l\ 1()J\1Cl li0 SPASCJJI~\/tf~

:. LEGENDE POUSORJ)A

,,
~
''
-,: '• ~1 \, .

.r.~

/ .·•
..·R \

I
/ I
'
) '

·1 ~1
\
·0
\

~~_=:Jr~
;;I,

. .
 ' · ,.
I '·._, i

I ,. )

I
 LEGENDE ILI ISKRICE PROSLOSTI

Tesanjski kraj, koji u istorijskom smislu obuhvata sliv

rijeke Usare, ima svoju bogatu i dugu povjesnu tradiciju. Brojni
arheolo!ki nalazi na tom prostoru svjedoce o prisustvu covjeka
jo! od paleolitskih vremena. Vulljiv trag svoga prisustva ostavi/i su
tu i Iliri i Rimljani. Ako ne ranije, a ono sasvim sigumo u vrijeme
stvaranja bosanske drtave, sjediJte toga kraja odnosno tupe
Usore bio je grad Te!anj.

Istorija tesanjskog kraja zacijelo je duga i bogata, ali su

pisani tragovi o zbivanju na tim prostorima vrlo oskudni.
Medutim,cinjenica je da, ukoliko je jedan kraj manje prisutan u
V

zapisima i istoriji, utoliko ga je vise u legendama. Sto mu je

proslost bumija i bogatija legende o njemu su time brojnije.
Te!anjsld kraj je bas takav. Mnoga svjedocanstva o brojnim
dogadajima i zbivanjima pod tim podnebljem sacuvana su jedino
u legendama. Svrha ovoga rada jeste da se jedan broj tih
zanimljivih legendi prezentira i, u granicama moguénosti, razjasni
njihov odnos prema stvamim druJtvenim zbivanjima i
dogadanjima.

Sasvim jasnu i preciznu definiciju pojma LEGENDA te!ko

je dati, jer ono sto se pod njim podrazumij·eva u mnogo cemu
prepliée se s drugi,m vrstama usmenog narodnog stvaralastva.

Rijec LEGENDA je latinskog porijekla i izvedena je od

rijeci LEGERE:. xl _
- .

\\\.\)~Uti~O
tailUHUt ~ . 5

. \Ì ~
\•Il
 da
[nate, legen ' od nosno ono Ito se pod tin,, .
. . b d k
. na stala 1e 1Z po tre e a se ne . P01rn
od raz
P. ... um 1eva, . · cv · a PD Java u 4~· o~
ili k ·
,stonJi, • prirodi uopite,. obJasni . ov1e Je oduvjek, u ttvoh ,
i."'> \
borbi za svoj opstanak, bi? upu...~,en na . . d Od .
pnro _u. e.l-ko.
. do va1 kad je ~v'~ I
u pnsnom diru sa svi m Ito on a sadrzi. Ne razu,n.; . lo
.
odmah mnoge njene zakomtosti stvarao 1e . . . . , eva1u~i
. .. :x2, svo 1e kultove, obrede i
re lig,,Je.
za legende se mot e ka zati ~a s~ svo~evrsna
svjedocanstva
ljudskog miJljenja u datim vremenzma i datim
okolnostima.
Njihov prostor je omeden sa jedne strane
istorijom, a sa
dmge mitom i bajkom. To su najte§ée rasuta
parcad neke istine
po lcojim, zavisno od velitine, oblika i kakvoé
e, mozemo suditi 0
ljudima i dogadajima iz proilosti.

One ne tive intezivnim zivotom, veé tinjaju

na marginama
paméenja ljudi iz naroda. Iznenada bljesnu
podstaknute nekim
povodom, iskre izvjesno vrijeme, a poto rn po
novo padaju u tihi
zaborav do nove prilike i tad se pojav!juju
obicno izmijenjene.
Neke i sasvim nastaju, a nove se sve 1jede jav
ljaju. To je povod
Ito ih biljetimo. lstina, svoj punì tivot legende
tive tek u narodu.
Zapisat ih znaci i otkinuti iz toga ti vota i pr
enjeti u drngi, ~vijet,
svijet knjige koji im ne odgovara ali koji ih i ne
uniJtava.

xl Milan Vujakovié, Leksikon stranih rijeci i izraza, BG

D, 1966.godine,
x2 Yido Laktovié, Narodna knjizevnost I, BGD, 1975.
godine
6
 RIMSKI GRAD NA RADUSKOM POLJU

- E moj sinko! Vott na ovom polju, njekad je bio

silan grad. Sve kuéa na kuéi. Macka je mogia sa krova
na krov koracati i tako ga svega obié. Okolo je sve
bedem bio. Samo su na cetiri strane bile ka,mene ka,pije
tako siroke da su u grad kroz njih i po dvoja kola
naporedo ulazila. Ma svaka, sila za vakta bi, pa i ota
rimska. Dojde kuga, pa rat i svega za cas nesta. Ostase
samo rusevine, pa se i to razvuce. Ima samo jos po
dikoji kamen.
(Nurija Bejtié, Radusa)

Ni jedan poznati istorijski izvor ne nagovjestava moguénost

postojanja nekakvog grada na ovo,n lokalitetu. Tu se danas mote
vidjeti samo nekoliko steéaka.

Jstina, nalazi pokretnog arheoloskog materijala rimske

civilizacije u Te§nju i okolini nisu rijetka pojava.

7
 BOGOMOUA U RADUSJ

U RaduSi, na Hadialiéa luci, bila je njeko.d crfcva

od ka,mena- sedre. Doskora su se tu mogie vid'
sva vb . . b . ~et
zidine a kada bi se kopalo moz ztz z se naislo i
temelje, jer podikad bi ko izori kamen od nje i sada. l'lll

To je, kazu, bila crkva od njekih bogomila sto su

tuj iivili. Njiha njesto nisu Madiari begenjisali pa
dojdose i svu im crkvu obataliJe. Ondak, eto ti Turaka,
al i oni ne dase crkvu obnavljati. Ovdasnji svet primi
tursku vjeru, al' ni do danas ne podiie niktikvu drugu
bogomolju.

(Adem Hadialié, Radusa)

Se/o Radusa je jedno od rijetkih veéih sela tesanjskog kraja

u kom nije podignuta crkva ni dtam ija. Uz nesto malo
stanovnika srpske, svo ostalo stanovnistvo je muslimanske
nacionalnosti.

8
 BANOVGRAD

-Na Bajinom brdu, na Vukovu, ima jedan grob

samo sto niko iiv ne zna tacno to mjesto. Tu je, ka,iu,
ukopan njeld ban, koji je za iivota bio veliki glavar u
cijelom okrugu. Po njemu je se/o i dobilo ime, jer se
valjda prezivo Vukovié.

Svijet ni dan-danas ne voli noéu zalaziti na Bajino

brdo, jer vele da su tuj prikazuje, a insan koji vidi
prikazu nam a svisne od zara.
( Jelka Gavrié, Vuk ovo )

Smatra se da je vojvoda kralja Tvrtka 1, Vlatko Vukovié bio

,
gospodar Zupe Usare i da je ima o svoj ljetnikovac na Vukovu
V

d
selu blizu Usore, gdje je obicno dola zio u lov i na odmor. Pre
om
smrt je pote/io da tu bude i sah ranjen. Kako suga zvali ban
zaseok, gdje bi sahranjen, naz van je Banovac.

9
 1I
l
GROB VOJVODE MOMCILA

Vruéica, na brdu Strazbenica, nalaz

_ U selu d ..h e se
teme~i .• ko,o
l ne o staroo grada, a pore n1z .tri kah1
o " ,,,enc,
biljega. za najveéi kam_en_ narod kaie da Je spornenik
vojvode MomCila, drugt nJegove su~ruge, .a treéi, vele ,
sina mu. On je nekada gospodano ovzm krajevirna
Grobovi su svetinja i éuvari sela i okolice. JoS TurcÌ
nekad davno htjedose da diraju grobove, al pocese
sijevat munje i udarat gromovi. pade led, i sve pobi a oni
utekose. Onaj, kome je ucinjena nepravda , mote doéi i
poialit se dobrom gospodaru, · jer on ée svakog
pocinioca zla kazniti.

Kada je mir oko grobova i godina je rodna.

( Petar Bogunovié, Teslié)

Nijemac Bauer, koji je 1916.godine prekopao grobove,

~alao ~~ u njima jedan srebmi prsten, rad dubrovackih majstora
zz 15. Vl)eka na kome, éirilicom , pise:

. J-?'RNOGA BOG POMAGA. Zapis predstavlja lozinku

tztave Jedne epohe - epohe f eudalizma.

M, l: povelji kralja Tvrtka, od 3. juna 1459.gddine, pominjese

omtzlo Tomanu s, ban usorski.

10

j
 KRALJICINO GUVNO
V V

U blizini sela Cecava, na Cavka pianini, ·nalazi se

jedan lijepi proplanak sa koga se siri vidik na sve strane.
Zove se Kraljicino guvno (arman). Toliko je prostrano
da se na njemu mogio ovrsiti dvjesta osmaka psenice, a
nekada se i vrlo.

Za to mjesto vele ljudi da je tu docekana neka

bosanska kraljica i njeni svatovi sto s~ isli iz neke druge
kraljevine. Tu su se svatovi odmarali posto su dosli u
l

Bosnu. Narod je dolazio gledati kraljicu i darove joj

donosio. Zato se to mjesto zove Kraljicino guvno. Ali ne
zna se koja je to kraljica bila.
( Petar Bogunovié, Teslié)

U povelji bosanskog bana Stjepana II Kotoromaniéa,

pisanoj 1323.godine, stoji da ban i brat mu v1adislav daju knezu
V

Grguru Stipanciéu sela Cecavu, Rastusu itd. _kao dar za njegovu

"vimu slutbu'~kad su ga kao vodu ispred vlastele poslali
ugarskom kralju po zarucnicu bana Stjepana.

Naime, Stjepan se otenio sa dvora ugarskog kralja Karla

Roberta, Jelisavetom, kéerkom kraljevskog vojvode Katimira.
Kako je preko Cecave vodio najkraéi put od Ugarske biée da su
naisli tuda i na mjestu danas zvanom Kraljicino guvno odmarali
se na putu ka bosanskoj prijestolnici.

11
 Il

KRAL]EVO BR DO

-Na vis, odn osn o brd o pov iJe kuée f)

. . d
Petroviéa _u Cm~m vrhu, ~ azzo 1e avno ~eia bosanorcte
d l sld i
kralj s voJskom i tu s~ po viSe d~na <:_,d~~r o. Po nje,n~
je ono ~a no KraZ.,evac ka.o i obllZnJl zzvor odakle je
voda za njega donosena. Nar od na tom brdu nista ni'
gradio niti je njive zasijavao nadajuéi se svake godine Je ,
ée kralj ponovo tu doéi, a niti je sa Kraljevca dao st~
piti . Tako to brdo osta isto do danas.

( Drago Tanasié, Mekis)

· Na pomenuto':1 brdu ~og~rovao je s vojskom bosanski kralj

1'vrtko II 1399.godzne. vodio Je borbe sa M adarima ~oji su te
godine provaljivali u Bosnu.

12

J
 KRALJEVAC

Voda na sred sela Medakova koja nosi ime

Kraljevac, po pricanju, potice jos iz turskog doba. Kaie
se da je neld kaursld kraij koji je radi opsjedanja Tesnja
logorovao u selu Medakovu duie vrijeme, dao nalog
vojsci da tu kopa bunar pa tu nadose dosta vode i onda
je uredise. Ka,snije je narod tu vodu, koja i danas sluii
tom selu, dogradivao i preuredivao. To je jedna od
najstarijih i najbolja voda u Medakovu.
( Kosta Kerié, Medakovo)

Pomenuti kaurski kralj bi mogao biti neko od brojnih ·

madarsldh kraljeva, koji su tokom srednjeg vijeka dizali vojne na
Bosnu i ratovali najcesée u usorskom kraju. Inace, postoji i biljka
koja se naziva kraljevac.

