Zdravlje po~inje danas Zdravlje po~inje danas
* Upotrebljavati namirnice bogate bjelan~evinama biljnog
porijekla.
* Obezbjediti ugljene hidrate iz namirnica bogatih biljnim
vlaknima.
Va`no je napomenuti da se biljnom ishranom mo`e sprije~iti
90- 97% sr~anih bolesti. promijenimo navike i hrana }e
poslu`iti kao lijek. Jo{ je i Pitagora rekao: “Izaberi najbolje i
navika }e izabrano u~initi prijatnim i korisnim”.
25
ISHRANA I SISTEM ZA VARENJE
Uporedi li se ~ovjek sa ma{inom, ~iji svaki djeli} mora
svakodnevno besprijekorno funkcionisati, name}e se zaklju~ak
da mu je prije svega potrebno osigurati "gorivo": {e}ere, masti
i proteine. Namirnice koje uzimamo, dodu{e, sadr`e raznolike
slo`ene oblike tih tvari, ali se one procesom probave moraju ra-
zgraditi na jednostavnije molekule.
To se posti`e razgradnjom u probavnom sistemu, odakle se
sve hranjive tvari, neophodna voda, elektroliti, vitamini i
minerali dalje apsorbuju i u~estvuju u svim metaboli~kim i
gradivnim procesima u organizmu.(Sl.1,2)
Sl.1 Elementi probave Sl.2 Crijeva, jetra i `eludac
Da bi se razgradnja izvr{ila, probavni sistem je snabdijeven
fabrikama enzima. Svaka od ovih grupa }elija koja proizvode
enzime uvijek je spremna da u pravom trenutku izlu~i svoje
mo}ne hemijske supstance i pokrene proces postepenog razla-
ganja hrane na osnovne sastojke. Pored uloge u probavi i upi-
janju unijetih sastojaka, probavni organi aktivno sudjeluju i u
odr`avanju ravnote`e vode i elektrolita.
[tavi{e, probavni sistem ima veliku ulogu i u stvaranju
imunolo{kog odgovora. Proces probave zapo~inje ve} u ustima
lu~enjem sline i `vakanjem. Pljuva~ka vla`i hranu tako da se ona
mo`e lako `vakati i kretati prema `elucu.1
26
 Zdravlje po~inje danas
bolus
bolus
ventil
Sl.3 @lijezde, zubi Sl.4 Bolus - zalogaj,
i pljuva~ka peristaltika
Pljuva~ka tako|e predstavlja specijalnu supstancu za pret-
varanje skroba u jednostavne {e}ere, zahvaljuju}i svojim hemi-
jskim osobinama. Ona ima ogromnu ulogu, jer omogu}ava
ishranu ~vrstim namirnicama, ali isto tako omogu}ava govor i
ima antibaktericidno djelovanje. Zubi su zadivljuju}e dobro
konstruisani za `vakanje.(Sl.3)
Prednji zubi (sjekuti}i) omogu}avaju sna`no sjeckanje, a
stra`nji zubi (kutnjaci) mljevenje. Kada su svi vili~ni mi{i}i u
funkciji, mogu sklopiti zube silom koja u podru~ju sjekuti}a
iznosi oko 240 N, a u podru~ju kutnjaka 860 N. [to se hrana
bolje sa`va}e to je mogu}nost djelovanja probavnih sokova
ve}a, a samim tim je bolje iskori{tavanje hranljivih
sastojaka.(Sl.3)
Po{to je hrana sa`vakana, ona se potiskuje u zadnji dio usta i
u jednjak. To se odvija tako da se du{nik zatvara, jednjak otvara
a brz peristalti~ki val tjera zalogaj u gornji dio jednjaka.
Peristaltika je gnje~e}e, "izmuzaju}e" skupljanje i opu{tanje
mi{i}a koji guraju materiju kroz sistem za varenje.(Sl.4)
27
Zdravlje po~inje danas
Ovaj proces je analogan postupku kada oko tanke gumene
cijevi obavijemo prste, zatim stegnemo gumu i pomi~emo ruku
prema naprijed du` cijevi. Svakako da }e bilo koji materijal
ispred prstena su`enja imati tendenciju pomjeranja naprijed.
