Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton Sarajevo
Gazi Husrev-begova medresa

MATURSKI RAD
Fizika

Bernoullijeva jednačina

Mentor: Učenik:
Elmir Bajraktarević
 Sarajevo, april 2023.
Sadržaj
1.Uvod....................................................................................................................................................4
2.Linije protoka, putanje protoka, pruge protoka..................................................................................5
3.Bernoullijeva jednačina.......................................................................................................................7
4.Bernoullijeva jednačina za statičke fluide............................................................................................8
5.Bernoullijev princip - Bernoullijeva jednačina pri konstantnoj dubini.................................................9
6.Primjene Bernoullijevog principa.........................................................................................................9

Popis slika
Slika 1: Primjeri linija protoka oko aerodinamičkog profila (lijevo) i automobila (desno)......................5

Slika 2: Ilustracija putanje protoka (lijevo) i primjer putanja protoka, kretanja vode izazvano
površinskim valovima (desno)................................................................................................................6

Slika 3: Ilustracija putanje protoka (lijevo) i primjer putanja protoka, protok zraka oko vozila s
profilom (streamlined) u GM laboratoriji za aerodinamiku, testiranje u tunelu vjetra dimenzija 18 x 34
ft uz pomoć ventilatora promjera 43 ft i snage 4000 KS (desno)............................................................6

Slika 4: Primjeri uređaja za usisavanje koji koriste povećanu brzinu tečnosti za stvaranje niskog
pritiska, koji zatim uvlači jednu tečnost u drugu....................................................................................9

Slika 5: (a) Bernoullijev princip pomaže objasniti uzgon generiran krilom. (b) Jedra koriste istu
tehniku za generiranje dijela svoje pogonske sile.................................................................................10
1.Uvod

Bernoullijeva jednačina je važna teorija u mehanici fluida, koja uključuje mnogo znanja o
mehanici fluida, a formulirao ju je Daniel Bernoulli (rođen Bernoulli, švicarski fizičar i
matematičar, 1700. ~ 1782.) 1726. godine. Ona predstavlja treću osnovnu jednačinu
hidrodinamike, a istovremeno predstavlja i primjenu pretvorbe mehaničke energije objekata u
hidrauliku. Bernoullijeva jednačina rješava probleme sile i energije koji su često uključeni u
inženjerskoj praksi i postavlja teorijsku osnovu za rješavanje hidrauličnih izračuna u stvarnim
inženjerskim problemima. Primjena ove jednačine obuhvaća tok mehanike fluida.

Mehanika fluida koristi kontinuumski pristup u kojem se fluid tretira kao neprekidni materijal,
čime se pojednostavljuje analiza i omogućuje primjena matematičkih alata. Fluidna svojstva,
kao što su gustoća, viskoznost, površinska napetost i pritisak, igraju ključnu ulogu u mehanici
fluida i njihova razumijevanja je bitno za primjenu Bernoullijeve jednačine.

Strujnice su linije kojima se opisuje kretanje fluida u određenom polju brzina. One su korisne
za vizualizaciju i analizu kretanja fluida.

Stacionarni tok fluida je takav da se brzina, gustoća i pritisak u fluidu ne mijenjaju u vremenu.
Bernoullijeva jednačina se primjenjuje na stacionarni tok fluida.

Bernoullijeva jednačina opisuje vezu između brzine, pritiska i visine fluida u stacionarnom
toku. Ona se često koristi za rješavanje problema u hidrauličnoj tehnici i avijaciji.

Primjena Bernoullijeve jednačine obuhvaća područja poput hidraulične tehnike,

aerodinamike, inženjerstva, medicine, biologije i drugih područja gdje se proučavaju strujanja
fluida i transfer energije.

Ovo su neki osnovni koncepti Bernoullijeve jednačine i mehanike fluida. U nastavku ovog
rada ćemo detaljno obraditi ovu temu.
2.Linije protoka, putanje protoka, pruge
protoka.

Linije protoka su linije koje opisuju smjer kretanja tekućine u određenom trenutku. One se
koriste za vizualizaciju protoka tekućine u nekom sustavu. Postoje tri glavne vrste linija
protoka:

1.Streamlines (protokrivenice) su linije koje su uvijek tangencijalne na smjer brzine tekućine

u bilo kojem trenutku. One se koriste za prikazivanje smjera tekućine i otkrivanje područja s
povećanim otporom protoku.

Slika 1: Primjeri linija protoka oko aerodinamičkog profila (lijevo) i automobila (desno)

Po definiciji moramo imati V xd r =0 što,pri širenju, daje jednadžbu linija protoka za zadano
vrijeme t=t1.

dx dy dz
= = =ds
u v w

Ukoliko su poznate vrijednosti (u,v,w), integral se može uzeti po s u periodu t=t1 sa početnim
uslovima ( x 0 , y 0 , z 0 , t 1) pri s=0, nakon čega se s može eliminisati.