13
r

AT-MEJDAN

. . .-1· su pricali da je na At -m ej da nu za V
Stari 1guui • krv
. ·z .
bila si na l- b •tk a. Bila je tako stras
v
na z ava da s
garQ
. dsk kosti oo dina ma
. • • b . . z· l u Se
~u e o
ka,snz1 e lJe 1e e razbac
T7 • k . ane
· lo Po n'J,iivama·• Ratkovaca, .,, OJ• S e z Zb0 ,.;~,
v
naoko
• "lce.
Tada grad nije bijo di je sad, veé ~ S~Jma~-p
olju. Ne/a
TeSan odseli odatle i zametnu Tesa~J· Kazu
da Post<1ji,
stara knjiiurina u kojoj je sve to napisano.

( Re fik Karahodtié, Jevadtije)

Prica o boravku Madara (Ungara) u ovim

krajevima i
bitkama (u to vrijeme) su dosta brojne. One ka
zuju o madarsldm
gradovima , crkvama, dugi,m zimama sa ve
likim snjegovima i
gladu koja ih je, po predanju, otjerala iz Bosn
e. Jstorijska osnova
im je u ratovima vodenim u 13. i prvoj polo
vinil 4. vijeka. Prije
toga, a i docnije, sjevemi krajevi Bosne (usorska
oblast posebno)
cesto su bili pod vla!éu Madara.

14
 VUKOVAC

-Kada se Vuk Brankovié vraéao sa vojskom iz

kosovske bitke, da bi se odmorio zaustavio se na
jednom polju blizu Tesnja, gdje pronade odma i dobru
vodu. Tu se zadria nekoliko dana. Radi svojih veéih
potreba za vodom vojska je taj izvor tom prilikom
produbila i prosirila. Kada je vojska otisla mjestani su tu
vodu prozvali Vukovac. To joj ime ostaje do danas.
( Kosta Kerié, Medakovo )

U teJanjskom kraju ima vise lokaliteta koji su imenima

vezani za lokalitete na Kosovu ili, pak, licnosti koje su
utestvovale u kosovskom boju: Kosova, Kosovac, Zvetaj,
Vukovo, Vukovac, Hrvatinoviéi.

15
 V

TESA
V

-Bila tri brata, te zidala_ K:ad. Sto bi ~bdan ÌZìciQI'

b é bi se obrusilo. Neko ce onda k ree da ne rn ~
ono ,, zm .dv o~
grad podiéi Sto u bedem, nec~ uzi at zen_,u. Kako sva "1
bise ozenjena rekose da ce uzzdat onoga zenu koja siut
.,,
rucak donese, al' da zenama ne kaZUJU. . Dv ;, ra
a stan·
brata kazaSe svoim Zenama tajnu, pa ruCak don!!
najmlada Zena treéeg brata, Sto je pri sisi dijete doji~
iako na nju ne bi red.

ZuZidase je u desni zid iznad Zvecaja. Kako joj

Tesa bi ime i grad po njoj nazvase Tesanj.

( Jovan Ilié,. Tesanj)

Ovo je jo! jedna od brojnih legend i s dubok o istinitom

poruko m da se nista ne mote stvoriti bez dragocjene trtve od
strane covjeka.

16
 TESANJ

-Davno je to bilo. I stari ljudi su se jedva sjeéali da

su im to pricali oni sto su jos stariji od njih bili.
U Tesnju je stanovao neki han. Dvori su mu se
bijelili na vrh Gradine.
Umre iznenada tom banu iena, a on osta sam sa
éerkom. Pripovjeda se da takve ljepotice nije na daleko
bilo. Otac ju je mnogo volio i pazio. Nije bilo te ielje
koju joj ne bi ispunio. A ona je od svega najvoljela
tresnje i stalno ih je jela ( pricali su da se mogio vidjeti
kako joj niz grlo silaze, tako je bilo tanko, bijelo i
lijepo ). Da bi djevojka imala uvjek tresanja han naredi
svojim podanicima da svak mora na svom imanju
imati po nekoliko zasada raznovrsnih stabala tresanja.
Pa zato, ka,d proljeée dode sva se okolina i sam grad
7

zabijeli od tresnjeva behara. A kako su putnici najvise u

to doba ovdje dolazili ani nazvase grad - Tesanj, pa
poslije od tog ispade Tesanj.
( Drago Tanasié, Mekis)

Ovo je jedna od vile verzija nastanka imena Te!anj. U

okolini grada zaista ima puno tre!anja. Prema jednoj anketi iz
187Zgodine, u tada!njoj stampi, u okolini Te✓.~ • S((!}ala su 33
vrste tre!anja. / ~ ~ B lJl/.. ~
~ 0.-\\\
o posunstNO ~ ·
,~ \\U~aJl\Ht r 11
\~ ~ -;;
~ fS~ "~
~::-~~
 r.
!

zUTNJéESALJ

-Bilo je to ovako.

Bio ovdje neki ban, veliki glavar Ci!e je imanje bilo I

sve Sto vidiS odavde pa do_Sa~e ·. lm~o.1e mladu i lijep~ !
Zenu, pa Sto god ona rd e I zazeli on JOJ udovoiji ZeljL :
'I

Kako su mu dvori bi~i na v~h~ .Gradine, jednorn, '.

kada se banovica Cdljala: zspade JOJ ~ ruke zlat?i Ceialj \
dolje niz bedeme. Ona ce onda recz:-Ode mo1 tresalj!
Cesalj ne nadose, ali ban po zelji svoje iene nazva grad
Tesanj, a prije toga se on nelaiko drugacije zvao.

( lbrahimpasié Muhamed, Tesanj)

U prvoj polovini 13. vijeka u Tesnju je stolovao, kako ga

izvori nazivaju " usorski ban Sibi.slav", prista lica politike rimskog
pape Grgura IX koji za njega kaze da je medu bosanski
m
velika!ima" kao ljiljan medu trnje". Docnije i.storijski izvor
i
pominju i druge banove i vojvode.

18
I
j
 LIPE NA LEPENICI

- Svaka ti je sila, moj sinko, kratkovjeka. Njekad je

ovdje u Lep~nici, na brdu Lipe bio golemi grad, a sad tu
blizu nikuée nejma. Madiari su tu bili, a po madiarski
se i grad zvao. U sredini, na .vrhu, je bio glavarov dvor,
sila boiija, a preko puta dvora golema crkva. Na ulazu
su stajale dvije lipe. Bilo je naokolo puno duéana i vise
mahala. U mahali Kurtiéi bilo je dost' Cigana . Madiari
su se tol'ko bili obogatili i osi/ili da su od kruha pravili
obuéu - galose i po blatu u njima isli. Al'za taj grijeh
stize ih boija kazna. Udari zima i sneg i ne diie se
sedam godina pa pacese umirati od studeni i gladi. Ono
sto ih pretece pokupi se pa ode. Grad propade, al' se i
V

danas to mjesto zove Carsija. Tu i danas podiko najdi

bi madiarsku paru ili sto.fta drugo.
( Selim Mesié, Lepenica)

Jspod kuée Saliha Begoviéa u Lepenici, pet stotina metara

ispod brda lipe, koje dominira tim krajem, 1983.godine, prilikom
• V

gradnje nekog objekta, naiSlo sena temelje starih zidina.

Niko u selu, ni po prici iz ranije, ne pamti da je tu ikad bio

neki objekat. Tom prilikom pronaden je i jedan ugarski srebmi
novcié iz 1525. godine.

19
 l
SVATOVSKO GROBLJE

Za ove kamenove pitaS?! Starinska je to·priè

. ko. Ono ti ·e svatovsko groblje . Uzeo bogat ....a. l!!oj
sin 1 . ,,,orna~
s'erotu djevojku, bez blagoslova rodzte lja. Skupio sv
)a haj po djevojku. Kad su se natrag vraéali lijepa:.
ljetni dan, predveCe, bez o?laCka n~ ~ebu. Kad bi
priko onog brda, anamo, sznu mun1a z grom udari'•
vedra neba. Pobi sve svate, niko ne osta. Onda nuj ni~
i onò kamenje. Ak o bi ga damuo umro bi ja ti, ja
neko
tvoj.

( Jelka Gavrié, Vukovo)

Rij el je o nekropoli od 14 steéaka na lokaliteti Bajna glav~

,ia Vukovu. Stetci su u obliku sanduka3 Srednje su obrade
ibez
ukrasa.

Pored ovog, za njih su vezane i neka d,uga narodna

predanja slicna navedenom.

20
 V

KUZNO GROBI.JE U BOBARAMA

- Davno je to bilo! Dojde kuga u selo i silan svijet

pomori. Pricali su stari ljudi da je dosla iz Ki,ne. 1st'
insan, samo joj usi i noge kozije. /de ne cuje se, uteé' joj
ne moz' i da hoées. Navali ona morit' Dajdiée. Ovi da
je privare , reknu.·

- Haj ti sad u Meviée. Al', hos hudol Osjeti se ona,

pa izvadi iz njedara uvezano visnjevo lisée. Gledi u
listine, gledi, pa ée rijet:

- Nema Meviéa u mojim listinama ! I nastavi

morit. Zato Meviéa ima danas kolko hos, a Dajdiéa
samo dvije kuée.

( Smajl Basié Bobare)

1

U selu Bobarama preko puta osnovne Ikole nalazi se

prostrano groblje. Na viJe mjesta iz zemlje vire kamene gromulje.
Vjerovatno se radi o kutnom groblju iz 13. ili 14. vijeka, tj.
vremenu kada je u ovim krajevima, kao uostalom i u citavoj
jufnoj Evrop~ harala kuga. Kufna groblja su inace brojna u
te!anjskom kraju.

21
 oKAMENJENA COJJANICA- ·

U Karadaglijama, na jednom brdaScetu ZVan 0

Krusik, nalazi se neko ·staro groblje. Niko ne Pa ~
kolko je staro, niti Cije je. Za najvtféi nadgro:~
spomenik vezana je priCa koja kaze da jel to skamenie
• V
l1J
'J na
djevojka, Ona je na tom m1estu cuva a ovce, kad .
jednom naisao neki ranjen vojnik, valjda asker kralj:
bosanskog. Od rana i iscrpljenosri on pade tu pred
cobanicu i zamoli je za malo vode. Al mu ona ne hljede
il' ne smjede dati vode. Vojnik umrje,- a lijepa cobanica
se okameni.
( Halilovié Jusuf, Karadaglije)

Na brda§cetu Krusik u Karadaglijam a nalazi se jedno veée

groblje sa mnogi,m nadgrobnim kamenjern sto viri iz zemlje. O
porjeklu tog groblja niko u selu ne zna nista kazat. Zna sesamo
da je vrlo staro.

22
 DWSKO KAMENJE

U trebackom zaseoku Zlatiéi na jednom

osuncanom proplanku lezi petnaestak steéakf:i,,
djelimicno skrivenih u niskom rastinju. Upitana o
porjeldu tog kamenja jedna starija mjestanka. kazuje:

-Ih, stat' ja znam. Kazu, · njeka.d davno, dolje na

Trebackoj rijeci bili divi i imali svoje mlinove. ·

Kad bi ogladnjeli oni bi on 'ak ozdor izajdi u to

groblje i tuj otkopavali mrca pa ga pojedi, i niko im nis
ne smije. Dokundisa to svetu pa bi otad, kad bi ko umri,
dovaljali na grob golemu peéinu da je ni divi nisu mogli
dié. To je ono ktimenje anam, na Gaju.
( Mina LJevakovié, Trepce)

Na pomenutom lokalu se zaista nalazi pomenutih 15

steéaka slabo obradeni i bez omamenata. To je jedan od trideset
nekropola steéaka koliko ih ima na podruciju op!tine Te!anj.

23
 o NASTANKU TESANJSKE CARsIJE
Bilo je to za sultana Fatiha Me hm eda . Kad n·
suh - beg OSV OJl.. ugarski Ieri~ega. v
Ar
vojskovoda Hac,,u,Z 1ve
~)&·

zas t. 7'
lugu za to da mu Su_ltan ima r u .1. esn{~: Uz to dade
V • UJ u
mu zemlju u Dobrop?.~u, ma hal ~ Tugovici, te uz sa,nu
tvrdavu jednu n1zvu ka,snz1e nazvanu Hacizì
Nesuh-begova luka,. Na toj '}iivi se danas nalaze sve
zgrade Tesnja, a na sred nje Carsija. Osim toga dobi jo§
i sela: mance, Alibegovce, Sivsu i Omanjsku. Hadzi
Nesuh pot om napravi u Tesnju prvu dia mij u - Kapu,
prozvanu po vodi koju on dovede i, njen harem. Tek
ka.snije, Fehrad-beg napravi svoju dia mij u na dijelu te
Luke, koji dobi kao mir az po ieni.

