UNIVERZITET U TUZLI MAŠINSKI FAKULTET

Energetika i termofluidni inženjering

Grijanje i klimatizacija
Akademska 2022/23. godina

PROJEKTNI ZADATAK

Student: Emir Zulić Asistent: Lejla Ramić

 1. OPIS ZADATKA

Projektni zadatak je izrada sistema centralnog grijanja, hlađenja i ventilacije u stambenom objektu.
Koncept toplifikacije objekta zasniva se na sljedećem:

• Zagrijavanje objekta predviđeno je radijatorima na temperaturnom režimu 55/45⁰C

• Primarni izvor toplinske energije za zagrijavanje objekta je kotao na pellet

Slika 1.1 Fotografija projektnog stambenog objekta

 2. DEFINISANJE PROSTORIJA

Prema slici tlocrta objekta izvršeno je definisanje prostorija prikazano u tabeli. Unutrašnje projektne
temperature za pojedine prostorije unutar objekta izabrane su prema literaturi

Slika 2.1 Skica tlocrta projektnog stambenog objekta

 Tabela 2.1 Definisanje prostorija

Oznaka Uloga Površina Visina Količina Dimenzije Temperatura

prostorije stropa
Vrata Prozori Vrata Prozori
1. Toalet 1 4 2,5 1 1 0,8x2 0,5x0,5 22
2. Toalet 2 4 2,5 1 1 0,8x2 0,5x0,5 22
3. Dnevna soba 1,6x1,5
Hodnik 36,6 2,5 5 8 0,8x2 0,8x2 20
Trpezarija 1x1,5
4. Kuhinja 9 2,5 2 2 0,8x2 1,6x1,5 20
0,9x2 0,8x1,5
5. Soba 1 12 2,5 1 1 0,8x2 1,6x1,5 20
6. Soba 2 12 2,5 2 2 0,8X2 1,6x1,5 20
7. Soba 3 10,5 2,5 1 2 0,8x1,5 1,6x1,5 20
8. Kotlovnica 12 2,5 1 0,8x2 15
(podrum)
 3. KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE

𝑠
Koeficijent prolaza topline (oznaka: k) je količina topline koju građevni element gubi u [𝑚2]površine, kod
𝑊
razlike temperature od 1 [K], izraženo u [𝑚2 𝐾]. Koeficijent k je bitna karakteristika vanjskog elementa
konstrukcije i igra veliku ulogu u analizi ukupnih toplinskih gubitaka, a time i potrošnji energije za
grijanje. Što je koeficijent prolaska topline manji, to je toplinska zaštita zgrade bolja. Koeficijent prolaza
topline računa se na osnovu izraza:

1
𝑘=
1 𝛿 1
+∑ 𝑖+
𝛼𝑢 𝜆𝑖 𝛼𝑣

Gdje je :

𝑊
• 𝛼𝑢 - koeficijent prijelaza toplote sa unutrašnje strane površine [𝑚2 𝐾]
• 𝛿𝑖 - debljina i-tog sloja zida [𝑚]
𝑊
• 𝜆𝑖 - koeficijent provođenja toplote i-tog sloja zida [𝑚 𝐾 ]
𝑊
• 𝛼𝑣 - koeficijent prelaza toplote sa spoljne strane posmatrane površine zida [𝑚2 𝐾]

Za koeficijente prijelaza topline usvajaju se:

• Unutrašnji koeficijent prijelaza topline za zidove kao i za podove i tavanice pri prijelazu topline
𝑊
odozdo nagore: 𝛼𝑢 = 8 [𝑚2 𝐾]
𝑊
• Spoljni koeficijent prijelaza topline pri srednjoj brzini vjetra 𝛼𝑣 = 25 [𝑚2 𝐾]
3.1 Vanjski zidovi

Tabela 3.1 : Materijal vanjskog zida

Materijal δ[cm] 𝑊
λ[𝑚 𝐾 ]
Puna opeka 26 0,6
Cementni malter 2 1,4
Mineralna staklena vuna 10 0,041
Krečni malter 2 0,8

𝑊
𝑘𝑣𝑧 = 0,326 [𝑚2 𝐾]