U jednjaku postoje `lijezde koje imaju zadatak da obave
podmazivanje potrebno za proces gutanja i prenos hrane do
`eluca.
Da bi se sprije~ilo vra}anje materija iz `eluca i obezbjedilo
vrijeme za djelovanje `elu~ano-crijevnih sokova, sistem za
varenje je opremljen ventilima na va`nim raskr{}ima. Posebno
je bitan ventil izme|u `eluca i jednjaka, jer bi vra}anje
`elu~anog sadr`aja u jednjak o{tetilo sluznicu jednjaka.(Sl.4)
^in `vakanja i miris hrane podsti~e `eludac na lu~enje
probavnih sokova i pripremu za prihvatanje hrane. Ve}ini od nas
je poznato da je `eludac najispup~eniji dio sistema za varenje i
nalazi se ispod najni`ih rebara.
To je jedna pokretljiva vre}a, okru`ena mi{i}ima u
neprestanom pokretu, koja stalno mijenja oblik. U toku probave
prosje~na du`ina `eluca iznosi 25-30 cm, {irina 12-16 cm a
debljina 6-10 cm.(Sl.5)
Prazan `eludac je znatno manji. Kapacitet `eluca je 1300
kubnih cantimetara, te`ina je 130-140 grama.
Sl.5 @eludac pokriven Sl.6 Pilorus na
slojem sluzi izlazu `eluca
28
 Zdravlje po~inje danas
Te~ne materije kao {to su supa, veoma brzo napu{taju `elu-
dac. Masti se u njemu zadr`avaju znatno du`e. Uobi~ajeni
obrok, sastavljen od {e}era, masti i proteina zadr`ava se u `elucu
3-5 h.
@elu~ani sok zapo~inje razgradnju hrane i pripravlja je za
dalju probavu u crijevima. Prakti~no ni{ta se ne upija kroz
zidove `eluca osim alkohola.
@eluda~ne `lijezde i specijalne }elije proizvode
hlorovodoni~nu kiselinu(HCl), sluz, enzime, kao i faktor koji
omogu}ava vitaminu B12 da se apsorbuje u krvotok. U `elucu
hrana se vari zahvaljuju}i HCl, koja se tu lu~i. Me|utim, HCl se
ne lu~i samo podstaknuta hranom, ve} i pri emocionalnim i
drugim vrstama stresa.
Ova kiselina je 100 puta ja~a od limunske kiseline pa bi
mogla da razlo`i zidove `eluca. Ipak, stvoren je jedan rastvor za
~ovjeka, supstanca zvana sluz, koja se lu~i tokom varenja. Ona
obla`e zidove `eluca i obezbje|uje izvanrednu za{titu protiv
razlagaju}eg efekta ove kiseline.(Sl.5)2
Povr{inu unutra{njosti `eluca prekrivaju }elije koje lu~e
sluz. One se stimuli{u najbla`im nadra`ajem sluznice i pokre}u
na veliko lu~enje guste, `itke sluzi. (Sl.5)
Na taj na~in `eludac je za{ti}en od samouni{tenja. Svi ovi
sokovi dolaze u dodir sa dijelom uskladi{tene hrane. Kad se
`eludac napuni, pojave se talasi mije{anja svakih 20 sekundi. To
je neophodno da bi sva hrana do{la u dodir sa sokovima, i da
bi bila potisnuta prema crijevima. Kako se `eludac prazni tako
se talasi pojavljuju na vi{im razinama. Debeli mi{i}ni prsten
obuhvata izlaz iz `eluca sprije~avaju}i prerani prolaz djelimi~no
svarene hrane u tanko crijevo.(Sl.6)
Ovaj mi{i}ni prsten se naziva pilorus i u prevodu zna~i ~uvar
kapije. S vremena na vrijeme male koli~ine izmje{ane hrane
mogu da pro|u ovu kapiju i dospiju u gornji dio tankog crijeva.