( Ham za Sirbebovié, Tesanj)

Prema nekim istorijskim izvorima Tesanj je konatno

osvojio Husrev-beg,tek 1521.godine.Tesanjski kadiluk je i~ao.
dva vakufa Husrev-begov koji je obuhvatao 21 na~~lJe '
Ferhad-begov. Prvi je osnovan pocetkom cetvrte decenl}e 1~
vijeka, a drugi, neito docnije.

. Pomenuta dfamija - Kapa je poruJena iza dru!!

SVJetskoga rata . Ferhad-begova dfamija je i danas gla
dtamija u Teinju, a sagradena je 1564.godine.

24
 O POSTANKU HUSREV-BEGOVA VAKUFA

- Ktlz'o turski car Husrev-begu: najdi konja, pa

koliko mo's obletit' zemlje za dan nek ti bude.Ovaj
zajaha konja iza Sivse pa poleti. Ka,d dode do Vjerova
na Planjskoj rijeci poce pojit' konja. Jedna baba, sto je
tuj cuvala krmke, rece mu: "Nemoj pojit vruéa konja,
crée" ! Elem tako i bi. Na jednom brdu crce mu konj i
osta tom brdu ime Konjsko brdo. Uze ti onda Husrev-
beg jular pa potec, pjese. U aksam skoro bi na mjestu
otklen je i pos'o, jer tu je imo doé', ma pade onemoéo.
Al' dosjeti se te hiti jular, a on pravo na ono mjesto. I
osta to mjesto Jularic a imenom.
( Anto A1iskovié, Omanjska )

Husrev - begov vakuf u tesanjskoj nahiji osnovan je u

16.vijeku i po ekonomskoj snazi bio je odmah iza sarajevskog. U
drugoj po/ovini 16. vijeka obuhvatao je gotovo polovinu teianjske
nahije (21 naselje).

O moéi i nastanku ovoga vakufa isprede,:ie su mnoge price i

legende. Jedna od njih je i navedena.

25
 -

POGUBI.JENJE PÀSA
1
1
Kada ono navri kaurska sila pre ko Save, pet Pas _
brani/a su Doboj. Zametnu se veliki boj, al' kaurska si~
bi jaèa pa nadvlada. Pale kud ée Sta ée, predadoSe se \
jaCoj sili. Onda ih kauri pov~~oSe ~a sob om k'~ taoce,
da ih niko ne bi smio napasti, 1er bi onda smaldi pase. I
tako osvojise Maglaj, Vranduk i popalise svo Sarajevo.

Kad se kaurska sila vraéala navali i na Tesanj al'

ga ne mozede osvojiti. I tu ostavise one pas e koje potlje
tesanjski kadija osudi na smrt. Posjekose ih na Donjoj
tablji uz pucanje topa.
Pripovjeda se da je njeki hamalin sa Kantiéa gaja,
kad ga je iena upitala sto no puc aju topovi, kaz'o :
-Pogubise pase - murtate! Onda je ona rekla: - Nek si ti
meni niko i nista, samo nek si mi iiv i zdrav! Pase bise
pokopane u harem Tabacke diamije. Eno im nisani jos
tamo.
(Esed Ha.lep, Tesanj)

Koristeéi pobjedu pod Becom Princ Eugen Savojski,

sredinom oktobra 1697. godine, prijede Savu i prodrje u Bosnu.
Bez borbe, 16.10.1697.g~dine, osvoji Doboj u kom se nalazila
posada od 80 vojnika. Cetiri zarobljene age povede Savojski sa
sobom_ k~o ta?.ce_ koje p~ povratku od Sarajeva ostavi u Tesnju.
Teian1ski kadtJa ih osudi na smrt i biJe pogubljeni. Potom udoie
u legendu.

26
 ABDUIAll - PASINA DiAMIJA

Navali kaurska sila na Bosnu sa svih strana. Car iz

Stambola se pripa pa posla poruku Abdulah - pasi da
preda Bosnu kaurskom caru. Abdulah-pasa ne sée dati
Bosnu , a nemozede ni da ne izvrsi naredbu
Padisahovu, pa popi otrov, rekavsi:

- I glavu dajem, a kamena jednog ne dam.

Onda mu u Tesnju bi sagradena diamija, a oko

diamije nice mahala koja se i danas zove Abdi-pasin
kvart.
(O,ner Abduzaimovié, Tesanj)

Abdulah -pasina dtamija u Tesnju sagradena je u 18.

vijeku. Ima misljenja da ju je gradio pomenuti pasa Abdulah
Deftedarlija, koji se istakao u bojevima sa austrijskom vojskom.

27
 pRJéA O PEHLWANU

za turskog vakta dode u TeSanj njeki pehlivan sa

irgetom. RazapeSe konop od Kmja-kule pa na lsiéa
-kulu, na Paldenici.

Tad ée onaj irget zaiskat, da on pride po konopu, a

majstor veli: -More!Izijde silan svjet na sokake, avlije i
basée da gleda kako onaj gore hoda.

Dode irget dopola, pa ée ozgo zavika,t: - Majstore,

majstore, meni se ukazuju tri konopa?!

A ovaj ée mu odozdol: Idi, sinko,samo sredom,pa

se ne boj! E, tako ti je beli i u iivotu! \

(Drago Tanasié,MekiJ)

Ima tumacenja da naziv brda Paklenica potice od

staroslovenskog IJotanstva- Pokla (Paklenjaka), jer se vjerovalo
da ono u tom brdu i prebiva.

Mladié na utetu ide prema tom brdu, u cemu ima

simbolike: Mnogo je puteva koji marne covjeka na pogreinu
stranu (paklu), a samo je jedan pravi - na kome covjek ostaje
tovjek. Njega je i najtete slijediti.

28

j
 ZIDANJE DIZDAREVE KULE

Poceli Turci u Tesnju zidati kulu za dizdara, al' im

se gradnja na zio okrete. Sto bi obdan ozidali obnoé bi
im se to obrusilo. Ani obdan pos'o nije is'o jer dakad bi
im se srusi ja zid, ja sto drugo. To nisu cista posla. Mora
da je njeko kakvu gatku postavio, treba hodiu pitat,
rekose him.
Otidose onda hodii, a on im rece da su to
sejtanska posla i neka najdu V/,ahinju tek porodenu, pa
u kulu uzidaju.
U varosi nadose takvu ienu, otese joj dijete a nju
odvedose. Odmah je zazidase, samo joj na prsima
ostavise otvore da ,noie dijete do 'it. Potlje,iene koje
nisu imale mlelai, dojdi bi tu pa nastruii one bjeline
ionda bi imale mleka, kolko hoées.l tako 1urci tu kulu
podigose. Eno je anam i danas stoji.
(Muharem Hadiiedhemovié, TeJanj)
Dizdareva kula je dio Starog grada u Tesnju i ocuvana je do
naieg vremena.

Legendi slicni ovoj, vezanih za stare tuske gradevine, ima

svuda po Bosni.
V

Njihova bi poruka mogia glasiti:"Zivot kamenu daje covjek,

!.rtvujuti tivot covjeka".

29
 e
I
•
éOHA
_ Ka,d se ono prepok rivala najvisa kula Sta~
-~~me. st":a
grada u Tesnju vika.lo ~e ~a ~xz· 1
. z·i su svakojakogi
darovi. Po bogatstvu i lJepott naroéit o su se istical'
darovi aga i begova, ali se posebn o isticala prekrasn~
coha kupljen a u Carigra1u. Tri glavna majstora: jedan
od Novog Sela, drugi iz Zabljak a a treéi iz Jablanice sve
lako razdjelise, izuzev éohe. Svaki je zelio da je dobije za
sebe, ali niko ne htjede da popusti . On4a ée jedan od
njih reéi:"Hajde da uzmem o bradve, pa ko najtanje
is}ece sasovac (sindru) neka je coha njegova.
V

Majsto r iz Zabljak a predloi i da sasovac sjeku na ,

kamenu, pa ko ne istupi bradvu taj je pobjed nik :

Novose lac predloi i da sjeku na koljenu , a majstor 1

iz Jablan ice zainati dato rade na cjevarzici noge.

1
Prva dva se ne usudise prihvat iti treéu ponudu , pa
éohu dobi majsto r iz /ab/ani ce- sela pored Tesnja.

(Drago Tanasié, Mekis)

U Jablanici i Ripni jos uvjek ima poneka kuéa cardaklija,

skladno gradena i pokrivena sindrom. To svjedoci o nekada!njem
prisustvu dobrih majstora u tam kraju sto se nazire i iz price.

30
 KURDET-VODA
U brdu Paklenica ima Kurdet-voda.Dvaput je
plavila Tesanj, a i treéi put ée najgore, ama se ne zna
bas kad ée. Kad navre sve odnese pred sobom. Jedini
spas je uteé u gradinu. Zadnji put, kad je naleéala, nije
se primirila dok ne odnese jednu djevojku. Sve utece u
Gradinu, samo ta djevojka osta na meraji pored Sahat-
kule. Zanjela se u vez, pa nit je sta cula, nit vidjela, te je
voda odnese, k'o da je nikad nije ni bilo. Osta samo
.
onap1esma:
"Kurdd-voda TeJanj preplavila,
isplavila Fatu na tabutu."

Kad se voda prirnirila i povukla onda svet poce u

onaj izvor Paklenicu bacat' bakreno posude i
djevojacke darove, jer kaiu onda vise plavit neée. Ama
ne zna se to!
(Zulejha Pasalié, Tesanj)

"Kurdet" je turska rijec i znaci: moé, sila. Postoji

kurdet-voda, kurdet-topovi (Al'pucaju po gori kurdeti) i
kurdet-sat. Vjeruje se da kucanje kurdet-sata predokazuje neki
dogadaj bilo dobro ili lo!e. (Drago Tanasié se sjeéa kako se
pricalo da je kurdet- sat neka buba u duvaru i da ju je i on slu!ao
kako se cuje poput sata).Te!anj sa vremena na vrijeme, ugorzi
rijeka Tesanjka i okolne bujicne vode. Pop/ava koja je
1976.godine zadesila Te!anj odnijela je 8 ljudskih zivota.

31
 KANTEMIR - BEG

O Kantemir-begu u porodici Vejsiéa iivi prica da je

u Tesnju negdje iznad Kosovca imao veliku kuéu.
Jednom dojdose njeki ijudi iz daleka i jedne noéi
ukradose mu sestru . Onda on zajase konja i stiie ih
njegdje iza rjeke Usore. U borbi, koja se tu zametnu,
hrsuzi mu odsjekose glavu.

S glavom pod pazuhom Kantemir - beg pregazi

Usoru i pojde natrag. Kad bi u Mracaju opazi ga jedna
cobanica i on nama pade mrtav. Gdje mu pade glava
otlem potece bistra voda, a gdje pade konj nice hrast.

To je danasnji sehit u Mracaju

(Mustafa Vejsié, Cerovac)

Prica se da je Kantemir-beg tivio u tesanjskoj mahali

Kantin gaj. Porodica Vejsiéa tvrdi da je porjeklom od tog
Kantemir-bega, pa i danas odrtava sehit za koji drti da je njihova
pretka.

32
 ZRNO BISEROVO

lm 'o &ntemir-beg sestru da joj ljepotom ravne na

dunjaluku nije bilo, ma je nije dao nikome za nevjestu.
Al' hos hudo. Njena ljepota se razglasi pa iz daleka,
banu njeki kaurski junak, te je ukra '. Onda ée ti
Kantemir-beg uzjahat' konja, pa potec' za njim. Kad
Kaurin vidje da ée ga stié' bi mu zort. Onda djevojka
trie sa grla struku bisera, pa mu pruii jedno zmo veleé':-
Mati pa turi u pusku, jer njemu puscano zrno nemere
nauditi. Ovaj ée tako i ucinit: pa ée Kantemir-bega
strefit' pravo u prsi.

