u teĉnost (magla ili kiša).
47
Temperatura vlaţnog vazduha nakon zagrevanja sa zasićeno-sneţnog podruĉja na nezasićeno.
( ( ) ) [ ]
-----------------------------------------------------------------------------------------
Nakon smene
-----------------------------------------------------------------------------------------
( ( ) ( ) )
Na osnovu materijalnog bilansa moţemo konstatovati da zbog zagrevanja magla ili kiša se
pretvorila u pregrejanu paru.
x =
Nakon smene izraza za apsolutni sadrţaj magle ili kiše u energetsku jednaĉinu izraz za
temperaturu nakon zagrevanja.
.
( ( ) ) [ ]
Realcije i postupak je isti kao u gernjem naslovu razlika je da usleg zagrevanja magla ili kiša se
pretvorilo u pregrejanu paru.
( ( ) ) [ ]
-----------------------------------------------------------------------------------------
Nakon smene
-----------------------------------------------------------------------------------------
( ( ) ( ) ) [ ]
48
Na osnovu materijalnog bilansa moţemo konstatovati da zbog zagrevanja magla ili kiša se
pretvorila u pregrejanu paru.
x =
Nakon smeneu energetsku jednaĉinu da je apsolutni sadrţaj teĉnosti jednak nuli, nema magle ili
kiše zraz za temperaturu nakon zagrevanja je
.
( ( ) ) [ ]
Konstatacije:
Temperature vlaţnog vazduha linearno se povećava:
o Sa povećanjem dovedene koliĉine toplote za grejanje
Priraštaj temperature vlaţnog vazduha je slabiji:
o Ako je masa vlaţnog vazduha koju zagrevamo veća
Poĉetna temperatura i specifiĉna toplota vlaţnog vazduha je stalna vrednost i
ne utiĉe na priraštaj tempetaure.
Zagrevanje vlaţnog vazduha u otvorenom procesu se odvija ako strujeći vlaţan vazduh grejemo.
U okviru ove analize posmatramo ustaljeno tj. stacionarno strujanje vlaţnog vazduha. U
stacionarnom reţimu strujanja maseni protok vlaţnog vazduha je konstantan ̇ . U praksi
ustaljeno strujanje je najĉešći sluĉaj.
Apsolutna vlaţnost vazduha u toku zagrevanja takoĊe se ne menja x = const. a φ opada
Fiziĉki model je grafiĉki prikaz uprošćenog sistema za zagrevanje vlaţnog vazduha u otvorenom
procesu. U modelu su prikazani energetski i materijalni tokovi sa potrebnim parametrima stanja za vlaţan
vazduh.
̇⬚ ̇⬚
⬚ ⬚
Sl. 5.2. Energetski, materijalni tok i parametri stanja vlaţnog vazduha u procesu grejanja
49
5.4.3 FIZIĈKI MODEL REGENERATIVNOG ZAGREVANJA
Sl. 5.3. Energetski, materijalni tok i parametri stanja vlaţnog vazduha u procesu regeneretivnog grejanja
U rekuperativnom zagrevanju izlazeci vazduh preda toplotu sveţem vazduhu preko površinskog
izmenjivaĉa toplote.
Sl. 5.4. Energetski, materijalni tok i parametri stanja sveţeg i recirkulisanog vazduha
u procesu rekuperativnog zagrejanja
50
5.4.5.1 Materijalni bilans vlaţnog vazduha
* + a φ opada
Na osnovu prvog zakona termodinamike toplotna snaga tj. fluks grejaĉa ̇ i snaga ventilatora
Pv povećava entalpiju vlaţnog vazduha, masenog protoka ̇ , sa stanja 1 na stanje 2.
Ako energetsku jednaĉinu podelimo sa vremenom dobijamo snage .
[ ]
[ ]
̇ [ ]
̇ [ ]
̇ ̇ [ ]
Gde je:
* + po
Predatu koliĉinu toplotne energije sa strane tople vode vlaţnom vazduhu moţemo izraĉunati
primenom kaloriĉne jednaĉine.
̇ ̇ [ ]
IzvoĊenje i struktura formule je potpuno isto kao za zatvoreni proces zagrevanja razlika je da
umesto ̇ ̇ , .
51
̇
( ( ) ) [ ]
̇
Realcije i postupak je isti kao u gernjem naslovu razlika je da usleg zagrevanja led-sneg se
pretvorilo u teĉnost (magla ili kiša). . Umesto ̇ ̇ , .
.
̇
( ( ) ) [ ]
̇
Realcije i postupak je isti kao u gernjem naslovu razlika je da usleg zagrevanja magla ili kiša se
pretvorilo u pregrejanu paru. . Umesto ̇ ̇ , .
̇
( ( ) ) [ ]
̇
Konstatacije:
Poĉetni uslovi
Zagrevanje vlaţnog vazduha se odvija pod atmosferskim pritiskom i pri istoj koliĉini vlage (vode).
Znaĉi:
Menja se temperatura i relativna vlaţnost.
pritisak p
apsolutnu vlaţnost x [ ]
ulaznu temperaturu vlaţnog vazduha [ ]
masu m [ ] ili maseni protok ̇ [ ] vlaţnog vazduha
52
Izlazni podaci
Proces zagrevanja vlaţnog vazduha u Mollier-ovom dijagramu stanja je prava linija jer u toku
zagrevanja apsolutna vlaţnost se ne menja. Vidi se da raste temperatura i opada relativna vlaţnost.
Sl. 5.5. Proces zagrevanja vlaţnog vazduha bez promene apsolutne vlaţnost
53
6. POVRŠINSKI IZMENJIVAĈI TOPLOTE
6.1.1 UVOD
U procesu zagrejanja ili hlaĊenja vlaţnog vazduha za razmenu toplote najĉešće se primenjuje
cevni izmenjivaĉ sa orebrenjem. Sl. 5.6. Cevi su od bakra formirane u obliku zmije a rebra su od alumenijuma.
Sredstvo za transport toplote je topla voda, vodena para ili rashladno sredstvo.
𝐦̇ 𝟏 𝐀𝐥 𝐝𝟎 𝟓 [𝐦𝐦]
V
oda 𝐂𝐮
𝐦̇ ⬚
54
6.1.3 STACIONARNI TERMIĈKI PRORAĈUN
̇ [ ]
Gde je:
Koeficijent za istosmerno i suprotnosmerno je [ ]
[ ] korekcioni koeficijent za unakrsni izmenjivaĉ. Sa mnoţenjem
matematiĉki model unakrsnog izmenjivaĉ se pretvara u suprotnosmerni. zavisi od
konstrukcije. Vrednost za se uzima iz tablice.
F [ ] aktivna površina izmenjivaĉa sa rebrima.
* + koeficijent prenosa toplote za ravne ploĉaste izmenjivaĉe toplote:
[ ]
∑
[ ]
[ ]
Primenom kaloriĉne jednaĉine moţemo odrediti pad toplotnog potencijala tople vode tj predatu
koliĉinu toplote vlaţnom vazduhu.
̇ ̇ ̇
Korišćenjem kaloriĉne jednaĉine odreĊuje se koliĉina toplote koju primi vlaţan vazduh od tople
vode, vodene pare ili pare rashladnog sredstva.
̇ ̇ ̇
55
6.1.3.2 Dijagrami promene temperature u funkciji površine za stacionarni reţim razmene
toplote
U dijagramima su tokovi i tendencije temperatura grejnog fliuda (tople vode, vodene pare ili pare
rashladnog sredstva) i vlaţnog vazduha u funkciji površina izmenjivaĉa u toku razmene toplote.
a. za istosmerno strujanje:
𝒕𝒗𝒖
𝒕𝒗𝒊
[ ] oda [ ]
𝒕𝒎𝒊𝒏
𝒕𝒎𝒂𝒙
𝒕𝒍𝒊
v
azduh
𝒕
F[m2]
[𝐦𝟐 ] [ ]
[ ]
b. za suprotnosmerno strujanje:
𝐭 𝐯𝐮
[ 𝐭 𝐦𝐢𝐧
] oda 𝐭 𝐯𝐢 [ ]
[ ][ ]
𝐭 𝐥𝐢
𝐭 𝐦𝐚𝐱
v𝐭
𝐥𝐮
[𝒎2𝟐] ]
F[m [ ]
[𝒎𝟐 ] [ ]
c. za unakrsno strujanje:
𝐭 𝐯𝐮
[ 𝐭 𝐦𝐢𝐧
] oda 𝐭 𝐯𝐢 [ ]
[ ][ ]
𝐭 𝐥𝐢
𝐭 𝐦𝐚𝐱
v𝐭
𝐥𝐮
azduh
F
[𝒎2𝟐] ]
F[m [ ]
[𝒎𝟐 ] [ ]
56
6.1.4 STACIONARNI HIDRAULIĈKI PRORAĈUN
U okviru hirauliĉkog proraĉuna cilj je da se odredi snaga ventilatora i cirkulacione pumpe. Znaĉi
izbor ventilatora ili cirkulacione pumpe koje za datu konfiguraciju vazdušnog strujnog trakta ili vodenog
cevovoda obezbedi zahtevani maseni protok vlaţnog vazduha ili vode za grejanje
Za propisani maseni protok i predviĊeni cevovod za dovod i odvod vlaţnog vazduha ili vode za
grejanje treba odrediti pad pritiska.
∑ [* ∑ + ] [ ]
-----------------------------------------------------------------------------------------------
̇
̇
----------------------------------------------------------------------------------------------------
̇
∑ [* ∑ + ]
̇
∑ [* ∑ + ]
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
̇
∑ [* ∑ + ] [ ]
̇ ∑ [* ∑ + ]
̇ ̇
57
6.1.4.1 Maseni protok vlaţnog vazduha ̇
̇ ̇
̇
̇ ̇
̇ ̇
̇
̇ ̇
Potrabna snaga izabranog ventilatora zavisi od masenog protoka vlaţnog vazduha i otpora
strujnog trakta.
̇
̇ ̇ ̇
̇ ̇ [ ]
Potrebna snaga cirkulacione pumpe zavisi od masenog protoka vode za grejanje i otpora strujnog
trakta
̇
̇ ̇ ̇
̇ ̇ [ ]
58
7. HLAĐENJE I SUŠENJE VLAŢNOG VAZDUHA
7.1 UVOD
Cilj hlaĊenja vlaţnog vazduha je da sa odvoĊenjem toplote temperatura vlaţnog vazduha opadne
na ţeljenu vrednost, što odgovara ţeljenom osećaju ugodnosti.
HlaĊenje vazduha moţe da bude praćeno kondenzacijom vodene pare na hladnoj površini
izmenjivaĉa toplote. Izdvajanje kondenzata vode znaĉi istovremeno i sušenje vlaţnog vazduha.
