NASE STARINE GODISNJAK ZAVODA ZA ZASTITU SPOMENIKA KULTURE BOSNEIHERCEGOVINE XI SARAJEVO 1969ae Ae PMD ++ +6 MHWTO ©MOBHKS CBO WMe BAGAH (Comme POAOME ¢C€ CHNS MOH moc m4BH Dragi dio natpisa koji se nalazi na botnoj strani (sl. br. 4) izgleda ovako: Pokuéali smo da na sasvim oSte¢ena mjesta sta~ vimo slova koja su po naSem miiljenju prvobitno bila, Predlazemo ovako citanje: BYILAE US HNS Sor Mk AobPoME MAIMH ASE LEZI RADOSAV’ MIOGOSTOVIC’ SVOO- ME VLADIKOME RODOME. ASE SIN’ MOI POSTAVI VUKASIN’ BOG MU DOBROME, PLATI. Ovaj natpis odaje osrednjeg majstora, kao i prethodni, Slova su vrlo slitna onima iz prveg. Je- dino je ovdje koristena i gréka omega uz krug za slovo O. Ispuiten je prijedlog S ili SA ispred rijeti SVOJOM i jedno I ispred rijeéi RODOM. Pisar ko- risti tanki poluglas, ali u tome nije konzekventan, jer, npr,, ne stavlja ga na kraju rijeti BOG, gdje bi trebalo da bude, a stavija ga iza slova S u rijeti YUKASIN, gdje nije uobiéajeno stavijanje. Osim toga, iza rijesi VLADIKOM i RODOM on stavija slovo E umjesto tankog poluglasa. Po svoj prilici natpis je djelo ili istog majstora koji je klesao onaj prvi, ili nekog Koji je radio pod njegovim nadzo- rom, odnosno po njegovomn uzoru, Sto je jo8 vjero- vatnije. Ovim doznajemo za jo8 jednog uglednika koji ima prezime koje se dosada nije pojavijivalo na steécima, To prezime je postalo po imenu Milgost ili Miogost, koje se susreée u_ srednjem vijeku u Bosni.t Pod viadikom se misli na suprugu, kao uglednu gospodu, kakav sluéaj smo veé imali u natpisima steéaka® Po obliku slova ovaj natpis najvjerovatnije po- tjeée iz XV v., moZda samo koju deceniju iza prvog natpisa, Evidentiranje je obavijeno u septembru 1966. g. Koraj Koraj je veée selo i sjediSte Mjesnog ureda u opitini Lopare. Sa njegovog podrugja dosada su bila poznata dva natpisa — sa Babajaée, koji je davno evidentiran i svrstan uz solo PuSkovaet, i sa lokali- teta Stan R. Salihoviéa, koji je evidentiran prije nekoliko godina’ — a sada je naden treéi, koji nam pruza dragocjene podatke o istoriji ovoga kraja. Na Agiéa groblju, u blizini brijega gdje su po- dignute kuée Agiéa, u samome Koraju, postoji ka~ meni spomenik u obliku okrnjenog stuba (stele) visine 100, firine 34 i debljine 20 em, Koji je ne- davno upotrijebljen kao nian na jednom musli- manskom grobu. Mjestani su nam saopstili da je +P, Andelié, Revizija Stanja Kulinove plote, Gla- snik Zemaljskog muzeja, Sarajevo 1960-1961 (Arheolo- sia), 209. 3'Q, Truhelke, Stari hercegovaski natpisl, Glasniic tuzeja, ‘Sarajevo 1692 (11), 108: S. "Beslagie, Boljuni, Starinar Arheol. instituta,’ Nova serija, Kn}. XII, Beograd 1961, 204-208. 