Onda mu odsjeée glavu, pa ga metnu na konja i

okrenu natrag. Konj sa Kantemir-begom pride Usoru a
kad dojde do Mracaja ugledase ga djevojke, sto su tu
haljine praie, pa ée zavikat ': "Nuto cojka bez glave jase".
Onda se on prevrni na tale i tu odma voda provrh, a
povis glave mu trostruk hrast nice. Eno i danas nuj i
vode i hrasta.

(Dedo Brka, Dobropolje)

Ovo je jedna od vise varijanti o Kantemir-begu. Medutim,

sve imaju osnovnu i zajednicku nit koja ih vete: istu licnost, isti
lokalitet gdje se radnja zbiva.

33
 MUBAREéJJA U LEPENIC!
Doéi ée ti mubareéija jednom u nase selo. Po
cetm 'est kopaca bi kopaj, a onda duni bi lagan, topa/
vjetar a ani bi jedan po jedan padali dolje mrtvi, u po
dana.
Nije joj se znao ni red, ni vaka,t. Tako jednom, kad
se onoéalo, neld ée ienski glas iz mrako, zovnut' Safeta
Mesiéa na van. Kad on izajde, a ono iensko ée iz
mraka: -Aj' me nos' u Medakovo! On je onda uprti
krke, pa nasi anamo di je rekla. Kad bi preko jednog
potoka pogleda on njesto doljek kad ono u ienska, kozje
noge. Osjeti se on staje pa suti, a ona ée ga pitat: ''lei' ti
tesko? On rece:Nije! Opet malo poslje ga pita: Jel' ti
tesko? A on ée opet: Nije! Onda on.a snjega sjaha
veleé':- Haj ti kuéi, kad ti ni ja nisam teska, tis dugo
iivit-! I ode sama u Medakovo.

Safet Mesié pativi preko sto godina.

(Selim Mesié, Lepenica)

Nekada je kuga bila cesta bo/est i znala je pomorit i citavo

selo. Kutnih grobalja danas u okolini Tesnja ima dosta.

Jedno od veéih ima i u Medakovu, odnosno u Rakovicama,

zatim u Karadaglijama, Jablanic~ RaduJi, Bobarama,
Omanjsko1: Sivii, Lepenici i d_rugdje.

· 34
 SIJANI PR EN OS E KU GU U MEDAKOVO
V

Pored sela Sije i danas imaju ostaci nek og put a

koga svijet zov e drum, a nek i i drom.

U sus jed nom selu Me dak ovu pricaju da je neka,da

davno u Sije tim dru mo m dosla kuga. /ma la je ljud sko
V

oblicije, a kozije noge.

V

Nek i jac i i odv ain iji Sijanin ju je uprtio i don io u

V

Medakovo. Medakovljanin ée upitat'Sijana sto ée oni

sada? A ova j im rece:- Bjeste u ostruge, tam o kuga
neée!. Al' dok ani p objego se kuga mn oge od njih
pomari. Pok op ase ih u gro blje sto ga i dan as naz iva ju
"ku iino ".
(Kosta Kerié, Med akov o)
V '

Po svem sudeéi kugu je u Sije mogao donjeti nek i put nik-

,
nam jem ik, koji je puto vao od istoka pre ko Sarajeva
Zen ice, iepc a i Tesnja dru mom na sjever. Zaobisla je Sije, koje
Dio
su na drumu, ali nije Medakovo, se/o koje je odm ah do njih.
e
groblja u Rak ovic ama , gdje se i danas kopaju Medakovljan~ zov
se "kutno".

35
 ,

éA TI NG RE B
V

/s' o Cato pre ko Cm og vr'a u No vi Se'er da proda

,

volove. I dobro i' prodade. Kada se vraé'o bi mu

zavo
u.
para, pa na K/.juc-vodi ne ostavi 'ajducima drumarin

Vidjese to 'ajduci pa po tec ' za , njim. Stigose ga i

jako,
uarcise na mjestu sto se danas zov e Catin greb. Do
na ide l' ko tud baci bi ja paru, ja ktimen.
(Jovo Aleksié, Mekis)

tojanje
Da je u Cm om vrhu bilo hajduka svjedoci i pos
trolisan put
karaule na mjestu zva nom Granica, odakle je kon V

sa Zepcem,
Tesanj-Novi Seher, koji je dalje vezao Tesanj
V

a. U jednoj
Travnikom, Vtsokim, Sarajevom i drugim mjestim
njski kadija'~
nar odn oj pje sm i koja se zove "Mihovil Tomié i tesa
ié sa trideset
govori se kak o se u Cm om vrhu Mihovil Tom
dolamu'~ te
haj duk a gradi vodu kraj koje poslije "steru, zelenu
ona j ko prolazi mo ra na nju "bacit drumarinu".
Cm om
Ostalo je zap am éen o da je pol ovi nom 19. vijeka u
vrhu haj duk ova o "neki katolik".

36
 MUAT TOMié I TESANJSKI KADJJA

Bio neki 'ajduk u Crnom vrhu, ka.tolik, Mi'at se

zvao. Arcio je sa dndin om svud okolo, pa ka.d mu
dosadi 'odat' uredi vodu kraj druma i tuj prostre gunj,
pa svak ko naide mora na njeg' bacit drumarinu. A ko
ne bi stio ode mu glava. Tako dosta blaga sabra. Kad
dojde zima u'vati Mi'at vjeru s tesanjskim ka,di'om, pa
ga ovaj sa druiinom sakri u podrum meséeme, al~
sejtan ne miruje. Jedna od ktidini séeri asikovala je s
vezirovim delibasom iz Travnika, pa mu nehotice ktize
za 'ajduke. Onda Turci navale na podrum meséeme i
isjeku se s 'ajducima. Samo Mi'at osta iiv. Misleéi da
kadija pogazi vjeru posjece ga, pa utece u 'Ecegovinu.

(Jovo Aleksié, Mekil)

~

(Vuljeti objasnjenje ispod legende Catin greb ). Mit i pjesme

o Mijatu Tomiéu, koje ga vetu za tesanjski kraj, mogie su nastati
i medu Hercegovcima-k/esarima koji su ces~o baravi/i u Te!nju
radi opravke i dozidivanja Tvrdeve i drugih gradevina. Jedna
grupa Hercegovaca-katolika u 19. vijeku naselila se na Kulicu
ispod Cmog vrha.

37
 STRAHOVAC

U staro vrijeme njeld hajduk iz Domislice od

V

Novog Sehera na jednom brdu povis' Karadaglija

prostiro je peskir, poradi ubiranja drumarine. Ko god bi
tud naidi u Tesanj, al' iz Tesnja mor'o je bacit na nj'ga
paru, ako je stio smjerom proéi. Biée da je zbog straha
to brdo nazvano Strahovac.

(Alija Spahié, Karadaglije)

Preko Strahovca je isao krak starog karavanskog puta

kojim se iJlo iz Sarajeva za Tesanj, a odatle dalje preko Kmjina
za Posavinu.

Na Strahovac lovci danas rane na éeku, gdje cekaju i love

divlje svinje, snie, lisice i drngu divlj'ac.

38
 CRKVA U VRUéICI

Za staru crkvu u Vruéici pripovjeda se da je

gradena prije trista godina. Sagradena je samo za jednu
noé na mjestu zvanom Zborista. Bila je sva od drveta,
bez prozora i vrlo majena.

Prica se da je narod toga kraja zamolio tesanjskog

bega Ajanoviéa da kod travnickog vezira posreduje za
dozvolu, sto ovaj i ucini. Vezir tom prilikom i
reée:"Neka grade, ali samo toliku koliku mogu sagraditi
za jednu noé, i neka ne bude ni sira ni duia do jedna
volovska koia". Tako i bi. Zvonika nije ni bilo.
(Petar Bogunovié, Teslié)

Crkva u Vntéici je sagradena u drngoj po/avici 18. vijeka.

Bila je sasvim malena i sva od drveta. Slutila je za potrebe
vjemika- pravoslavaca sireg podméija.

Svojoj svrsi koristila je do 1920.godine, kada je sagradena

nova. Ubrzo nakon toga ova crkva je pomsena, a njena grada
raznesena.

39
 o GOSPI JZ MRK OTl éA

Gospa (ikona Majke Botije) je nekada bila u

V v• • • •
iiiin u hambaru. Nas'o ju ka,zu uv zivi~z svo1~ njive i
. , hambar. Dok je tu drzao imao Je svaku
metn o u .. d. . • x,
nafaku. J ona mu je ~~iva g ~~ JU Je na;,. o rada~a, i
'ambar mu bio pun, iznl)et se nz1e mogio. Pita/a ga zena
Jazko to more bit, a on nije séeo rijet za Gospu ni njoj,
ni ikomu tivom. Ali opet to doznaju pratri iz Komusine,
te ih odma eto. Dadu mu sest ovci, éeteres kila masla i
jos svasta drugo i odnesu sliku. Ovaj poslje nije mogi.o
imat nista u ambaru, a ni ona mu njiva vise rada/a pa je
zavikase "Kukavica".
(Sejfo Unkié, Jelah)

Ovo je jedna od brojnih verzija o Gospi iz Mrkotiéa.

Medutim, manje-viJe sve su slicne.Pemenuta ikona Bogorodice
zaista postoji i nalazi se u Komusini. Jednom godisnje organizuje
se hodoca!ée u Komu!ini, jer se smatra da je ikona cudotvoma i
da iscjeljuje, tj. nekim cudom preobraéa jako bolesne u zdrave,
ukoliko joj se klanjaju. Krajem 15. i pocetkom 16. vijeka Ugri
(Madari) su u viJe navrata preotimali od Turaka ove krajeve. Uto
vrijeme odvijao se i proces islamizacije, kako na jednom Jirem
prost~ru tako . i u Mrkotiéu. lako je danas mjesto iskljucivo.
muslimansko tu se sreéu toponimi, kao Ito su brda Sveta Kata '
~t, te_ ?i~va Hrvatka.Nije iskljuteno da neko od onih koji 5tl
pnhvatzli VJeru kriJom cuvao svetu relikviju svojih predaka.
40
 SLIKA MAJKE BOZIJE

Bila je u podnoziju brezuljka Crkviste u Mrkotiéu

kuéa Zulfikara Kapetanoviéa, potomka tesanjskih
kapetana. Zulfikar htjede da se ozeni muktarevom
kéerkom, ali mu muktar ne dade govoreé ':

"U tebe ima svega i svaceg: puni sanduci haljina i

rublja, stale pune krava i volava, tor pun ovaca, njive ti
radaju k'o malo kome, voée se prelama od roda, a
sestre .nose svilu i kadifu k'o begovice. To su neke
carolije i vracke".

Diie se svo selo protiv Zulfikara.

Onda on odluci da ode po savjet kod hodie Se/ima
u Tesanj, koji je bio svet~ jer se njemu p11;om ukazivao
mlad mjesec pred ramazanski post i Bajram. Hodza
obeéa doéi njemu u Mrkotié. Kad dode odma otkri
Gospinu sliku. Onda mu to hodia rece da je to
krséanska svetinja i da je mora vratiti.
Zulfikar se branio jer mu je sa slikom dolazio svaki
blagoslov i svaki · beriéet i obilje. Hodia ne popusti i
Zulfika,r pozva Komusance i dade im sliku koji je po
odobrenju tesanjskog kapetana odnesu.

(Musir Unkié, Kalosevié)

41
 o PORIEKLU SMAJLBEGOVIéA
u Tesnju je nektid tivilo vise begovskih porodi
Najstariji i najmoéniji bezi bili su Kantemer.b::
Vremenom je ta porodica izumrla. Posljednji mtts~
pot om ak Kantemir-bega nije ima o djece, pa dovede i
usvoji jedno dijete pravoslavne vjere. Nade mu ime
SmajL Po smrti posljednjeg Kantemer-begova potomka
Smajil naslijedi silni ime tak Oie ni se, zasnova porodicu
V

i jos viSe se obogati. Njegovi se pot om ci po njemu

prozvase Smailbegoviéi.
y

(Hamza Sirbegovié, Tesanj)

U Te!nju i okolici nem a por odica sa prezimenom

Kantemir. Nek i pot omc i dan a!n jih tesanjskih JJorodica (Kan
tit~
Vejsié~ Ahmetagi,éi) tvrde da vode por jekl o od Kantemir-be
ga.
Bro jna su i druga predanja vezana za Kantemir-bega, sto svje
doti
o njeg ovo m stva mom postojanju. Pripadnici poro
dica
Sma jlbe gov iéi tive dan as pre tetn o u Tesnju i Tesliéu.

