I

MULTILATERALNE INSTITUCIJE ZA
'V

PODRSKU FINANSlRANJA
SPOLJNOTRGOVINSKIH TRANSAKCIJA
dr.Enver Backovic I Multilateralne institucije za podrSku finansirania spoljnotrgovinskih transakcija

1. Grupacija svjetske banke

1.1 Medunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Svjetska banka (WB)

Svjetska banka fmansira i podrzava projekte za cije se fmansiranje tesko mogu

obezbijediti kvalitetna sredstva iz drugih izvora. U osnovi Svjetska banka odobrava
kreditne aranzmane za opce, strateske razvojne potrebe u skladu s definiranom
razvojnom strategijom i ekonomskom politikom odredene zemlje. Banka odobrava i
kreditne linije, a upotreba sredstava ovih kreditnih linija naknadno se odreduje u
skladu s odredenim prioritetima uskladenim sa strateskim razvojnim planovima i
tekucom ekonomskom politikom. U odobravanju kredita prioritet imaju saobracaj,
proizvodnja energije, poljoprivreda, urgentni socijalni programi, zastita ljudske
okolice, obrazovanje i tehnicka pomoc.'

Kada su u pitanju pojedinacni projekti, u obzir dolaze sarno kapitalno-intenzivni

projekti, dok se mali i srednji projekti fmansiraju putem kreditnih linija. Osnovne faze
procedure izbora i realizacije projekta koji fmansira ova institucija jesu:

- identifikacija projekta;
priprema projekta za procjenu;
- procjena projekta i pregovori 0 zajmu;
potpisivanje ugovora 0 zajmu;
- nadzor realizacije projekta;
nadzor nad projektom u funkciji.

Osnovna pitanja na koja treba u fazi identifikacije projekta dati odgovor jesu da li
projekt predstavlja prioritetu razvojnoj politici zemlje; da Ii projekt osnovnim
ekonomsko-fmansijskim pokazate1jima ima izgleda da bude rentabilan; te kako ce
drzava svojom razvojnom politikom podrzati predlozeni projekt. Ovdje treba naglasiti
da se Svjetska banka prilikom odobravanja ovakvih projekata koristi tzv. politikom
uvjetovanja, u smislu insistiranja na odredenim konvencijama tekuce ekonornske
politike, te nerijetko na temeljitim promjenama ekonomske politike, narocito u
zemljama sa teskocama u platnobilansnoj sferi i eksternoj likvidnosti. (U ovom
kontekstu WB se prema odredenoj drzavi koristi istim elementima politike
uvjetovanja koje primjenjuje i IMF - Medunarodni monetarni fond) Prihvatanje ovih,
nazovimo ih, preduvjeta koje namece Svjetska banka jeste uvjet njenog ulaska u
fmansijsko pracenje projekta. U ovoj fazi Svjetska banka obezbjeduje tehnicku pomoc
konsultantskih frrmi.

Nakon prve faze, pristupa se izradi tehno-ekonornske dokumentacije projekta. Ova

dokumentacija, u pravilu, zasniva se na analizi alternativnih rjesenja, a s ciljem
iznalazenja rjesenja koje je u datim uvjetima optimalno. Ove alternative odnose se na
lokaciju projekta, odabir kapaciteta, tehnologija i s1. Kada su u pitanju veoma
kompleksni projekti gdje su neophodna specificna znanja i tehnicke analize, Banka
obezbjeduje angaziranje specijaliziranih inzinjering - firmi u ulozi konsultanata,
koje pomazu u izradi dokumentacije, prikupljanju i analizi ponuda, te pripremi
ugovornih dokumenata.

25
I Multilateralne institucije :za podrSku finansirania spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

Kada se izradi tehno-ekonomska dokumentacija, podnosi se Svjetskoj banci na

ocjenu. Ocjena projekta vrsi se u pravilu iz sest aspekata:

tehnicko-tehno loskog;
- ekonomskog;
komercijalnog;
- fmansijskog;
upravljackog i kadrovskog;
- orgamzaclOnog.

Tehnicko-tehnoloski aspekt ocjene odnosi se na tehnicko-tehnoloska ispitivanja koja

se vrse s ciljem obezbjedenja rjesenja koja ce biti najracionalnija. Ujedno se utvrduje i
realnost predracunske vrijednosti investicije.

Ekonomski aspekt sagledavanja investicije vrsi se sa stanovista strategije privrednog

razvoja i prioriteta u ekonomskoj politici. S obzirom na to da Banka fmansira
iskljucivo one projekte koji imaju prioritet u razvojnoj politici jedne zemlje, vrsi se
detaljna procjena da Ii odredeni projekt zaista ima poziciju prioriteta u razvojnoj
politici i na koji nacin taj projekt utjece na sveukupne razvojne potencijale jedne
zemlje.

Komercijalni aspekt sastoji se u ocjenjivanju ukupnog marketinskog, odnosno

trzisnog polozaja investicionog objekta kako sa stanovista trzista inputa, tako i sa
stanovista outputa.

Finansijski aspekt sastoji se u veoma detaljnoj analizi realnosti predracunske

vrijednosti investicije, ocjeni potencijalnih izvoznih sposobnosti predmetne
investicije, ocjeni ukupnih fmansijskih efekata, te ocjeni ekonomsko-fmansijskog
polozaja investitora prije i nakon realizacije investicije.

Upravljackorn, kadrovskom i organizacionom aspektu ocjene projekta poklanja se

posebna paznja, U pravilu, kada su u pitanju novi i veliki projekti, Banka obezbjeduje
sredstva za tehnicku pomoc i dodatno obrazovanje i usavrsavanje rukovodnog kadra
visokog i srednjeg nivoa, te strucno i tehnicko usavrsavanje strucnjaka i radnika
posebnih specijalnosti. Implementacija ovakvih programa, a u okvirima investicionog
zahvata kao cjeline, vrsi se putem specijaliziranih konsultantskih frrmi i
specijaliziranih medunarodnih institucija kakve su UNIDO i UNDP.

Nakon zavrsene ocjene podobnosti projekta za fmansiranje sredstvima Banke,

pristupa se pregovorima 0 uvjetima zajma. Defmitivnu odluku 0 dodjeli zajma donosi
Odbor direktora Banke nakon cega slijedi potpisivanje ugovora 0 zajmu. Operativnost
zajma, odnosno njegovo stavljanje na raspolaganje krajnjem korisniku, dolazi tek
nakon sto nadlezni drzavni organ donese iIi potvrdi zakon 0 zaduzivanju s obzirom na
to da je kreditima datim od Svjetske banke garant iskljucivo drzava.

26
dr.Enver Baekovic I Multilateralne institucije za podrSku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

1.1.1 Uvjeti odobravanja kredita

Prije svega, treba naglasiti da uvjeti kredita koje odobrava Svjetska banka nisu
jedinstveni i konstantni. Oni zavise od vrste projekta, te visine kamatnih stopa i
ponude kapitala na medunarodnom fmansijskom trzistu. Nairne, znacajan iznos
sredstava koja odobrava ova institucija biva mobiliziran na medunarodnom trzistu
kapitala, tako da njihovo angaziranje podrazumijeva primjenu trzisnih kriterija.

Rokovi otplate kredita koje daje Svjetska banka znatno su duzi u odnosu na druge
inozemne fmansijske izvore. Kada su u pitanju projekti iz oblasti komunikacijske,
energetske i druge infrastrukture, rokovi otplate su i do 25 godina.

Grace-period, odnosno period mirovanja vracanja glavnice, racuna se od datuma

odobravanja kredita, a ne od perioda zavrsetka objekta. Grace-period u pravilu traje
od 3 do 5 godina. Kamatna stopa utvrduje se kao varijabilna i njeno uskladivanje, u
pravilu, vrsi se tromjesecno.