4 Glasnik Zemaliskog muzeja, Sarajevo 1099, 351 stegaka 5M. Baum, Clanei i grada ‘Nekoliko interesantnin TT, Tuzla 1958, 56. ovaj spomenik prije § godina iskopan blizu kuée Omera Agiéa, koja se nalazi oko 150 m istotno odavde, iz éega bi se moglo pretpostaviti da je na tome mjestu nekada bila srednjovjekovna nekro- pola. ‘Na jednoj Siroj strani stuba urezan je natpis u 8 redova (sl. br. 5). Evo njegove transliteraci fce AEXH NEMICO PHHKOBAE NY CBWH EEHWHRNH KOPdtO CH BAP MocmdBH wy PdHICO, Natpis u transkripeiji glasi: ASE LEZI PETKO RAIKOVIC NA SVOI BA- STINI KORAJU. SI BLG POSTAVI OC RAIKO. ‘Natpis se dobro vidi i dosta lako tita. Slova su uobigajena, jedino je R neito malo drugaéiji, jer mu je dio uz uspravnu crtu kao nakoSen kvadrat, tj. kao romb, Zanimljivo je da pisar ne upotrebljava 135Aad Sl. 5 — Natpis iz Koraja tanki poluglas. Slovo N u obadva sluéaja pie sa srednjom kosom ertom koju obratno postavija. U dva slutaja on koristi skraéenice: BLG (BILIG) i OC (OTAO), iako iznad toga ne stavija erticu kao znak za skraéenicu. Treba reéi da ispred slova nema maka krstiéa koji se ponekad u ovim natpisima stavlja. Iz natpisa doznajemo da je tu sahranjen Petko Rajkovié, Koji je takvo prezime dobio po ocu Rajku, koji je, kako vidimo, nadzivio sina i podigao mu spomenik. Okolnost da otac nosi samo ime, bez pre- zimena, upuéuje nas na relativno starije vrijeme. Osim toga, natpis nam kaze da je Petko sahranjen xa svojoj baitini Koraju. To znaéi da je spadao u imuénije i uglednije mjestane i da mu je imanje bilo u Koraju, Mislimo da pod imenom Koraj treba razumjeti samo mijesto, naselje, a ne Sire podrudje, Zupu ili Gitav kraj. Posto spomenik i natpis po sv jim osobinama (oblik slova i spomenika, ime oca itd.) , po nagem misljenju, potjete iz prve polovine XV-v,, znadi da je ve tada postojalo i naselje Koraj. © Koraju kao naselju se dosada nifta sigurno nije malo. Opéenito se pretpostavljalo da je ono nastalo akon dolaska Turaka u ovaj kraj. Postoji predanje da je sultan Mehmed IT Osvajaé, kada je 8 vojskom stigao u ovaj kraj, rekao: »Diennet gibie, Sto u pre- vodu znati »Kao rajc, pa da je od toga postalo ime Koraj. Izragena je pretpostavka da je u XV v. po- stojala Zupa Koraj.* Kao turska nahija Koraj se prvi puta spominje 1533.7 g. Turski popis stanovniitva * M. Vego, Naselja bosanske sredjevjekovne dréave, Sarajevo 1957, 150 ing, He Sabanovig; Bosanski patulaku, Sarajevo 1069, 136 iz te godine svakako odratava stanje administra- tivne podjele koja je postojala i nekolike godina prije toga. Treba imati na umu da je ugarska Sre- brenitka banovina od strane Turaka zauzeta 1512. g,, ali da veéina teritorija do Save jo8 dugo iza toza, vjerovatno sve do 1521. g., dok nije pao i Beograd u turske ruke, nije bila definitivno u sastavu tur- skog carstva, Iz toga razloga nema spomena koraj- skoj nahiji u najstarijem turskom popisu stanov- ni8tva ovoga dijela Bosne koji je obavijen oko 1515. g# Korajska nahija je najprije pripadala kadiluku Srebrenica, koji je bio u sastavu sandZaka Zvornik. Polovinom XVI v. osnovan je zvorni¢ki kadiluk, kojemu je pripala nahija Koraj.? Godine 1580. stvo- ren je kadiluk Bijeljina, sa sjediitem u Cetvrtko- viitu, kako se tada zvala danainja Bijeljina, Kojo} ie pripala nahija Koraj.