Tabela 3.2:Materijali vanjskog zida na mjestu kupatila

Materijal δ[cm] 𝑊
λ [𝑚 𝐾 ]
Puna opeka 26 0,6
Cementni malter 2 1,4
Mineralna I staklena vuna 10 0,04
Krečni malter 2 0,81
Keramičke pločice 1 0,99

𝑊
𝑘𝑣𝑧𝑘 = 0,324 [ ]
𝑚2 𝐾
3.2 Unutrašnji zidovi

Tabela 3.3: Materijal unutrašnjeg zida

Materijal δ[cm] 𝑊
λ[𝑚 𝐾 ]
Puna opeka 10 0,6
Cementni malter 2 1,4

𝑊
𝑘𝑢𝑧 = 2,325 [𝑚2 𝐾]

Tabela: Materijal unutrašnjeg zida na mjestu kupatila

Materijal δ[cm] 𝑊
λ[𝑚 𝐾 ]
Puna opeka 10 0,6
Cementni malter 2 1,4
Keramičke pločice 1 0,99

𝑊
𝑘𝑢𝑧𝑘 = 2,272 [𝑚2 𝐾]

3.3 Pod i tavan

Tabela 3.4: Koeficijent prolaza topline za pod i tavan

Materijal δ[cm] 𝑊
λ [𝑚 𝐾 ]
Beton od šljunka 20 1,28
Malter 1 0,75
Hrastov parket 2 0,21

𝑊
𝑘𝑝𝑡 = 1,021 [𝑚2 𝐾]
3.4 Vrata i ostakljene površine

Tabela 3.5 : Koeficijent prolaza topline za vrata i ostakljene površine

Vrata/prozor Broj komada Dimenzije [m] 𝑊

λ [𝑚 𝐾 ]
Ulazna vrata 1 1,2x2 3,5
Prozori (dva krila) 10 1,6x1,5 2,3
Prozori (jedno krilo) 1 0,8x1,5 2,3
Prozori u toaletu 2 0,5x0,5 2,3
Sobna vrata 6 0,8x2 2,3
Balkonska vrata 4 0,8x2 2,3
 4. PRORAČUN TOPLINSKIH GUBITAKA

Proračun se provodi prema Europskoj normi EN 12831. Norma definira proračun potrebnog toplinskog
učinka za održavanje unutarnje projektne temperature prostorije pri vanjskim projektnim uvjetima.
Vanjski projektni uvjeti nisu definirani u normi, nego se uzimaju zavisno o lokaciji objekta. Vanjska
projektna temperatura predstavlja najnižu vanjsku temperaturu u zadnjih 20-30 godina u obliku dnevne,
dvodnevne ili peterodnevne srednje vrijednosti. Projektni toplinski gubitci se računaju za svaku grijanu
prostoriju, zatim se sumiraju i dobivaju se ukupni toplinski gubici zgrade. Dva osnovna modela izmjene
topline su transmisija i ventilacija. Transmisijski gubitci se događaju uslijed izmjene topline kroz
građevinske elemente prema okolnom prostoru niže temperature. Proračun transmisijskih gubitaka
podrazumijeva proračun izmjene topline kroz sve građevinske elemente prostorije prema vanjskom
okolišu, prema susjednim negrijanim prostorijama, prema susjednim prostorijama grijanim na nižu
temperaturu te prema tlu.

4.1 Proračun transmisijskih gubitaka

Za proračun ukupnih transmisijskih gubitaka grijanog prostora koristi se sljedeća formula:

𝑄𝑇 = (1 + 𝑍𝑠 + 𝑍𝐷 + 𝑍𝑉 )

𝑄𝑜 = 𝛴𝑘 ∙ 𝐴 ∙ (𝑡𝑢 − 𝑡𝑣)

• 𝑘 − 𝑘𝑜𝑒𝑓𝑖𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑡 𝑝𝑟𝑜𝑙𝑎𝑧𝑎 𝑡𝑜𝑝𝑙𝑜𝑡𝑒

• 𝐴 – 𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑎

• 𝑡𝑢 – 𝑢𝑛𝑢𝑡𝑟𝑎š𝑛𝑗𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑗𝑒𝑘𝑡𝑛𝑎 𝑡𝑒𝑚𝑝𝑒𝑟𝑎𝑡𝑢𝑟𝑎