Visina kamatne stope zavisi od visine pasivne kamate koju Svjetska banka placa na
vlastite izvore sredstava. Kamatna stopa se u vecini slucajeva utvrduje i uskladuje
koristenjem LIBOR-stope uz uvecanje za odredeni iznos baznih procentnih poena.

Kod kreditnih linija, kojima se fmansiraju razvojni projekti po pojedinim sektorirna

odredene nacionalne ekonomije, karakteristicno je to da Svjetska banka ugovorom 0
kreditu utvrduje minirnalnu kamatu za krajnje korisnike i ona je u vecini slucajeva za
20 do 24% veca od one prema kojoj Banka odobrava kredite. Opravdanje za ovako
visoku kamatnu marzu Svjetska banka nalazi u tome sto krajnje korisnike zeli dovesti
u isti polozaj u kojem bi bili u slucaju da pribavljaju sredstva na medunarodnom
fmansijskom trzistu,

Provizija na angazirana, a neiskoristena sredstva iznosi 0,75% godisnje i obracunava

se dva mjeseca nakon potpisivanja kreditnog ugovora. S obzirom na to da ova
provizija moze u krajnjem znacajno poskupiti kreditna sredstva, ona irna cilj i
"prisiliti" investitora na efikasnu realizaciju odredenog projekta.

1.1.2 Tehnika povlaeenja sredstava

Povlacenje sredstava iz kredita Svjetske banke vrsi se postepeno, au skladu s fazama

realizacije projekta i planom njegovog finansijskog pracenja, Isplata iz sredstava
kredita vrsi se sarno za okoncane radove. Ukoliko je ugovorom s izvodacima radova
ili dobavljacima opreme predviden avans, u takvim slucajevima odobrava se i
povlacenje sredstava za izmirenje avansa. Jasnim definiranjem mehanizma djelovanja
procedura povlacenja sredstava odobrenog kredita Banka uspostavlja vlastitu kontrolu
nad procesom trosenja sredstava, obezbjeduje transparentnost trosenja i predupreduje
moguce zloupotrebe. U ovom kontekstu Banka jos u fazi raspisivanja tendera za
izvodenje investicionih radova uspostavlja principe transparentnosti i efikasnosti
upotrebe sredstava.

27
I Multilateralne institucije za podrSku finansirania spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

Povlacenje sredstava obavlja se na osnovu cetiriju propisanih procedure.'

- procedura otvorenog rambusa;

procedura direktnog rambusa izvodaca i isporucilaca;
procedura potvrdenog - konfrrmiranog rambusa;
- procedura uvjetovanog rasmbusa.

Osnovne karakteristike procedura povlacenja sredstava jesu sljedece:

1.1.2.1 Procedura otvorenog rambusa

Ovom procedurom vrsi se rambusiranje placanja koja je investitor vee izvrsio.

Povlacenje sredstava vrsi se na osnovu fakture iii drugih dokumenata iz kojih se
nedvosmisleno jasno moze zakljuciti da su ispunjeni uvjeti za placanje ili sarno
placanje izvrseno, Ova procedura najvise se koristi za placanja lokalnih troskova,
kada investitor koristi vlastita sredstva ili kreditna sredstva uglavnom lokalnih banaka
da bi premostio vrijeme dok ne izvrsi naplatu od Svjetske banke.

1.1.2.2 Procedura direktnog rambusa izvodaea i isporucilaca

Ova procedura podrazumijeva direktno placanje izvodacima radova, odnosno

dobavljacima opreme. Uglavnom se koristi za isplate avansa ili placanja manjih
iznosa pri uvozu opreme i usluga. Kao dokaz za isplatu avansa sluze ugovori, fakture,
odnosno neki drugi vjerodostojni dokumenti, kojima se utvrduje da je oprema
isporucena ili usluga izvrsena,

1.1.2.3 Procedura potvrdenog - konfirmiranog rambusa

Ova procedura koristi se u slucajevima kada se uvoz opreme placa putem

dokumentamih neopozivih akreditiva. Procedura se sastoji u tome da komercijalna
banka koja otvara akreditiv (akreditivna banka), pri otvaranju akreditiva podnosi
zahtjev Svjetskoj banci da prosIijedi svoju potvrdu - konfrrmaciju korespondentnoj
banci (notificirajucoj banci, banci korisnika akreditiva) da ce ona - Svjetska banka
izvrsiti isplatu po akreditivu. Kada Svjetska banka odobri placanje, ona prosljeduje
primjerak akreditiva korespondentskoj banci zajedno sa svojom saglasnosti za
rambus. Kada dode do placanja po akreditivu, korespondentska banka dostavlja
zahtjev Svjetskoj banci za rambusiranje uz istovremeno predocavanje akreditivnih
dokumenata.

Osnovna karakteristika ove procedure jeste u tome sto se ovdje radi 0 konfrrmiranom
rambusu, sto znaci da Svjetska banka garantira rambusiranje isplate po akreditivu i u
slucajevima da je, u meduvremenu, doslo do otkaza kredita iz bilo kakvih razloga.
Zbog toga Banka u ovakvoj proceduri naplacuje posebnu proviziju za unaprijed
angazirana sredstva.

28
dr.Enver Backovic I Multilateralne institucije za podrSku finansirania spoljnotrgovinskih transakcija

1.1.2.4 Procedura uvjetovanog rambusa

Ovaj je postupak dosta slican prethodnoj proceduri. Razlika je u tome sto Svjetska
banka rambus uvjetuje time da u vremenu od otvaranja do likvidacije akreditiva nije
doslo do raskida ugovora 0 kreditu. Ova se procedura zbog toga naziva "uvjetovani
rambus", a po njoj se ne placa posebna provizija, kao sto je navedeno u prethodnoj
proceduri.

1.1.3 Kreditne linije svjetske banke

Medunarodna banka za obnovu i razvoj razvojmm finansijskim institucijama, u

principu razvojnim bankama, odobrava kreditne linije s ciljem finansiranja manjih i
srednjih projekata. Odobravanje ovih kreditnih linija takoder mora proci opisanu
proceduru odobravanja sredstava. Na osnovu globalno utvrdenog iznosa kreditne
linije naknadno se, u skladu s razvojnim prioritetima i definiranim elementima
ekonomske politike, utvrduju projekti podobni za finansiranje. Projekti podobni za
finansiranje pokrivaju podrucja industrije i poljoprivrede. Kao i kod kredita za krupne
infrastruktume projekte, i kod kreditnih linija garant za vracanje sredstava je drzava.

Kreditne linije, u zavisnosti od ciljeva koji se zele postici i njihove namjene, imaju
svaka za sebe specificne uvjete. Industrijske linije koriste se za finansiranje nabavke
uvozne opreme za preradivacku industriju, zatim za kupovinu licenci, know-how,
montazu ... itd. Agrame kreditne linije su za finansiranje sirokog spektra djelatnosti u
poljoprivredi, od primame proizvodnje pa do proizvodnje finalnih proizvoda u
prehrambenoj industriji. Kreditnim linijama pokrivaju se kako javni, tako i privatni
sektor.

Projekti koji se kandidiraju za finansiranje moraju zadovoljavati odredene minimalno

prihvatljive kriterije finansijske, ekonomske i trzisne efikasnosti, zatim limite u smislu
vrijednosti investicije. Ovakvi se projekti obicno ne finansiraju iskljucivo iz sredstava
odobrene kreditne linije, pa se zahtijeva jasno definiranje nivoa ucesca sredstava
kreditne linije u ukupnim finansijskim izvorima.

1.2 Medunarodna finansijska korporacija (IFC)

(International Financial Corporation)

Medunarodna finansijska korporacija jeste povezana clanica Svjetske banke.