29
Zdravlje po~inje danas
Glavni dio probave odvija se u tankom crijevu, gdje se
probavni sokovi gu{tera~e, tankog crijeva i jetre mije{aju s
prispjelim sadr`ajem iz `eluca i neutrali{u njegov kiseli sadr`aj.
Prisutni probavni enzimi razgra|uju sastojke hrane ugljiko-
hidrate, bjelan~evine i masti. Tanko crijevo je dugo oko 7 m i
ima alkalnu sredinu. Ta sredina je neophodna za bitne procese
varenja i upijanja.(Sl.7)
Sl.7 Tanko crijevo i jetra Sl.8 Dvanaesterac i pankreas
Dvanaestopla~no crijevo koje se formira na izlazu iz `eluca,
po~etni je dio tankoga crijeva. Du`ina dvanaestnika je oko 27
cm ili oko 12 palaca, pa mu je ta dimenzija odredila i ime.
Oblik dvanaesnika naj~e{}e se upore|uje sa slovom C, tako
da on svojim unutra{njim dijelom uokviruje gu{tera~u.(Sl.8)
Dvanaesterac se spaja sa ta{tim crijevom, duga~kim oko 3 metra,
na koje se opet nastavlja usukano crijevo koje je duga~ko oko
3,5 m.
Ostatak procesa varenja tako|e je dobro isplaniran. Korisni
dio hrane, koji }e biti svaren, upija se od strane obloge tankog
creva i raznosi preko krvi.
Obloga tankog crijeva prekrivena je bo~nim naborima koji
izgledaju kao naborano platno. Na svakom naboru nalaze se
manji nabori zvani "vilusi". Ti nabori pove}avaju povr{inu za
upijanje ovog crijeva.(Sl.9)
30
 Zdravlje po~inje danas
Sl.9 Crijevne resice Sl.10 Mikrovili
Na gornjoj povr{ini }elija, iznad vilusa nalaze se mikroskop-
ski produ`eci zvani "mikrovilusi". Ovi produ`eci upijaju hranu i
funkcioni{u kao pumpe.(Sl.10)
Crijevne resice - ispup~enja u obliku prsta, omogu}avaju
pove}anje povr{ine digestivnog trakta za oko 600 puta. Kada bi
se cjelokupna povr{ina upijanja ra{irila u obliku velikog koma-
da platna njegova povr{ina bi bila 51 kvadratni metar, {to je
veli~ina jednog prosje~nog stana.
Unutra{nji dio ovih pumpi povezan je sa krvnim sistemom
preko prenosnog sistema koji je predstavljen raznovrsnim
prenosnim kanalima. To je na~in kako hrana koja se upije dospi-
jeva u sve dijelove tijela preko krvnog sistema. Svaki vilus ima
pribli`no 3.000 mikrovilusa.
Povr{ina od jednog kvadratnog milimetra obloge tankog cri-
jeva prekrivena je sa otprilike 200 miliona mikrovilusa. Na
povr{ini od jednog milimetra kvadratnog radi 200 miliona
pumpi da bi se odr`ao ljudski `ivot. Tako mnogo pumpi, koje bi
u normalnim situacijama prekrivale veliko podru~je, stisnuto je
na veoma ograni~eni prostor. Ovaj sistem odr`ava na{e `ivote
obezbje|uju}i da tijelo maksimalno iskoristi hranu koju u njega
unosimo.