Po por odi ci Smajlbegoviéi jed na mah ala u Tesnju zove se

Sma jlbe gov ka.

42
 SEHIT U MRAéAJU

Pripovjedali su stari ljudi da je nekada u aksam od

bobara naisao neki junak. Kad je presao preko Usore
opazi ga jedna cobanica. Ugleda da nosi glavu pod
pazuhom jasuéi na konju, pa se pripade i zavika. Gazija
odmah pa'ne sa konja. Sutradan tu u Mracaju osvanu
grob, iznad njega hrast, a ispod hrasta izvor bistre vode,
sto se danas zove Ascinovac.
(Ref ik Karahodiié, Jevadiije)

ju.
Sehita i njihovih grobova ima prilican broj u ovom kra
V

u (din).
Narodna tradicija ih prestavlja kao borce-junake za vjer
grob
Medutim, za sehit u A1racaju se misli da je
(svijeée).
Kantemir-bega. Uoci Bajrama vjernici tu pale kandilje
i mjestani
Grob je ograden, a o nje nul brigu vodi porodica Vejsié
zaseoka Mracaj.

43
 o SEHITU NA RAVNAMA I

Neki mladié iz Te~nja, ~ez. ig1je i~og svog, bi na I

sluibi kod vezìra u B_an1alu:i. B;~ Je vn1edan.., i v~zir bi l
njim veoma zadovoljan. Al u zzvotu ne moze bzti sve 1
potama,n. J
OmrzoSe tog _T_eSnjaka ~ezi~- jer omili jednoj lijepoj l
banjaluCkoj udovict Sto se i nJtma dopadala. Da mu 1
napakoste opanjkase ga kod vezirova éehaja (jer vezir
ne bi u Banjaluci) da ne mari za vjeru. Cehaja posla
mladiéa u Tesanj s pismo m u kome je s~ajalo da se da
tu pogubiti.
Malo potom vrati se i vezir. Odma vide u cemu je
stvar, pa posla drugo pismo po tatarinu da mladiéa ne
sjeku veé iiva i zdrava vrate natrag. Uto je mladi é uspio
izmoliti kod tesanjskog ktidije da ga ne sjeku dok vezir
ne potvrdi cehajinu naredbu i da ga vrati da se sam
pravda kod vezira. Kadija pristade al' pod uslovo m da
mladié uci neke molitve naglas do Banja luke, al' gdje
prestane tu ée ga onda posjeé. Mladi é je ucio al' kad
dode na Ravne povis Tesnja stade jer nije znao vise i tu
ga pogubise. U taj cas stiie tatarin s veziro vim pismom,
al' kasno.

Mladiéa pokop ase k'o gaziju a grob mu ogradise.

(Emin Mahmutefendié, Tesanj)

44
 SEHIT I OGRADA

N_a 1-~h~ diiéa ~rdu, u Planjama nalazi se jedan

osamljeni sehit. O n1egovom postanku u selu tivi ova
•V
pnca:
Jz sume poizn ad Planja naisao je neki ratnik
noseéi svoju glavu pod rukom. Tratio je vodu, al' je nije
,.
mogao nacz.
U tom ispade glava, i na tom mjestu potece izvor,
sto i sada tu ima. On nastavi put. Izasavsi na vrh brda
padne mrtav i tu i bi ukopan. Njegov mezar prozva
narod sehitan:l..- Nalazi se na zemljistu Mehmeda
Alihodioéa i pored njega je uvjek prolazijo prjeki
puteljak. jednog dana Mehmed zagradi njivu i put. I
odma ga nazdravo zabolje ruka. Ne prode ga sve dok
narod sam ne razgradi ogradu i panavo pace prolaziti
putem pored sehita.
Prodose godine u miru dok Mehmedov sin Mujo tu
ne posija psenicu, te panavo zagradi njivu i zabrani put
pored sehita. Ali i njega, /aio i oca mu, ruka zabolje
nazdravo. Onda mu otac rece:" De·sine razgradi njivu i
put. Nek svet serbez prolazi". Mujo poslusa oca i brzo
ozdravi. Od tada niko vise od Alihodiiéa i ne pomislja
da ograduje tu njivu i tako pregraduje put pored sehita.
(Selim Brkié,Radusa)

45
 SKR WE NO BLA GO

Kad se Turci digose da idu iz Bosne ne mo "

ponjeti svo blago s~o su ga d rza z·i u na1g
V V . ornjo gose
j ¾f
teSanjskog grada . Sto ée ~ud ée, :akopaSe ga isp~
Grada u ZveCaju. Preko n1eg~ stavise uvnakrst tri ·r~cJa
greda a onda zemlju, pa pobJegose. Kazu da su Turèi
blago ukleli. Kad se digne prvi red greda zacuje se huka
pticurine da usi probija, a kad se digne i drugi red Grad
se sav trese. A kad bi se, ne daj Boze, digao i treéi, sav
grad bi se srusio i zatr'po bi i blago i onog st? hoée daga
uzme. Dva su reda kad, dojdose u Bosnu, Svabe dizala,
ali treéi ne smjese, jer vidjese i oni da blago moze
otkopati samo ona ruka koja ga je i zakopala a da ziv
insan opet ostane.

(Sadija Brka, Dobropolje)

Ima vi!e verzija ove legende. Prica se da je blago zakopano

neposredno iznad zidina Starog grada, ali u nekom od tajniJi
prilaza i skrovista ispod njega.

46
 BATRLSKI DUKATI

Jzmedu Tesnja i Novog Sehera ima selo Batrle.

Djevojke i iene iz toga sela pazarnim danima silazile su
nekad u Tesanj s niskama dukata na kapi iznad éela.
pri,ca se da je za turskog zemana neki Batrle, uoci
blagovjesti, naisao na veliki éup zlata ispod nekog suhog
drveta. Ali,ktiko je zlato bilo ukleto, pa kako se znalo da
onaj ko ga nije ostavio, a prvi ga dirne umreée, valjalo
ga je bez ljudske irtve uzeti. To se ovaj Batrle dosjetio i
upregao konja da izvuce éup sa zlatom i konj mu crce.
Onda on serbez otkopa blago i odnese kuéi. Ne potrosi
, • V , V•

ga, vec 10s vecma umnozi.

(Kosta Kerié, cuo od Stefe Todoroviéa iz Mekisa)

Selo Batrle se na lazi u Cmo,n vrhu u blizini nekadasnjeg

karavanskog puta, gdje je za turske vlasti carevala hajducija
kojom bi se mogio objasnjivati, ,notda, zagonetka o batrlskim
dukatima.

47
 TURSKI HAMBAR
V

_ Iznad potoka, Ponikva u Sijama , na mjestu

zvanom Aliéa selisée nalazio se njeka,d njeki turski
hambar. Jspod rusevina tog hamba ra bilo je zakopano
mnogo zlata. Al' do njega nije bilo lahko doé: jer u jami
di je bilo, na jednom éosku bio je ovan, na drugom pas,
a na treéem zmija. Doznad ose za to Rakovljani,
dojdose pa na konopc u u onu japugu di je zlato,
spustise jedno Vlasée. Al' cim ono sajde i zgrabi saku
dukata nama crce. lzvukos e ga mrtvo, ali iznese dukata
noliko koliko je mogao zgrabiti u saku. Da se
Rakovljani nisu pristrasili, sto je dete mrtvo, mogli su
poslje njegove smrti svo blago odnijeti, a da im nista ne
bi bilo.
"'
(Mehmed On1ié,Sij e)

Hambari su po se/ima, za turske vladavine, slutili za

prikupljanje desetine (poreza u natunt). Jedan od takvih
hambara nalazio se u selu Sije.

Poruka ove legende je: Svako steceno bagastvo zahtijeva

trtve a potom pojavljuju se oni koji na miru utivaju njegove
blagodati.

48
r

BLAGOVIJEST

_ Uoci Blagovijesti (6/7.april) u Aliéima, u Radusi

na odredenim mjestima, u prvi aksam, do tri puta
pojavljuju se iz zemlje plamenovi na njivama KrCevina i
paljevina (Poijevina). Ako je plamen bijel kaiu onda se
na tom mjestu nalazi éup sa $rebrom, a ako je iut, vele ,
onda je tu sigumo éup sa zlatom. Da bi se blago mogio
kopat', treba odmah otié' tamo gdje je se vatra javlja i
triput okruziti oko sebe na zemlji. Mladi bi to i radili al'
im stariji u kuéi ne daju jer vele u botija cudesa se ne
valja mijesat. To donasi zlo (tude ne valja dirati).

O dogadaju se prica citavu godinu, a uoci nove

Blagovijesti ponovo se oc:el,uje pojava novih vatri.

(Adii Alié,Radusa)

U Radusi uoci Blagovijesti grupe mladiéa na pomenutim

mjestima same pale vatre da bi se nafalili sa lakovjemim. O tome
se kasnije prica·i prave §aie.

49
 BOJ NA PRESLICI

_ Ka,da ono navali Svabo na Bosnu svud se ogradi

ljuti boj. Hadii Lojo i muftija_ Se~ika dié ne sé~Se dati
Bosnu. Hadli Lojo izade pnd Svabu od Sara1eva ka
Maglaju, a Semsilazdié od Tuzie, pa ée dusman a cekati
na Pre'slici.

Ne bi zamal~ eto Svabe k'o pljeve. Muftini askeri

ondak oieii po njima. Vide Muftija nestaée dzebane pa
poruci Maglajlijama, Dobojli jamai Tesnjac ima da mu
je sto vise posalju. Ka.d dzebana stiie prvo trosit onu iz
V

Maglaja i pada Svabo k'o ljesa . Al' kad .,,.

pacese pucati
onom sto dode iz Doboja i Tesnja vise Svabe ne padaju,
veé samo ruke stavili na oci pa kidisu. Pogleda onda
Muftija u ffeeke ka,d tamo namjes to olova sve tresnjeve
kospice. Onda on zaplaka i rece:-"Dabogda Doboj bio
bunjisée, Tesanj . smetljisée, a Maglaj se dabogda
pozlatio ". .

(Nurija Ljevakovié-Cifluk, po pricanju nane Pase)

Prvaci Te!nja i Doboja ne htjedo!e ucestvovati u borbi

proti~ a~trougarskih okupacionih jedinica u ljeto J878.godi~e
. Proc1e~ili su da ée ~tp_or biti uzaludan, pa poslaie deputaci1e
sastavljen~ od odlu'!nzka . u susret generalu Filipoviéu n~
dodvorenJe. Narodna tradicija na sebi svojevrstan nacin to pamti.
50
 ESKIJA
- Po pricanju moga oca, pred okupaciju 1878.
godine naveée, uoci Boziéa (imao je tada 80 godina),
ude strina u sobu, i Veli: - Amidza neki ljudi te zovu da
izaàes .On izade, a kad se vrati sa njim udose ljudi s
puskama. Bili su to hajduci-eskija.

Neld Hanié, voda eskije iz Novog Sela, veli amidzi:

- Eto Dimitrije, dode i nas kraj. A ti nemas se,

valah, na nas sto ialiti. Nikada te nismo biuzurili. Ni
sad ne b~ veé velimo, Bozié je pa da idemo svome
komJiji cestitat ' slavu i da se halalimo.

Kad su vecerali i nesto popili, oprostise se sa

amidzom i odose.

Culo se kasnije da izgi,be mnogi, od eskija na

doceku Svaba kod Rijeke, pod Mraviéima na stijeni
koja se zove K.ulina.

Tu izgibe i dosta svapskih vojnika.