Osnovana je s ciljem da podrzava i stimulira medunarodna kretanja kapitala i

razvijanje nacionalnih trzista kapitala, te s ciljem da podrzava razvoj privatnog sektora
u zemljama u razvoju i srednje razvijenim zemljama. Posebnu paznju Medunarodna
finansijska korporacija poklanja stimulaciji zajednickih ulaganja kojima dolazi do
povezivanja nacionalnih trzista. Korporacija ima sirok spektar djelovanja. Osnovne
oblasti ulaganja su joj industrija, poljoprivreda i turizam. Ova institucija finansira rast,
modemizaciju, te diverzifikaciju postojecih privatnih poduzeca, Svoje finansijske
operacije Korporacija obavlja davanjem kredita, direktnim vlastitim ulaganjem
kapitala u privatna poduzeca i obezbjeduje sirok spektar tehnicke pomoci,

29
 II v
NACIONALNE INSTITUCIJE ZA PODRSKU
FINANSlRANJA SPOLJNOTRGOVINSKIH
. TRANSAKCIJA
dr.EnverBackovic II Nacionalneinstitucijeza podrsku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

1. Berne Union

Berne Union ili Medunarodno udruzenje agencija za osiguranje izvoznih kredita i

investicija (International Union of Credit & Investment Insurens), osnovana je 1934.
godine, irnala je sarno cetiri clanice. Danas je ovo vodeca organizacija koja
objedinjava agencije za osiguranje izvoznih kredita i investicija u svijetu, sa 52
clanice iz 43 zernlje sirom svijeta."

Osnovna uloga clanica Berne Uniona, bez obzira na to da li dolaze iz javnog iii
privatnog sektora, jeste podrska izvozu i/ili investicijarna kako u visoko razvijenirn
zernljarna tdisne ekonomije, tako i u zernljarna s rastucom trzisnom privredorn.
Njihov zadatak jeste da izdavanjern garancija i osiguranja zastite izvozno orijentirane
kornpanije i investitore, te banke koje prate ove poslove, od politiekih i/ili
kornercijalnih rizika kojirna se izlazu,

Clanice ove organizacije danas igraju presudnu ulogu u podrsci rnedunarodnoj

razrnjeni, bilo da se radi 0 tekucim spoljnotrgovinskim transakcijarna razrnjene dobara
ili usluga, bilo da se radi 0 fmansiranju kapitalno-intenzivnih projekata. U ovorn
kontekstu clanice organizacije veorna cesto nastupaju zajedno s drugim fmansijskirn
institucijarna koje podrzavaju snazan razvoj rnedunarodnog protoka roba i usluga.

Clanice Unije obezbjeduju vitalnu vezu u lancu spoljnotrgovinskih transakcija sirom

svijeta. Njihove aktivnosti (garancije i osiguranja) snazno ohrabruju fmansiranje i
kreditiranje izvozno orijentiranih poslova i projekata, cime omogucavaju da se
poslovne aktivnosti i ideje zaista realiziraju na "zdrav" nacin,

Clanice ove organizacije danas zauzirnaju kljucnu ulogu na globalnorn planu

rnedunarodne trgovinske razrnjene. Sarno u 2004. godini clanice su "pokrile"
(garantirale i osigurale) spoljnotrgovinskih transakcija u vrijednosti cca. 800 milijardi
USD, sto cini cca. 10% ukupnog svjetskog izvoza. U periodu od 1982. do 2004.
godine one su "pokrile" izvoznih transakcija (pokrice izvoznih kredita izvoznicirna i
direktnih kredita uvoznicirna) u vrijednosti cca. 8.500 rnilijardi USD, te direktnih
stranih investicija u vrijednosti 190 milijardi USD.

Rad Unije odvija se putern triju tehnickih korniteta: Komiteta za kratkorocno izvozno
osiguranje, Komiteta za srednjorocno i dugorocno izvozno osiguranje i Korniteta za
osiguranje investicija. Zadaci ovih korniteta su: 5

prornoviranje rnedunarodnog prihvatanja "zdravih" pnncipa izvoznog

. .
osiguranja;
- odrzavanje "zdravih" principa osiguranja direktnih stranih investicija;
- razrnjena informacija, pomoc i savjetodavno djelovanje pri procjeni politickih
i kornercijalnih rizika povezanih s kreditiranjern izvoznih transakcija, te
politickih rizika povezanih sa direktnirn stranim investicijarna.

Berne Union omogucava svojirn elanicama kontinuiranu razrnjenu informacija i

iskustava. Unija ima jake veze s ostalirn nacionalnirn i internacionalnirn
organizacijarna slicnog pro fila, cime je razvila mrezu i inforrnacioni sistern

43
IT Nacionalne institucije za podrSku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

neophodan za donosenje kvalitetnih odluka u oblasti finansiranja i osiguranja

spoljnotrgovinskih transakcija.

Clanice Berne Uniona su, osim internih sporazuma koji definiraju ovu problematiku
potpisnice i OECD-Consensusa (Vedic za zvanicnu podrsku izvoznim kreditima). Cilj
ovoga dokumenta, koji je u osnovi jedan dzentlmenski sporazum i koji sve zemlje
clanice Berne Uniona dosljedno postuju, jeste taj da se eliminira prisustvo nelojalne
konkurencije izmedu agencija za osiguranje izvoznih poslova, kredita i investicija s
rokom placanja duzim od dvije godine. OECD-Consensus defmira minimalne iznose
avansa koji se moraju ugovoriti u poslovima izvoza, zatim maksimalne rokove
kreditiranja i minimalne kamatne stope koje se moraju ugovoriti.

Kada su u pitanju avansi, kupac mora platiti avanse i/ili meduavanse

(podrazumijevajuci i druge vidove predujmova), minimalno u iznosu 15% od
ugovorene vrijednosti posla prije isporuke (npr. 5% po potpisivanju ugovora i 10%
prije isporuke). Ostatak od 85% mora biti placen u jednakim sukcesivnim
polugodisnjim ratama, tako da prava rata dospijeva sest mjeseci po datumu isporuke
robe ili ponderabilnom datumu isporuke, ako ima vise sukcesivnih isporuka ili od
dana pustanja u pogon ako je izvoznik preuzeo ugovornu obavezu montaze ili nadzora
nad montazom,

Kada su u pitanju rokovi kreditiranja, vecina kreditnih agencija daje osiguranje na

kredite s rokom otplate do pet godina. Ako postoji slucaj da izvoznik trazi osiguranje
za kredite na rok duzi od pet godina, sto OECD-Consensus dopusta, tada je to predmet
posebnog razmatranja konkretne izvozne agencije. Ako agencija odobri osiguranje za
kreditni aranzman na period duzi od pet godina, treba se konsultirati s ostalim
clanicama Berne Uniona te obavijestiti tu organizaciju 0 svojoj namjeri. Maksimalan
rok kreditiranja koji agencija mogu pokriti svojim osiguranjem, a za siromasne zemlje
i u zavisnosti od toga da li je projekt kapitalno-intenzivan ili nije, iznosi 15 godina.
OECD-Consensus definira i minimalne standarde za koncesionalno finansiranje,
finansiranje po posebno povoljnim uvjetima. Uvjeti koncesionalnog finansiranja
defmirani su minimalno na nivou 35% trzisnih uvjeta. Tako, ako je rok otplate po
trzisnim uvjetima 10 godina, koncesionalni je minimalno 35% duzi, a ako je npr.
kamatna stopa 6,5%, koncesionalna je minimalno 35% niza itd. Za najnize razvijene
zemlje koncesionalnost je na nivou ne manjem od 50% u odnosu na trzisne uvjete.