*” Opéenito se uzima da su Turci svoje nahije stva- rali po zatetenim sredinjovjekovnim Zupama, zbog Gega se, sa mnogo vjerovatnosti, moze pretpostaviti da je u predtursko doba postojala i Zupa Koraj. A posto je svaka Zupa redovno nosila svoje ime po svom centralnom mjestu, s razlogom se moze sma- trati da je tada postojalo i naselje Koraj.!! Za ova- kovo stanoviste ima i drugih razloga. Jedan od njih vidimo u predanju korajskog kraja, koje kaze da je Koraj nekada bio vazno mjesto, éak vainije i od Brékog i Bijeljine. To ima svoga osnova u istorij- skim Ginjenicama. U XVI v. je sve do 1580. g. u korajskoj nahiji, Sto znaéi u samome naselju Ko- raju, odréavan godisnji sajam na dan pravoslavne Gospojine, na Koji su dolazili stanovniei i ix svil okolnih nahija."* Osim toga, najnovija nauéna istra- Zivanja dosta ubjedljivo pokazuju da je i rimoka- toliéki samostan sv. Marija u Polju (S. Mariae in Campo), Koji se spominje u XIV v., bio kod dans. anjeg Koraja, na logkalitetu Crkviste i Varos, a ne kod Bijeljine, kako se to donedavno pretpostav- Yalo." Sve ovo sto smo iznijeli ide u prilog pretpostavei da je u XV v, a vierovatno i prije, postojala Zupa Koraj, a opravdava i pretpostavku o postojanju Koraja kao naselja i centra te Zupe. U ovom mo- mentu, medutim, mi raspolazemo sa prvim sigurnim dokumentom koji direktno govori o bastini Petka Rajkoviéa u Koraju, tj. 0 egzistenclji naselja Kora) Zbog toga je nai stecak sa Agiéa groblia u Koraju znatajan prilog daljem prouéavanju srednjovje- kovne proflosti Koraja i éitavog kraja. ‘Natpis je evidentiran u avgustu 1967. g. © A. Hand2é, Postanak i razvitak Biljeljine u XVIv. Prilozi 2a orijentalnu filologiju, sv, XII-XIII, Sarajevo 1962-1963, 47. °H, Sabanovié, n.d, 201. WA. Handzié, n. a, 55. 4 Vidi napomenu br. 7. A. Calié, BiljeSke 0 koraju 1 Tutnjeveu, Glasnike Zem, muzeja, 1901, 445. % A. Handdié, n. d., 50, 68 1 55. # Tsti, n, d., 49-50.Piperi Piperi su selo koje je smjeSteno na lijepom i istaknutom pologaju izmedu Jablanice i Sibosnice, oko 10 km sjeverozapadno od Lopara. Pripada opitini Lopare. Moze mu se dogi autobusom od ‘Tuzle, preko Lopara i Celiéa, do Siboinice, a odatle za 1 sat hoda uzbrdo, na jugoistognu stranu. U predjelu Ceriéi, nedaleko zaseoka Jakovljevici, koji pripada Piperima, evidentirali smo 3 manje skupine steéaka, poredane uz put, sa oko 200 m rastojanja izmedu njth. Prva skupina je na njivi Nede Stevanoviéa. Tu smo nasli 6 stetaka (2 slje- menjaka i 4 stuba), Koji su okrnjeni, prevaljeni 1 djelomiéno zatrpani zemljom. Na sljemenjaku smo ustanovili natpis. Druga skupina se nalazi uz kuéu Bore Jakovljeviéa, s druge strane puta. Ona ima 6 cokrnjenih i prevaljenth stubova, Nesto juinije od ove, opet s druge strane puta, zarasla Sumicom, nalazi se treéa skupina sa 11 steGaka (8 sljemenjaka, 4sanduka i 4 stuba), koji su djelomigno o8teéeni, prevaljeni ili nagnuti i zatrpani. Ovdje smo naili 4 natpisa od kojih 2 na sljemenjacima, 1 na sanduku i 1 na stupeu Evo podataka o natpisima: 1 — Sljemenjak prve skupine veoma je oiteéen (odlomljen mu je jedan dio), nagnut je i djelo- mitno zatrpan zemljom. Dimenzije su mu: duzina 153, Sirina oko 120 i visina od postolja do vrha za- bata 60 cm. Natpis mu je urezan na dvije strane —u5 redova zapadne Geone i u 3 reda juzne botne strane. ‘Na veéem, preostalom dijelu geone strane natpis izgleda ovako (sl. br. 6): (BNR tH Na preostalom dijelu botne strane natpis je ova- kav (sl. br. 7): MENAmon WE aHCO..