• 𝑡𝑣 – 𝑣𝑎𝑛𝑗𝑠𝑘𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑗𝑒𝑘𝑡𝑛𝑎 𝑡𝑒𝑚𝑝𝑒𝑟𝑎𝑡𝑢𝑟𝑎 𝑖𝑙𝑖 𝑡𝑒𝑚𝑝𝑒𝑟𝑎𝑡𝑢𝑟𝑎 𝑠𝑢𝑠𝑗𝑒𝑑𝑛𝑒 𝑝𝑟𝑜𝑠𝑡𝑜𝑟𝑖𝑗𝑒

Tabela 4.1: Transmisioni gubici prostorije 1

Površina [𝑚2 ] 𝑊
k [𝑚2 𝐾] t [⁰C] 𝑄𝑜 [W]
1 5 2,272 2 22,72
2 5 2,272 2 22,73
3 4,75 0,324 37 56,94
4 0,25 2,3 37 21,275
5 1,6 2,3 2 7,36
6 3,4 2,272 2 15,5
7 4 1,021 16 65,34
8 4 1,021 28 114,35
ΣQo=326,2 [W]

𝑄𝑇 =391,4 [W]

Tabela 4.2: Transmisioni gubici prostorije 2

Površina [𝑚2 ] 𝑊
k [𝑚2 𝐾] t [⁰C] 𝑄𝑜 [W]
1 5 2,272 2 22,72
2 5 2,272 2 22,73
3 4,75 0,324 37 56,94
4 0,25 2,3 37 21,275
5 1,6 2,3 2 7,36
6 3,4 2,272 2 15,5
7 4 1,021 16 65,34
8 4 1,021 28 114,35
ΣQo=326,2 [W]

𝑄𝑇 =391,4 [W]
Tabela 4.3: Transmisioni gubici prostorije 3

Površina [𝑚2 ] 𝑊
k [𝑚2 𝐾] t [⁰C] 𝑄𝑜 [W]
1 5 0,326 35 57
2 6,3 2,3 35 512
3 4,2 0,326 35 48
4 6 2,3 35 483
5 4,6 0,326 35 52,5
6 2,4 2,3 35 193,2
7 5 2,272 2 22,72
8 3,4 2,272 2 15,5
9 1,6 2,3 2 7,36
10 5 2,272 2 22,72
11 36,6 1,021 26 971,58
12 36,6 1,021 14 523,16
ΣQo=2908,8 [W]

𝑄𝑇 =3315 [W]

Tabela 4.4: Transmisioni gubici prostorije 4

Površina [𝑚2 ] 𝑊
k [𝑚2 𝐾] t [⁰C] 𝑄𝑜 [W]
1 5 2,272 2 22,72
2 5,1 0,326 35 58,191
3 2,4 2,3 35 193,2
4 4,7 0,326 35 53,62
5 1,2 2,3 35 96,6
6 1,6 2,3 35 128,8
7 9 1,021 5 46
8 9 1,021 14 128,64
ΣQo=727,77 [W]

𝑄𝑇 =902,43[W]
Tabela 4.5: Transmisioni gubici prostorije 5

Površina [𝑚2 ] 𝑊
k [𝑚2 𝐾] t [⁰C] 𝑄𝑜 [W]
1 5,1 0,326 35 58,191
2 2,4 2,3 35 193,2
3 12 1,021 26 318,5
4 12 1,021 14 171,528
ΣQo=741,419 [W]

𝑄𝑇 =926,7[W]

Tabela 4.6: Transmisioni gubici prostorije 6

Površina [𝑚2 ] 𝑊
k [𝑚2 𝐾] t [⁰C] 𝑄𝑜 [W]
1 5,1 0,326 35 58,191
2 2,4 35 35 193,2
3 12 1,021 26 318,5
4 12 1,021 14 171,528
5 7,6 0,326 35 86,716
6 2,4 2,3 35 193,2
7 3,4 2,272 2 15,5
8 1,6 2 2 7,36
ΣQo=1044 [W]

𝑄𝑇 =1305 [W]
Tabela 4.7: Transmisioni gubici prostorije 7

Površina [𝑚2 ] 𝑊
k[𝑚2 𝐾] t [⁰C] 𝑄𝑜 [W]
1 6,35 0,326 35 72,45
2 2,4 2,3 35 193,2
3 5,1 0,326 35 58,191
4 2,4 2,3 35 193,2
5 5 2,272 2 22,72
6 10,5 1,021 26 278,73
7 10,5 1,021 14 150
ΣQo=775 [W]