Kada je rijec 0 kamatnim stopama, drzavne agencije za podrsku izvoza primjenjuju

najmanju trzisnu referentnu kamatnu stopu za izvoz u razvijene i srednje razvijene
zemlje. Trzisna referentna kamatna stopa koju primjenjuju agencije odreduje se svaki
mjesec, a obicno je bazirana na prinosu koji donose drzavne obveznice, a koje imaju
pet godina do isteka datuma dospijeca. Na ovo se dodaje margina od 100 baznih
poena. Ako se radi 0 izvozu u relativno siromasne zemlje, primjenjuje se obicno
maticna kamatna stopa na SDR (Special Drowing Rights), a ona se revidira svakih
pola godine.

44
dr.Enver Backovic IT Nacionalne institucije za podrSku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

2. Praskl klub

Rad ove organizacije poceo je 1993. godine, pod pokroviteljstvorn Berne Uniona i uz
asistenciju EBRD - Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj. Cilj osnivanja bilo je
uspostavljanje inforrnacione mreze i kontinuirana razrnjena inforrnacija izmedu
novoosnovanih agencija za osiguranje izvoznih poslova u Centralnoj i Istocnoj
Evropi, a koje jos nisu ispunile kriterije za clanstvo u Berne Unionu. Kasnije je ova
organizacija otvorila mogucnost elanstva i za zernlje izvan ovoga regiona, ukljucujuci
agencije iz Azije i Afrike. Danas ova organizacija broji 29 clanica iz cijelog svijeta.

Kumulativ aktivnosti agencija clanica Berne

Union 1993.-2006. god. (Mlrd USC)

10000
9000
8000
- - Osiguranje izvoznih i
7000 direktnih kredita
6000
- Osiguranje direktnih
5000 investicija
4000 ---Ukupno
3000
2000
1000
o
~C?I e ",fJS'.
-'" ,,,OJb ,,,OJ!O ",C?I~ ",OJ!b ,,,OJPol F:Jf:3£l "'C;;)" -'" ",(Sb
"'C;;)(l, "'C;;)[; ",'J' ",f:3!O
~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~

Izvor: Prema podacima iz godisnjih izvjeStaja Berne Union za period 1993.-2005. 2005.i2006.-
procjene
god.

Prirnarni zadatak ove organizacije jeste pomoc njenirn clanicama da razviju

odgovarajuce sherne osiguranja izvoznih poslova i investicija. Krajern 2005. godine
ukupan obirn poslovanja (obirn osiguranih izvoznih poslova) agencija clanica Praskog
kluba iznosio je blizu 15 rnilijardi USD. Prernijski prihod iznosio je gotovo 102
rniliona USD. Ukupni zahtjevi za isplate po osiguranirn poslovirna iznosili su
priblizno 60 rniliona USD.

Prernda su Berne Union i Praski klub zasebne organizacije, njihove su veze veorna
sveobuhvatne, a tehnicki ih povezuje isti sekretarijat.

U daljern tekstu dat cemo nacine i principe rada odredenih nacionalnih - drzavnih
institucija za podrsku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija iz daljeg i blizeg
okruzenja Bosne i Hercegovine. Malo vecu paznju posvetit cemo funkcioniranju tzv.
nacionalne sherne za podrsku izvoza u Njemackoj, s obzirorn na to da je u
pitanjuveorna razraden, viseslojan i sveobuhvatan sistern i pristup ovoj problernatici,
koji po svorn obuhvatu i nacinu funkcioniranja moze biti prirnjer dobro organizirane
drzavne podrske izvozno-uvoznirn poslovirna nacionalne ekonornije.

45
dr.Enver Backovic II Nacionalne institucije za podrSku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

3. Njemaeka

Odobravanje kredita u okviru njemackog sistema finansiranja spoljnotrgovinskih

transakcija obicno je moguce jedino ako su politicki i komercijalni rizici pokriveni od
njemacke vlade. Sve do 1970. godine srednjorocno i dugorocno finansiranje
inozemnih kupaca od njemackih izvoznika (u vidu kredita prodavca) sastojalo se od
produzenih rokova kreditiranja. Kako su rasle potrebe za finansiranjem izvoza,
pojavila se i potreba za refinansiranjem kredita od njemackih banaka."

U skladu sa znacajnim povecanjem - poboljsanjem uvjeta osiguranja izvoznih kredita

kupcima njemackih roba i usluga, izvoznici su znacajno povecali i iznose kreditiranja
kupaca. Ovo je imalo znacajne povoljne efekte na bilanse njemackih izvoznika.
Nairne, mehanizam kredita kupca koji je ino-kupcima odobravan od njemackih
banaka, omogucavao je izvoznicima da odmah naplate izvezenu robu ili usluge, i to
direktno od banke koja je kreditor kupca. Do 1986. godine njemacka vlada pokrivala
je rizike po odobrenim kreditima kupcima njemackih roba, ukljucujuci i kreditiranje
samih izvoznika za vrijeme proizvodnje i pripreme robe za izvoz. U periodu do 1989.
godine njemacka vlada razvila je sirok spektar pokrica za rizike pri finansiranju
izvoza kapitalno-intenzivnih dobara.

U pogledu troskova osiguranja finansiranja izvoznih aranzmana, koji imaju jak utjecaj
na konacnu kalkulaciju izvozne cijene, izvoznici se cesto suocavaju s altemativom da
li finansiranje izvoznih poslova izvrsiti uz pokrice politickih i komercijalnih rizika
izvoznih transakcija, ili osiguranje, djelomicno ili u cijelosti, izvrsiti disperziranjem
rizika uz istovremeno smanjenje ekonomske i finansijske efikasnosti vlastitog
poslovanja. Odgovor na ovo pitanje uvijek zavisi od rizika konkretne zemlje kupca -
uvoznika te kreditne sposobnosti ino-kupca, odnosno garanta za dati uvozni posao.

3.1 Euler Hermes - Njemacko drzavno izvozno osiguranje

Njemacko drzavno izvozno osiguranje, odnosno pokrice rizika koji se javljaju pri
izvozu njernackih firmi, sastavni je dio njmaekog godisnjeg budzeta. Kumulativni
obim drzavnog pokrica politickih i komercijalnih rizika za njemacki izvoz, kao i
pokrice rizika po odobrenim kreditima ino-kupcima, povezanim s njemackim
izvoznicima, ne moze preci budzetom odobreni nivo. Primjera radi, sarno za 1995.
fiskalnu godinu ukupan odobreni obim iznosio je blizu 100 milijardi eura.

Obrada zahtjeva za pokrice rizika delegira se od njemacke vlade prema tzv.

konzorciju mandatara, koji saCinjavaju:

EULER HERMES, Kreditversicherung AG (davalac izvoznog osiguranja);

C&L TREUARBEIT, Deutsche Revision AG.

S obzirom na to da je lider ovoga dvostranog konzorcija EULER HERMES, to se

njemacko izvozno osiguranje u svakodnevici spoljnotrgovinskog poslovanja
jednostavno naziva HERMES pokrice.

Zahtjeve za pokrice rizika u proizvodnji namijenjenoj izvozu i rizika pri samom

izvozu podnose njemacki izvoznici u ciju korist se osiguranje izdaje.

46
dr.Enver Backovic II Nacionalne institucije za podrSku finansirania spoljnotrgovinskih transakcija

3.1.1 Podnosenje zahtjeva za pokriee

Aplikacije za osiguranje kredita kupcima njemackih roba pripremaju banke kojima se

izvoznik obratio u vezi s aranzmanom finansiranja izvoznog posla. Izvoznik u ovom
slucaju podnosi zahtjev uz detaljni opis spoljnotrgovinske transakcije, i ako je to
primjenljivo, podnosi zahtjev za pokrice rizika koji prethode samom pustanju kredita
u koristenje, a koji nastaju u fazi proizvodnje i pripreme robe za izvoz.