2. Pathlines (putanjske linije) su linije koje opisuju stvarnu putanju čestice tekućine u sustavu.
One se koriste za prikazivanje kretanja čestica tekućine tijekom vremena.

dx dy dz
=u =v =w
dt dt dt

Integramo u, v, w u odnosu na t koristeći I.C. ( x 0 , y 0 , z 0 , t 0), a zatim eliminišemo t.

3. Streaklines (linije mlaza) su linije koje opisuju liniju koju bi čestica tekućine zauzela ako bi
se pratila tokom vremena, ali ne opisuju stvarnu putanju čestice u sustavu. One se koriste za
vizualizaciju miješanja tekućine u sustavu.

Slika 3: Ilustracija putanje protoka (lijevo) i primjer putanja protoka, protok zraka
oko vozila s profilom (streamlined) u GM laboratoriji za aerodinamiku, testiranje u
tunelu vjetra dimenzija 18 x 34 ft uz pomoć ventilatora promjera 43 ft i snage
4000 KS (desno)

Da bi se pronašla linija pruge (streakline), koristite integrirani rezultat za putanju pruge

(pathline), zadržavajući vrijeme kao parametar. Sada pronađite konstantu integracije koja
uzrokuje da putanja pruge prođe kroz ( x 0 , y 0 , z 0) za niz vremena ξ <t. Zatim eliminirajte ξ .

3.Bernoullijeva jednačina
Odnos između pritiska i brzine u fluidima kvantitativno je opisan Bernulijevom jednačinom,
nazvanom po svom otkriću, švajcarskom naučniku Danielu Bernuliju (1700-1782).
Bernulijeva jednačina kaže da je za nestišljiv fluid bez trenja, sljedeća suma konstantna:

1 2
P+ ρ v + ρ gh=const .
2

gdje je P apsolutni pritisak, ρ gustoća fluida, v brzina fluida, h visina iznad neke referentne
tačke i g ubrzanje zbog gravitacije. Ako pratimo mali volumen tekućine duž njezine putanje,
različite količine u zbiru se mogu mijenjati, ali ukupni ostaje konstantan. Neka indeksi 1 i 2
označavaju bilo koja dva mjesta duž putanje kojom se ta količina tekućine kreće;
Bernoullijeva jednačina postaje:

1 2 1 2
P 1+ ρ v 1 + ρ gh1=P2+ ρ v 2 + ρ gh 2
2 2

Bernoullijeva jednačina je oblik principa očuvanja energije. Primijetite da su drugi i treći član
kinetička i potencijalna energija sa m zamenjenim sa ρ. Zapravo, svaki član u jednačini ima
jedinice energije po jedinici zapremine. To možemo dokazati za drugi član zamjenom ρ =
m/V i sabiranjem članova:

1
m v2
1 2 2 KE
ρv = =
2 V V

Ako treći član jednačine zamijenimo, dobit ćemo:

mgh P Eg
ρ gh= =
V V

Dakle, ρ g h predstavlja gravitacionu potencijalnu energiju po jedinici zapremine. Primijetite

da i pritisak P ima jedinice energije po jedinici zapremine. S obzirom da vrijedi P = F / A,
jedinice mu su N/m². Ako ovo pomnožimo sa m/m, dobijemo (Nm)/m³ = J/m³, odnosno
energiju po jedinici zapremine. Bernoullijeva jednačina je, zapravo, samo zgodna formulacija
principa očuvanja energije za nestlačivi fluid u odsustvu trenja.

Konzervacija energije primijenjena na tok tečnosti proizvodi Bernoullijevu jednačinu. Neto

rad koji čini pritisak fluida rezultira promjenama kinetičke i potencijalne energije po jedinici
volumena fluida. Ako su druge forme energije uključene u tok fluida, Bernoullijeva jednačina
može biti modifikovana da uključi ove oblike energije. Takve forme energije uključuju
toplotnu energiju koja se rasipa zbog viskoznosti fluida.

Općeniti oblik Bernoullijeve jačine sadrži tri pojma i općenito se primjenjuje. Da bismo bolje
razumjeli, pogledat ćemo nekoliko specifičnih situacija koje pojednostavljuju i ilustriraju
njezinu upotrebu i značenje.
4.Bernoullijeva jednačina za statičke fluide

Razmotrimo najjednostavniju situaciju gdje je fluid statičan - tj. v1 = v2 = 0. Bernoullijeva

jednačina u tom slučaju glasi:

P1 + ρ gh 1=P2+ ρ gh2

Možemo dalje pojednostaviti jednačinu tako što ćemo uzeti h 2 0 (uvek možemo odabrati
neku visinu da bude nula, kao što smo često radili za druge situacije koje uključuju
gravitacionu silu, i sve druge visine izražavamo relativno na ovu). U tom slučaju, dobijamo:

P2=P1 + ρ gh1 .