31
Zdravlje po~inje danas
U probavne organe, osim usta, jednjaka, `eluca i crijeva,
svakako moramo ubrojiti jetru i gu{tera~u. Jetra je najve}i ~vrsti
organ u tijelu i te{ka je oko 2 kg. Ona predstavlja hemijsko
postrojenje bez premca. Mo`e da modifikuje skoro svaku hemi-
jsku strukturu. To je mo}an organ za razaranje otrova, koji
uni{tava najrazli~itije toksine i ~ini ih ne{kodljivima.(Sl.7)
Ona je rezervoar krvi i skladi{teni organ za vitamine (A,D) i
za svareni {e}er (glikogen). Glavna probavna funkcija jetre je da
proizvodi `u~. @u~ sadr`i soli, koje pospje{uju efikasnost varen-
ja i upijanja masti.
Glavni je zadatak `u~nih soli da kapljice masti u~ini takvim
da ih mu}kanje u tankom crijevu mo`e lako raspr{iti. Ovaj
u~inak je analogan upotrebi deterd`enata u doma}instvu radi
~i{}enja masnih mrlja.
@u~ne soli su i prevoznici jednostavnih masno}a u crijevima.
Kad `u~nih kiselina ima u obilju, upija se oko 95% masno}a, a
kad `u~nih kiselina nema, apsorbira se samo 50-60% od
uobi~ajene koli~ine.
Bitan organ za skladi{tenje `u~i je `u~na kesa, koja je duga
oko 8 cm. Ona sadr`i `u~, koju hemijski transformi{e i dese-
tostruko koncentri{e.
Ukus, a ponekad ~ak i sam pogled na hranu, mo`e da bude
dovoljan poticaj da se `u~na kesa isprazni. Bogatstvu probavnih
sokova, a time i preradi namirnica, pridonosi i gu{tera~a.
Ova je `lijezda duga petnaestak cantimetara i ugnije`dena je
u krivini dvanaestopla~nog crijeva.(Sl.8) Njene skupine }elija
izlu~uju inzulin, koji ubrzava sagorijevanje {e}era u organizmu.
Inzulin se izlu~uje u krvotok, a ne u probavni sistem.
Ve}i dio pankreasa proizvodi pankreasni sok, koji sadr`i
najva`nije enzime za varenje: lipaze, koje razgradjuju masti,
proteaze, koje razgra|uju proteine, i amilaze, koje razgra|uju
skrob. Samo dobro probavljeni sastojci hrane ulaze u krvotok i
koriste organizmu i }elijama za izgradnju i dobijanje energije.
32
 Zdravlje po~inje danas
Vratimo se toku hrane kroz na{ crijevni trakt. Sve materije
koje napuste ileum i u|u u slijepo crijevo, u kome se spajaju
tanko i debelo crijevo, potpuno su te~ne. Vra}anje unesenog
sadr`aja onemogu}en je mi{i}nim ventilom.
Tako svakog dana oko jedan litar masne hrane dospijeva u
debelo crijevo. Ovdje peristaltika crijeva znatno opada. To
usporavanje doprinosi razmno`avanju bakterija koje napreduju u
debelom crijevu.
Malo toga, izuzev vode se upija iz debelog crijeva, te tako
polutvrdi sadr`aj dolazi u donji dio crijeva i tu se zadr`ava.
Debelo crijevo je prije svega skladi{te i dehidrativni organ.
Supstance, koje u njega ulaze u te~nom stanju, postaju
polu~vrste, po{to se voda apsorbuje.
Potrebno je 12-14 sati da sadr`aj pro|e kroz debelo crijevo.
Debelo crijevo je, za razliku od `eluca u kome nema mikroor-
ganizama, obilato nastanjeno bakterijama, koje su normalna
flora crijeva.
Dio bakterija pospje{uju procese vrenja i truljenja, kojima se
zavr{ava razgradnja ugljikohidrata i bjelan~evina. Tako|e, ba-
kterije mogu proizvoditi i neke va`ne vitamine.
Bakterije imaju odlu~uju}i zna~aj za odr`avanje ~ovjekovog
zdravlja, jer, izme|u ostalog, tvore prirodnu barijeru protiv
patolo{kih mikroorganizama.
Kabaste materije ili biljna vlakna u ishrani olak{avaju rad
crijeva i odr`avaju redovno izbacivanje nekorisnih materija.