(Kosta Kerié, Medakovo)

Dogadaj je stvaran. Hajducija (elkija) pred kraj turske

vladavine bila je cesta pojava. _
51
 MIL iéEV GROB
Za turskog zema na u Kmji nu i okoln im selima,
'ajdukovao je neki Milié, koga je turski zulum naéer'o u
goru. Bio je stra' i trepet za Turke, a ni 'riséane nije
mazio. Valjalo mu davat'sve sto zaiste, pa im'o ne im'o.
Al' opet kad bi ga Ture i éerali 'riséani bi ga sakrivali.
Dojadi Milié Turcima odviJe, pa rij~sise il' daga
u'vate il' daga ubiju. Poslase za njim neko g buljubasu
V
V

Ama utina ·skod ru s velikom ordiom. Neka ko Skodro ·

dozn a dje ée Milié konacìt, pa se obno é krisom privuce
i uhi ga na snu. Uze mu oruiije i novac, osijece glavu i
odne se kajm akam u u Tesanj.
Turci glavu natakose na kolac i meto se na
Gradinu, na veselje turskoj redifi.
Tuj je stajala tri nedjelje dok Srbi iz Varosi ne
podm itise dizdara i uzese glavu, pa je sa 'ranise u
Kmjinu na mjestu na kom se Milié za iivot a sa
druii nom najcesée odmar'o.
(Jovan Pavlovié, Vitkovci)
Prema nekim izvorima Milié Ildé je rodom iz sela Osinje, a
prema drugim iz Gomje Bukovi~e. Hajdukovao je oko
1875.godine. Ubijen je u Buletiéu od strane buljuba§e Saliha
Skodre iz Tesnja. Za Miliéevu glavu bila je raspisana nagrada od
stotinu dukata.
Svjedocanstvo o njemu u svojim rukopisnim memoarima
ostavio je Ademaga Mesié.
52
 MILié I KADJJA .
_ Neld Milié iz Bobara, za turskog vakta, ktiko
,iéa glasi, bio je majstor da ukrade. Krao je volove,
t.ave,ovce. Dojadile krade i pritUZbe na Miliéa, pa ga
Jcadija iz Tesnja zatvori. Ali jednoga dana rece kadija da
ga ;zvedu iz hapsa, pa ée ga upitat~ nakon razgovora, a
k'o usput:"Znas li bolan, Miliéu, imaju li gdi debeli
volovi?! Milié ée na to njemu: "Imaju uvazeni kadija, u
Mrkotiéu, u njekog Ganjge. Dobri su i k'o sljive debeli"
"Pa sto mislis Miliéu, bili se oni mogli dopeljati da niko
ne vidi" - upitaée kadija?
Milié rece:"Posto je snijeg, pa tragovi ostaju, dajte
mi cetiri para opanaka . Kad to aobi oae i noéu kradom
obu volovima opanke, dotjera ih i zakla a meso skloni
sebi lmdija u ostavu.
Sutradan dode o.fteéeni Ganjgo ktidiji da se tuii a
kadija upita na koga se tuii kad je Milié veé tri mjeseca
kod njega u hapsu, pa posla po njega. Ka,d Miliéa
dovedose kadija ga upita: ''le li to Milié?" Ganjgo
rece:''Jest efendija". Onda ée kadija: "Miliéu idi kuéi, a
mi éemo traiiti prave krivce".
(Kosta Kerié, Medakovo)

Legenda govori o podmitljivosti i korumpiranosti turskih

~~asti pred kraj vladavine u Bosni i Hercegovin~ Ito je istorijska
~injenica. Prezimena i toponimi pomenuti u ovoj legendi su
stvarni (vidjeti legendu Militev grob ).
53
 FERIDI DRAGINJA

- Za Austrije dod e neld mla dié iz Tuz ie na sluzbu u

Tesanj.Bi postavljen za pristava u Kotaru. Bio kazu
uée van k'o softa, a lijep k'o slika. I dob ar je bio, na
ranu ga privit ', sto no kal u.

Ma ne dade mu sejtan s mir om pa bac i oko na

ien u svoga starjesine, a i ona na njega. On a je bila
kaurka, iz Preka.
Nek o vreme su se tajno sastajali, al' to se
saz nad e.P uée bruka. Poc e se pricati i sto jest i sto nije.
Nej ma se kud, veé oboje ispise otrov i tako
oko nca se.N ada leko i dugo se o tom e pricalo.Otac
mladiéa, ugledan covjek, poj de u Tesanj, a kad cu kako
je to bilo vrati se iz Do boj a natrag.
Nju sahrane na Tep etu , a njega u Objesenici, di
se sam o mu had ziri kopaju. _
(Zulejha Pasalié, Tesanj)

Dogaàaj o kome je rijec u cjelosti je istinit.

Ferid Azapagi,é, mladi cinovnik rodom iz Tuzie, zaljubi se u

suprugu kotarskog predstojnika u Teinju-Dragi,nju Savié. Ona mu
uzvrati ljubav, a kada se to raicu popife otrov. Bilo je to
1906.godine. Sahranjeni su obadvoje u Teinju, groblje do groblja.

54
 EMINAGié KONAK

_Jedna mlada udovica iz porodice Sirbegovié, prije

dvjesta i vi.se godina, preudade se za nekog
Dervenéanina, prijekog i opakog covjeka,. Sa sobom ·
pavede i svog malodobnog sina Emina iz prvog braka.

Od prvog dana ocuh je na malog popreko gled'o i

kinjio ga.Jedne prilike uzjahaée on konja, a malog ée
stavìt odpozadi. Kad naidose preko Ukrine gumu on
malog u najdublju vodu, pa odjaha sam. Neld cobani,
sto su u blizini cuvali ovce, opa_zise dijete u vodi i spasise
ga. Onda iena pokupi dijete te ga vrati u Tesanj.
V

Hadiaga Sirbegovié, koji je jetimu bio tutor, sagradi mu

veliku i lijepu kuéu, u kojoj jedno vrijeme poslije bi i
meséema. Danas tu lcuéu zovu Eminagiéa konak, po
familiji ovoga Emina Eminagiéa.
V

(Hamza Sirbegovié, Tesanj)

. Eminagi,éa konak je porodicna zgrada tipicne bosanske

~rhitekture iz turskog doba. Gradena je u 18. vijeku za potrebe i
po mjeri bogatijeg gradanskog sloja. Nalazi se na sjeverozapadnoj
strani te!anjske cariije. Pod zaititom je drtave i u loiem stanju.

Ali i pored oronulosti joI uvijek su vidljivi tragovi njene

negda§nje raskoii i ljepote.
•
55
 OTA CISI N
- Bi zima i velika glad u selu. Neki sin poved e svog
oca u planin u Kmjin daga tamo ostavi, da bi im'o sto
manje celjadi 'ranit. Ne ode daleko u sumu i tu naumi
oca ostavit~ a otac ée mu na to:- "'Vala ti sinko, sto me
ovdje ostavljasf'-"Sto, babo? "-upit aée sin.
-''Ja sam svog dalje odveo, anam u guséu"-rece mu
otac. Sin nakup i drva podlo zi vatru, pa sée ocu ostavit
dvije ponja ve prije nego sto krene, al' on ne sée obJe veé
V
samo jednu. Sin ga ondak upita: - "Sto ne's babo i onu
drugu ponja vu?"
-"Neéu sine, neka je tebi da imas kad tebe tvoj sin
bude vodio"- rece on. Onda k se i sin zamisl i, pa vrati
oca kuéi i do'ran i ga do dubok e starosti.

. Poslije, kad je ostario, nije 1zi njega njegov sin

nikud vodio, veé ranio i pazio k'o i on
svog oca sto je
gledao.
(Marijan Martinovié, Omanjska)

U dosta slicnim varijantama sacuvana je ova legenda u viJe

se/a te!anjskog kraja. Korjeni su im negdje u dalekim i tamnim
predjelima pro!losti.

Kod Dzek Londona ima prica "Zakon zivota" u kom je

opisan motiv zrtvovanja staraca da bi se prehranili i opstali mladi
clanovi plemena.

56
 USUSUR

_ Njeki mo ma k iz SivSe, se/a kraj Usore im 'o

curu-ma je ne Sée oienit~ veé okrenu glavu od nj~. Ona
cemema kud ée, sta ée te skoci u vodu i udavi se. Onda
i tog momka turi.se u isti vjer, al' ga neka si/a spasi, pa se
ne udavi. Od tad on Zivi u vodi na dnu njekog Vjera, a
na Preobraienje izlazi odozdor i ponekad pjeva talovite
pjesme. Ko ga cuje, te jeseni ée sigumo umrijeti.

(Mato leliéSivsa)

U narodu postoje vjerovanja da se poslije Preobratenja

(19.avgust) ne valja u rijekama kupati, jer tad se ''preobraze
i
gora i voda". I stvamo, u rijekama se malo ko kupa poslije toga
dana, jer priroda se veé okrenula prema zimi

. Olito je da je u navedenoj legendi neka seoska tragitna

ijubav povezana sa Preobratenjem. Motda se ba.f toga dana
dogodila.

57
 1

LEGENDA o KERINOM JARcu

-Ovu legendu sam u nek olik o navrata slusao

svoga tate, /ca.da bi bio u h~ri te na ~. ispriCao po nest:~
tako sam i nju . na taj naCzn upamttJo. PokuJaéu da je
ostavim na papiru:
Nekada davno jos za vreme turskog vakta, kako se
to rekne, bio je u Tesnju neki Ahmetaga, koji se bavio
neldm trgovaéldm poslovima, a ima o je i svoju
kasapnicu (mesnicu) i tako je dosao do ideje da potrazi,
V

nekog dobrog ka,sapina. Cuo je da u Sarajevu ima takvi

zanatlija, i dozna za nekog Keriju tamo negde iz
Sarajevskog polja i sporazumili su se on i taj Kerija, ime
nam nije otac pominjao, ili mo ida nije ga ni znao.
Navedeni Kerija je doselio u Tesanj i nastavio sa
svojim zanatom- kasapina, a ktiko u tlJ vrijeme nije bilo
izgleda kasapski' noieva, on se sluiilo sa nekim ostrim
kremenom Jednom prilikom ktid je oborio jednog jarca
da kolje, a kako je to radio dosta sparo, te se jarac dugo
derao (sto je kod te vrste iivotinja oduvjek bilo da se
dere (dreCi) prilikom klanja), Kerija je vi/ca.o: "éuri
éatija ostar je kremen! I tako osta da se pominje u
Tesnju, ako se neka zivotinja dere ili nek i od pijani ljudi
~ose pjeva da mu se onda rekne: "Dere se ko Kerin
Jarac".
(Kerié Kosta, Medakovo)
58
 KOBILJA GLAVA
V

• N_~kada. je u. , Sij~m~ Zivjela familija lbriéa.

posljednJi od ti~ lbnc a bio 1e njeki Ibrahim. iivio je
10/ikO d~g~ da 1e,.o~ star~st~ o!lijepio. Taki star i slijep
sam je zivio u kuczcz- krovin1an s ognjiséem i kireljom.

Jedne jeseni, kad je dobro unoéalo, a kisa lije

napolju, njeko povice- ozgor sa sljemena-kroz badzu.·

- Jbrahime Ibriéu, hitiéuf '. Ibrahim je lezaou uz·

zemljenu furunu i sutio.S badie opet dqleée .glas: -
Jbrahime Jbriéu,hitiéu! Ibrahim se samo nakasljao i
dalje sutio._ Ne prode domalo, kad ée onaj isti glas
ozgor.· Ibrahime lbriéu, hitiéu!

Ibrahim ondak, kako mu je dokundisalo, ispred

furune uze cugelj i sjedeéke dopuzi do vrata, pa
vikne.·Hiti,sto hos! Sam o on to rece kad ozgor pred
njega pade koséur kobilje glave. Sutr~dan Ibrahim umri.
Kuéa propadne pa poslje na ono m brdu, sto se prozva
Kobilja glava, ne sée vise niko nista pravit.
.,,
(Muharem Omié, Sije)

Slilne pripovijetke vet su poznate i_ z~biljetene u nafoj

flarodnoj knji!evnosti. Evo im se pridnduJe i ova, nastala kao
P<>sljedica neukusne §aie 'ili pioda bujne narodne maite.
59
 KUL ASI

_ Nekakav covjek .kod Pmjavora imao stara i

bolesna konja kulasa, ka,zu pravu sugavu ragu. Da ga ne
bi badava hranio. odvede ga u Bare (gdje je danas
Banja), tJdveza u[a; i pusti ga da, crkne, il' daga vuci
izjedu.

Konj, onako onemoéo, valjo se po bari i grickao

okolo travu. Potom se za neki dan pridig'o i citavo ljeto
tu pas'o i noéiv'o.