U samom ugovoru 0 isporuci, izvoznik moze predvidjeti i altemativno finansiranje

posla kreditom prodavca koji moze koristiti po odobrenju banke finansijera, ako zbog
nekih razloga banka ne pusti u koristenje kredit odobren kupcu - uvozniku.

U pravilu zahtjev za pokrice rizika podnosi se prije potpisivanja komercijalnog

ugovora izmedu partnera u poslu, njemackog izvoznika i inozemnog uvoznika, te prije
samog zakljucenja aranzmana finansiranja posla.

3.1.2 Procedura odobrenja osiguranja rizika

HERMES vrsi zavrsnu obradu zahtjeva za osiguranje rizika, odnosno zahtjeva za

pokrice. Finalno odobravanje zahtjeva za osiguranje u nadleznosti je
Interministerijalnog (interresomog) komiteta Vlade Njemacke za izvozne garancije.
Komitet sacinjavaju predstavnici ministarstava ekonomije, finansija te vanjskih
poslova i ekonomske saradnje. Ovo tijelo pomognuto je ekspertima iz oblasti
bankarskog, industrijskog i komercijalnog sektora. Komitet se sastaje najmanje
jednom mjesecno, a u pravilu cetrnaest puta godisnje, S obzirom na brojnost
aplikacija, dio aplikacija se delegira jednom manjem interministerijalnom tijelu koje
se sastaje svake sedmice.

3.1.3 Rizici koji se osiguravaju

HERMES pokriva izvozne komercijalne i politicke rizike. Politicki rizici podijeljeni

su na opce politicke rizike kao sto su rat, pobune, revolucije, te posebne politicke
rizike koji podrazumijevaju rizike konvertovanja, transfeme rizike i rizike kursnih
razlika.

Osiguranje rizika proizvodnje podrazumijeva pokrice za rizike koji mogu nastati prije
isporuke robe.

HERMES osigurava i rizike nakon isporuke robe, tzv. izvozne rizike, ali na bazi
osiguranja kredita kupca od politickih i komercijalnih rizika za cijeli period otplate
kredita.

Nadalje, HERMES daje pokrice i za osiguranje od rizika kursnih razlika, ali u tom
slucaju pokrice rizika mora biti kombinirano s odgovarajucim refinansiranjem u
relevantnoj, slobodno konvertibilnoj stranoj valuti.

Obezbjedujuci pokrice za komercijalne i politicke rizike koji proizlaze iz izvoznih

aranzmana, izvoznik i banci koja finansira dati aranzman daje pravo da moze Vladi
Njemacke podnijeti zahtjev za placanja koja inozemni uvoznik iIi njegov garant nisu

47
II Nacionalne institucije za podrSku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

izvrsili, Zahtjev za placanja podnosi se uz odredeno vrijeme cekanja, koje pak zavisi
od niza faktora, ukljucujuci i to da li je do gubitka doslo djelovanjem komercijalnih ili
politickih rizika.

3.1.4 Tipovi osiguranja

HERMES-ova pravila za izdavanje garancija variraju u zavisnosti od toga da li je

kupac, duznik ili garant po odredenom izvozno-uvoznom poslu javnog, drzavnog iii
privatnog vlasnistva, Ovo je posebno vazno pri utvrdivanju visine premije osiguranja.

Dva su osnovna tipa obezbjedenja koja daje HERMES:?

garancije koje daje prema kupcima duznicima ili garantima lZ javnog

drzavnog sektora, a nazivaju se "Burgschaft";
garancije koje se daju kupcima, duznicima ili garantima iz privatnog sektora,
jednostavno nazvane "garancije".

Garancije koje HERMES daje inozemnim kupcima, duznicima iii garantima u javnom
iii drzavnom sektoru (tzv. Burgschaft), daju se u principu po povoljnijim uvjetima od
onih koje se daju kupcima, duznicima i garantima iz privatnog sektora.

3.1.5 Troskovl osiguranja

HERMES izvoznicima i bankama fmansijerima koji apliciraju za osiguranje od

komercijalnih i politickih rizika naplacuje vlastite troskove, koje oni uracunavaju kao
troskove koji su sastavni dio njihove ponude potencijalnim uvoznicima. Troskovi koje
naplacuje HERMES odnose se na proviziju za podnosenje prijave, koja opet zavisi od
vrijednosti ugovora koji se osigurava, zatim proviziju za osiguranje, takoder u
zavisnosti od visine ugovora, te osnovnu premiju osiguranja koja se krece od 0,3 do
2.0% od osiguranog iznosa. Nadalje HERMES naplacuje i tzv. vremensku premiju u
iznosu od 0,2 do 1,2%0 mjesecno za svaki osigurani iznos mjesecno. U osnovi, ukupni
troskovi osiguranja krecu se od 1 do 6% u odnosu na vrijednost ugovora, a u
zavisnosti od kategorije osiguranja.

3.1.6 Obim pokriea

U slucaju zahtjeva za pokrice gubitka, a nakon perioda "cekanja", izvoznik iii

fmansijer - banka koja je odobrila kredit, podnose zahtjev za pokrice. Obim pokrica
HERMES-a je sljedeci:

- u slucaju komercijalnih gubitaka 85% ostvarenog gubitka;

u slucaju gubitka u poslovima s privatnim firmama uvozrucima 75%
ostvarenog gubitka;
- u slucaju gubitka usljed djelovanja politickih rizika 90% ostvarenog gubitka.

U slucaju nezadovoljavajuce kreditne sposobnosti duznika po konkretnom poslu

HERMES ima pravo povecati izvoznikovo iii bancino ucesce u ostvarenom gubitku.

48
dr.Enver Backovic IT Nacionalne institucije za podrSku finansirania spoljnotrgovinskih transakcija

3.2 Izvozno finansiranje

3.2.1 AKA Konzorcij - Ausfuhr Gesellschaft mbH

Izvoznici veoma intenzivno koriste mogucnosti koje za fmansiranje izvoznih

transakcija nudi AKA. AKA fmansira srednjorocne i dugorocne izvozne transakcije.
Ova institucija osnovana je 1952. godine od vodecih njemackih komercijalnih banaka.
Danas gotovo cetrdeset njemackih komercijalnih banaka ima ucesce u AKA-u, cineci
tako konzorcijalni savez njemackih komercijalnih banaka.

3.2.1.1 AKA kreditne linije

AKA ima na raspolaganju razlicite kreditne linije, tzv. plafone A, B, C i D. Sredstva

iz plafona A i B sluze refmansiranju kredita prodavca, dakle kredita koje njemacki
izvoznici odobre inozemnim uvoznicima. Sredstva iz plafona C i D namijenjena su
odobravanju kredita kupcima - uvoznicima njernackih roba, te pokricu potrazivanja
njemackih izvoznika prema ino-kupcima, a koja su pokrivena od njemackog drzavnog
. .
osiguranja.

Zahtjevi za kreditima iz plafona A, C i D podnose se iskljucivo AKA konzorciju.

Izvoznik aplicira za AKA kredit putem svoje poslovne banke, koja zahtjev prosljeduje
prema AKA-u. Poslovna banka izvoznika preuzima znacajan dio odgovomosti za
kredit - pribavljanje sredstava kredita. AKA kreditni komitet odobrava kredite koji su
iznad defmiranog ovlastenja za odobravanje kredita koje ima uprava. Komitet se
sastaje svaka dva mjeseca, mada se u slucaju hitnih aplikacija moze sastati i u kracem
roku '

3.2.1.2 AKA finansiranje izvoznika - sredstva plafona A i B

3.2.1.2.1 Plafon A

Sredstva plafona A u najvecoj mjeri obezbjeduje banka putem koje izvoznik aplicira
za AKA kredit. Dodatna, eventualno nedostajuca sredstva obezbjeduju se iz fondova
samoga AKA konzorcija, izuzev ako to ne zahtijeva koristenje dugorocnih kreditnih
linija za refmansiranje, kojima raspolaze Konzorcij.