Uslov da doĊe do kondenzacije vodene pare je da temperatura površine izmenjivaĉa toplote (tc)
manja od temperature zasićenja tj rose (tR). Temperatura rose prolazi preko taĉke (R).
Vodena para se kondenzuje na površini izmenjivaĉa toplote ako je temperatura površine
izmenjivaĉa ispod temperature rose. Temperatura rose za posmatrani vlaţan vazduh je definisana
temperaturom i apsolutnom vlaţnoću vazduha.
Kao i u prethodnim procesima, proces hlaĊenja i sušenja vlaţnog vazduha se odvija u zatvorenom
ili u otvorenom procesu.
7.2.1 UVOD
HlaĊenje i sušenje vlaţnog vazduha u zatvorenom procesu se odvija ako se vlaţan vazduh hladi
u zatvorenoj prostoriji. Nema dovoĊenja spoljašnjeg ili odvoĊenja unutrašnjeg vazduha.
Koliĉina vlaţnog vazduha moţe da se menja zbog eventualne kondenzacije koliĉine vodene pare u
toku hlaĊenja. Kondenzovana voda se skuplja i odvodi . MeĊutim koliĉina suvog vazduha u toku procesa
se ne menja = const.
Apsolutna vlaţnost vlaţnog vazduha se menja u zavisnosti od intenzitetat hlaĊenja i temperature
rashladne površine const. ili da ostane stalna vrednost x = const.
59
7.2.2 FIZIĈKI MODEL ZATVORENOG PROCESA HLAĐENJA I SUŠENJA
Fiziĉki model je uprošćeni grafiĉki prikaz sistema za hlaĊenje vlaţnog vazduha u zatvorenom
procesu. U modelu su prikazani energetski i materijalni tokovi sa potrebnim parametrima stanja za vlaţan
vazduh.
Uslov je da:
temperatura vlaţnog vazduha u toku hlaĊenja da ne padne ispod temperature rose.
60
7.2.4.1 Materijalni bilans bez sušenja
U zatvorenom procesu hlaĊenja masa vlaţnog vazduha i apsolutna vlaţnost se ne menja ako je
hlaĊenje samo do temperature rose. HlaĊenje vazduha se izvodi u zatvorenoj prostoriji primenom
konvektivnog izmenjivaĉa toplote ili podnog, zidnog, plafonskog cevnog izmenjivaĉa.
= const.
x = const.
[ ]
----------------------------------------------------------------------------------------------------
Smene: [ ] v. vazduha
[ ]
[ ]
Gde je:
[ ] masa suvog vazduha u masi vlaţnog vazduha koju treba hladiti
* + priraštaj specifiĉne entalpije vlaţnog vazduha po masi suvog vazduha
Primenom prvog zakona termodinamike i kaloriĉne jadnaĉine za vlaţan vazduh moţemo odrediti
temperaturu vlaţnog vazduha nakon hlaĊenja.
[ ]
--------------------------------------------------------
Smena : * +
* +
--------------------------------------------------------
Nakon sreĊivanja gornje jednaĉine dobijamo izraz za temperaturu vlaţnog vazduha stalne
koliĉine (m) nakon hlaĊenja. Bez sušenja
61
[ ]
Konstatacije:
Temperatura vlaţnog vazduha linearno opada:
o Sa povećanjem odvedene koliĉine toplote za hlaĊenje
Pad temperature vlaţnog vazduha sporije opada
o Ako je masa vlaţnog vazduha koju hladimo veća
Poĉetna temperatura i specifiĉna toplota vlaţnog vazduha je stalna vrednost i ne utiĉe na
pad temperature.
Rad ventilora se pretvara u toplotu i greje vlaţan vazduh.
HlaĊenjem se odvodi toplota od vlaţnog vazduha.
Ako nema ventilatora, tehniĉki rad je nula.
Uslov sušenja:
da temperatura vlaţnog vazduha u toku hlaĊenja dostigne ili padne ispod temperature rose.
U otvorenom stacionarnom procesu hlaĊenja zbog kondenzacije vodene pare maseni protok kao
i apsolutna vlaţnost vlaţnog vazduha se menjaju.
Koliĉina suvog vazduha u toku stacionarnog procesa hlaĊenja se ne menja = const.
HlaĊenje vlaţnog vazduha u otvorenom procesu se izvodi u strujnom kanalu uz primenu
ventilatora i konvektivnog izmenivaĉa toplote ili isparivaĉa rashladnog ureĊaja
Nakon hlaĊenja promena tj. pad apsolutne vlaţnosti po suvog vazduha
[ ]
Kondenzovana koliĉina pare nakon hlaĊenja, iz protoka vlaţnog vazduha, koji sadrţi ̇ [ ]
protok suvog vazduha.
̇ ̇ [ ]
62
Energetska bilansna jednaĉina
[ ]
̇ [ ]
----------------------------------------------------------------------------------------------
Smene: ̇ ̇ ̇ [ ⁄ ]
[ ⁄ ]
--------------------------------------------------------------------------------------------
̇ ̇
Gde je:
̇ [ ⁄ ] protoku suvog dela vazduha
[ ⁄ ] priraštaj specifiĉne entalpije vlaţnog vazduha po protoku suvog vazduha
Primenom prvog zakona termodinamike i kaloriĉne jednaĉine za vlaţan vazduh moţemo odrediti
temperaturu vlaţnog vazduha nakon hlaĊenja.
[ ]
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Smene :
* + voda je u obliku pare u vlažnom vazduhu
* + voda je u obliku pare u vlažnom vazduhu
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
[( ) ]
[ ( ) ]
[ ( ) ] [ ]
( ( ) ) [ ]
63
( ( ) ) [ ]
Konstatacije:
Temperature i relativna vlaţnost su u zavisnosti. Ako jednu promenljivu zadamo drugu
moţemo izraĉunati.
Sa intenzivnijim hlaĊenjem temperatura vlaţnog vazduha linearno opada a time i
apsolutna vlaţnost.
Pad temperature vlaţnog vazduha je sporiji ako je masa vlaţnog vazduha koju hladimo
veća
Poĉetna temperatura i specifiĉna toplota vlaţnog vazduha je stalna vrednost i ne utiĉe na
pad temperature.
Sl. 6.3. Funkcionalna šema hlaĊenja vlaţnog vazduha primenom orbrene cevne zmilje
64
Sl. 6.4. Funkcionalna šema hlaĊenja vlaţnog vazduha primenom rashladnog ureĊaja
Uslov hlađenja bez sušenja: da temperatura vazduha bude veća od temperature rose .
U ovom sluĉaju hlaĊenje sa odvija pri stalnoj apsolutnoj vlaţnosti.
Sl. 6.5. Proces hlaĊenja bez sušenja vlaţnog vazduha u Mollier-ovom dijagramu stanja
65
7.5.2 HLADJENJE I SUŠENJE VLAŢNOG VAZDUHA U DIJAGRAMU STANJA
Sl. 6.6. Proces hlaĊenja sa sušenjem vlaţnog vazduha u Mollier-ovom dijagramu stanja
7.6.1.1 Hlađenje vlaznog vazduha hladnom vodom ili isparivacem rashaldnog uredaja
Koliĉina toplote u jedinici vremena koju preda vazduh hladnoj vodi preko povrsinskog izmenjivaca
toplote sastoji se od senzitivne-osetne i latentne-skrivene toplote.
66
Senzitivna-osetna toplota
Gde je:
* + koeficijent prelaza toplote izmeĊu vazduha i površine hladnjaka
F[ ] površina hladnjaka
Gde je:
d[ ] - spoljašnji preĉnik cevi u izmenjivaĉu toplote (hladnjak)
Gde je:
* + srednja razlika apsolutne vlaţnosti izmeĊu hlaĊenog vazduha
i zasićenog vazduha na temperaturi površine hladnjaka.
* + izobarska specifiĉna toplota suvog vazduha
( ) [ ]
67
8. VLAŢENJE VLAŢNOG VAZDUHA I OVLAŢIVAĈI
8.1 Uvod
Vlaţenje vlaţnog vazduha je mešanje vlaţnog vazduha sa vodom ili vodenom parom u zatvorenom
ili otvorenom procesu.
Zatvoreni proces vlaţenja se odvija u stalnoj masi vlaţnog vazduha tako što se povećava samo
koliĉina vodene pare sa dovedenom koliĉinom vode ili pare. U vazduh zatvorene prostorije ubrizgava se
voda ili vodena para.
Otvoreni proces vlaţenja odvija se u strujećem vlaţnom vazduhu u stacionarnom ili
nestacionarnom strujnom reţimu. U stacionarnom strujnom reţimu vlaţnog vazduha maseni protok suvog
dela vazduha se ne menja. Povećava se maseni protok vlage sa dovedenom koliĉinom vode ili vodene
pare.
Vlaţenje vlaţnog vazduha je potrebno ako je relativna vlaţnost ispod 40%.
Primenjuje se obiĉno zimi kada je vazduh suv, pogotovo posle zagrevanja hladnog vlaţnog
vazduha niske relativne vlaţnosti na sobnu temperaturu.
Optimalna vrednost relativne vlaţnosti vazduha je
Relativna vlaţnost treba da se kreće u granicama . Relativna vlaţnost u
velikoj meri zavisi od temperature vazduha a u manjoj meri od pritiska. U procesu kimatizacije u
operacijama sa vlaţnim vazduhom promena pritisaka je zanemarljivo mala.
vodenom parom.
U zatvorenoj prostoriji (m) mase vlaţnog vazduha, stanja 1. Nakon vlaţenja vlaţnog vazduha sa
vodom ( ) mase nastane stanje 2. Voda je u teĉnom ili parnom stanju. Vlaţan vazduh se greje, proces je
adijabatan.
68
Sl. 7.1. Energetski, materijalni tok i parametri stanja vlaţnog vazduha u zatvorenom procesu vlaţenja
Strujećem vlaţanom vazduhu radi vlaţenja dodaje se voda protoka ( ̇ . Voda je u teĉnom ili
parnom stanju. Vlaţan vazduh ne grejemo, proces je adijabatan.
𝐦̇ 𝟏 𝐦̇ 𝟐
𝐱𝟏 𝐱𝟐
𝐭𝟏 𝐭𝟐
𝐢𝟏 𝐢𝟐
̇ voda
ili ̇ para
Sl. 7.2. Energetski tok, materijalni tok i parametri stanja vlaţnog vazduha u otvorenom procesu vlaţenja
8.3.1 UOPŠTENO
Za matematiĉki opis procesa adijabatskog vlaţenja vlaţnog vazduha sa vodom ili vodenom
parom u zatvorenom ili otvorenom procesu mogu se koristiti dobro poznate bilansne jednaĉine za energiju
i masu. Za sve ĉetri varijante vlaţenja bilansne jednaĉine su iste strukture zato ih moţemo istovremeno
posmatrati.
proces vlaţenja je adijabatski (nema grejanja ili hlaĊenja i zanemaruje se rad ventilatora),
u toku procesa vlaţenja temperatura ulazne vode ili vodene pare je stalna,
vlaţenje se odvija u stacionarnom-ustaljenom procesu. Koliĉina ili protok vazduha se ne
menja.
