Strucno pedagoska praksa

Jezik I pismenost
Pismenost je najvaznija akademska vjestina u cijem sticanju treba da pomognemo djeci.
Pismenost je poveyana sa ostalim kljucnim kompentencijama kao sto su matematicke,
gradjanske I drustvene, naucne, tehnoloske te umjetnicke kompentencije. Djeca moraju znati
citati I pisati kako bi ovladala I ostalim podrucjima. Djelotvoran program pismenosti na nivou
predskolskog v I o podrzava napore djeteta ranog I predskolskog uzrasta u govoru, slusanju,
pisanju, citanju podsticanjem smislenih interakcija izmedju nas I djece , te medju djecom.
Razvoj jezika dogadja se kada su djeca okruzena jezikom. Kao vaspitaci mozemo pomoci
razvoju djecijeg slusanja I govora tako sto cemo tokom dana razgovarati s njima o iskustvima
koja sui m licno vazna. Sve ove iterakcija (izmedju djece, sa roditeljima, vaspitacima) grade
djeciji vokabular tako da djeca jednom kada pocnu citati, razumiju jezik u tekstu. Djeca ce
takodje bolje moci da se verbalno izraze , sto ce im pomoci da se pismeno izraze. Kako
razvijamo pismenost kao sto djeca uce govorit okruzena jezikom tako I uce citati kada su
okruzena stampanim materijalom. Bitno je da su djeca u kontaktu sa knjigama, tako sto im
roditelji citaju knjige I oni sami gledaju kako im citaju , tako picnju primjecivati razliku izmedju
slova I slika I uvidjaju da su slova znakovi, zatim djeca samostalno uzimaju slikovnice I pravde
se da ih citaju ,a ustvari ono prepricava pricu koju je zapamtilo, cak vas mogu ispravili ako ste
neki dio preskocili. Djete koje uci citati prolazi kroz sledece korake:
1. Slusa I gleda slikovnice I knjige
2. Zna kako knjige rade (kako se knjiga drzi, okretati stranice)
3. Razlikuje tekst od slika I zna da je pisani tekst ono sto nosi verbalne poruke koje dijete
cuje
4. Prepoznaje primjere teksta u okruzenju
5. Pamti omiljene slikovnice koje potom rado cita roditeljima, prijateljima, lutkama ili
kucnim ljubimcima
6. Upoznaje razlike izmedju formalnijeg jezika, kakav se koristi u knjigama I neformalnog
jezika, koji koristimo svakodnevno
7. Poznaje vezu glas I slovo I razumije kako funkcionise tekst
8. Spaja glasove u jednostavne rijeci, pamti odredjene rijeci I prepoznaje ih na osnovu
konteksta
9. Tecno cita
10. Cita duze I slozenije slikovnice I tekstove

Ucenje citanja je takodje process koji prolazi kroz odredjene faze:

1. Skrabanje uz kazivanje da pise

2. Stvaranje znakova koj nalikuju na slova iako to nisu
3. Stvaranje likova koji su sasvim ocito slova, ali nijesu povezani sa odgovarajucim
glasovima te rijeci
4. Izmisljeni pravopis za stvaranje jednostavnnih rijeci koje su uglavnom suglasnici
5. Izmisljeni pravopis citljivih rijeci koje ukljucuju samoglasnike
6. Konvencionalno pisanje
7. Kontinuirano unaprijedjivanje vjestina pisanja tokom zivota