-- (yy Brum # Posy x ecm me Sl. 7 — Drugi dio natpisa sa prve skupine stetaka u ‘Piperima Pri transkribovanju vidljivog dijela_natpisa predlozili smo ditanje i nekih dijelova koji su ne- stali (u uglastim zagradama). Mislimo da je pote tak natpisa na boénoj strani i da su prije vidljivog dijela na toj strani bila barem jos 2 reda u kojima je saopiteno ko je tu sahranjen. Dalje se kaze: (NA PLEJMENITOI NA VISO[RAH’ PRI()I BRAT’ U RODU. A POS[TAVJISE [SI BJE- LJIG' SINOV’ PRIJBIL' I [RADOJSAV’ I RAD [AN'] I BRAJAN’ S BOGOM’ I S RODOM’. Napis odaje osrednjeg majstora, koji ne koristi skraéenice i ligature. Steta je, naravno, Sto ne znamo ko tu let, ali, s druge strane, &ini nam se da se dio NA VISORAH’ moze uzeti kao sigurna rekonstrukcija, sto nam pruza dragocjen podatak. 2 — Prvi sljemenjak treée skupine steéaka je dosta visok, ali je prevaljen (180 X 84 95 cm) i neSto pomaknut iz prvobitnog lezi8ta. Ima natpis, urezan u 9 redova éeone strane, Koji je priligno dobro oguvan, i u 5 redova jedne botne strane (sada vodoravne), Koji je veoma oBteéen atmosferilijama. Dio natpisa na éeonoj strani izgleda ovako (sl. br. 8): nee? fata nn’ MH HAS NE coo SEM AH NE naemenn mon NE BH coPLxS Prilaie se i slika dijela natpisa na bognoj strani iz koje se, na Zalost, vrlo malo vidi. Tu se sigurno ‘uoéava samo rijet RODOM, zatim SIN’ i rijeé PISA, ali one bez ostaloga, ovako nepovezane, ne znave nifta (sl. br. 9). 137Piperima Predlazs natpisa I BIO DIGJA)[K']. A SIE LEZI MLADIN' [AINICIC NA SVOI ZEMLJI NA PLEMENT- TOJ NA VISOR'H. Vidi se da je majstor ovoga natpisa bio dosta vjeSt. Slova su mu relativno velika i priliéno ujed- naéena, Preteno su uglasta, kao npr. Bi B. Slovo $ mu je jedanput na ugao, a drugi puta na luk. Raz- likuje C i C, Koristi tanke poluglase, nema skraée- nica ni ligatura. Interesantno je i neobitno da iza slova Z u rijeti ZEMLI namjesto E upotrebljava tanki poluglas, kao i da u posljednjoj rijedi tanki poluglas stavlja na mjesto gdje su drugi obitno stavljali slovo A — VISOR'E’. Iz natpisa doznajemo da je tu sahranjen Mladin ANICIC (2), Ime pokojnika je vrlo sliéno imenu Mladen, a prezime je sasvim neobiéno. I ovaj plemié je sahranjen NA VISORAH’, kao i onaj Sto je sa hranjen na prvoj skupini steéaka. mo slijedeéu transkripeiju prvog dijela Sl. 9 — Drugi dio prvog natpisa treée skupine steéaka u Piperima 138 3 — Drugi sljemenjak ove nekropole vrlo je sli- Gan prethodnom (150 68 X 90 em), djelomiéno je okrnjen. Natpis mu je urezan u 9 redova na istoénoj éeonoj strani. Evo njegove transliteracije (sl. br. 10) ace neta -o(r) BeaTocanHe (8) Nt - Sl. 11 — Treéi natpis treée skupine stetaka