69
8.3.2 MATERIJALNI BILANS VLAŢENJA
̇ ̇ ̇ [ ] [ ]
Koristeći definiciju za apsolutnu vlaţnost i zamenom koliĉine vode ili vodene pare u gornju
jednaĉinu dobijamo sledeću bilansnu jednaĉinu za masu
----------------------------------------------------------------
Smene: ̇ ̇
̇ ̇
̇ ̇ ̇
U ustaljenom procesu vlaţenja masa ili maseni protok suvog vazduha se ne menja. Zamenom
u gornju jednaĉinu dobijamo sledeću formu.
̇ ̇ ̇
̇ ̇
Gornji izraz nam pokazuje da dovedena i isparena koliĉina vode ili pare ̇ povećava za
apsolutnu vrednost vodene pare u vlaţnom vazduhu.
Iz bilansne jednaĉine za masu moţemo izraziti apsolutnu vlaţnost ovlaţenog vazduha
̇
̇
Koliĉinu suvog vazduha moţemo odrediti ako poznajemo parametre ulaznog ili izlaznog vlaţnog
vazduha. Masa ili maseni protok vlaţnog vazduha
̇ ̇ ̇
̇ ̇ ̇
̇ ̇
Primenom gornje jednaĉine moţemo odrediti masu ili maseni protok suvog vazduha ̇ ako
poznajemo masu ili maseni protok vlaţnog vazduha ̇ ili ̇ i jednu od apsolutnih vlaţnosti vlaţnog
vazduha ili .
̇ ̇
̇ ̇ [ ] [ ]
70
Konstatacije:
Proces adijabatskog vlaţenja je mešanje vlaţnog vazduha sa vodom ili vodenom parom u
zatvorenom ili otvorenom prostoru.
Struktura jednaĉina za maseni bilans je ista za zatvoreni ili otvoreni prostor bez obzira da
li je vlaţenje izvedeno sa vodom ili vodenom parom.
̇ [ ]. U procesu vlaţenja za zatvoreni prostor stalne mase m sa taĉkom je
masa a ne maseni protok za suv vazduh i vodenu paru.
̇ ̇[ ]. U procesu vlaţenja za otvoreni proces stalnog masenog protoka
m sa taĉkom je maseni protok za suv vazduh i vodenu paru..
̇ [ ] U procesu vlaţenja za zatvoreni prostor stalne mase
delta em sa taĉkom je masa ubrizgane vode ili vodene pare.
̇ ̇ [ ] U procesu vlaţenja za otvoreni proces stalnog masenog
protoka em sa taĉkom je maseni protok za suv vazduh i vodenu
paru.
Vazduhu se u tom sluĉaju ne menja temperatura samo poraste sadrţaj vode tj.raste
apsolutna vlaţnost.
71
Ukupna entalpija na ulazu se sastoji od zbira entalpije ulaznog vlaţnog vazduha i entalpije
ubrizgane vode ili vodene pare
Ukupna entalpija na izlazu je entalpija vlaţnog vazduha koji je obogaćen primljenom koliĉinom
vodene pare koja se stvorila isparavanjem ubrizgane vode ili dovedene koliĉine vodene pare.
Energetska bilansna jednaĉina se formira na osnovu razlike izlazne i ulazne ukupne entalpije
vlaţnog vazduha.. Za adiabatski proces vlaţenja promena entalpije sistema je jednaka nuli.
( )
Ukupna entalpija vlaţnog vazduha se sastoji od ukupne entalpije suvog vazduh i vodene pare.
Ukupna entalpija vlaţnog vazduha preko specifiĉne entalpije i mase ili masenog protoka
̇ ̇ ̇ ̇
̇ ̇ ̇ ̇
Ukupna entalpija ubrizgane vode ili vodene pare preko specifiĉne entalpije i mase ili masenog
protoka vode ili vodene pare. Kao za vlaţan vazduh i za vodu i za vodenu paru uzima se da je entalpija na
temperaturi jednak
̇
̇ ̇ ̇
Za ustaljeni proces vlaţenja maseni protok suvog dela vazduha je stalan. Ne menjaju se u toku
vremena. Menja se vlaţni deo vazduha sa ubrizganom koliĉinom vode ili vodene pare.
̇ ̇ ̇
Energetska bilansna jednaĉina vlaţenja vlaţnog vazduha sa vodom ili vodenom parom nakon
zamene stalne koliĉine suvog vazduha
̇ ̇
Energetska bilansna jednaĉina vlaţenja vlaţnog vazduha sa vodom ili vodenom parom nakon
zamene kolićine vode ili vodne pare u gornju jednaĉinu
̇ ̇
--------------------------------------------------------------------------------------
72
( ) ̇ ̇ ̇
SreĊivanjem gornje jednaĉine dobija se potrebna entalpija teĉne vode ili pare koja potrebna za
doveĊenje vlaţanog vazduh u stanje 2. Entelpija je pravac linije neadiabatskog ( uz grejanje-
hlaĊenje, ili primena ventilatora, ) procesa vlaţenja u i-x Mollier'ovom dijagramu stanja.
Konstatacije:
Istovremeno sa procesom vlaţenja moţe da se odvija grejanje i strujanje vlaţog vazduha
Primenom grejaĉa ili ventilatora treba uzeti u obzir dovedenu koliĉinu toplote i mehaniĉki
rad .
U adijabatskom procesu vlaţenja dovedena i odvedena toplota je nula. Ako postoji
ventilator njegov mehaniĉki rad zbog male koliĉine se zanemaruje.
Strukturalno, energetska bilansna jednaĉina je ista za sva ĉetri gore spomenuta procesa
vlaţenja.
o Zatvoreni proces vlaţenja sa vodom ili parom.
o Otvoreni proces vlaţenja sa vodom ili parom.
U zavisnosti od nivoa entalpije ubrizgane vode temperatura vlaţnog vazduha na izlazu
opada ili raste.
U sluĉaju vlaţenja sa pregrejanom parom temperatura vlaţnog vazduha na izlazu uvek
raste.
Specifiĉna entalpija vlaţnog vazduha u strukturalnoj formi nakon zamene kaloriĉne jednaĉine
73
[ ]
Gde je:
* + latentna toplota ispravanja vode za nula stepen t=
* + specifiĉna toplota za suvi vazduh
* + specifiĉna toplota za vodenu paru
* + " specifiĉna toplota vlaţnog vazduha" pri p=const.
Gde je:
* + specifiĉna toplota za vodu pri p=const.
* + specifiĉna toplota za pregrejanu paru pri p=const.
Energetska bilansna jednaĉina adijabatskog vlaţenja vlaţnog vazduha sa vodom ili parom
nakon smene kaloriĉnih jednaĉina za entalpiju.
Iz gornje jednaĉine temperaturu vlaţnog vazduha nakon vlaţenja. Treba poznavati ulaznu
temperaturu vode ili voddene pare .
[ ]
Nakon smene:
( )
[ ]
Potrebna temperatura ubrizgane vode ili pare za postizanje propisane izlazne temperature i
apsolutne vlaţnost vlaţnog vazduha nakon vlaţenje ako je poznata ulazna temperaturu vazduha .
74
( ) ( )
[ ]
Konstatacije:
Voda se rašprskava u sitne kapljice u vlaţan vazduh stanja 1. Ako je poĉetna temparatura vode
niţa onda postignutatemperatur vazduha biće niţa 2 nakon rasprskavanja vode.
75
8.5 REALIZACIJE SISTEMA VLAŢENJA
plitvice:
Ovaj naĉin ovlaţivanja je imitacija prirodnog procesa kada vlaţan vazduh struji iznad slobodne
vodene površine na primer : jezero, reka , more, vlaţno zemljište i dr.
Preduslov za vlaţenje vodom ubrizgavanjem je da temperatura vode koja sluţi kao izvor za
vlaţenje bude viša od temperature smrazavanja vode.
76
a. Vlaţenje vodom ubrizgavanjem
Pumpa sa mlaznicom
Funkcionisanje:
U centru zbivanja su prskalice za raspršivanje vode. Voda preko cevi pod pritiskom od 3 4 bara
dolazi iz pumpe. Pumpa vodu crpi iz tacne. Tacna sluţi kao rezervoar za vodu. Voda u tacnu dolazi iz cevi
za napajanje i na ploĉe za izdvajanje kapi. Tacna sadrţi cev za odvod viška vode.
Za pokretanje vazduha koristi se ventilator. Ventilator snabdeva vazduh strujnom energijom.
77
8.6 VLAŢENJE VAZDUHA VODENOM PAROM
Parno vlaţenje je jednostavnije od vlaţenja vodom. Vlaţna para se dovodi već pripremljena.
Valja da para bude pregrejana.
Sl. 7.7. Funkcionalna šema procesa vlaţenja vlaţnog vazduha sa pregrejanom parom u otvorenom procesu
MATEMATIĈKI MODEL
Za vlaţenje parom u otvorenom procesu opšti matematiĉki model je već izveden, u ovom
poglavlju samo se primenjuje krajnji rezultati sa odgovarajućim oznakama bez izvoĊenja.
Priraštaj apsolutne vlaţnosti vlaţnog vazduha usled ubrizganja ̇ koliĉine pregrejane pare
̇
̇
78
8.6.3 ENERGETSKI BILANS:
Priraštaj specifiĉne entalpije vazduha u procesu vlaţenja jednak je entalpiji pregrejane pare.
̇ ̇
̇ ̇
U Mollier-ovom dijagramu nakon procesa vlaţenja stanje vlaţnog vazduha je u tašci 2. Pravac
linije mešanja je paralelna sa linijom entalpije pregrejane pare ip. Pravac linijom entalpije pregrejane pare ip
u Mollier-ovom dijagramu se odreĊuje odnosom priraštaj entalpije vlaţnog vazduha i prirštaja
aplolutne vlaţnosti vlaţnog vazduha .
Apsolutna vlaţnost na kraju procesa vlaţenja x2 zavisi od ubrizgane koliĉine pregrejane vodene
pare ̇ mereno u masenom protoku i masenog protoka suvog vazduha ̇ .
SL. 7.8. Proces vlaţenja vazduha sa pregrejanom parom u Mollier-ovom dijagramu stanja
79
9. PREĈIŠĆAVANJE VLAŢNOG VAZDUHA
FILTRACIJA
9.1 UVOD
Proces preĉišćavanje je praktiĉno mehaniĉka filtracija vlaţnog vazduha u toku izmene ili
recirkulacije vlaţnog vazduha.