Hrana prolazi kroz veoma slo`en proces varenja u kome se
razla`e na sastavne dijelove: proteine, masti, {e}ere, vitamine,
minerale i vodu.
Kasnije se ovi sastojci apsorbuju u krvotok i koriste kao ener-
getsko gorivo i materijal za izgradnju.
33
Zdravlje po~inje danas
^OVJEK I ISHRANA
Jo{ od doba renesanse, stru~njaci za anatomiju upore|ivali su
`ivotinjski sistem za varenje sa ljudskim. Kojoj vrsti sisara je
ljudsko bi}e najsli~nije: biljojedima ili mesojedima? Napravimo
jedan brzi pregled osnovnih karakteristika organa za varenje
~ovjeka i `ivotinja.
ZUBI
Mesojedi: istaknuti o~njaci sijeku i kidaju meso skoro bez
`vakanja.
Biljojedi: vrlo razvijeni kutnjaci omogu}avaju drobljenje
hrane i njeno pretvaranje u ka{u.
^ovjek: o~njaci su mali, razlikuju se od o~njaka `ivotinja
mesojeda. Kutnjaci vi{e nalikuju kutnjacima biljojeda, u
stanju su da sa`va}u i isitne biljna vlakna i `itarice.
VILICE
Mesojedi: mogu samo da se pokre}u gore-dole, ~ime je
omogu}eno kidanje hrane.
Biljojedi: koriste i bo~ne pokrete, da bi se hrana isitnila
i natopila pljuva~kom.
^ovjek: ostvaruju sve pokrete, sli~no vilicama biljojeda.
Kod ~ovjeka je pljuva~ka alkalna (bazna) kao kod biljojeda.
Sem toga sadr`i amilaze i ptialine - enzime koji po~inju
varenje skroba, i koji se nalaze samo u namirnicama biljnog
porijekla. Pljuva~ka je potpuno prilago|ena biljnoj ishrani.
CRIJEVNI APARAT
Kod mesojeda je sistem za varenje znatno kra}i nego kod
biljojeda. To zna~i da meso mora biti brzo svareno i eliminisano,
jer bi njegovo razlaganje i truljenje u crijevima proizvelo {tetne
supstance, koje bi otrovale `ivotinju. @elu~ana kiselina ima
izuzetno dejstvo i razaraju}i efekat.
34
 Zdravlje po~inje danas
Biljojedi imaju duga~ak sistem za varenje, koji omogu}ava
relativno spor prolaz namirnica (do tri dana). Biljnim namirni-
cama je potrebno vi{e vremena da bi bile svarene , a po{to ne
trule u crijevima, nema opasnosti od otrovnih supstanci.
Kada bi biljojed jeo meso otrovao bi se. Meso bi ostalo dugo
u organima za varenje, te bi istrulilo i oslobodilo opasne otrove.
^ovjek ima proporcionalno du`a crijeva nego mesojedi, ali ne
tako duga~ka crijeva kao biljojedi. Zbog toga mo`e jesti meso,
ali pri tom dolazi do truljenja, posebno u slu~aju zatvora ili
sporog prolaza kroz crijeva. Osloba|aju se otrovne supstance
(kadaverin, indol, skatol...) koje prelaze u krvotok i izazivaju
migrene, alergije, osipe i druge simptome.
Na{a hlorovodoni~na (HCl) je deset puta slabija od HCl
mesojeda, pa tako nije dovoljno jaka da neutrali{e otrove koje
sadr`i meso. Mesojedi elimini{u vi{ak holesterola iz tijela, te im
nije mogu}e povisiti nivo holesterola u krvi, ~ak i kad ih hrani-
mo ~istim masno}ama (svinjskom ili gu{~ijom ma{}u).
Iz ove ~injenice proizilazi da su kod mesojeda nepoznate
ateroskleroza i druge bolesti arterija. Samo biljojedi koji se hrane
mesom obolijevaju od ateroskleroze.