u Piperima Natpis je objavio M. Valtrovié', a po njemu i Lj, Stojanovié™. Tada je on ovako protitan: SE LEZI MILOS’ AD'VIC' NA SVOI ZEM'LI NA VISORAH’. A POSTAVISE SI BELEG SINOV’ VISEN’ I RADOVAN’ I RADASIN’ I 8’ RO- DOM’ ‘Transkripeija bi bila slijedeéa (u okruglim za- gradama su slova koja su nedovoljno jasna u nat- pisu, au uglastim su ona kojih danas nema na ka- menu, a koja su, po naSem misljenju, vjerovatno bila takva):| SE LEZI MILOS’ BRATOSALIC’ NA SVOI ZEMLI (N)A VISORAH’. A PO(ST)AVISE SI BILIG’ SINOV’ PRIBISAV’ I PRIBIL’ I RADIS’ I [MI](LNSA I VK’ IS R(OD)[OM’). Natpis je relativno dobro saéuvan. Nije isklju- geno da prva rijeé glasi ASE umjesto vidljivoga SE. Slovo C na kraju prezimena napisano je kao rjeda varijanta slova C. Tanki poluglas se koristi kako na % M. Valtrovié, Nadgrobnt spomenici iz Bosne, Sta- rinar V, 1888, 86 % Lj. Stolanovig, Stari srpski zapisi i natpisi, TIT, be. 47883. kraju tako i u sredini rijegi. Nema kratica ni liga- tura. Iako su slova uglavnom ista ili sliéna slovima prethodnih natpisa iz Pipera, ipak se vidi da je pisar neSto vjeStiji u svom poslu. Natpis nam kaze da je na ovoj nekropoli sahra~ njen jo8 jedan Bratosalié, i to takoder NA _VISO- RAH. Spomenik su postavili njegovih 5 sinova. Pored 3 natpisa koja smo naprijed opisali, treéa skupina steaka ima jo8 2 natpisa. Jedan od njih je urezan na istotnoj geonoj strani djelomitno zatrpa- nog i znatno o’tegenog sanduka (180 X 60 X 45 cm), ali su njegova slova toliko o8teéena da ga nije moguée rekonstruirati. Vidi se samo BJA, vjero- vatno od BJALIG, i nekoliko jo8 pojedinaénih i ne- povezanih slova. Drugi natpis je urezan u nekoliko redova na juZnoj bonoj strani susjednog steéka u obliku okrnjenog iu Sumu zaraslog sljemenjaka (135 X 85 X 78 cm), ali su skoro sva slova, usljed slabog kvaliteta kamena, veé nestala, Saéuvano je jo8 vrlo malo i to: A IVAN’ i OSEVA. Prema tome, na stetcima kod zaseoka Jakovlje- vidi, u Piperima, imamo ukupno 6 natpisa (I na prvoj i 5 na tre¢oj skupini steaka), od kojih su 2 skoro sasvim stradala, pa ih ne mo%eme koristiti, dok su ostala 4 relativno dobro saguvana, pa se mogu éitati Sam fakat da trea skupina ima 5 natpisa, od- nosno da zajedno sa prvom ovdje postoji 6 natpisa, Jer se moze uzeti da su to skupine jedne nekropole, Gini Pipere vrlo znagajnim u sklopu steéaka BiH. Poznato je, naime, da su veoma rijetke nekropole koje uopte imaju natpise, a pogotovo one koje imaju po nekoliko natpisa. Boljuni u Hercegovini su u svakom pogledu iznimka, jer imaju 19 natpisa, dok ostale nekropole koje imaju relativno najvedi broj su Premilovo polje sa 5 i Radimlja takoder sa 5 natpisa. Po broju natpisa Piperi su, dakle, na drugom mjestu u Bi. Ako se ima u vidu da su natpisi vie osobina hercegovatkih nego bosanskih steéaka, odnosno da u éitavoj Bosni nema nijedne nekropole sa vise od 2 natpisa, onda ova dinjenica postaje jo8 znatajnija. Tz sadréaja dvaju natpisa vidimo da su tu sa hranjeni feudalci Bratosali¢i, treéi se odnosi na ne- kkog