Ova jednačina nam govori da se u statičkim fluidima pritisak povećava sa dubinom. Kako
idemo od tačke 1 ka tački 2 u fluidu, dubina se povećava za h1, i zbog toga je P2 veće od P1
za iznos ρgh1. U najjednostavnijem slučaju, P1 je nula na vrhu fluida i dobijamo poznati
odnos P = ρgh. (Podsjetimo se da je P = ρgh i ρPEg = mgh.) Bernoullijeva jednačina
uključuje činjenicu da je pritisak zbog težine fluida jednak ρgh. Iako smo uveli Bernoullijevu
jednačinu za protok fluida, ona uključuje veći dio oblasti za statičke fluide.

5.Bernoullijev princip - Bernoullijeva jednačina

pri konstantnoj dubini.

Još jedna važna situacija je ona u kojoj se fluid kreće, ali mu je dubina konstantna - to jest h1
= h2. U tom slučaju, Bernoullijeva jednadžba postaje:

1 2 1 2
P 1+ ρ v 1 =P 2+ ρ v 2
2 2
Situacije u kojima fluid teče na konstantnoj dubini su toliko važne da se ovoj jednačini često
naziva Bernoullijev princip. Ovo je Bernoullijeva jednačina za fluide na konstantnoj dubini.
(Ponovo napominjemo da ovo važi za mali volumen fluida dok ga pratimo duž njegove
putanje.) Kao što smo upravo razmatrali, pritisak opada kako brzina teče u pokretnom fluidu.
To možemo vidjeti iz Bernoullijevog principa. Na primjer, ako je v2 veće od v1 u jednačini,
tada mora vrijediti da je P2 manje od P1 kako bi jednačina bila tačna.

6.Primjene Bernoullijevog principa

Ljudi su dugo koristili Bernoullijev princip kako bi iskoristili smanjeni pritisak u fluidima
visokih brzina da bi pokretali stvari. S većim pritiskom izvana, fluid visokih brzina prisiljava
druge fluide da se uvuku u struju. Ovaj proces se naziva uvlačenje. Uređaji za uvlačenje
koriste se od davnina, posebno kao pumpe za podizanje vode na male visine, kao u
odvodnjavanju močvara, polja ili drugih niskih područja. Neki drugi uređaji koji koriste
koncept uvlačenja prikazani su na Slici 4.

Slika 4: Primjeri uređaja za usisavanje koji koriste povećanu brzinu

tečnosti za stvaranje niskog pritiska, koji zatim uvlači jednu tečnost u
drugu.

Dodatno objašnjenje slike 4: (a) Bunsenov plamenik koristi podesivu mlaznicu za plin, koja
usisava zrak za pravilno sagorijevanje. (b) Atomizer koristi pritisnu gumenu kuglicu za
stvaranje mlaza zraka koji usisava kapljice parfema. Raspršivači boje i karburatori koriste vrlo
slične tehnike za kretanje njihovih tekućina. (c) Uobičajeni aspirator koristi mlaz
visokobrzinske vode za stvaranje područja nižeg pritiska. Aspiratori se mogu koristiti kao
usisne pumpe u stomatološkim i kirurškim situacijama ili za pražnjenje poplavljene podruma
ili stvaranje nižeg pritiska u spremniku. (d) Dimnjak vodene grijalice je dizajniran da usisa
zrak u cijev koja vodi kroz strop.

Krilo aviona je lijep primjer primjene Bernoullijevog principa. Slika 5(a) prikazuje
karakterističan oblik krila. Krilo je lagano nagnuto prema gore pod malim uglom i gornja
površina mu je duža, što uzrokuje brži protok zraka preko nje. Pritisak na vrhu krila se
smanjuje, stvarajući ukupnu usmjerenu silu prema gore - uzgon. (Krila također mogu dobiti
uzgon gurajući zrak prema dole, koristeći princip očuvanja količine gibanja. Odbijeni
molekuli zraka rezultiraju silom prema gore na krilu - Newtonov treći zakon.) Jedra također
imaju karakterističan oblik krila. (Pogledajte sliku 3(b).) Pritisak na prednjoj strani jedra, P
front, je manji od pritiska na stražnjoj strani jedra, P back. To rezultira silom prema naprijed i
omogućuje plovidbu i protiv vjetra.

Slika 5: (a) Bernoullijev princip pomaže objasniti uzgon generiran krilom.

(b) Jedra koriste istu tehniku za generiranje dijela svoje pogonske sile.