Mehaniĉka filtracija je namenjen za ostranjivanje raznih primesa koji su prisutnih u vazduhu.
Kritereijum : ako vlaţan vazduh sadrţi 20 * + primesa tj. neĉistoća , potrebno je ĉistiti..
Preĉišćeni vazduh obezbeĊuje kvalitetniju ţivotnu i radnu sredinu kao i nesmetano odvijanje
tehnoloških procesa.
Strujnu energiju vazduhu obezbeĊuje ventilator . Strujanje vazduha se odvija kroz filter sa spolja
prema unutra. Ĉestice neĉistoća se zaustavljaju na spoljnoj strani filterskog materijala.
Mehaniĉki filter stvara znaĉajan strujni otpor i smanjuje protok vazduha.
Efekti filtracije
Mehanizam dejstva filtracije baziran na efektima:
efekat mehaniĉkog zadrţavanja na perforiranoj površini. Mehaniĉka rešetka
efekat elektrostatiĉkog zadrzavanja. Nastaje usled elektrostatiĉkog dejstva.
Rašetka ima elektrostatiĉki naboj koji zadrţava mehaniĉke ĉestice
efekat inercije (centrifugalna sila). Korišćenjem inercije odstranjuju se veće ĉestice
efekat difuzije. Ĉestice se lepe za ulje. Zauljeni filteri
efekat taloţenja. Teţe ĉestice se izdvajalju iz fluida, taloţe se na dnu posude.
80
Sl. 8.1. Šema filtra sa parametrima i energetskim tokom
9.2.1 FUNKCIONISANJE
Ventilator snabdeva vlaţan vazduh sa energijom za strujanje. Vazduh za ĉišćenje dolazi spolja ili
iz prostoruje, recirkulacijom. Filter zbog otpora prouzrokuje pad pritiska u strujećem vazduhu. Stvoreni pad
pritiska savladva snaga ventilatora.
Proces mehaniĉke filtracije se odvija na sledeći naĉin:
Vlaţan vazduh srtuji preko mehaniĉkog filtra. Sitnije ĉestice prolaze preko rupica filtra a veće
ostanu na površini filtra. Vremenom na površini filtra sloj izdvoljenih ĉestica se povećava i povremeno terba
ih ostraniti, ĉistiti filter. Bez ĉisćenja filtra znaĉajno se povećava otpor za strujanje vlaţnog vazduha.
Posledica porasta otpora je da opada protok vazduha a povećava se energetska potrošnja vetilatora.
Ako postoji aktivni filter onda nepoţeljni gasovi kao što je itd. Ostanu u aktivnoj masi
filtra. Aktivna masa je obiĉno aktivni ugalj.
Matematiĉki model filtra definiše strujni otpor koji stvara filter tj. pad pritiska u strujećem vazduhu
usled prisustva filtra. Na osnovu pada pritisak se definiše i snaga ventilatora koja je potrebna za
̇
obezbeĊenje odreĊenog protoka vlaţnog vazduha preko filtra.
Usled prisustva filtra, u tehniĉkim proraĉunima, pad pritiska u strujećem vazduhu se definiše po
dobro poznatoj relaciji, po relaciji Darsy-Weisbach.
[ ]
̇
81
Gde je:
[ ] Koeficijent otpora filtra. Zadaje proizvoĊaĉ.
w * + brzina vazduha preko filtra
* + gustina vazduha.
[ ] pritisak vazduha na ulazu u filter
[ ] pritisak vazduha na izlazu iz filtera
A [ ] suma svih povrsine rupica u filtru
Otpor filtra nije stalna veliĉina nego u toku eksploatacije se povećava. Nagomilovane ĉestice na
površini filtra stvaraju dopunski otpor strujanju vazduha.
Zakonitost priraštaja otpora filtra u toku eksploatacije zavisi od mnogo faktora. Od:
̇
Gde je:
Aktivne površine filtra A. Veća površina, kasnije se dostigne maksimalni otpor.
Preĉnika rupica u filtru d. Veći preĉnik, kasnije se dostigne maksimalni otpor.
Potoka vazduha ̇ . Veći protok, ranije se dostigne maksimalni otpor.
Duţine eksploatacije
Sl. 8.2. Grafikon rasta otpora filtra u toku eksploatacije mereno u padu pritiska
82
̇ [ ]
Gde je:
̇ * += ̇ zapreminski protok vazduha peko filtra
̇ * + maseni protok vazduha preko filtra
[ ] energetski speten dobrote ventilatora
Konstrukcija filtera:
84
Saćasti filteri
Za visoke pritiske jer je površina filtra sa rebrima. Rebra povećavaju aktivnu površinu a
istovremeno povećavaju i ĉvrtoću filtra. Saće unutar filtra su u obliku heksaedra (šest strana)
Sl.8.6. Heksaeder poput kruga ima relativno dobru ĉvstoću. Obiĉno se pravi od papira.
Primena
Elektrostatiĉki filter se primenjuje za filtriranje veoma prljavog vlaţnog vazduha velikog protoka.
Npr. Dimni gasovi termoelektrana koji sadrţe veliku koliĉinu sitnog pepela.
Sruktura
Ispravljaĉ elektiĉne struje.
Jonizator.
Kondenzator.
Funkcionisanje
Ispravljaĉ elektiĉne struje mreţnu naizmeniĉnu struju od 380 V ili 230V ispravljaĉ pretvori u
jednosmernu struju od 12.000 – 18.000 V ili 6.000 – 8.000 V.
Jonizator se sastoji od wolfram anode i katode. Vlaţan vazduh strujeći preko jonizatora i ĉestice
neĉistoća steknu pozitivan elektriĉni naboj od anode. Negativna katoda tera ĉestice prema anodi.
Kondenzator takoĊe se sastoji od anode i katode. Pozitivno naelektrisane ĉestice neĉistoća se
izdvaljaju na negativnoj elektrodi, na katodi. Pozitivna elektroda, anoda odbija pozitivne ĉestice naĉistoća i
tera ih prema katodi. Neutralne ĉestice oĉišćenog vlaţnog vazduha nesmetano struje dalje prema
potrošaĉu.
85
9.4.3 AKTIVNI FILTRI
Mehanizam dejstva
fizicki (absorpcija,adsorpcija). Absorpcija:tecnosti. Adsorcija:cvrsto.
hemijski (kada vezuje).
Vrste materijala
Aktivni ugalj
Posebna vrsta ugljenika porozne grafitne strukture koja se obiĉno koristi za apsorpciju gasova i
pare. Prostori pora u aktivnom uglju ne prelaze veliĉinu od 10 angstroma.
Sirovine za proizvodnju aktivnog uglja su razne vrste prirodnog uglja, drvo, i koštice biljnih
plodova. Tokom proizvodnje se vrši odstranjivanje vode (dehidratacija) a potom aktivacija (uklanjanje
neugljeniĉnih jedinjenja). Aktivacija se vrši na visokoj temperaturi u posebnim pećima delovanjem hemijskih
materija aktivatora (cink-hlorid, fosforna kiselina, amonijum rodanid,kalijum karbonat).
Aktivni ugalj se u vojsci koristi za izradu cedila gas-maske i filtara za vazduh kod skloništa. Radi
bolje zaštite od bojnih otrova dodaju se ĉesto hemoadsorpcioni i katalitiĉki dodaci.
Aktivni ugalj je prirodni produkt, proizveden iz ugalja, drveta ili kokosa. Filtracijom aktivnim
ugljenom voda se oslobaĊa od klora, fenola, organskih supstanci i pesticida. Filtracija aktivnim ugljenom
ima veliki znaĉaj u industriji pića, te kod crpilišta i odprave otpanih voda.
86
10. RAZVODNI SISTEM KLIMATIZACIJE
CEVOVOD
10.1 UVOD
Za razvod tj cevovod se koriste sliĉni sistemi u svim transportnim sistemima za energiju ili
materiju. U te transportne sisteme spada i sistem za obradu vlaţnog vazduha tj. klimatizacija i ventilacija.
Sistemi za transport energije su:
o sistemi za transport toplotnog potencijala su
grejanje, hladjenje, kimatizacija i dr.
o sistemi za transport mehaniĉkog potencijala su:
pneumatika, hidraulika,
Sistemi za transport materije su:
vodovod, ventilacija (izmena vazduha) itd.
Razvodni sistem tj. cevovod sluţi za drţanje radnog fluida u celini u toku strujanja od proizvoĊaĉa
do potrošaĉa toplote ili mehaniĉkog potencijala.
Radni fluidi za transport topote su: voda, vodena para, antifriz, ulje, vlaţan vazduh, rashladna
sredstva...
Radni fluidi za transport mehaniĉkog potencijala su: ulje, emulzija ulja i vode, vlaţan vazduh....
Cevovod za transport mehaniĉkog potencijala se nalazi pod visokom nadpritiskom. U hidraulici
radni pritisak moţe da dostigne više i od hiljadu bar-a. U pneumatici radni pritisak svega do deset bar-a.
U sistemima za ventilaciju i klimatizaciju radni pritisak je relativno nizak, maksimum do 0.3 bara.
MeĊutim protok vlaţnog vazduha je priliĉno visok , moţe da dostigne vrednost od nekoliko kubnih metara u
sekundi.
87
Sl. 9.1. Šema klima komore sa razvodom
Matematiĉki model razvoda se svodi na odreĊivanje strujnih gubitaka. Strujni gubici u cevovodu-
razvodu su izraţeni u obliku pada pritiska. Pad pritiska u strujećem vlaţnom vazduhu u razvodnim
kanalima se odreĊuje po dobro poznatom Darsy-Weissbach-jevom matematiĉkoj relaciji. Struktura
matematiĉkog modela je ista kao i u pneumatici i hidraulici, hlaĊenju itd. jedina razlika je u vrednosti
parametara strujanja i veliĉine koeficijenta trenja.
Ukupan pad pritiska u strujećem vazduhu u razvodnom kanalu-cevovodu se sastoji od pada
pritiska u pravim delovima cevi sa konstantnim preĉnikom plus lokalni gubici usled stvaranja vrtloga i usled
lokalnih otpora. Lokalne otpore stvaraju: promena preĉnika cevi, promena pravca., raĉvanje, ventili itd. .
∑ ∑ [ ]
Ukupan pad pritiska u strujećem vlaţnom vazduhu jednak je zbiru pada pritiska u pravim
delovima i lokalnim delovima razvoda-cevovoda:
∑ ∑
( ∑ ∑ )
88
Gde je:
[ ]
[ ]
̇ ̇
* +
[ ]
= [ ]
̇
( ∑ ∑ )
Radna taĉka ventilatora se nalazi u preseku dve krive, karakteristike ventilatora i karakteristike
razvoda. Kriva karakteristike razvoda se formira na osnovu jednaĉine za pad pritiska koji zavisi od
geometrije cevovoda i zapremiskog protoka vlaţnog vazduha. Pad pritiska u razvodu tj, cevovodu je
jednak naporu ventilatora.