𝑄𝑇 =883,5[W]

Tabela 4.8: Ukupna vrijednost transmisionih gubitaka toplote

Prostorija 𝑄𝑇 [W]
1 391,4
2 391,4
3 3315
4 902,43
5 926,7
6 1305
7 883,5
Σ𝑄𝑇 = 8115,43
4.2 Proračun infiltracijskih toplotnih gubitaka

Infiltracijski gubici u prostorijama se računaju prema izrazu

𝑄𝑖𝑛𝑓 = ( a ∙ l ) ∙ H ∙ R ∙ 𝑍𝑒 ∙ (𝑡𝑢 − 𝑡𝑣 )

Gdje su:

𝑚3
• a[ 2 ] = – propustljivost procjepa
𝑚ℎ𝑃𝑎 3
2
𝑊ℎ𝑃𝑎 3
• H [ 𝑚3 𝐾 ] – karakteristike zgrade

• R = – karakteristika prostorije

• 𝑍𝑒 = 1 – dodatak na prozore

• l [m] – dužina procjepa

• ∆t [⁰C] – razlika temperature

Tabela 4.9: Proračun infiltracijskih toplotnih gubitaka

Prostorija 𝑚3 l [m] 2
∆t [⁰C] R 𝑄𝑖𝑛𝑓
a[ 2 ] 𝑊ℎ𝑃𝑎 3
H [ 𝑚3 𝐾 ]
𝑚ℎ𝑃𝑎 3
1 0,7 2 1,81 37 0,9 84,4
2 0,7 2 1,81 37 0,9 84,4
3 0,6 83,6 1,81 35 0,9 2860
4 0,6 18,6 1,81 35 0,9 636,3
5 0,6 9,2 1,81 35 0,9 314,7
6 0,6 18,4 1,81 35 0,9 629,5
7 0,6 18,4 1,81 35 0,9 629,5
Σ 5238,7 [𝑊]
4.3 Proračun ventilacijskih toplotnih gubitaka

Ventilacijski gubici u prostorijama se računaju prema izrazu:

𝑄𝑣𝑒𝑛𝑡 = 𝑉𝑧 ∙ 𝐶𝑧 ∙ 𝜌𝑧 ∙ (𝑡𝑠 − 𝑡𝑜𝑘 )

Pri čemu je :

• 𝑉𝑧 = V ∙ n
𝑖𝑧𝑚𝑗𝑒𝑛𝑎
• n=2[ ]
𝑑𝑎𝑛
𝑖𝑧𝑚𝑗𝑒𝑛𝑎
• n = 2 [ 𝑠𝑎𝑡 ]- za kuhinju i kupatila
𝑘𝐽
• 𝐶𝑧 = 1,01 [𝑘𝑔𝐾 ] - specifični toplotni kapacitet vazduha
𝑘𝑔
• 𝜌𝑧 = 1,2 [𝑚3] - gustina vazduha

Tabela 4.10: Proračun ventilacijskih toplotnih gubitaka

Prostorija 𝑉𝑧 n 𝑘𝐽 𝑘𝑔 ∆t [⁰C] 𝑄𝑣𝑒𝑛𝑡 [𝑊]

𝐶𝑧 [ ] 𝜌𝑧 [ ]
𝑘𝑔𝐾 𝑚3
1 10 2 1,01 1,2 37 246,6
2 10 2 1,01 1,2 37 246,6
3 91,5 2 1,01 1,2 35 89,27
4 22,5 2 1,01 1,2 35 525
5 30 2 1,01 1,2 35 29,26
6 30 2 1,01 1,2 35 29,26
7 26,5 2 1,01 1,2 35 25,85
∑ 1191,8 [𝑊]