Kao osnovica za odobravanje kredita sluzi iznos transakcije koji je pokriven od

HERMES-a. Od ovoga se odbijaju avansi, meduplacanja i ostala gotovinska placanja
od kupca. Zatim se odbija dio koji predstavlja samofmansiranje, dakle ucesce vlastitih
sredstava izvoznika, te se dobija neto iznos kreditiranja.

S obzirom na to da se podrazumijeva ucesce avansa u iznosu 15% vrijednosti posla, a

kao dio konstrukcije fmansiranja, te da se u pravilu ocekuje minimalno 15% vlastitih
sredstava izvoznika, to su krediti iz plafona A u pravilu maksimalno gotovo 70%
ugovorene vrijednosti posla pokrivene od HERMES-a. Ukoliko je kreditna sposobnost
zajmotrazioca zadovoljavajuca, iznos predvidenog vlastitog ucesca izvoznika od 15%
moze biti finansiran putem AKA po posebnoj aplikaciji, a od izvoznikove poslovne
banke.

49
II Nacionalne institucije za JXXIrSku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Fnver Baekovic

Period povrata kredita pocinje se racunati od momenta pustanja sredstava u koristenje.

Minimalni rok otplate je 12 mjeseci, dok maksimalni rok nije defmiran i odreduje se
od slucaja do slucaja, Rokovi otplate defmirani su u ugovorenim uvjetima placanja,
sto opet mora biti osigurano od HERMES-a. Veoma rijetko, sarno u posebnim
slucajevima, ako izvozni posao nema HERMES-ovo pokrice, rokovi kreditiranja
defmiraju se za svaki takav slucaj posebno, a na bazi jedne sveobuhvatne analize
posla i njegovih ucesnika.

Troskovi fmansiranja podrazumijevaju proVlZIJU na angazirana, a neiskoristena

sredstva (commitment fee), te kamatu. Provizija na angazirana, a neiskoristena
sredstva obracunava se u visini 0,25% p. a. unazad, a na neiskoristeni dio sredstava
odobrenog kredita. Kamatna stopa kao varijabilna ugovara se u zavisnosti od toga da
li to zahtijevaju trzisni uvjeti. Fiksna kamatna stopa ugovara se za kredite s rokom
otplate do pet godina od dana odobravanja kredita. Kamatna stopa moze biti
ugovorena kao kombinacija fiksne i varijabilne. Tako npr. za prvih pet godina moze
biti ugovorena fiksna kamatna stopa, a nakon toga primjenjuje se varijabilna kamatna
stopa. Kamatna stopa obracunava se kvartalno unazad na ostatak duga, Krediti iz
plafona A daju se na raspolaganje direktno izvoznicima putem AKA konzorcija.

Kao kolaterale za dobijeni kredit, izvoznik na AKA prenosi sva prava potrazivanja
koja ima prema uvozniku te sva sredstva obezbjedenja placanja koja je dobio od
njega. Takoder, izvoznik na AKA prenosi (vinkulira) prava iz po lise osiguranja
kredita koju daje HERMES, a koja pokriva proizvodacke i/ili izvozne rizike.

Povlacenje sredstava kredita od izvoznika odvija se u skladu s procjenama

prezentiranim u fmansijskim projekcijama i proracunima.

U okvirima plafona A AKA omogucava posebnu vrstu kredita, tzv. sveobuhvatni

kredit (comprehensive credit). Ova vrsta kredita dodjeljuje se za poslove s rokovima
izvrsenja od jedne do pet godina, a koji nemaju nikakvih gotovinskih placanja (avansi
i s1.). Iznos ovih kredita izvozniku se stavlja na raspolaganje u cjelini odmah po
odobrenju. Da bi raspolagao ovim kreditom, izvoznik mora imati dovoljan nivo
izvoza u toku kreditnog perioda. U ovom slucaju, moraju postojati pouzdane
projekcije nivoa izvoza (bazirane, npr., na unaprijed potpisanim izvoznim
ugovorima), a dokazi izvoznih aktivnosti podnose se svaka tri mjeseca. Da bi dobio
ovakav kredit, izvoznik mora dati dokaze da je u mogucnosti obezbijediti najmanje
30% vlastitih sredstava za fInansiranje konkretnog posla. Za razliku od redovnih
kredita iz sredstava plafona A, sredstvima sveobuhvatnog kredita moze se fmansirati i
izvoz roba koje nemaju karakter trajnih potrosnih dobara.

3.2.1.2.2 Plafon B

Sredstva plafona B formiraju se na taj nacin da izvoznikova banka vrsi diskontovanje

vlastitih mjenica (promissory notes) izdatih od izvoznika i kao takve upotrebljava ih
za koristenje posebne rediskontne kreditne linije koju na raspolaganje Konzorciju
AKA stavlja Njemacka savezna banka (Deutsche Bundesbank). Da bi Njemacka
savezna banka prihvatila rediskontovanje mjenica izdatih od uvoznika, AKA
konzorcij na takve mjenice mora dati svoj akcept.

50
dr.Enver Backovic II Nacionalne institucije za podrSku firansirania spoljnotrgovinskih transakcija

Odobrenje ove transakcije rediskontovanja od Njemacke savazne banke odnosi se na

svaku pojedinacnu transakciju fmansiranja izvoza iz sredstava plafona B. U pravilu,
Njemacka savezna banka nerado refmansira prodaju potrosackih dobara i dobara
masovne proizvodnje namijenjenih izvozu u industrijalizirane zemlje. U svakom
slucaju, rediskontovanje se ne odobrava za izvoz u druge zemlje Evropske unije.

Iznos kredita odreduje se na bazi fmansijskih obracuna i projekcija koje daje izvoznik.
Za razliku od kredita iz plafona A, krediti iz plafona B podrazumijevaju izvoznikovo
ucesce u konstrukciji fmansiranja posla u iznosu 30% od osnovice koja je pokrivena
osiguranjem HERMES-a. Nakon toga odbijaju se avansi i ostala eventualna
gotovinska placanja od uvoznika, cime se dobija konaeni iznos kredita. Uzevsi u obzir
minimalan iznos avansa i ostalih gotovinskih placanja u visini 15%, te vlastito ucesce
izvoznika u visini minimalno 30%, krediti plafona B mogu maksimalno iznositi 55%
vrijednosti ugovora pokrivenog HERMES osiguranjem.

Troskovi kredita iz ovoga plafona podrazumijevaju proviziju na angazrrana, a

neiskoristena sredstva, te kamatu. Provizija na angazirana, a neiskoristena sredstva
iznosi 10/00 kvartalno unazad na stanje neiskoristenog kredita i obracunava se od
datuma odobravanja kredita. Kada je u pitanju kamatna stopa, diskontovanje mjenica
bazira se na preovladujucoj diskontnoj stopi Njemacke savezne banke kojoj se dodaje
odredena kamatna marza fiksirana od Kreditnog komiteta AKA. Kamatna marza
krece se od 0,75 do 1,5%. Utvrdena kamatna marza u toku cijelog kreditnog perioda
ostaje fiksirana.

U zavisnosti od konkretne fmansijske konstrukcije izvoznog posla, krediti iz fondova

plafona A i B mogu biti povuceni simultano.

3.2.1.3 AKA kreditiranje uvoznika - sredstva plafona C i D

Generalno, AKA odobrava kredite kupcima njemackih roba na bazi osiguranja ovih
kredita od HERMES-a. Krediti kupcima daju se direktno kupcima iIi njihovim
poslovnim bankama.