𝐩 [bar]
radna taĉka
[𝒃𝒂𝒓]
𝐕̇ [𝑚 ]
Sl. 9.2. Radna taĉka u dijagramu pad pritiska ili napor – zapreminski protok je u preseku karakteristike cevovoda i
karakteristike ventilatora
Komora za pripremu vlaţnog vazduha
Komora za pripremu vlaţnog vazduha obavlja sloţenu funkciju i to filtrira, ovlaţi, suši, greje, hladi,
meša vlaţan vazduh. U poslednje vreme sve više je snabdevena i sa rekuperatorom toplote radi vraćanje
toplote sa odlazećeg na ulazeći vlaţni vazduh
89
Ventilatori. Ventilator snabdeva strujnom energijom ulazni sveţ i recirkulisani vlaţan
vazduh.
Ovlaţivaĉ. Ovlaţuje ulazni nedovoljno vlaţan vazduh.
Sušać. Suši ulazni i recirkulisani vlaţan vazduh.
Grejaĉ. Greje ulazni i recirkulisani vlaţan vazduh.
Hladnjak. Hladi ulazni i recirkulisani vlaţan vazduh.
Filter. Ĉisti ulazni i recirkulisani vlaţan vazduh
Mešaĉ. Meša sveţ i recirkulisani vlaţan vazduh
Rekuperator. Vraća toplote sa izlaznog na ulazni vlaţan vazduh.
∑ ̇
gde je : napor ventilatora i jednak ukupnom padu apsolutnog pritiska u strujom traktu
( )vlaţnog vazduah od ulaza do izlaza. Apsolutni pritisak je jednak zbiru statiĉkog i dinamiĉkog
pritiska. Vidi poglavlje 10.
90
Pocinkovani lim. Kanali od lima su po pravilu pravougaonog popreĉnog preseka.
Uzduţ kanal su formirana ispupĉenjima u oblika slova X radi ukrćenja lima protiv
vibracija. Zbog niskog nadpritiska u strujećem vazduhu debljina lima je svega
[ ].
Sl. 9.5. Na šemama je strujanje vazduha u zavistnosti od lokacije ulaza i izlaza vazduha
Ako je temperatura spoljašnjeg vazduha i sobnog vazduha razliĉita dolazi do podizanja ili do
spuštanja mlaza vazduha.
92
Sl. 9.5. Horizontalno kretanje vazduha
Gde je:
* +
* +
[ ]
( )
Ekvivalentni preĉnik ako je presek isticanja pravougaonik. Površina kruga jednak pravougaoniku
93
Gde je:
[ ]
[ ]
* +
[ ]
[ ]
Otvor za isticanje postavljen horizontalno a pripremljen vlaţan vazduh struji i duplog plafona.
( ( ))
( )
̇
( )
Gde je:
* + [ ]
* +
[ ]
[ ]
[ ]
94
10.8 MASKE za ULAZ ili IZLAZ IZ CEVOVODA
Otvori za ulaz i isticanje vazduha su snabdeveni sa pokretni ili nepokretnim maskama. Maske
usmeravaju struju vlaţnog vazduha. Maske su izraĊene u obliku rešetke ili difuzori. Ako je konstrukcija
maske pokretna onda sa pokretanjem profila rešetke ili difuzora moţe da se reguliše protok vazduha.
Znaĉajne razlike izmeĊu rešetke i difuzora nema ista im je funkcija u konstrukciji su malo razlikuju.
10.8.1 REŠETKE
Rešetke kao i difuzori sluţe za usmeravanje, razbijanje struje vazduha i za regulaciju protoka
vazduha. Po konstrukciji su veoma razliĉite.
Vrste rešetki
pravougaone eventualno kruţne
jednodelne i dvodelne.
sa luĉnim ploĉicama za usmeravanje struje vazduha ili sa gustom mreţom za difuziranje
struje vazduha
Sl. 9.7. pravougaone rešetke. Sa leve strane su rešetke saploĉicama sa desne sa gustom mreţom
Difuzori kao i rešetke sluţe za usmeravanje, raznošenje i regulaciju koliĉine protoka vlaţnog
vazduha. Regulacija koliĉine vazduha postiţe se zatvaranjem pokretne rešetke u difuzoru. Mehanizam
dejstva regulacije protoka je prigušivanje.
Difuzor se sastoji od okvira i pokretne ili nepoketne rešetke. Rešetka moţe da bude snabdevena
eventualno i sa mreţom.
Difuzor se postavlja na kraj cevi ili kanala na izlaz za vlaţan vazduh.
Pozicija difuzora ili rešetki u prostoriji zavisi od veliĉine i namene prostorije. Za manje prostorije
otvore za isticanje sa difuzorom ili rešetkom obiĉno stavljaju na spoljašnji zid. Za veće prostorije radi
ravnomernijeg raspodele sveţeg vazduha pravi se cevni razvod sa rešetkama ili difuzorima.
Sl. 9.10. Prinudno strujanje bez cevovoda Sl. 9.11. Prinudno strujanje sa cevovodom
96
11. VENTILATORI
11.1 UVOD
Zadatak: ventilator ĉesticama vazduha obezbeĊuje strujnu energiju. Strujna energija vazduha se
sastoji od kinetiĉke i pritisne. Potencijalnu energiju vazduha zbog male gustine moţemo zanemariti.
ili
97
̇ ̇ ̇ ̇ ̇ ̇
Apsolutni ili ukupan pritisak u vazduhu je jednak zbiru statiĉkog i dinamiĉkog pritiska.
𝐩𝐮 𝐩𝐬𝐭 𝐩𝐝 [ ]
Dinamiĉki pritisak jednak ĉlanu kinetiĉke energije u Bernulijevoij jednaĉini. Meri se i manometrom.
Manometar je povezan sa saviljenoj cevi koja je uronjena u mlaz fluida. Fluid se zaustavlja i
kinetiĉka energija se pretvara u pritisnu.
98
11.3 MATEMATIĈKI MODEL VENTILATORA
Vlaţan vazduh u ventilatoru se ne greje i ne hladi. Zanemarljivo malo se hladi od strane okolnog
vazduha i konaĉno utrošeni rada ventilatora se pretvara u toplotu. Ali predhodno rad se pretvara u kinetiĉku
i pritisnu energiju.
Razmenjenu toplotu moţemo smatrati pribliţno nulom:
[ ]
Ili preko specifiĉnog rada i entalpije
------------------------------------------------------
------------------------------------------------------
𝐥𝐭𝟏 𝟐 𝐢 [ ]
Tehniĉki rad saopšten preko lopatiĉnog kola se troši na priraštaj entalpije jednog kilograma vlaţnog
vazduha.
Priraštaj specifiĉne entalpije vlaţnog vazduha po masi m je
𝐢 𝐮 𝐩 𝐯 𝐞𝐤 [ ]
𝐰𝟐
𝐢 𝐮 𝐩 𝐯 [ ]
𝟐
----------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------
𝐢 𝐮 𝐯 𝐩𝐚
99
Gde je:
Specifiĉna unutrašnja energija, po masi m u * +
Specifiĉni mehaniĉki potencijal, po masi m p V/m * +
Specifiĉna kinetiĉka energija, po masi m * +
Statiĉki pritisak
Dinamiĉki pritisak ( ) posle smene
Apsolutni-ukupan pritisak u strujećem vazduhu
𝐰𝟐
𝐩𝐚 𝐩
𝟐 𝐯
𝐢 𝐮 𝐩 𝐯 𝐞𝐤
𝐢 𝐮 𝐩𝐚 𝐯
[ ]
------------------------------------------------------------------------
̇ [ ]
--------------------------------------------------------------------------
𝐏 𝐦̇ 𝐥𝐭𝟏 𝟐 𝐦̇ 𝐢 [ ]
̇
̇
𝐏 𝐦̇ 𝐮 𝐩 𝐯 𝐞𝐤
ili
𝐏 𝐦̇ 𝐮 𝐩𝐚 𝐯 [ ]
Vidi se da saopšteni tehniĉki rad u jedinici vremena (snaga) vazduhu povećava kompletnu
strukturu entalpije. Raste unutrašnja energija, mehaniĉki potencijal i kinetiĉka energija vazduhu.
100
Priraštaji:
𝐮 𝐂𝐯 𝐭 𝐂𝐯 𝐭 𝟐 prira
𝐭𝟏 prirašataj unutrašnje energije
Zbog stišljivosti vazduha promenu specifiĉne zapremine u taĉnim matematiĉkim opisima ne valja
zanemariti. Za odreĊivanje priraštaja specifiĉnog mehaniĉkog potencijala sa nekoliko procenta greške
moţemo koristiti Kapejronovu jednaĉinu stanja za idealne gasove.
𝐩 𝐯 𝐩𝟐 𝐯𝟐 𝐩𝟏 𝐯𝟏
--------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------
𝐏 𝐦̇ 𝐩𝐚 𝐯 [ ]
Snaga elektromotora za pogon ventilatora se dobija ako se idealni priraštaj snage vazduha
povećava sa mehaniĉkim , strujnim , zapreminskim gubicima..
Mehaniĉki gubici se javljaju usled trenja u mehanizmu ventilatora dok strujni gubici vazduha
nastaju usled viskoznog trenja u strujećem vazduhu unutar ventilatora. Zapremiski gubici zbog zazora
izmeĊu lopatica kola i kućišta ventilatora
̇ [ ]
ili
𝟏 𝟏 𝟏
𝐏𝐞𝐥 𝐦̇ 𝐩𝐚 𝐯 [ ]
𝛈𝐦 𝛈𝐡 𝛈𝐯
101
11.3.1 LOKACIJA I ORIJENTACIJA VENTILATOR
Sa praktiĉnog aspekta posmatrano veoma je bitna lokacija ugradnje ventilatora a još bitniji je
smer kretanja vazdušnog mlaza.
Naime unutar objekta treba strogo voditi raĉuna o nivoima pritiska. Nivo pritiska zavisi od namene
prostorije. U prostorijama gde postoji izvor nekih mirisa koa npr. kuhinja, prostorija za veš mašinu, , WC,
itd. U tim prostorijama sa ventilatorima treba stvoriti podpritisak. Iz tih prostorija vazduh treba izvlaĉiti.
U ostalim prostorijama kao što je dnevni boravak, spavaća soba itd. nivo pritiska treba da bude
viši. U te prostorije sveţ vazdih treba ubacivati.
U suprotnom sluĉaju neprijatni mirisi sa vazduhom se prošire u sve prostorije objekta.