4.4 Ukupni gubici

 𝑄𝑢 = 𝑄𝑣𝑒𝑛𝑡 + 𝑄𝑖𝑛𝑓 + 𝑄𝑡𝑟𝑎𝑛𝑠

Tabela 4.11: ukupni gubici objekta

Prostorija Površina [𝑚2 ] 𝑄𝑣𝑒𝑛𝑡 [𝑊] 𝑄𝑖𝑛𝑓 [𝑊] 𝑄𝑡𝑟𝑎𝑛𝑠 [𝑊] 𝑄𝑢 [𝑊]
1 4 246,6 84,4 391,4 722,4
2 4 246,6 84,4 391,4 722,4
3 36,6 89,27 2860 3315 6300,9
4 9 525 636,3 902,43 2063,73
5 12 29,26 314,7 926,7 1270,66
6 12 29,26 629,5 1305 196,76
7 10,5 25,85 629,5 883,5 1538,85
∑ 88,1 [𝑚2 ] ∑ 1191,8 [𝑊] ∑ 5238,7 [𝑊] ∑ 8115,4 [𝑊] ∑ 14546 [𝑊]
 5. PRORAČUN GREJNIH TIJELA

5.1 Usvajanje grejnih tijela

Odabir grijnih tijela (radijatora) vrši se na osnovu potrebne količine topline za svaku prostoriju. Potrebna
količina toplina po prostoriji dobije se sabiranjem transmisionih i ventilacijskih gubitaka za svaku
prostoriju.

Tabela 5.1: Izbor grejnih tijela

Prostori Potrebna količina Ogrijevno tijelo

ja toplote [𝑊] Tip Toplotni Dimenzije Količina Broj
radijatora učinak [𝑊] [𝑚𝑚] članaka
1 722,4 Aklimat villa 295 880x533 3
2 722,4 Aklimat villa 295 880x533 3
3 6300,9 Aklimat 92 1886x971 3 69
classic 902x971 1
4 2063,73 Aklimat 92 1886x971 1 23
classic
5 1270,66 Aklimat 92 1148x971 1 14
classic
6 1963,76 Aklimat 92 1804x971 1 22
classic
7 1538,85 Aklimat 92 1394x971 1 17
classic
𝑄𝑈 = ∑ 14546 [𝑊] 𝑄𝐺 = ∑ 15110 [𝑊]

Za sva grijna tijela usvojeni su aluminijski člankasti radijatori od proizvođača Aklimat.

 Slika 5.1 Aklimat classic

Slika 5.2 Dimenzije radijatora Aklimat classic

 Slika 5.3 Specifikacije radijatora Aklimat classic

Slika 5.4 Mogućnost priključenja radijatora Aklimat classic

 Slika 5.5 Aklimat villa

Slika 5.6 Dimenzije radijatora Aklimat villa

 Slika 5.7 Specifikacije radijatora Aklimat villa

Slika 5.8 Mogućnost priključenja radijatora Aklimat villa

5.2 Usvajanje kotla- pelet

Potreban kapacitet kotla se određuje po sledećem obrascu:

𝑄𝑘 = 𝑄𝑎 (1 + 𝑎 + 𝑏)

Gdje su :

• 𝑄𝑎 - ukupna količina toplote koju odaju sva ogrjevna tijela [W]

• a – dodatak za toplotne gubitke kotla i vodova, usvaja se a=0,1
• b – dodatak za brže zagrijavanje vode I mase postrojenja, b=0,2

𝑄𝑘 = 19643 0[𝑊]

Na osnovu kapaciteta kotla pristupamo izboru kotla i odabirem kotao TKP20 proizvođača Topling d.o.o.,
Prnjavor.

Slika 5.9 Specifikacije kotla

Slika 5.10 Dimenzije kotla
5.3 Godišnja potrošnja goriva

24 ∙ 3,4 ∙ e ∙ y ∙ SD ∙ Qk
𝐵𝑔 =
(𝑡𝑢 − 𝑡𝑠 ) ∙ Hd ∙ η

Gdje su :

• e - koeficijent ograničenja (temperaturnog i eksploatacionog )

𝑒 = 𝑒𝑡 ∙ eb = 0,855

• 𝑒𝑡 = 0,95 - koeficijent temperaturnog ograničenja (tabela 9.III – Todorović)

• eb = 0,9 - koeficijent eksploatacionog ograničenja (tabela 9.IV – Todorović);
• y = 0,60 – za normalne vjetrovite predjele i otvoren položaj
𝑘𝐽
• 𝐻𝑑 = 27000 [𝑘𝑔]
• η − stepen iskoriptenja postrojenja