Kod ljudi, koji imaji digestivni trakt za biljnu ishranu, hole-
sterol pravi ogromne probleme. On se talo`i u arterijama i izazi-
va sr~ane bolesti poput infarkta i angine pektoris.
Mo`emo konstatovati da je ljudski sistem za varenje sli~niji
organima za varenje biljojeda. Me|utim, iako su ~ovjekovi
organi za varenje stvoreni da grizu, `va}u i vare biljke, imaju i
veliku sposobnost prilago|avanja i omogu}avaju ~ovjeku da
skoro sve jede.
Prema tome, mo`emo re}i da je ljudsko bi}e anatomski i
fiziolo{ki stvoreno da se hrani biljnom hranom, iako ima
mogu}nost prilago|avanja na mje{ovitu ishranu.
Sada }emo pomenuti tri vrlo ~esta poreme}aja probavnog sis-
tema. To su opstipacija, hemoroidi i dijareja.
35
Zdravlje po~inje danas
Opstipaciju (zatvor) karakteri{e tvrda stolica sa neredovnim
pra`njenjem crijeva, koje pri~injava veliku nelagodnost.
Opstipacija je naj~e{}i poreme}aj u sistemu za varenje i
vezana je uglavnom za nepravilnu ishranu (malo biljnih vlakana
i te~nosti) i `ivot sa malo fizi~kih aktivnosti.
Dugotrajni zatvor mo`e da dovede do ozbiljnih problema.
Danas se smatra da skoro polovina svih bolesti po~inje u debe-
lom crijevu.
Lijena crijeva dovode do toga da se otrovi apsorbuju u krv,
gdje cirkuli{u i uslovljavaju dodatni posao organima za elimi-
naciju: jetri, bubrezima, plu}ima i ko`i. To mo`e da dovede do
{iroke palete bolesti od prehlade do artritisa.
Opstipacija naro~ito pogor{ava hemoroide i pro{irene vene.
Hrana djeluje kao prirodni lijek na nekoliko slo`enih na~ina.
Namirnice bogate biljnim vlaknima, kao {to su mekinje i povr}e,
pove}avaju zapreminu crijevnog sadr`aja upijaju}i i
zadr`avaju}i vodu. Takva hrana stvara mek{u stolicu, koja kroz
debelo crijevo prolazi lak{e i br`e.
Biljna vlakna pove}avaju masu stolice i izazivaju podra`aje
crijeva. Na taj na~in biljna vlakna pokre}u br`u peristaltiku i
lak{e pra`njenje.
Ako vas brine zatvor, najbolje je da uzimate {to vi{e grubih
namirnica. To uglavnom zna~i uzimanje vi{e hljeba od cijelog
zrna tzv. crnog hljeba. Posebno su blagotvorne `itarice kao {to
su heljda, je~am, proso i pirina~. Jedite {to vi{e vo}a, povr}a i
izbjegavajte prera|enu i masnu hranu.
Svakodnevno popijte 10 ~a{a vode, a ako ste neaktivni,
poja~ajte fizi~ku aktivnost.
Posebno preporu~ujemo suve {ljive koje su fenomenalno
sredstvo protiv zatvora. U njima se nalaze dvije komponente
izuzetno bitne za djelovanje: mnogo vlakana i sorbitol koji je
laksativno sredstvo.
36
 Zdravlje po~inje danas Zdravlje po~inje danas
Dijareja ili proliv je, jednostavno re~eno, mnogo te~nosti u
stolici, {to izaziva ~esta crijevna pra`njenja. Za ve}inu ljudi,
proliv je brzi napad koji kratko traje.
Naj~e{}i razlozi dijareje su razne infekcije, alergije i dr.
Neosporno je da ishrana mo`e izazvati, pogor{ati ili ubla`iti
dijareju. U stvari, jedu}i prave namirnice mo`ete skratiti za
tre}inu do polovine oporavak od napada dijareje. Dijareja mo`e
biti opasna i dovesti tijelo u stanje kolapsa, zbog gubitka vode i
bitnih minerala.