102
11.4.1 PARALELNA VEZA
Paralelna veza se primenjuje za razvodne sisteme sa malim strujnim otporom a za velike protoke
vazduha. Primena nije ograniĉena
Sl. 10.5. Dijagram zbirne karakteristike paralelno vezanih ventilatora iste veliĉine
Napori oba ventilatora su isti za isti protok u celom opsegu rada u paralelnoj vezi.
̇ ̇ ̇ ̇
Konstatacije:
Napori ventilatora su isti. Napor se ne povećava.
Protoci se sabiraju. Dobija se po koliĉini dvostruko veći protok.
103
11.4.2 PARALELNO VEZANI VENTILATORI RAZLIĈITE VELIĈINE
Paralelna veza se primenjuje za razvodne sisteme sa malim strujnim otporom a za velike protoke
vazduha. Primena je neopravdana blizu i iznad kritiĉne taĉke
Sl. 10.7. Dijagram zbirne karakteristike paralelno vezanih ventilatora razliĉite veliĉine
- recirkulacija vazduha
̇ ̇ ̇
Konstatacije:
Napori ventilatora su isti sve do maksimalnog napora manjeg ventilatora. Ako je otpor
razvodnog sistema veći od maksimalnog napora manjeg ventilatora pojavljuje se problem.
Pojavljuje se recirkulacija vazduha preko manjeg ventilatora. Naime iznad te kritiĉne taĉke veći
ventilator još raspolaţe sa dovoljnim naporom i šalje vazduh u razvodni sistem a istovremeno
savladava napor manjeg ventilator i poĉinje recirkulacija vazduha preko manjeg ventilatora.
Do kritiĉne taĉke protoci se sabiraju.
Iznad kritiĉne taĉke manjem ventilatoru protok padne na nulu, šta više, preko njega pojavljuje
se suprotno usmereni protok vazduha, recirkulacija. Jedan deo vazdušnog toka vazduha većeg
ventilator struji u sistem a manji deo se recirkuliše preko manjeg ventilatora.
104
11.4.3 SERIJSKA VEZA
Serijska veza se primenjuje za razvodne sisteme sa velikim strujnim otporom a za manje protoke
vazduha. Primena je neopravdana blizu i ispod kritiĉne taĉke
̇ ̇ ̇
Konstatcije:
Protoci ventilatora su isti. Protok se ne menja u operacionom intervalu.
Napori se sabiraju. Dobija se zbirno dvostruko veći napor.
105
11.4.4 SERIJSKO VEZANI VENTILATORI RAZLIĈITE VELIĈINE
Zbirni tj.ukupan napor ventilatora jednak zbiru napora jednog i drugog ventilator
Maseni protoci ventilatora su isti do kritiĉne taĉke. Ispod te taĉke napor manjeg ventilatora podne
na nulu. Protok daje samo veći ventilator.
̇ ̇ ̇
Konstatacije:
Iznad kritiĉne taĉke napori ventilatora se sabiraju pri istom protoku.
Ispod kritiĉne taĉke manjem ventilatoru napor padne na nulu veći ventilator preuzima ulogu
dalje on obezbedi napor i njemu odgovarajući protok. Preko manjeg ventilatora i dalje struji
vazduh istog protoka kao i preko većeg ali više ne uĉestvulje aktivno u transportu vazduha.
Blizu a pogotovo ispod kritiĉne taĉke nema smisla serijski povezivati ventilatore.
Serijsko povezane ventilatore treba primenjivati za razvodne sisteme sa velikim strujnim
otporom.
106
11.5 RELACIJE SRAZMERNOSTI VENTILATORA
Relacijama su definisani odnosi parametara stanja ventilatora kao što je protok, napor, snaga
prema odnosa broja obrtaja i odnosa preĉnika za posmatrani ventilator.
Odnos zapreminskog protoka istog ventilatora prema odnosu broja obrtaja i odnosa preĉnika
̇ ̇
( ) ( )
̇ ̇
Odnos napora istog ventilatora prema odnosu broja obrtaja i odnosa preĉnika
( ) ( )
Odnos snage istog ventilatora prema odnosu broja obrtaja i odnosa preĉnika
( ) ( )
Konstatacije:
Za isti ventilator odnos zapreminskih protoka linearno zavisi od odnosa broja obrtaja.
Povećanjem broja obrtaja posmatranog ventilatora sa na zapremiski protok poraste
sa ̇ na ̇ srazmerno. Npr. sa dupliranjem broja obrtaja protok raste linearno, tj 2 puta.
Za isti ventilator odnos napora ventilatora zavisi sa drugim stepenom od odnosa broja
obrtaja.
Povećanjem broja obrtaja posmatranog ventilatora sa na napor raste sa na
sa drugim stepenom. Npr. sa dupliranjem broja obrtaja napor poraste 4 puta.
Za isti ventilator odnos snage ventilatora kubiĉno zavisi od odnosa broja obrtaja.
Povećanjem broja obrtaja posmatranog ventilatora sa na snaga raste sa na
sa trećim stepenom. Npr. sa dupliranjem broja obrtaja snaga poraste 8 puta.
Za isti ventilator odnos napora ventilatora sa drugim stepenom zavisi od odnosa preĉnika.
Povećanjem preĉnika posmatranog ventilatora sa na napor raste sa na
sa drugim stepenom. Npr. sa dupliranjem preĉnika napor poraste 4 puta.
Za isti ventilator odnos snage ventilatora sa petim stepenom zavisi o odnosa preĉnika.
Povećanjem preĉnika posmatranog ventilatora sa na snaga raste sa na sa
petim stepenom. Npr. sa dupliranjem preĉnika snaga poraste 32 puta.
107
11.6 RADIJALNI VENTILATORI
11.6.1 UVOD
Sl. 10.14. Radijalni ventilatori rade na bazi turbo kompresije. Dve sile deluju na ĉestice vazduha.
Centrifugalna i tangencijalna-prenosna. Obe su posledice saopštenog mehaniĉkog rada. Mehaniĉki rad se
stvara u pogonskom elektromotoru, prelazi na vreteno, sa vretena na lopatice kola koje ga predaju
ĉesticama vazduha.
Manifestacija prisustva mehaniĉkog rada je kruţno kretanje kola sa lopaticama. Unutar
lopatiĉnog kola ĉestice vazduha vrše kruţno i istovremeno relativno kretanje u lopatiĉnom meĊuprostoru.
Vektorskom sabiranju ta dva kretanja dobija se apsolutno kretanje ĉestica vazduha.
Kruţno kretanje je posledica tangencijalne-prenosne sile. Relativno kretanje ĉestica u
meĊuprostiru lopatica je posledica centrifugalne j tangencijalne-prenosne sile.
Energetski gledano mehaniĉki rad u kolu sa lopaticama prelazi na ĉestice vazduha, ubrzava ih
tako da ĉesticama poraste kinetiĉka energija. Usporenjem ĉestica u difuzoru kinetiĉka energija prelazi u
“pritisnu energiju“ tj. mehaniĉki potencijal.
Ventilator spolja obiĉno nije grejan niti hlaĊen zato je razmenjena toplota jednaka nuli .
Dovedena koliĉina mehaniĉkog rada povećava entalpiju vazduha.
U toku strujanja vazduha u meĊuprostoru lopatica usled viskoznog trenja u vazduhu mali deo
mehaniĉkog potencijala se pretvara u toplotni potencijal-unutrašnju energiju. Priraštaj toplotnog potencijala
u prvoj aproksimaciji moţemo zanemariti 0.
Tako dobijamo da se mehaniĉki rad pretvara uglavnom u priraštaj kinetiĉke energije ili u priraštaj
mehaniĉkog potencijala vazduha. Ako je
108
𝐥𝐭 𝟏 𝟐 𝐢 𝐩𝐯 𝐞𝐤
Gde je:
priraštaj kinetiĉke energije
( ) * +
Konstatacija:
Pri stalnoj snazi:
o Ako priraštaj kinetiĉke energije teţi nuli energija se prelije u mehaniĉki potencijal.
o Drugaĉije reĉeno, preko parametara, ako brzina vazduha opada raste mu pritisak
Geometrija lopatica odreĊuje primljenu snagu sa strane ĉestica vazduha a sa time nivo stvorene
pritisne energije kao i protok vazduha.
Napred savijene lopatice predaju veću koliĉinu energije ĉesticama a sa time stvaraju veći pritisak
u vazduhu. Nazad savijene lopatice stvaraju niţi pritisak tj manji napor. Prednost je njihov tiši rad.
Energetska transformacija
Sl. 10.13. Priraštaj apsolutne brzine vazduha u zavistnosti od preĉnika i oblika lopatica
109
11.6.5 KONSTUKCIJE RADIJALNIH VENTILATORA
Radijalni ventilatori imaju relativno jednostavnu konstrukciju. Kućište, vreteno sa leţajima, kolo sa
lopaticama, difuzor, prirubnice za prikljuĉak. Kolo sa lopaticama je sloţene geometrije.
Lopatice su savijene tako da sa aksijalnog prelaze u radjalni pravac i još su saviljene napred ili
nazad. Konstrukcija difuzora je napravljena u obliku spirale (puţa). Popreĉni presek difuzora uzduţ obima
raste od nule do maksimuma. Priraštaj popreĉnog preseka odreĊen je tako da brzina strujanja vazduha u
difuzoru bude stalna. Naime, iz rotirajućeg kola, po obimu, stalno izlazi vazduh i skuplja se u difuzoru. U
smeru rotacije kola u difuzoru stalno se povećava protok vazduha- ̇ . Sa srazmernim povećanjem
popreĉnog preseka-A u difuzoru se postiţe stalna brzina strujanja-w vazduha.
̇ Aw
110
11.7 AKSIJALNI VENTILATORI
11.7.1 UVOD
Aksijalni i radijalni ventilatori imaju sliĉnost u njihovom radu. I kod aksijalnih prisutne su obe sile:
centrifugalna i tangencijalna-prenosna.
Centrifigalna sila ubrzava ĉestice vazduha u radijalnom pravcu u suprotnom smeru od centra.
Prenosna sila ĉestice ubrzava u tangencijalnom pravcu u smeru obrtanja.
Uticaj centrifugalne sile kompenzuje cev koja je aksijalno navuĉena na lopatiĉno kolo. Ova cev na
neki naĉin zamenjuje difuzor. Ne dozvoljava da se ĉestice vazduha usled centrifugalne sile razlete u
radialnom pravcu. Usporava ih.
Lopatice geometrijski su formirane i postavljene tako da stvaraju aksijalne sile koje usmeravaju
ĉestice vazduha u pravcu ose. Aksijalna sila je akciona sila koja nastaje usled odbijanja ĉestica sa površine
lopatica. Lopatice su koso postavljene, zaklapaju izvestan ugao sa vretenom. Kod kvalitetnijih lopatica
ugao se menja i u pravcu ose kao i u pravcu radijusa. Kod jednostavnijih aksijalnih ventilatora lopatice su
ravne, iseĉene iz ravnog lima.