feudalea Anidiéa (7), iz istog sela, odnosno pre- djela, a u ostala tri natpisa su prezimena oiteéena, pa danas ne znamo ko tu le#i. Kako se u jednome od ta tri natpisa takoder spominje isto selo, moze se pretpostaviti da i taj spomenik pripada nekom, od Bratosaliéa, ili barem od Aniiéa. Danitié je ustanovio postojanje muskog imena Bratoslav u XII i XIV v. i muskog prezimena Bratosalié iz XV v,, koje je nastalo po ocu Bratoslavu (iza s je ispalo I, a pred I ispalo v).” Krajem XII v. se spominje Ratko Bratoslavié, iz Plane kod Bileée, kao jamac nekom Dragovaniéu iz Klobuka kod Trebinja.!* Bratosaliéi kao i Brato- slavidi se spominju u vise navrata, ali kao Dubrov- # Dj, Danigié, Rjetnik hrv. ill srp. jezika, I, Zagreb 11880-1882, 606. ™ Zbornik K. Jireteka, 1, Beograd 1959, 233 139Gani, Tako se kage da su Mara i Jerina, kéerke po- Kojnog vojvede Vukasa Raspudiéa, 1439. g. neke dijelove zemlje prodale Nikoli i Benku Bratosalicu iz Dubrovnika." Inaée, 0 Bratosaliéima iz Bosne nemamo podataka. Sva Getiri ofuvana natpisa spominju PLEM! NITO NA VISORAH. Prijediog NA mote se uzeti kao i IZ. U vezi s tim napominjemo da u blizini Pipera, upravo oko 3 km jugozapadno od nase ne- kropole, u samoj Majevici planini, postoji selo Vi- sori. U turskom popisu stanovnistva sjeveroistoéne Bosne iz 1533. g. spominju se Visori kao nahija i selo Piperi u njenom sastavu, ali se pretpostavija da su veé 1519. ili najkasnije 1521. g, bili pod tur- skom upravom. Tada je ova nahija pripadala kadi- luku Srebrenica i sandZaku Zvornik. Kada je sre- dinom XVI v. formiran novi kadiluk Zvornik, Visori su pripali njemu, a 1580. g. novoformiranom kadiluku Bijeljina® Kako su Turci svoje nahije stvarali po zategenim Zupama, a ove su nosile svoja imena po svom centralnom naselju, moze se pret- postaviti da je u predturskom periodu postojala Zupa Visori sa centrom u danainjem selu Visori, ili u danasnjem selu Piperima. Ne znamo kada su po- stala ova naselja i da li je i kada neko od njih prije postalo, Piperi su mogli nastati ili turskim naselja- vanjem crnogorskih vlaha odmah podetkom XVI v., ili nekim ranijim dolaskom tih vlaha u_maje- vitki kraj. Zasada nam izgleda vjerovatnije da su Visorui postojali i prije Pipera i da se predio da- naénjih Pipera nazivao Visorima. ‘Naprijed smo veé nesto rekli o majstorima nat- pisa. Svi natpisi slige jedan drugome, iako u nekim pojedinostima postoje razlike. Po svemu izgleda da su oni djelo dvojice majstora iste radionice, odno- sno istog centra. Po tipovima i varijantama vetine slova izgleda nam najvjerovatnije da natpisi Pipe potjeéu iz druge polovine XIV i potetka XV v, Evidentiranje natpisa Pipera obavijeno je w avgustu 1967. g. Lukavica Lukaviea je selo na podruéju Mijesnog ureda Siboinica u opitini Lopare. Udaljena je oko 5 km cestom od Sibosnice ka Celiéu. Kod zaseoka Kastel, na brijegu lijevo od ceste, gdje je i savremeno pravoslavno groblje, evidenti- rali smo 20 steéaka (6 sljemenjaka, 5 sanduka i 9 Sl. 12 — Prvi dio natpisa u Lukavici Lj. Stojanovié, tare srp. povelje 1 pisma, I, drugi dio, Beograd-Sr. Karlovel, 1934, br. 686. % H, Sabanovié, n. d., 173 1 201-202; A. Handzié, n. a, 47 i 61. 