Opasni i štetni otpad iz domaćinstva
Tijekom godine, u svakom domaćinstvu nastaje veliki broj
različitih otpadnih tvari, koje su štetne po ljudsko zdravlje i
opasne za okoliš. To su prije svega: otpadne baterije, otpadna
ulja, boje, lakovi, otapala, stari lijekovi, pesticidi, razne kemikalije
i dr. Stoga se takav otpad mora odvojeno skupljati.
• Jeste li znali da 1 litra motornog ulja moţe zagaditi milijun litara
pitke vode?
• Jeste li znali da 1 tona otpadnog ulja u vodi, po svom štetnom
djelovanju, odgovara količini otpadnog materijala kojeg stvara
naselje od 40 000 stanovnika?
• Jeste li znali da se otpadna jestiva ulja mogu iskoristiti (npr. u
proizvodnji biodizela) te da se time potpuno izbjegava zagaĎenje
voda i troškovi čišćenja otpadnih voda?
• Znate li da sredstva za čišćenje štednjaka, pećnica i roštilja
mogu sadrţavati luţine i organska otapala te da se ne smiju
izlijevati u odvodnju ili odlagati u kućno smeće?
• Jeste li znali da kemijska sredstva za čišćenje podova i
namještaja mogu sadrţavati organska otapala i aromatske
ugljikovodike?
• Znate li da baterije i akumulatori mogu sadrţavati teške metale
koji izravno ugroţavaju okoliš i zdravlje ljudi (ţiva je npr. jaki
nervni otrov, a kadmij ugroţava jetru, pluća i kosti)?
• Znate li da sredstva za odstranjivanje mrlja mogu sadrţavati
klorirane ugljikovodike (već najmanja bočica takve tekućine je
dovoljna za zagaĎenje milijuna litara pitke vode)?
Ovisno o vrsti, štetni i opasni otpad moţe se predati u:
• specijalizirane trgovine (npr. prodavaonice akumulatora,
ljekarne, trgovine u kojima su postavljeni spremnici za skupljanje
otpadnih baterija itd.),
• reciklažna dvorišta ili
• specijaliziranom skupljaču (na odreĎenim mjestima u točno
odreĎene datume).
Različite vrste opasnog otpada obvezno treba predati odvojeno
(nije dozvoljeno miješati zajedno različite vrste). Sve posude,
limenke i spremnike pod tlakom (uključujući spray doze), treba
prije odlaganja isprazniti. Ţiva kao kovina, termometri, ţivini
prekidači i drugi predmeti koji sadrţe ţivu preuzimaju se samo u
zatvorenoj ambalaţi. Otpadni lijekovi i dijelovi injekcija bez igala
preuzimaju se samo u prozirnoj ambalaţi, dok se igle od
injekcija preuzimaju samo u čvrstoj i neprobojnoj ambalaţi,
obljepljenoj trakom.
Reciklažna dvorišta
Reciklaţna dvorišta su posebno opremljena mjesta za odvojeno
skupljanje iskoristivog i opasnog otpada iz domaćinstava.
Namijenjena su isključivo graĎanima koji tu mogu odloţiti brojne
vrste otpada, primjerice: papir, karton, plastiku, staklenu i
metalnu ambalaţu, ravno staklo, limenke, stiropor, stare baterije,
PET-boce, PE-foliju, zeleni otpad, otpadne gume bez naplatka
(do četiri komada), krupni/glomazni otpad, elektronički otpad,
akumulatore, fluorescentne cijevi, stare ljekove, otpadna motorna
i jestiva ulja, zauljenu ambalaţu te ambalaţu onečišćenu
opasnim tvarima (boje, lakovi i sl.) iz domaćinstava.
Adrese i radno vrijeme reciklaţnih dvorišta i zelenih otoka:
RD KUNIŠČAK, Domobranska bb (tel: 3770-469)
RD SUSEDGRAD - STENJEVEC, Gospodska ulica
(tel: 3451-536)
RD PRUDINEC - JAKUŠEVEC, na ulazu odlagališta otpada
(098 272 762)
TUNEL, ugao Gračanske i Kvintičke ulice (098 208 319)
ZO Kajzerica, Podbreţje bb (tel: 6550-447)
ZO Maksimir, Prilesje bb (tel: 2421-267)
ZO Dubrava, Osječka bb (tel:2857-748)
ZO Sesvete, Jelkovečka bb (099-311-8457)
Radno vrijeme:
• radnim danom: od 6,30 do 20,00 sati
• subotom: od 6,30 do 14,00 sati
____________________________________________________
Podružnica Čistoća
Radnička cesta 82, 10000 Zagreb
tel. 01 6146 400, e-mail: cistoca@cistoca.hr, www.cistoca.hr
Čuvajmo okoliš, oblikujmo budućnost
Odvojeno skupljanje otpada
Zašto odvojeno skupljati otpad?