Akcione sile su znatno slabije nego centrifugalne kod radijalnih ventilatora zato je priraštaj
pritiska kod aksialnih slabiji.
Putanja ĉestica je priliĉni sloţena. Liĉi na navojnicu.
111
11.7.4 FIZIĈKI MODEL AKSIJALNOG VENTILATORA SA KUĆIŠTEM
Aksialni ventilator nalazi se u jednoj cevi. Njena osa se poklapa sa osom cevi. Na kraju vretena
elektro motora se nalazi lopatiĉno kolo. Lopatice su postavljane radijalno. Oblik lopatica je veoma sloţeno,
formirane su u obliku prostorne površine.
Na grafikonu se vidi da aksialni ventilator ima u radu zonu minimum tj. kritiĉnu zonu. U kritiĉnoj
zoni napor ventilatora opada. Znaĉi da ventilator treba primenjivati samo do taĉke maksimuma tj. u zoni
manjih napora i većih protoka
112
12. KOMORE ZA VENTILACIJU I KLIMATIZACIJU
CENTAR ZA PRIPREMU VAZDUHA
12.1 UVOD
113
12.2 FIZIĈKI MODELI
Komore za klimatizaciju sadrţe sve komponente koje obezbeĊuji kompletnu obradu vlaţnog
vazduha. Grejanje, hlaĊenje, sušenje, vlaţenje, filtraciju, recirkulaciju, rekuperaciju i cirkulaciju primenom
ventilatora.
114
12.3 FUNKCIONISANJE KLIMA SISTEMA
U letnjem periodu se dosta ĉesto javlja potreba za hlaĊenjem sveţeg i recirkulisanog vazduha. Tu
operaciju obavlja rashladni ureĊaj. Isparivaĉ ureĊaja je u ulaznoj grani dok kondenzator u izlaznom
vazdušnom traktu. Rashladni ureĊaj preuzima i prenesi toplotnu energiju sa ulazećeg na izlazeći vazduh.
U letnjem periodu sušenje vazduha je, takoĊe, veoma bitan zadatak. Optimalna vrednost
relativne vlaţnosti unutrašnjeg vazduha treba da se kreće = 40 - 60% . Srećna okolnost je da isparivaĉ
rashladnog ureĊaja, pored hlaĊenja, moţe da obavlja i sušenje vazduha. Površina isparivaĉa je pribliţno za
8-10 C hladnija nego strujeći vazduh. Na toj hladnoj površini se kondenzuje vodena para iz vazduha.
Kondenzat pare se sliva sa površine isparivaĉa u skupljaĉ i odvodi. Intenzitet kondenzacije zavisi od
temperature i veliĉine površine isparivaĉa. I u letnjem i u zimskom periodu poţeljno je filtrirati (ĉistiti)
vazduh.
U zimskom periodu je potrebno grejati ulazeći, hladan, sveţ vazduh. To se postiţe tako što se
postojeći rashladni ureĊaj preorjentiše u toplotnu pumpu. Preorjentisanje rashladnog ureĊaja u toplotnu
pumpu znaĉi okrenuti smer kretanja rashladnog sredstva u ureĊaju. Sa time površinski izmenjivaĉi
promene funkciju, tj. isparivaĉ postaje kondenzator, a kondenzator isparivaĉ. TakoĊe, se promeni smer
toka toplotne energije. Toplotna energija se iz izlazećeg vazduha prebaci u ulazeći vazduh. Ako
rekuperisana koliĉina toplote nije dovoljna za grejanje ukljuĉi se i ugraĊeni grejaĉ. Kao kod ventilacije, ovaj
grejaĉ moţe da pretvara elekriĉnu energiju u toplotu ili preko površinskog izmenjivaĉa toplotu tople vode i
pare da prenese na hladan, sveţ vazduh. U zimskom periodu hladan vazduh sadrţi malu koliĉinu vodene
pare. Višak se izdvaja u obliku kiše, magle, snega, rose, inje. Posle zagrevanja apsolutna vlaţnost i dalje
ostaje ista, nema odvoĊenja ili dovoĊenja vodene pare, ali relativna vlaţnost opada. Pad relativne vlaţnosti
je veći sa padom spoljašnje temperature.
Sa ovlaţivaĉem se povećava sadrţaj vodene pare u vazduhu. Voda i vodena para preko
ovlaţivaĉa dospeju u sveţ, topli (zagrejani) suv vazduh. Vodena para direktno ulazi u vazduh i tako se
pomeša sa suvim vazduhom. Ako se ubacuje voda, ona mora da bude pod pritiskom, jer treba da prolazi
preko mlaznika, gde se rasprši u sitne ĉestice. Sitne ĉestice preuzimaju toplotu od suvog toplog vazduha
pri ĉemu isparavaju.
Filtracija i recirkulacija vazduha se odvija na potpuno isti naĉin kao kod ventilacije.
115
12.4 PREORIENTISANJE KLIMA UREĐAJA sa HLAĐENJA na GREJANJE
Preorjentisanjem uraĊaja sa reţima hlaĊenja na raţim grejanja vrši se promenom smer kretanja
rashladnog sredstva u rashladnom ureĊaju, sa time se postiţe promena smera toka energije.
Preorjentisanje se realizuje ugradnjom dva by pass-a, tj. dva obilazna voda (jedan kod ulaza u kompresor i
jedan kod izlaza iz kompresora). Potrebna su još ĉetiri ventila za zatvaranje (otvaranje) vodova. Dva by
pass-a sa ventilima treba ugraditi i kod termo ekspanzionog ventila zbog promene smera kretanja
rashladnog sredstva. Drugo rešenje je ugradnja dva termo ekspanziona ventila u dve paralelne grane sa
ventilima. Termo ekspanzioni ventili (TEV) su suprotosmerno orjentisani shodno smeru kretanja rashladnog
sredstva. Ovo rešenje je veoma povoljno, jer jedan TEV ventil sluţi i podešen je za letnji reţim, dok je drugi
za zimski. Radna taĉka nije ista za letnji i zimski reţim zato se TEV podešavaju na potrebne zadate
vrednosti.
Postoji i drugi pristup za preorjentisanje. Rashladni ureĊaj ostaje nepromenjen. Ništa se ne
promeni u konstrukciji i u vodu nego se zameni vazdušni tok. U letnjem periodu preko isparivaĉa prolazi
ulazeći topli sveţ vazduh dok u zimskom izlazeći (upotrebljen) vazduh. I za kondenzator vaţi gornji princip.
Realizacija pristupa je dosta problematiĉna.
Projektni uslovi
116
12.5.1 ZAPREMINSKI ILI MASENI PROTOK VAZDUHA
Najjednostavniji naĉin odreĊivanja protoka sveţeg vazduha je preko broja izmena u jedinici
vremena, z . Prvo se odreĊuje zapremina vazduha u zgradi i pomnoţi se sa brojem izmena po ĉasu.
Dobija se dovedena koliĉina sveţeg vazduha u obliku zapreminskog protoka
̇ = ·z [ ̇ ⁄ ]
Gde je:
[ ] – zapremina vazduha u objektu
z [ ] – broj izmena vazduha po ĉasu u objektu.
Nešto taĉniji naĉin odreĊivanja protoka sveţeg vazduha je preko broja ţivih bića n i potrošene
koliĉine vazduha po ţivom biću .
̇ = ·n [ ̇ ⁄ ]
Gde je:
̇ * + – potrošen kiseonik iz vazduha po ţivom biću ( ĉovek, biljka, ţivotinja ).
Potrošena koliĉina kiseonika iz vazduha zavisi od aktivnosti ţivih bića.
n[ ] – broj ţivih bića
Maseni protok dovedene koliĉine sveţeg vazduha se dobija ako zapreminski protok se mnoţi sa
gustinom vlaţnog vazduha.
̇ ̇ [ ⁄ ]
̇ = ·z [ ̇ ⁄ ]
̇ ̇ [ ⁄ ]
117
12.5.1.4 Koliĉina recirkulisanog vazduha po transportu toplote
Na osnovu transportovane koliĉine toplote se odreĊuje maseni protok suvog dela vlaţnog
vazduha
∑
̇ [ ⁄ ]
Gde je:
∑ [ ] koliĉina toplote za grejanje ili hlaĊenje objekta zbog toplotnih gubitaka.
[ ⁄ ] entalpija recirkulisanog vlaţnog vazduha po masi suvog dela vazduha na
ulazu u klima komoru.
[ ⁄ ] entalpija recirkulisanog vlaţnog vazduha po masi suvog dela vazduha na
izlazu iz klima komore. Nakon grejanja ili hlaĊenja recirkulisanog vlaţnog vazduha u
klima komori.
[ ⁄ ] gustina vazduha
Ukupan maseni protok vlaţnog vazduha je jednak zbiru masenog protoka sveţeg i recirkulisanog
vlaţnog vazduha.
̇ ̇ ̇ [ ⁄ ]
Ţiva bića.
Biljke, ţivotinje i ĉovek kontinualno ispuštalju izvesne koliĉine vodene pare. Koliĉina ispuštene
vodene pare zavisi od vrste , temperature i od aktivnosti ako su u pitanju ţivotinje i ĉovek.
Vrednosti za ispuštenu koliĉinu vodene pare moguće je naći u priruĉnicima .
Masa ispuštene vodene pare jednak proizvodu broja bića (z) i jediniĉna ispuštena koliĉina vodene
pare po biću.
Δ ̇ v= ̇ [ ⁄ ]
Spoljašnji vazdu
Dovedeni spoljašnji vazduh menja koncentraciju vodene pare u prostorijama zgrade. Raste ili
opada apsolutna i relativna vlaţnost.
Priraštaj koliĉine vodene pare moţemo izraĉunati iz materijalnog bilansa
̇ ̇ ̇
̇ ̇ ̇
118
------------------------------------------------------------------------------------
Za stacionarni reţim rada klima sistema maseni protok je isti ̇ ̇ ̇
--------------------------------------------------------------
̇ ̇ [ ⁄ ]
Gde je:
̇ [ ⁄ ] maseni protok suvog vazduha u protoku vlaţnog vazduha
[ ⁄ ] apsolutna vlaţnost dovednog spoljašnjeg vazduha
[ ⁄ ] apsolutna vlaţnost smeše nakon mešanja dovednog spoljašnjeg i
recirkulisanog unutrašnjeg vazduha.
ako je spoljašnji vazduh vlaţniji nego unutrašnji,
ako je suvi.