Ka,d u jesen pono vo naide covjek koji ga je ostavio

vide svog kulasa kao cilo trce tamo-amo poljerrz. Dlaka
mu se na jesenjem suncu presijava. Onda pocese i ljudi
tu kostobolji trazit lijeka, a banju nazvase Kulasi po
onom konju.
(Rajko Spasojevié, Tesanj)

Banja Kula!i se nalazi na putu Te!anj-Pmjavor. Bila je

nekada vlasniJtvo porodice Smailbegoviéa iz Te!nja.

Voda ove banje ima posebne fizicko-hemijsk~

karakteristike. [flla temperaturu od 30,5 °c i prestavlja pravi
raritet. Razlikuje se od svih banja u Jugoslaviji. Slicnih izvora u
svijetu ima samo nekoliko i to: u Oregonu u Kalifomiji, omanu
Jordanu, u Novoj Kaledonijt na Kipru i po jedan skoro otkriven
u Grckoj i Bugarskoj.Banja raspo/ate sa oko dvjesto letajeva.
60
 PRICA O éAKMAKu
V

_Njeld Aljo iz Sija radio je na svojoj njivi pa kad se

umori CuCnu da predahne i savije cigaru. Sée da zapali
al' nejma scim. Onda ée on stavit' cigaru u usta pa
hajd' priko brda, dva sahata u Tefanj, po Cakmak Kad
kupi éak mak i pov rati se u selo njeko ée ga zapitat': "Di
si bio Aljo?". A on ée rijet:"lso u Tesanj para cakmaka"!
Tako osta uzrecica: ls'o u Tesanj k'o Aljo para
éakmaka.
V

(Muhamed Omié,Sije)

Prita objainjava porijeklo jedne podrugljive seoske

poialice. Ovakvih i sliénih posalica ima svako selo u teianjskom
kraju.

61
 MAMENA JEUKA

-Na Zmajevcu i danas ima suma ~tari hrastova i

bukvi sa samo jednom jelikom. lsp od Jedne og
romne
bukve izvire tako studena voda da klid se pije gle
d na
zubima ti puca.
Prica se da u toj velikoj bukvi, iznad te vod
e,
nekada zivio zmaj, koji je naokolo krao djecu i djevoj
ke.
Jedna od otetih djevojaka, bi tako srdita da ni zmaj
ne
moiede izaéi s nj om na kraj, veé je pretvori u jeliku
. Od
tada, cim zmaj izade iz svog skrovista, ili se u
blizini
oglas~ jelika se od srdzbe zatrese i zanjise, a da
nigdje
daska vjetra nema. Vzdjeli ljudi da se zm aj bo
ji njene
srdzbe, pa kad bi im se dijete rodi, odnijeli bi
crvenu
vrpcu i veti za jeliku.
Onda zmaj tom djetetu ne smije nista, jer ga, kazu,
mamena jelika, stiti.
Dosadi to zmaju pa ga nesta i nik ad se vise ne
pojavi Samo se to brdo i suma i danas zovu Zmaje
vac.
(Esed Halep, Radusa)
Zmajevac je visoko brdo 681 obraslo Ium om i nal
azi se
~e du _ Tesliéa i Telnja. Pomenuta jelika i izvor zai
sta postoje.
Jelzk~ Je nelto izdvojena i osamljena. Jzlofena je
vjetrovima '
d~g,,m nepog?d~ma ali ipak odoljeva. Predstavl
ja neku vrstu
szmbola posto1an1a - tvrstoée i otpora nedaéama.
1

62
 SREBRNJ KOLAC
.. Hava Mehino vié,l iena ·
Ibrahima, sve do svo1e
. . V .
d
smrti 1951.go ine pnca a Je ovu cudnu pricu.

Jednom,joS dok je .bila mlada, razboli joj se mUZ

pa ona, negdje u aksam, krenu u Tesanj kod ljekara po
lijek

Vraéajuéi se putem prema Hrvatinoviéu slusala je

kako iubori Derviseviéa potok i skripi sljunak pod
nogama.

Odjednom iz,nedu lipa nesto jako sinu i pred noge

joj pade srebmi kolac. Ukopala se je kao zacarana, a
potom onesvijestila. Probudili su je prvi pjetlovi iz sela.
Srebmog kolca vise na putu nije bilo, ali se u prasini
vidio njegov jasan trag.

Inaée, pricalo se da su tu na tom mjestu usamljeni

l«isni prolaznici cesto nailazili na vilino kolo.
(Edhem Mehinovié, Bukva)

Uzrok ovom dozivljaju (ako iole ima osnov) je uzbuàenje

koje je pomje!ano sa predrasudama o nadprirodni": biéima, kad
111/ade tene u noéi punoj sjenki i svjetlosti stvonlo predodtbu
tUdnovate i f antastitne slike.
63
 SUMALié

- U Tesnju, a narocito u Bukvi, zivi prica 0

Sumaliéu, cedu vila. Kosa mu je svilenkasta i doseze do
pleéa. Ima lik djecaka. Pojavljuje se za vrijeme lijepih
ljetnih mjesecevih noéi na virovima rijeke
Tesanjke:Limanu, Zvecaju, Dugecu i Zmajevcu. Kupa
se go. Skace sa stjene na stijenu i izvodi vragolije. Igra
po vodi i nastoji da sto vise zadivi slucajne prolaznike.
(Edhem Mehinovié, Bukva)

Doskora je na rijeci Telanjci bilo dosta virova i na njima,

za lijepih dana, dosta kupata-djece. Moguée je da se nekad neko
dijete utopilo pa je narodna malta stvorila ovu lijepu pri{u koju
djeca rado sluiaju pred spavanje.

64
 VUKOVAC

- U selu Cerovcu blizu Tesnja, ima tiva i bistra

voda koja se zove Vukovac.

Priéa se da je njekad u Crnom vrhu, u vjeru potoka

Zmajevac, potonula djevojka s kolima i volovima. Voda
treéi dan izbaci djevojku u Vukovcu.

Govorilo se da su tu njeki ljudi, ka,d bi navece

dovodili piti konje, nailazili na kolo vila kako igraju. Taj
k'o bi to vidio tu noé bi se napreko razbolio, a podikoji i
umro.

(Mustafa Vejsié, Vukovo)

Ovo je jedna od ceséih legendi ove vrste. Te!ko je i

pretpostaviti !ta je bio povod njenog nastanka. Zmajevac je
manji planinski vrh izmedu Te!nja i Tesliéa. Artur Evans,
glasoviti engleski arheolog, koji je tuda 1875.godine prolazio za
Travnik zapisao je da je tu vidio najljep!u i najvelitanstveniju
bukovu !umu u Evropi.

65
 SA N U VODENICI

- Nek i Ragi,b Hus ié im'o na Pon ikvi mli n potocar.

Jedne ljetne noé i oma mi ga san. San ja on kako dojdoSe
vile u njegov mlin. U éab rovi ma don esos e mas t i med
da prave halvu, al' su zaboravile brasno. Jed na od njih
krenu prem a kup cu da zah vati bras na sto se mljelo.
Ragi,b na njoj opazi anteriju svoje iene . To ga j~s vise
razljuti pa zgrabi ugarak sa ognjiséa, te se hiti na onu
uilu i progori joj anteriju. U tom se pro bud i i u tren
syega nesta. Dosavsi kué i zaisée od ien e da joj vidi
anrteriju. Zen i bi zacu do sto on to traii, al' mu pokaza.
V

Ante rija je stva mo bila progorena. ien a nije znala

objasniti ni kada, ni kak o se to desilo.

(Muhamed Omié) Sije)

· Cudna je i tajnovita granica izmedu }ave i sna. Ono Ito

~~stoji u ljudskoj svijesti to je stvamo i m·oguée.
- . .

66
 KRALJEV NOVAC

U Jumi Javorovi zna se na dosta mjesta da je

kopano, ka,o da je ruda topljena.

Ima. svud naokolo mnogo polupanih komada

kotlova od tuca.Narod pripovjeda da su ovdje za vrijeme
kralja Stevana Tomaseviéa kopane rude od kojih je
kralj topio srebro i kovao novac.Kalu, da i sada negdje
u toj Jumi ima magaza u zemlji, gdje je kraljeva hazna,
sa sedam punih ka,ca novca,al' je mucno doé' do njih
jer ima straiar i ne da nositi novac, niti uniéi.
(Milol Savkovié, Teslié)

67
 CRKVINA
V

U blizini danasnje crkve u Cecavi nalazi se

visoravan koju zov u Crkvina. Tu je kai u nek ad ~ila
crkva,al' joj se danas ni za trg ne zna ,nit i tu ima ikakvog
zida - izgleda da je bila drvena.Narod prica (,la su je
Turc~kad su dosli u ove zemlje, por obi li i popalili. Vele
da je bila u njo j jed na cud otv om a _ikon a i <!,~ je ikona
prerzesena ili je sam a otisla u nek i manastir u
Sla von ijiA vratiée se kad , se na tom mjestu crkva opet
podigne. · ·
V

(Jevrem Stankovié, Ceca va)

68
 STRAZBENICA

Ima blizu cecavske crkve na spram Gradine jedno

brdo zvano Strazbenica .Kaiu da je tu bivala kra
ljeva
straia u opasno vrijeme,a zbilja se s toga brda vidi na
sve c~tiri strane daleko.
-
Ko,da je cisto vrijeme vide se preko Save u Slavoniji
crkve i kuée.

Nedaleko odatlen na brdascu Drenovaca ima

ne/ah zakopina.Dosta puta ,iza kise,moie se tu
naéi
koja stara para,kolik jakosnja od dva'est novcica
,a ima
i manjih.Na njima su likovi jednaki,slo
va su
d i
gla,goljska.,a te pare su srebrene.Nalazilo se podeka
zla,tnih sa istim likovima.

Pripovjedaju stari ljudi kada je kralj iz Javorove

la
vadio i topio srebro,da mu je na tom brdascu ,bi
laze
tarafana,gdje je novac kovao,a te parice sto se tu na
da su njegove.
V

(Jevrem Stankovié, Ceéava)

69
 CRKVA

U selu Rastusi ima mjesto koje se zove Crkva i tu

V )

kazu, da je crkva bila. Ziva je istina da su ljudi tu

nalazili kandila, ciraka, sto kakvih sitnih stvari i jedan
malen lcrst od srme. Pripovjeda se da je to bila zidana
crkva te kàd su je Turci poru.sili da je od njenog kamena
nekakav Turcin Rnjié nacinio kulu. Ali je i ona poslije
ostala pusta, pa su je seljaci iz sela Rastuse ,:azvalili i od
nje kam en odnijel~ te pozidali magaze_u kuéama. I sad
se zna de je bila, ta kulina, jer tu ima jos dosta kamena
otesana, a taj je kamen veéinom sve bijeli l}uti mramor.
(Branko Kojié, Tesanj)

70
 CRKVISTE U MRKOTiéU

Kad' je ono vojvoda Radivoj, strie nesretnog kralja

Stjepana Tomaseviéa, sagradio u Tesnju crkvu svetog
Jurja, bit ée da je prolazeéi kroz sume i naselje Oko
Tesnja naisao na se/o Mrkotié, pa tu razapeo svoje
satore i odmarao se.Sigumo je tako il' on ili koji drugi
od od kraljevskog roda zanesen divotama kraja i
nadahnut boiijoj miloséu- a sigurno da izvrsi neki zavjet
- dao userd Mrkotiéa na oniskom brijegu sagraditi
crkvicu posveéenu Majci Boiijoj iz tesanog ka,mena sq,
oltarom od mramora, nad koji je bila postavljena velika,
slika Majke boiije, kako ukrasena andelima i obasjana
zvijezdama oko glave ulazi na nebo.