Odrţivi razvoj zahtijeva postupanje s otpadom sukladno
načelima zaštite okoliša, društvene prihvatljivosti i
ekonomičnosti. Najbolje rješenje bi bilo da se stvaranje otpada
moţe u cijelosti izbjeći. Otpad koji se ne moţe izbjeći treba,
koliko god je to moguće, ponovno uporabiti uz uravnoteţene
ekološke i ekonomske uvjete. U tu ga je svrhu posebno vaţno
odvojeno skupljati (po vrstama) na mjestu njegovog nastanka, s
dvostrukom namjenom:
1. izdvajanje iskoristivog dijela (papir, staklo, karton, biootpad,
plastika i dr.) s ciljem recikliranja te
2. izdvajanje opasnog otpada (ulja, baterija, lijekova, kemikalija
i dr.) s ciljem detoksikacije i recikliranja.
Odvojenim se skupljanjem i recikliranjem otpada izbjegava
njegovo odlaganje. Time se omogućuje iskorištavanje mnogih
korisnih sastojaka, jer se odvojeno prikupljene vrste otpada lako
koriste kao sirovine za dobivanje novih proizvoda. Pritom se
smanjuje onečišćenje okoliša, a posebno štedi energija. Osim
toga, odvojenim se skupljanjem i recikliranjem otpada ostvaruju
i druge gospodarske koristi kao npr. smanjenje uvoza
sekundarnih sirovina (npr. staklo, papir i metal), zapošljavanje
radnika, smanjenje troškova odlaganja i dr.
Sustav odvojenog skupljanja komunalnog otpada uključuje:
• posebne spremnike postavljene na javnim površinama uz
spremnike za odlaganje miješanog otpada,
• spremnike grupirane u „zelene otoke“,
• reciklaţna dvorišta.
Pri tome je za svaku pojedinu vrstu otpada točno odreĎena
veličina, vrsta i boja spremnika.

Papir i karton
Otpadni papir je vrijedna sirovina. Recikliranjem papira čuvaju
se šume, štedi energija, smanjuje onečišćenje vode i zraka te
štedi skupi deponijski prostor.
Ako odvojeno prikupimo i recikliramo 1 tonu otpadnog papira,
spasili smo 20 mladih stabala, uštedjeli oko 60.000 litara
vode, potrošili upola manje energije i 15 puta manje onečistili
otpadne vode!
Otpadni papir se odlaţe u plave spremnike ili u reciklaţna
dvorišta. U plave spremnike treba odlagati:
• novine, časopise, prospekte, kataloge,
• biljeţnice, knjige, telefonske imenike, slikovnice,
• pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine,
papirnate vrećice,
• mape, karton, kartonske kutije (bez ljepljive trake, plastike,
stiropora i dr.), kartonske fascikle, valovitu ljepenku,
• višeslojnu ambalaţu (primjerice ambalaţu za mlijeko i
napitke).
U plave spremnike ne smije se odlagati:
• indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir,
• zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i sl.,
Staklo
Otpadno staklo je vrijedna sirovina. Odvojenim skupljanjem i
recikliranjem staklenog ambalaţnog otpada osigurava se
ušteda prirodnih bogatstava (kvarcnog pijeska, vapnenca,
prirodnog plina i dr.), energije i odlagališnog prostora te se
smanjuje onečišćenje zraka, vode i tla.
Energija koja se uštedi recikliranjem jedne staklene boce,
dovoljna je da ţarulja od 100 W gori 4 sata!
Pravilno postupanje sa staklenom ambalaţom razumijeva
njeno ponovno korištenje za iste ili druge namjene – povratna
ambalaţa (npr. za mineralnu vodu, pivo, mliječne proizvode).
U zelene spremnike treba odlagati boce, staklenke i sl.