Maseni protok suvog vazduha u protoku vlaţnog vazduha moţe se odrediti ako se zna potreban
maseni protok i apsolutna vlaţnost vlaţnog vazduha
̇ ̇ [ ⁄ ]
∑ ∑ ∑ ∑ [ ]
Gde je:
∑ [ ] Toplotni gubici ili dobici objekta transmisijom preko zidova
∑ [ ] Toplotni gubici ili doboci objekta ventilacijom preko prozora, vrata i izmenom
vazduha - provetravanjem
∑ [ ] Toplotni gubici ili dobici objekta radiacijom preko zastaklenih povrašina.
Zimi, dobitke od sunca radijaciom zanemarimo.
dobici toplote, leti,
gubici toplote zimi
Za drţanje stalne temperature vazduha unutar zgrade toplotne gubitke ili dobitke neprekidno
treba eliminisati.
U klima sistemima dovod toplote se realizuje preko grejaĉa a odvod toplote primenom rashladnog
ureĊaja. Transporter toplote i za grejanje i za hlaĊenje je vlaţan vazduh.
Transportovana koliĉina toplote sa strane vlaţnog vazduha raĉuna se
∑ ̇ [ ]
Na osnovu transportovane koliĉine toplote se odreĊuje ukupan maseni protok suvog dela vlaţnog
vazduha
∑
̇ [ ⁄ ]
119
Gde je:
Entalpija vlaţnog vazduha na ulazu u klima komoru.
( ) [⁄ ]
Entalpija vlaţnog vazduhu na izlazu iz klima komoru po masi suvog delu vazduha .
OdreĊuje se prema temperaturi i apsolutne vlaţnosti smeše sveţeg i recirkulisanog
vazduha.
( ) [⁄ ]
̇ ̇ [ ⁄ ]
Maseni protok vlaţnog vazduh na ulazu u klima komoru. Vazduh na ulazu je u opštem sluĉaju
smeša sveţeg ̇ i recirkulisanog ̇ vlaţnog vazduha
̇ ̇ ̇ =( ̇ ̇ ) [ ⁄ ]
Napomena:
U toku klimatizacije strogo treba voditi raĉuna o osećaju ugodnosti zato temperatura izlazećeg
vazduha iz klima komore nesme da prelazi ili da padene ispod odreĊenu granicu ni zimi ni leti. Valja da
bude pribliţno stalna bez obzira na transportovanu koliĉinu toplote. To se postiţe regulacijom masenog
protoka strujećeg vazduha. Protok se realizuje preko menjanja broja obrtaja ventilator. Pri maksimalnom
broju obrtaja ventilator obezbedi proraĉunom predviĊeni maksimalni protok vazduha za tansport
maksimane koliĉine toplote.
Radi drţanja pribliţno stalnu temperaturu vazduha iz klima komore maseni protok vazduha se
smanjuje u zavisnosti od spoljašnje temperature koja mora da bude manja od projektne temperature.
120
13. UPRAVLJANJE KLIMA SISTEMOM
13.1 UVOD
Sistem upravljanja u hierarhiji nalazi se iznad upravljenog objekta. U posmatranom sluĉaju objekt
upravljanja je klima sistem sa svim komponentama za pripremu vazduha.
Generalno a i u sluĉaju klima sistema upravljanje sistemon znaĉi doziranje energije i materije u
cilju postizanja ili odrţavanja vrednosti nekih parametara stanja.
Npr. Postizanje ili drţanje temperature, relativne vlaţnosti ili procenat kiseonika u unutrašnjem
vazduhu. Postiţe se dovoĊenjem ili odvoĊenjem toplote tj grejanjem ili hlaĊenjem unutrašnjeg vazduha.
121
Sl.12.01. Struktura upravljaĉkog sistema klimatizacije sa tokovima upravljaĉkih i energetskih signala.
122
Velik kapacitet za prihvatanje i skladištenje podataka sledi iz velikog memorijskog prostora
mikroprocesora. Obiĉno, memorijski kapacitet mikroprocesora je moguće proširiti.
Senzori su merni pretvaraĉi fiziĉkih veliĉina stanja sistema. Fiziĉke veliĉine stanja najĉešće
petvaraju u elektriĉne signale. Daju informaciju o ponašanju i veliĉini parametara stanja sistema. Upravljaĉ
preko senzora dobija informacije o promeni stanja u objektu upravljanja.
Aktuatori su izvršni organi upravljĉkog sistema i sluţe za postizanje promena stanja unutrašnjeg
vazduha pomoću doziranja, tj. saopštavanja energije. Energija stiţe u obliku toplote ili mehaniĉkog rada
kao spoljni uticaji,
Toplota dovodi se vazduhu preko grejaĉa ili se odvodi rashladnim ureĊajem.
123
U toku rada upravljaĉa tj. u realnom vremenu senzori prate veliĉine izabranih parametara stanja i
merene vrednosti šalju u upravljaĉ preko povratne sprege.
Upravljaĉki algoritam uporeĊuje merene i zadate vrednosti, ako ima razlike onda kreira
upravljaĉki singnal. Upravljaĉki signal aktivira izvršne organe.
Npr.
leti, temperatura unutrašnjeg vazduha veća od zadate vrednosti upravljaĉ ukljuĉi
rashladni ureĊaj.
leti, relativna vlaţnost unutrašnjeg vazduha je visoka veća od zadate vrednosti upravljaĉ
ukljuĉi sušaĉ.
leti-zimi. Ukljuĉivanje-iskljuĉivanjem ili menjanjem broja obrtaja ventilatora upravljaĉ
odreĊuje protok sveţeg vazduha radi izmene.
zimi, temperatura unutrašnjeg vazduha manja od zadate vrednosti upravljaĉ ukljuĉi
grejaĉ.
zimi, relativna vlaţnost unutrašnjeg vazduha niţa od zadate vrednosti upravljaĉ ukljuĉi
sistem za vlaţenja.
Itd.
124
14. VENTILACIJA
125
Sl. 13.3. Šema komora za ventilaciju sa komponentama
14.4.1.1 Ventilator
zagrevanje sveţeg vazduha. Svakako je poţeljno zagrevati vazduh barem do nivoa temperature
unutrašnjeg vazduha. Preko sistema zagrevanja moţe da se unese toplotna energija za
kompletno nadoknaĊivanje toplotnih gubitaka. Zagrevanje sveţeg vazduha se realizuje ugradnjom
elektiĉnog grejaĉa u obliku cekas ţice ili površinskog izmenjivaĉa u obliku zmije sa toplom vodom,
eventualno vodenom parom. Radi uštede energije danas se sve više primenjuju rekuperatorski
toplotni izmenjivaĉi. Preko rekuperatora se razmenjuje toplota izmeĊu izlazećeg i ulazećeg
vazduha. Sve ĉešće se koristi za rekuperaciju toplote, toplotna pumpa vazduh-vazduh.
126
Konstatacija:
Kod ventilacije u pripremi sveţeg vazduha se ne vrši hlaĊenje i regulacija relativne vlaţnosti
unutrašnjeg vazduha.
14.4.4 GREJAĈ
Grejaĉ sveţeg vazduha nije uvek ugraĊen u ventilacioni sistem, a sliĉan je sluĉaj i sa
rekuperatorom. MeĊutim, ako se ţeli kvalitetna ventilacija prostorije treba zagrejati ulazeći sveţi vazduh.
Grejaĉi su razliĉite konstrukcije i koriste razliĉite energetske izvore.
Imamo grejaĉe:
na el.struju;
na toplu vodu;
na vodenu paru;
na butan gas.
127
Elektriĉni grejaĉ vazduha
Elektriĉni grejaĉ se pravi od namotanog cekasa u obliku navojnice. Cekas navojnica se stavlja u
bakarne ili ĉeliĉne cevi. U cev sa cekasom se ulije šamot radi elektriĉne izolacije i toplotne provodljivosti.
Grejaĉ vazduha na vodenu paru i toplu vodu je cevni, orebreni, površinski izmenjivaĉ toplote. Sa
unutrašnje strane cevi struji voda ili para, a sa spoljašnje strane vazduh.
A Ti
VAZDUH
VODA,
PARA
Cu-cev
Presek A Al rebro
voda,para
128
14.4.5 FILTER
Filter ima zadatak da izdvaja mehaniĉke neĉistoće iz vazduha. Putem fiziĉkog zadrţavanja
izdvaja ĉestice koje ne mogu da prolaze preko rupica ispune filtra.
Ispuna filtra se pravi od tankih vlakana veštaĉke mase. Vlakna su haotiĉno izmešana i presovana
u ploĉu debljine nekoliko milimetara. Ispuna se lako menja i nije skupa.
Mašinska instalacija bez pripreme sveţeg vazduha ĉesto se sastoji samo od ventilatora i
ventilator se ugraĊuje u spoljašnji zid prostorije. Ako je potrebna veća snaga ventiltora odna ventilator se
smesti van prostorija i spalja se sa cevima za transport sveţeg vazduha.
1.Sveţ vazduh bez pripremanja se ubacuje u prostoriju tako što ventilator izvlaĉi vazduh iz
prostorije i zbog postojanja procepa kod vrata, prozora istovremeno se i uvlaĉi sveţ vazduh. Prodiranje
sveţeg vazduha biće difuzno, tj. ne oseća se toliko.
2.Iz kuhinje, WC-a, kupatila, zbog mirisa, vazduh se uvek izvlaĉi. U protivnom miris se širi po
celoj zgradi.
Nedostatak gornjeg rešenja je da se izvlaĉenje vazduha vrši samo sa jednog mesta. Strujanje
vazduha nije ravnomerno u prostoriji.
129
Sistem sa više ventilatora
Za kvalitetniju ventilaciju sveţ vazduh se priprema. Pripremanje se obiĉno vrši u jednom centru
gde su locirane sve potrebne komponente (ventilator, filter, grejaĉ, eventualno rekuperator toplote i mešni
ventil). Centralizovan sistem bez sabirnog i dovodnog cevovoda ne moţe da funkcioniše. Preko sabirnog
cevovoda se odvodi vazduh iz prostorija, a preko dovodnog dovodimo sveţ vazduh koji se meša u centru
za pripremu sa izvesnom koliĉinom recirkulisanog vazduha, zatim se ta mešavina pripremi i nakon
pripreme ubaci u prostoriju. Recirkulacija odreĊene koliĉine potrošenog vazduha je uobiĉajena, pa se na
ovaj naĉin uštedi velika koliĉina toplotne energije za zagrevanje sveţeg vazduha. Gubi se u kvalitetu
ventilacije ali se smanjuju troškovi ventilacije. Recirkulisana koliĉina potrošenog vazduha se zajedno sa
sveţim vazduhom priprema.
DIFUZOR CEVOVOD
Nedostatak:
Instalacija je sloţenija zato što se sastoji iz više komponenata, a sa time je i skuplja.
Prednost:
Ulazi sveţ pripremljen vazduh.
130