η = ηk ∙ ηc ∙ η r

• η = 0,7
• ηk = 0,75 − stepen iskorištenja kotla(tabela 9. V − Todorović)
• ηc = 0,98 – stepen iskorištenja cijevne mreže (tabela 9. V − Todorović);
• ηr = 0,95 – stepen iskorištenja regulacionog iskorištenja(tabela 9. V − Todorović)
• SD = 2881 - broj stepen-dana za Tuzlu

Na osnovu navedenih podataka i izraza 2.3. dobijamo:

𝑘𝑔
𝐵𝑔 = 37918,6 [ ]
𝑔𝑜𝑑
 6. PRORAČUN CJEVOVODA I ODABIR PUMPE

6.1 Proračun i dimenzionisanje cjevovoda

Dvocjevni sistemi grijanja sastoje se od razvodnog i povratnog voda. Razvodni vod služi za dovođenje
tople vode iz kotla do ogrjevnih tijela, a povratni vod da vrati vodu iz ogrjevnih tijela do kotla.

Prečnik razvodnih cijevi računa se prema obrascu (7.1):

𝐷𝑟 = 15 + 1,5√𝑄𝑘

𝐷𝑟 = 20,92 [𝑚𝑚]

Usvaja se : 𝐷𝑟 = 25[𝑚𝑚]

Prečnik cijevi povratnog voda računa se po obrascu (7.2)

𝐷𝑝 = 15 + 0,93√𝑄𝑘

𝐷𝑝 = 19,1 [𝑚𝑚]

Usvaja se: 𝐷𝑝 = 20 [𝑚𝑚]

Za materijal cjevovoda usvajaju se bakarne cijevi. Prečnik cijevi usvaja se po evropskom standardu EN
1057 po kojem su bakarne cijevi dostupne na tržištu.
6.2 Odabir ekspanzionog suda

Svako otvoreno toplovodno grijanje mora da ima ekspanzioni sud za prihvatanje vode usljed širenja, za
nadoknadu gubitaka usljed nezaptivenosti i odzračivanja. Za mala postrojenja, danas se uglavnom
usvajaju zatvoreni ekspanzioni sudovi.

Nominalna zapremina ekspnazionog suda (ukupna zapremina) približno je dvostruko veća od zapremine
širenja vode koja pri zagrijavanju od 10 ̊C do 100 ̊C iznosi 4,3%, približno 1 do 2 litra po kW grijnog
kapaciteta.

Prema preporuci iz literature [3] za toplovodno grijanje radijatorima zapremina se uzima u granicama od
1 do 1,3 litra po kW grijnog kapaciteta.

𝑉𝑛 = (1,2 ÷ 1,5)𝑄𝑘

𝑉𝑛 = 26[𝑙]

6.3 Odabir pumpe

Snaga punpe se računa prema izrazu:

𝑉 ∙ Hpumpe
𝑃=
η

Gdje su :

𝑚3
• V- zapreminski protok kroz pumpu [ ]
𝑠
• Hpumpe - napor pumpe [𝑃𝑎]
• η − stepen iskoriptenja pumpe
Da bi se odredio napor koji pumpa mora ostvariti neophodno je prethodno ustanoviti poziciju
najnepovoljnijeg radijatora u sistemu centralnog grijanja. Najnepovoljniji radijator je onaj koji je
horizontalno najudaljeniji od pumpe (kotla).

Napor pumpe računa se po obrascu:

l v2
Hpumpe = (λ + ∑ ξk + ξu + ξi + ξt )
d 2

Gdje su :

• 𝑙 − dužina do najdaljeg radijatora

• ξk − koeficijent gubitka na koljenu
• ξu − koeficijent gubitka na ulazu
• ξi − -koeficijent gubitka na izlazu
• ξt − koeficijent gubitaka na T komadu
• λ − koeficijent linijskih gubitaka
• 𝑣 − 𝑏𝑟𝑧𝑖𝑛𝑎 𝑠𝑡𝑟𝑢𝑗𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑣𝑜𝑑𝑒
• 𝑑 − 𝑝𝑟𝑒č𝑛𝑖𝑘 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑣𝑖

Na osnovu gore navedenih podataka snaga potrebne pumpe iznosi:

𝑃 = 35 [𝑊]

Na osnovu dobijene snage izabrana je pumpa: Wigo GRUNDFOS UPS s rasponom snage od 5W do
45W s mogućnošću regulisanja promjenom broja obrtaja
Slika 6.1Wigo GRUNDFOS UPS