140 uspravnih skoro amorfnih kamenova), uglavnom u vrlo slabom stanju. Na jednom dobro obradenom, ali danas prelo- miljenom i okrnjenom sljemenjaku naéli smo natpis. Na preostalom dijelu boéne strane jednog ko- mada (oko 50 cm duzine, 65 Sirine i 70 em debliine) vidi se ovakay natpis (el. br. 12): ‘N¢ COOH ¢ TAEMEN Mb BEART tb IBIS Na preostalom dijelu boéne strane drugog ko- mada (50 X 60 X 0 em) vidi se ovakav natpis (sl. br. 13): BZBEMAH H MOH*+ rCHNd Na éeonoj strani istog komada bilo je ovako napisano (sl. br. 14) Sace ¢ eer: mHAKTb rons) Kada se dijelovi botne strane spoje, a onda tome doda dio sa Geone strane, ovaj natpis u transkripeiji glasi: NA SVOI ZEMLI (N)A PLEMENITOI... M’ BELJEG. G (= 3) SINA...’ PRI.:.... A PISA PILIP’ POP(’),Sl. 18 — Drugi dio natpisa u Lukaviei Tako je znatno oiteéen, natpis nam pruéa kori- stan maierijal. Kod oblika slova ne vidimo nista posebnoga. Slovo V je u vidu pravougaonika kod koga vodoravne ivice neSto prelaze preko druge uspravne iviee, a slovo Z je neuobitajeno veliko, tako da zauzima visinu od 2 reda. Iz sadréaja vidimo da se natpis odnosi na nekog plemiéa, jer je pokojnik sahranjen NA PLEMENI- ‘TOJ ZEMLII. Steta je sto mu ne znamo ime. Medu- tim, kraj natpisa nam saopstava ime pisara — to je pop Filip (Pilip). To nije prvi slugaj da se pop po- SL 14 — Treéi dio natpisa u Lukavici javijuje kao pisar natpisa na steécima* Izgleda nam da se s ovim popom moze vezati jo’ jedan po- datak Koji smo ovdje zabiljedili, Nedaleko od ne- kropole su obradive parcele zemlje i ostaci neka- dainjih kuéa, od davnina crkveno vlasnistvo, pa narod to i danas zove popovskom zemljom i popov- skim kuéama. Tu nedaleko je i zaselak Filipoviéi Mozda to sve potide od pisara popa Filipa. Po obliku veéine slova mislimo da natpis potjege iz XV v. Evidentiranje je obavijeno u avgustu 1967. g. Batkovié Batkovi¢ je selo koje se nalazi oko 10 km sje- verno od Bijeljine. Pripada opstini Bijeljina. Na lokalitetu Jazbine, zaseoka Klis, odmah do Lazarevié, arheolog Muzeja_istotne Bosne iz Tuzle Milica Kosorié naila je 1966. g. ne- kropolu sa nekoliko manjih obradenih kamenova. Na jednom od tih kamenova ustanovila je urezan Givilski natpis.* U avgustu 1967. g. posjetili smo taj lokalitet i evidentirali natpis. Spomenik je oblika oSte¢enog pravouglog para- lelopipeda (60 % 35 X 26 cm), koji je prvobitno bio ua lezeéem polozaju — kao mali sanduk. Na jednom kraju je odlomljen i taj otkinuti komadié, koji je prije godinu dana takoder viden, sada vise ne po- stoji, Na jednoj boénoj strani urezan je natpis u 3 reda Koji ovako izgleda (sl. br. 15): S. BeSlagié, Nekoliko novopronadenih natplsa na steécima, Naée starine, XI, Sarajevo 1967, 48. # Zahvaljujem M. Kosorié na obavjeitenju 0 nalazu i na saglasnosti da se natpis ovdje objavi, CE AER PH ee eee MmunoPda: (r)oer. -- ~ ++ Abo 41