Preporuke su slijede}e: Izbjegavajte gazirana pi}a, bistre
te~nosti sa mnogo {e}era i nemojte ukidati uzimanje hrane da bi
se "crijeva odmorila".
Najbolji lijek za dijareju su guste te~nosti, uglavnom supe od
skrobnih namirnica kao {to su: pirina~, kukuruz, p{enica, ili Konzumirajte namirnice bogate vitaminom C, jer pomenuti
krompir, te supe od mrkve ili so~iva. vitamin omek{ava stolicu:
Pektin, oblik vlakana koji se nalazi u namirnicama kao {to su
jabuka, mrkva i ri`a apsorbuje vodu i nadra`uju}e elemente te
time ubla`ava dijareju.4 Banana je tako|e odli~na, jer sadr`i
kalijum koji je deficitaran, kao i pomenuti pektin.3
Borovnice i crne ribizle posjeduju supstance koje ubijaju
bakterije i mnogo poma`u u zaustavljanju proliva.
Hemoroidi su pro{irene vene u oblasti anusa i rektuma. Oni
su bolni i uslovljavaju krvarenje prilikom pra`njenja crijeva.
Polovina odraslih osoba preko 50 godina pati od hemoroida.
Oni su naj~e{}e prouzrokovani pove}anom tjelesnom
te`inom, hroni~nim problemima u pra`njenju crijeva, preve-
likom upotrebom mlije~nih prioizvoda, proteina i skroba. ^esto Za prevenciju i lije~enje probavnih tegobe preporu~uju se sli-
nastaje zbog lo{e cirkulacije. jede}e mjere:
Pogor{anje simptoma se doga|a pri upotrebi ljutih paprika i * @va}ite umjesto ~itanja.
proizvoda sa kofeinom: kafa, kakao, ~okolada i kola pi}a. * Brojite. Svaki zalogaj pre`va}ite 30 puta. To je potrebno, jer
Preporu~ena ishrana su mekinje, namirnice sa mnogo vlakana se pri `vakanju hrana natopi slinom, koja sadr`i amilazu-
i mnogo te~nosti.5 Namirnice sa velikom koli~inom magneziju- enzim, koji obavlja prethodnu probavu {e}era. Na taj na~in
ma poma`u peristaltiku i navedene su u slijede}oj tabeli: hrana se lak{e vari pri svom prolasku kroz crijeva.
37 38
 Zdravlje po~inje danas Zdravlje po~inje danas
* Elimini{ite alkohol, kavu i nikotin, jer oni negativno djelu- Na{ digestivni sistem je ~udo, koje omogu}ava `ivot i
ju na sluznicu organa za varenje. pretvaranje namirnica u pogonsko gorivo za milijarde }elija u
* Prekinite konzumiranje nezdrave hrane: previ{e mesa, na{em organizmu. Obratimo pa`nju na ishranu i na{ organizam
masno}a i slatki{a. Idealno jelo su sirovo vo}e i povr}e, sa svo- }e nam se odu`iti zdravljem i boljim funkcionisanjem.
jim netaknutim bogatstvom minerala i vitamina. Bitno je
promjeniti `ivotne i prehrambene navike!
Prirodna medicina pridaje veliku pa`nju harmoni~nom radu
probavnog sistema, a time i optimalnom iskori{tavanju hrane,
kao i odstranjivanju otrovnih tvari iz organizma.
Promjenom na~ina ishrane ~istimo crijeva i time poma`emo
~itavom organizmu. Navedeno vo}e i povr}e posjeduje najvi{e
biljnih vlakana ili celuloze:

Uz navedeno vo}e i povr}e, tako|e i `itarice upijaju vodu i

pove}aju obim sadr`aja u crijevima, poma`u}i na taj na~in hrani
da br`e pro|e kroz crijeva, te da stolica bude mek{a i ka{astija.
Fizi~ka vje`ba podsti~e metabolizam i aktivnost crijeva.
39 40