1.

Slajd
Jair Bolsonaro. Bivši vojni kapetan i kongresnik, Bolsonaro je pobijedio na
predsjedničkim izborima 2018. u kampanji kao desničarski, socijalno
konzervativni nacionalist. Obećao je uhvatiti se u koštac s kriminalom i
korupcijom i potaknuti gospodarski rast. Međutim, njegov mandat obilježio je
mnoge kontroverzne odluke, uključujući rezanje financiranja saveznog
obrazovanja, ublažavanje zakona o posjedovanju oružja i slabljenje LGBTQ+ i
reproduktivnih prava. Također je izazvao međunarodne kritike zbog svog
odnosa prema domorodačkim zajednicama i amazonskoj prašumi, kao i zbog
Bolsonarovo predsjedništvo posebno su okarakterizirale tri radnje, ili možda
nečinjenja. Postavljanje vojnih časnika na položaje u vladi na način koji je bio
bez presedana od diktature. Njegovo odbijanje da ozbiljno shvati pandemiju
COVID-a, koja je rezultirala sa 680.000 smrtnih slučajeva, što je drugi najveći
broj u svijetu. I njegovo zanemarivanje važnosti Amazone za zdravlje klime u
Brazilu i svijetu. Njegova kampanja za reizbor naglasila je njegovu društveno
konzervativnu platformu, uključujući protivljenje pobačaju, pravima transrodnih
osoba, legaliziranim drogama i ograničenjima slobode vjere i govora. On se
također pozicionira kao kandidat pogodan za poslovanje, podupirući otvorenije
tržišno gospodarstvo i privatizaciju državnih tvrtki.

2.Slajd
Bolsonaro i Lula uvelike se razlikuju u vanjskoj politici. Raskinuvši s većinom
svojih prethodnika, Bolsonaro je prihvatio antiglobalističku retoriku i okrivio
međunarodne institucije za ugrožavanje suvereniteta Brazila. Udaljio je Brazil
od Ujedinjenih naroda i zaprijetio povlačenjem iz Svjetske zdravstvene
organizacije i Pariškog sporazuma o klimi. Njegova je administracija također
nastojala izolirati bivše partnere, odnosno Kubu i Venezuelu, i uspostaviti bliže
veze s istomišljenicima, poput bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa
i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Bolsonaro je također omalovažavao
utjecaj Kine i svađao se s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
 3.Slajd
Nasuprot tome, Lula je obećao vratiti Brazilu njegovu tradicionalniju ulogu
podupiratelja regionalnih multilateralnih institucija. Njegova bi pobjeda dodala
Brazil rastućem popisu latinoameričkih zemalja—uključujući Čile i Kolumbiju
—koje su izabrale ljevičarske kandidate na nedavnim izborima. Neki promatrači
kažu da bi rezultat vjerojatno bio povećanje suradnje između Brazila i zemalja s
nižim prihodima, koje se često nazivaju Globalni jug; topliji odnosi sa
Sjedinjenim Državama i Europskom unijom; i ponovno oživljavanje vodeće
uloge Brazila u regionalnim poslovima.

4.Slajd
Luiz Inácio Lula da Silva. Jedan od najpopularnijih vođa u brazilskoj povijesti,
Lula je služio dva mandata kao predsjednik između 2003. i 2010.,
predsjedavajući gospodarskim procvatom koji je izvukao desetke milijuna
Brazilaca iz siromaštva. Kasnije je zatvoren zbog optužbi za korupciju u sklopu
opsežne nacionalne istrage, iako je osuda kasnije poništena.Lulina Radnička
stranka, sa svojim korijenima u radničkom sindikalnom pokretu, sebe
predstavlja kao zagovornika ekonomske i socijalne pravde. Posebno je Lula dao
prednost rješavanju problema s niskim rastom, nejednakošću i sve gorom
krizom gladi. Kaže da će, ako ponovno bude izabran, povećati izravne novčane
transfere, proširiti socijalne stanove i uvesti program oprosta duga. Također je
obećao ukinuti ograničenje javne potrošnje, povećati poreze za bogate i pojačati
napore za očuvanje Amazone.

5.Slajd
Čuvari demokracije upozoravali su da su na društvenim mrežama prevladavale
dezinformacije, dok je Bolsonaro doveo u pitanje integritet izbornog procesa i
iznio neutemeljene tvrdnje o prijevari u elektroničkim glasačkim strojevima. To
je izazvalo strah da, ako izgubi, Bolsonaro i njegovi saveznici neće prihvatiti
rezultat, do čega na kraju srećom nije došlo. Luiz Inacio Lula da Silva tijesno je
pobijedio predsjednika Jaira Bolsonara u drugom krugu izbora u nedjelju koji je
označio zadivljujući povratak ljevičarskog bivšeg predsjednika i kraj najdesnije
brazilske vlade u desetljećima. Brazilski Vrhovni izborni sud proglasio je Lulu
sljedećim predsjednikom, s 50,9% glasova naspram 49,1% za Bolsonara.
Inauguracija 77-godišnjeg Lule zakazana je za 1. siječnja.
.