A onda gniriu gro m sa istoka. Zamraéi se nebo,

potresose gore i planine, zastenjase klanci.Padose
kraljevsld gradovi, razorene bi.se tvrdave. Planuse sela,
krv. potece potocima preko njiva. Puk u Mrkotiéu
preokreni vjerom i primi islam, ali u dusi zadriase
uspomenu na Gospinu crkvu i sliku koja bi porusena.
Nazvase breiuljak Crkviste. I selo osta na svome mjestu,
ali bez crkve, a mjesto crkve podiie se diamija sa
visokom munarom, ali ne na Brijegu veé na drugom
mjestu.
(Fra Lovro, iz Komu!ine)
71
 HARAMBASA I DJJETE

- Jednom dojdose hajduci iz Osredka, u po bela

dana u Medakovo da orobe Sirbegoviéa cardak. Kod
kuée zatekose samo jednu mladu zenu s djetetom. Ka,d
se harambasa pojavi pred tenom i djetetom, dijete ée
upitat: "Marna, ko je ovo?"- "Dajdia,sinel odgovori
iena. Harambasi se to dopade, bogato dariva dijete i
odvede dndinu ne orobivsi éardak.

Otada hajduci nisu vise nikad navraéali u

Medakovo.
V

(Hamza Sirbegovié, Tesanj)

Dogadaj je, po svemu sudeéi,'istinit.

Pred kraj turske i pocetkom austro ugarske vladavine u

okolnim selima (Osredku, Vitkovcima, Osinji i Detlaku) ucestala
je hajducija. Najceiéa meta bili su agi,nski i begovski cardaci i
imovina. Kao hajduci pominju se Milié-harambaia Ninko
(NikolaArsenié) Jevrem Stankovié, Raspop Klindo i drugi,.

12
 V

DZINSKA VATRA

_ Narria po dolasku Svabe u Bosnu, godina je

;zdala k'o nikad dotlen. Narod poce umirati od gladi.
Oko Jurjeva, izmedu aksama i jacije, pojavise se diinske
vatre naokolo.Sjajile su se svaku noé na Hrvatinoviéima
(Masali), Osljaku, Paklenici,, Kmdiji i za Musalom kod
sukrina mezara. Sve jedna drugoj idu u susret i vraéaju
se, k'o da neko noha masale.

Poce umirat najpre bogat svijet, onaj cto imade sto

jesti a nikom drugom ne dade, pa onda i sirotinja.
Pripadose se imuéni pa pocese dijeliti sedaku i
V
vatre nestase.

Svet za vatre kaze da to dzinovske staresine prave

gozbe.
(Esad Halep, RaduJa)

.. 'h 1 d · ,,,e§ko 1·u 1·e odgonetniti Jta

Ovo 1·e 1'edna od n1etki egen t. 1.'
, . rita da su predznak za
JU je uzrokovalo. Za dfinske va tre ~e P.. . ..
kijamet (sudnji dan ). Tad se milostinJa dl)el1 nemil1ce.

73
 KOMUSINA
o relikviji sv. Gospe od Kon~ila, koja zaista
predstavljaju umjetniCko djelo, posto]l u narodu ova
legenda: ki · x k,
Prije sto i pedeset godina ~e siroma~·a
Musliman iz oblilnjeg sela Mrkotié, ~edaleko ?d
TeSnja, nadje u jednom ljeskovom ~u zk~nu Ma1k~
Bozije, odnese je kuéi i krijuéi od svoJih ukucana ostavi
je u hambar (zitnicu). I dogodilo se cudo! Hambar
ovoga siromaha, od toga casa, nika.d nije omanjio. Ona
su uvjek bila puna psenice i drugog iita, i kolito bi god
siromaJak odvadi, toliko preko noéi opet nesto nanese.
On je znao odkud mu to obilje, ali nikome nije svoje
tajne povjeravao. Njegova znatiieljna zen.a stade svaldm
danom da ga pita odkud su okna u ambaru uvjek puna.
I ne mogavsi jadan covjek odoljeti njenoJ znatilelji
odkri joj tajnuA iena ko iena! Poce po selu da se
hvali, te od usta do usta, od sela do sela, cudo sv. Gospe
sti;ze i do usiju Komusanaca. Ka,ko su bili od vajkada
pobozni, dogovore se da od Muslimana u Mrkotiéu
odkupe svetu ikonu. Nesto radi javnosti, a i radi
ponudenog velikog odkupa u blagu onaj Musliman
p~tate i dade ikonu iz ambara. Sa velikim slavljem i
pnpremama podose Komusanci iz Mrkotiéa noseéi
ikonu sv. Gospe preko polja i brezuljaka dok ne dodose
na mjesto danasnje
zavjetne kapele.
74
 Tu im i~ona toliko otesca da je nisu mo li s
tnJ'eSta maknutl veé od umora padoSe i zaspaSe. :rfsnu
;,n se javi Sveta Gospa, .te im rece da je dalje ne nose'
veé da
.
JOJ
.
na tom m1estu podignu· kapelu. Kad se
probudise od.ma to odluCe i kasnije uCinise. .
(Mark o Baltijanovié, Jelah)

GOSPA •
Vojvoda Radivoj iduéi iz lova raz(!,pe sator u
Mrkotiéu da se malo odmori. Zanesen ljepotom kraja
odluéi da na onis kom brijegu usred sela sagradi crkvicu
posveéenu Majci Boiijoj iz tesanog ka,mena i s oltarom
od mramora, a iznad nje dade da se uradi njena ikona.
Kad dodoSe Turci jedan dio puka, preokreni
V

vjerom i primi islarn i crkva se po1USi.

Niie brijega nalazila se kuéa Kapetanoviéa (prvih
ktipetana u Tesnju). Oni su imali pune sanduke haljina
i rublja, staje pun e krava i volova, tor pun ovaca, a njive
im radale ko mal o kome, sljive se savijale do zemlje ali
se nisu polomile, a kéeri nosile svilu i kadifu kao
begovice. (Fra Lovro, iz KomuJine)

U jednoj povelji iz 1461. godine kale se kako je strie

posqednjeg bosanskog kralja Radivoj sagradio te godine u Teinju
75
 RIJEéNIK

manje pou,atih rijeci

aga - gazda, prvak

ak!am - prvi mrak, sumrak
anamo - tamo
anterije - vrsta haljine od svile
amidta - strie
asker - vojnik
a§ikovati - voditi ljubavni razgovor
at-mejd~n - mjesto gdje se trcu konji
avlija - kuéno dvori!te

ban - titula prvih bosanskih vladara

bedem - debeli zid
beg -plemiéka titula

76
 begenisati - dopasti se
behar - cvijet votke
beli - zapravo
biljeg - meta, znak
bradva - sjeldra sa kratkom dr!kom
buljuba!a - zapovjednik buljuka, voda
bunjiJée - smetljiJée
·•
e
cura - djevojka

e
cabar - drveni sud za vodu ili za sto drugo
cakmak - kresalo kojim se krese o kremen
cardak - kuéa na sprat
tadija - trgovacka cetvrt
celjad - ukuéani, clanovi jedne porodice
cemema -jadna, gorka
coja - sukno bolje vrste
tugelj - vatralj

77
 é
éoiak - ugao, kut
éup - zemljeni sud

D
daidta - ujak, majcin brat
delibaia - vezirov tjelohranitelj
di -gdje

div - gorostas, olicenje snage

dizdar - zapovjednik tvrdave
dokundisati - dojaditi

drum -put, cesta

drumarina -putarina
duéan - trgovina
duima nin - neprijatelj

Dt

dzamija - muslimanska bogomolja

dzebana - municija
78
dtebana - municija

dtin - gorostas

F
f amilija -porodica
f atih - osvajac
f,Jek - naboj, metak za pusku
furuna -peé

G
gatka - carolija
greb -grob

glavar - starje§ina
Gospa - Bogorodica
gunj - vrsta odjevnog predmeta od sukna
gu!éa - duboka suma
guvno - mjesto za vrsidbu

H
halva - slatko od brasna, masla i seéera

hamalin - nosac
79
 hamba r - fitnica
harambaia - voda hajduka
him - njim, njima
ho!- hote!
hrsuz - lopov

I
insa11 - covjek, ljudsko biée

irget - ucenik

J
jacija - doba dana po zalasku sunca
jetim - maloljetnik
jular- uzda

K
kadija - Ierijatski sudija
kajmak an - sreski nacelnik
kapija - vrata
kaur - nevjemik, kr!éanin
kidisati - juriiati

80
 kinjiti - zlostavljati
ldrelj - sobica, vajat
kmet - seljak na tudem posjedu

konak -prenoéifte
kotar-srez
krke - na ledima nositi
kuga - opasna zarazna bolest
kula - zgrada od kamena u tvrdavi
kupac - sanduk za bra§no u mlinu
kvart - cetvrt grada

mahala .. dio grada ili sela, cetvrt

ma!ala - baklja, luc
meraja - livada, utma
mesdtid - dtamija bez munare
meiéema - sudnica, sudska zgrada
mezar-grob
miraz - nasljedstvo
81
 mubarecija - kuga •
muftija - visi muslimansld sve!tenik
muhadtir ·- izbjeglica , ·
murtat - izdajica
ognjiste - vatriite
ordija - vojska
ozeti - udri

p ·
para -pd, paradi
pa§a - vojna titula, generai
pehlivan - artist natici
V

Ponikve - potok ponornica u Sijama

selu kraj Tesnja

prikaza - izmiJljend ·cudoviste

Preobrazenje - vjerski praznik (19. avgust)

R
.\

redifa - rezervna vojska, rezervisti

82·
~
 s
sahat-kula - toranj sa satom.
sedra - vrsta tvrdog supljikavog kamena
sejmen -janjicar, pje!ak

serbez - slobodan
softa - ucenik medrese
sokak - ulicicà
steéak - nadgrobni kamen
sultan - car, vladar
sumalié - djecak- vragolan

s
!éeo -htio
!ehit -junak za vjeru nevino pogubljen
sejtan - davo, vrag
)
§indra - cijepane daske za krov (hrastovo ili jalovo
Svabo - narodni izraz za Austrijance ili Nijemca
V

83
 T

tabut - mrtvalki sanduk

taoc - zatolenik
tepe -pijaca, trfn.ica, trg
timar -feudalni posjed

u
uartiti - ubiti
Ugar-Madar
ugarak - drvo koje gori na vatri
ulak • glasono!a, ku,irpoltar

V
vakat - vrijcme, doba
Varo!- dio Teinja u kom su za turske vladavine
tivjeli hriftani-
vezir - upravnik vilajeta (pokrajine)
vile - mitska bita
vlal<!e - dijet'c pravoslavne vjere

84
 z
••
zeman - vn1e me
zmaj - mitsko tudovi.fte koje leti
zboriJte - mjesto za sastanke
zulum - nepravda, nasilje

85
 MOMC ILO SPASO JEVIé

LEG END E POUSORIA

Recenzenti:
.,
dr. Bogomir IJUKIC
prof.dr. Mojce RAVN IK

Lektor :

Safet TURA Lié

Naslovna strana:

Hasan MEHINOVJé

/zdava é:

/zdava éko preduzeée

V

"MAK DIZDA R" dd TESAN J

Za izdava la:

Hajro PLAN JAC ,direktor

Stampa:

DD »GRAFICAR « Doboj

Tirai: 1.000 primjeraka

1992. .

86
l
I
i

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Narodna biblioteka Te~anj ·
UOK398. 2
SP ASOJEV Ié, Milan •

LEGEND E POUSOR JA/ Momfilo Spasojevif

Te!anj: »MAK DIZDAR «, 1992. -83 str.; 20 cm
(Biblioteka »MAK«)
ISBN 86-81583-08-5
 IZDAVA NJE KNJIGE POMOG LI SU
..... M.JAMSl(E
_...._AIAMFESP

#medi a !DDI

TesUt 074/730-717

r
, ~

/) omnTcom
,,doboJ promet" TRGOVA.éKO PREDUZEéE
T•L 074/41-154,Jl-914 DOBOJ
\... ~ "- ""

i;r i,liJillì\1fD
.r o
RUDNJK LIGNITA
~il(q .§ -3 STANAR/
TeL 074/41-778
,
DIONiéARSKO DRUSWO U
MJESOVITOJ SVOJINI
ar:, -pobjczda-
fbl lczianj NISKOGRADNJA
TESLié
r

I
TVORNICA CARAPA.DD

____
PPTUP ''BRANKO''
VITKOVCI. TESANJ ~ TESANJ
r i i . ._

0
I I
I I
I I
t_ ____ I
distrlbuJivni cenJar tesanj dd

\...
.naprèclak
Teianj teL 074/750-048 ,.
trgovina na v•lilco i malo
TeL 074/41-055 Fax. 074/31-808
ti
r•