U zelene spremnike ne smije se odlagati:
• prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko
staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklena vuna,
• ţarulje i fluorescentne svjetiljke,
• porculanski i keramički predmeti.
Ravno prozorsko staklo i fluorescentne svjetiljke odlaţe se
isključivo u reciklaţna dvorišta, dok ostale vrste staklenog
otpada treba odvojeno skupljati samo, ako je organizirano
recikliranje.
ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA
Plastična ambalaža
Po obujmu, plastični otpad čini više od 30% kućnog otpada.
Za 1 kg PET-a (materijal iz kojeg su izraĎene boce za napitke)
treba utrošiti 1,9 kg nafte!
Recikliranjem plastike se, osim skupog deponijskog prostora,
štede resursi i energija te manje onečišćuje zrak.
Plastična ambalaţa se odvojeno skuplja u ţutim spremnicima i
zelenim otocima postavljenim na javnim površinama te u
reciklaţnim dvorištima.
U ţute spremnike treba odloţiti:
• Polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalaţu – na
sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PP i sl.;
• Boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i
pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih
prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i
sl.;
• Čaše i posude od jogurta, sira i sl. - mogu imati na sebi oznake:
PS, PP;
• Pjenastu ambalaţu od koje su izraĎeni podlošci za prehrambene
proizvode, zaštitnu ambalaţu za razne prehrambene proizvode od
stiropora – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.;
• Ostale proizvode od plastike: boce za osvjeţavajuće napitke,
čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. – na sebi mogu imati
oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.
Metalni otpad
Sve se vrste metalnog otpada mogu više puta reciklirati. Stoga ih
je potrebno odvojeno skupljati te odlagati u reciklaţna dvorišta.
• Recikliranjem 1 tone aluminijskih limenki uštedi se 5 tona boksita
i utroši se 20 puta manje energije.
• Za proizvodnju 1 tone sirovog aluminija utroši se čak 600.000
litara vode i 15.000 kWh električne energije!
Prazne limenke od napitaka i hrane treba odlagati u ţuti spremnik,
zajedno s plastikom.
U spremnike za metalnu ambalaţu ne smiju se odlagati:
• limenke s ostacima od boja, lakova i ulja,
• limenke s ostacima od kemikalija,
• boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina,
• boce i limenke pod tlakom (npr. propan/butan boce),
• nemetalna ambalaţa.
Krupni (glomazni) otpad
Krupni (glomazni) otpad se odlaţe u reciklaţna dvorišta
tijekom cijele godine. Ukoliko je neodgovorno odbačen u
prirodu ili na divlja odlagališta, troškove njegova uklanjanja
plaćamo svi.
Biootpad
Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili
zeleni otpad. Čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je
sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je
da se biootpad biološki preraĎuje na mjestu njegovog
nastanka kompostiranjem.
Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadrţava
vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, te se stoga
kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće
(voćnjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine,
poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, trţnice,
groblja, škole, dječji vrtići, stambeni i drugi objekti,
prehrambena industrija, ugostiteljstvo i dr.).
Drugi je način korištenja biootpada za proizvodnju bioplina.
Bioplin je ekološko biogorivo koje se moţe koristiti za
proizvodnju električne energije ili kao pogonsko gorivo u
vozilima, kao zamjena za benzin. Pritom se manje onečišćuje
zrak i ne pridonosi emisiji stakleničkih plinova.
Odvojeno skupljanje biootpada je moguće:
• U smeĎim spremnicima, postavljenim uz stambeni objekt –
skupljač dolazi po biootpad i odvozi ga u kompostanu;
• Odvojeno skupljeni biootpad graĎani donose u reciklaţno
dvorište (manje količine) ili u kompostanu;
• Organiziranjem prigodnih prikupljanja biootpada (boţićna
drvca, otpalo jesensko lišće, proljetna i zimska rezidba).
U kućanstvima biootpad treba odlagati u posude od oko 10 l,
s poklopcem, te prazniti ih barem jednom u 3 dana. U smeĎe
spremnike dozvoljeno je odlagati: kuhinjski, vrtni ili zeleni
otpad i ostali biootpad.
Ukoliko imate mogućnosti za kompostiranje u vrtu/vrtnom
komposteru iskoristite otpad iz kuhinje i vrta!
Proizvodite kompost iz vlastitog biootpada!