Period kreditiranja transakcija kupovine njemackih roba ne moze prekoraciti rokove

isteka izvoznog osiguranja koje pokriva HERMES. Ako je u pojedinim slucajevima
drzavno osiguranje iz nekih razloga otkazano, kreditni period se, u zavisnosti od
slucaja, moze skratiti.

Troskovi fmansiranja po kreditima iz fondova plafona C i D podrazumijevaju

jednokratnu proviziju za upravljanje kreditom (handling fee), proviziju za stavljanje
kredita na raspolaganje (availability fee), proviziju na odobrena, a neiskoristena
sredstva (commitment fee) i kamatu. Provizija za upravljanje kreditom placa se
jednokratno i posebno se ugovara s korisnikom kredita. Provizija za stavljanje kredita
na raspolaganje iznosi 0,25% p. a. i naplacuje se za vrijeme koje protekne od
odobrenja kredita pa do potpisivanja kreditnog ugovora. Provizija za odobrena, a
neiskoristena sredstva kredita ugovara se u skladu s AKA pravilima i obracunava se
od dana potpisivanja kreditnog ugovora pa do dana potpunog povlacenja kredita.

51
II Nacionalne institucije za podrSku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

Kamatna stopa kod ovih kredita moze biti ugovorena kao varijabilna, fiksna iii
pak kao kombinacija varijabilne i fiksne kamatne stope.

Odobravanje kredita kupcima u pravilu je praceno odredenim jamstvima -

garancijama kupaca. Inozemni zajmotrazilac obezbjeduje jamstva u skladu sa
zahtjevima HERMES-a, a u korist Konzorcija AKA. Sredstva kredita koja sluze za
placanje kupovine njemackih roba isplacuju se direktno njemackim uvoznicima, a
prema nalogu inozemnih kupaca.

U uvjetima kada imamo kredit kupca, njemacki izvoznici prinudeni su finansiranje

vlastite proizvodnje za izvoz te finansiranje pripreme izvoza vrsiti vlastitim
sredstvima ili fmansiranje pokusati uskladiti tako da dio tog tereta snose njihovi
dobavljaci, Da bi premostila vremenske pomake u fmansiranju koji se javljaju u
periodu ugovaranja proizvodnje, pripreme proizvoda za izvoz i samoga izvoza, te
stavljanja kredita na raspolaganje kupcu, AKA odobrava tzv. mjesovite kredite koji su
kombinacija sredstava iz fondova A, B, C i D, sto predstavlja kreditiranje kako
izvoznika, tako i uvoznika po istom izvozno-uvoznom poslu.

3.2.1.4 Finansiranje kompleksnih kapitalno-intenzivnih projekata

Za fmansiranje kompleksnih, kapitalno-intenzivnih projekata odobravanjem kredita

kupcu, a gdje ugovome vrijednosti iznose i po nekoliko stotina miliona eura, i gdje
AKA fondovi nisu dovoljni, za svaku takvu transakciju formiraju se posebni sindikati
njemackih komercijalnih banaka. Uvjeti odobravanja ovakvih sindiciranih kredita
kupcu odreduju se u zavisnosti od slucaja, ali generalno gledano u skladu su s opcim
uvjetima koje propisuje AKA.

3.2.1.5 Projektno finansiranje

Finansiranje kapitalno-intenzivnih projekata putem aranzmana projektnog fmansiranja

moguce je provesti izdavanjem njemackog drzavnog izvoznog osiguranja. Pod
projektnim fmansiranjem podrazumijeva se finansiranje projekta koji sam za sebe
egzistira kao ekonomska i profitabilna cje1ina ciji gotovinski tokovi generiraju
dostatan nivo sredstava za servisiranje otplate kreditnih zaduzenja. Dakle, projekt kao
takav, njegova ekonomska efikasnost i finansijska odrzivost ne ovisi 0 kreditnoj
podobnosti sponzora, inicijatora projekta, koji imaju odredeni dio vlasnickog ucesca u
samom projektu.

Posebna vrsta projektnog finansiranja je tzv. BOT model (built-operate-transfer

model). U ovom modelu izvoznik ucestvuje u vlasnickoj strukturi projekta, te prihvata
dio operativnih rizika za prethodno definirani period koji mora biti duzi od perioda
otplate kredita. Nakon tog perioda projekt se prenosi na lokalne institucije u zemlji
kupca, obicno na neku vladinu agenciju.

Za finansiranje ovakvih projekata zahtijeva se da feasibility studija, na osnovu koje

vlada i banke donose odluku 0 finansiranju, mora biti pripremljena od neke neovisne
strucne, odnosno naucne institucije.

52
dr.Enver Backovic IT Nacionalne institucije za podrSku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

3.3 DEG - Deutsche Investition und Entwicklungsgesellschaft

DEG - Njemacko investiciono-razvojno drustvo iii, kako se popularno naziva,

Njemacko drustvo za privrednu saradnju, clan je KfW bankarske grupe. Predstavlja
jednu od najvecih evropskih razvojnih finansijskih institucija za dugorocno projektno
finansiranje i fmansiranje privatnih kompanija. DEG je usmjereno na fmansiranje
razvoja privatnog sektora zemalja u razvoju te tranzicijskih zemalja. Ovo drustvo
osnovano je drzavnim kapitalom, a s ciljem unapredivanja ekonomske saradnje
domacih preduzeca s preduzecima u zemljama u razvoju i tranzicijskim zemljama, a
na bazi razlicitih vidova partnerstva.

DEG investira u profitabilne projekte koji doprinose odrzivom razvoju u svim

sektorima ekonomije, od poljoprivrede do infrastrukture i industrijske proizvodnje te
usluga. Ova institucija usmjerena je i na ulaganja u fmansijski sektor s ciljem razvoja
lokalnih trzista kapitala. Do sada, DEG je radilo s vise od 1.500 kompanija iz
razlicitih sektora ekonomije. Ulazuci ukupan iznos vlastitih sredstava u iznosu sedam
milijardi eura, putem kofinansiranja i drugih oblika partnerstva, postignuta su ukupna
ulaganja vise od 45 miIijardi eura.

Svoje operacije DEG provodi u formi:

dugorocnih projektnih kredita;

- direktnih kapitalnih ulaganja;
- garancIJa.

Dugorocno projektno finansiranje ova institucija implementira u pravilu u saradnji s

drugim zainteresiranim partnerima. Krediti se plasiraju putem poslovnih banaka
partnera. Za finansiranje u obzir dolazi kako izgradnja novih, tako i modernizacija
postojecih objekata. U ovom kontekstu posebno se podstice dugorocna kooperacija
lokalnih i njemackih firmi. Nadalje, ova institucija daje tehnicku pomoc u vezi s
planiranjem i izvodenjem projekata te odobrava zajmove za zajednicka ulaganja.
Dugorocni krediti odobravaju se uglavnom u USD i eurima, s rokovima otplate
izmedu 5 i 10 godina. Kamatna stopa ugovara se kao fiksna ili varijabilna u skladu s
trzisnim uvjetima, a u zavisnosti od vrste projekta koji se fmansira i rizika zemlje
trazioca kredita. Maksimalan iznos kredita koji se odobrava ne prelazi 25 miIiona
eura.

Direktna kapitalna ulaganja DEG-a iznose 5-25% ukupne investicije. U vecini

slucajeva ova institucija zahtijeva da njeni predstavnici imaju mjesto u upravljackoj
strukturi kompanije u koju investiraju svoj kapitaL Pri donosenju odluka 0 angaziranju
vlastitog kapitala u fmansiranju odredenih projekata DEG se rukovodi kriterijima
ekonomske i fmansijske efikasnosti. DEG se u zajednickim projektima pojavljuje kao
partner s pravom glasa i upravljanja, te pravom na adekvatni dio ostvarenih profita.

Strategija ove institucije jeste da se nikada ne zadrzava u vlasnickoj strukturi nego

53
II Nacionalne institucije :za podrSku finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.FnverBaekovic

je nakon izvjesnog vremena napusta, tako da svakom kapitalnom ulaganju

prethodi jasno definiranje izlazne strategije.

Kada su u pitanju garancije, DEG davanjem vlastitih garancija vrsi mobilizaciju

lokalnih fmansijskih izvora u lokalnoj valuti te stimulira izdavanje obveznica. U
ovom kontekstu DEG stimulira podjelu rizika s lokalnim bankama.

Ostale clanice KfW bankarske grope su:

- KfW Forderbank, to je KfW promociona banka za projekte obnove stambenih

fondova, zastite okolice, odrzavanja energetskog sektora infrastrukture te za
projekte unapredenja obrazovanja;
- Mittelstandsbank (KfW-SME Bank), odnosno banka malog i srednjeg
poduzetnistva, podrzava mala i srednja preduzeca, te samozaposljavanje
putem povoljnih promocionih kredita;
- KfW IPEX-Bank, daje sheme fmansiranja izvoza i projekata, obezbjedujuci
ciste izvozne kredite te strukturno fmansiranje;
- KfW Entwicklungsbank, kao razvojna banka ova institucija u ime njemacke
federalne vlade odobrava veoma povoljne kredite i donacije za razvojne te
urgentne projekte zemalja koje se nalaze u procesu obnove i rekonstrukcije,
razvoja i tranzicije.

4. Sjedinjene americke drzave

4.1 Export-Import banka (Ex-1m Bank)

Ex-1m banka je nezavisna vladina agencija koja ima cilj podrsku fmansiranja izvoza
americkih proizvoda i usluga. Banka odobrava direktne kreditne linije, izdaje
garancije i vrsiosiguranje kredita koje po ovim poslovima plasiraju komercijalne
banke. U 65 godina svoga postojanja ova institucija podrzala je americki izvoz u
vrijednosti 300 milijardi USD. S obzirom na to da se radi 0 vladinoj agenciji, ova
institucija nalazi se pod odredenim utjecajem administracije za vanjske poslove.

Zahtjevi za odobravanje direktnih kreditnih linija americkim izvoznicima (krediti

prodavca) mogu biti usmjereni na prethodno i definitivno angaziranje sredstava.
Zahtjevi za prethodno angaziranje sadrze:

naziv trazioca kredita i osnovne podatke 0 poslovanju;

namjenu kredita i ostale potencijalne fmansijske izvore;
- garancije za otplatu kredita koje nudi njegov trazilac (garant moze biti vlada
ili solidna komercijalna banka kupca);
osnovne tehnoloske i ekonomsko-fmansijske podatke 0 projektu;
izvjestaj 0 fmansiranju poslovanja trazioca kredita, odnosno potencijalnog
garanta po kreditu;
plan fmansijskog poslovanja za narednih pet godina itd.

54
dr.Enver Backovic IV Modaliteti, mehanizmi i fonnefinansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

Development Association, u svojoj politici imaju i mogucnost odobravanja

beskamatnih dugorocnih zajmova uz placanje odredene minimalne provizije. Kada
govorimo 0 beskamatnim fmansijskim izvorima, onda je to nesto sto se
podrazumijeva u fmansiranju zasnovanom na islamskim principima.

2.9 Iz aspekta namjene

U ovom kontekstu mi govorimo 0 finansiranju proizvodnje, odnosno 0 finansiranju

potrosnje, U pravilu, fmansiranje proizvodnje odvija se po povoljnijim uvjetima od
onih koji prate fmansiranje potrosnje. Nadalje, fmansiranje proizvodnje, pogotovo ako
je ona izvozno orijentirana ili uvozno supstitutivna, nailazi u pravilu na znacajnu
podrsku putem nacionalnih shema fmansiranja izvozno orijentiranih grana i
privrednih subjekata. Finansiranje potrosnje (npr. uvoza radi potrosnje) u pravilu
podlijeze komercijalnim, iskljucivo trzisnim uvjetima.

3. Mehanizmi finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

3.1 Kredit prodavca - Izvoznika

Kredit prodavca - izvoznika prati isporuku ugovorenih proizvoda ili usluga, tj. prati
osnovni posao. Pri ovoj finansijskoj konstrukciji fmansiranje posla sastavni je dio
ukupno ugovorenog poslovnog aranzmana, U ovoj vrsti kreditiranja, mada ih moze
biti i vise, osnovni ucesnici su: izvoznik, banka izvoznika, uvoznik i banka uvoznika.
Uvjeti fmansiranja - kreditiranja, kamatna stopa i rokovi otplate te eventualni drugi
uvjeti defmiraju se u direktnim pregovorima s uvoznikom

U ovom slucaju u kompletiranje poslovne transakcije ukljucuju se izvoznik, banka iii

druga fmansijska institucija kao kreditor, zatim uvoznik te njegova banka kao garant
izvrsenja placanja po datom poslu. Korisnik kredita moze biti direktno uvoznik uz
obezbjedenje adekvatnih plativih bankarskih garancija ili pak banka kao posrednik u
fmansijskom aranzmanu. U odredenim slucajevima, kada je kredibilitet uvoznika
nedovoljan zbog visokih rizika zemlje u kojoj se nalazi, kao garanti za urednu otplatu
kredita pojavljuju se centralne banke ili odgovarajuce drzavno ministarstvo, u pravilu
ministarstvo fmansija.

97
IVModaliteti, mehanizmi i forme finansirania spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

I PROSIRENA SHEMA FUNKCIONIRANJA KREDITA PRODAVCA

I

/'
, "'\
13

1 /
)
"'\
r-+l
r--J
IZVOZNIK
PRODAVAC 8 ,
I UVOZNIK
KUPAC
I
\,. ./ \,.

10 5 4 14
9 2 7

/ "\ / ......
3
~ BANKAIZVOZNIKA 6 BANKA UVOZNIKA ~
\,. ./ \,. / I
i
I 2aj
15 12 11 2bi ..i .
i
i

-,
/'
'--I REFINANSIRANJE

'-
OSIGURANJE
"
./
L KONFIRMIRAJUCA
BANKA

1. KUPOPRODAJNIUGOVOR
2. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE GARANCIJE/AKREDITIVA
2a. ZAHTJEV ZA KONFIRMACIJU GARANClJElAKREDITIVA
2b. KONFIRMACIJA GARANCIJE/AKREDITIVA
3. IZDAVANJE GARANCIJE/AKREDITIVA
4. NOTIFlKACIJA GARANClJE/AKREDITIVA
5. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE GARANCIJE ZA DOBRO IZVRSENJE POSLA
6. IZDAVANJE GARANCIJE ZA DOBRO IZVRSENJE POSLA
7. NOTIFIKACIJA GARANClJE ZA DOBRO IZVRSENJE POSLA
8. ISPORUKA PREDMETA KUPOPRODAJNOG UGOVORA
9. CESIJA POTRAi.IVANJA IZ KUPOPRODAJNOG UGOVORA
10. KREDIT IZVOZNIKU - PRODA VCU
11. CESIJA POTRAZIvANJA IZ KUPOPRODAJNOG UGOVORA
12. KREDIT ZA REFINANSlRANJE
13. PLACANJE
14. POVRAT KREDITA
15. POVRAT KREDITA ZA REFINANSlRANJE

98
dr.Enver Baekovic IV Modaliteti, mehanizmi i forme finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

Finansirajuci uvoznika - kupca, odnosno omogucavajuci mu da kupljenu robu iIi

uslugu plati u odredenom vremenskom roku, prodavac-izvoznik je u poziciji da i on u
odgovarajucem iznosu bude fmansiran. U pravilu, praksa je da izvoznik ustupa -
cedira, odnosno prodaje vlastito potrazivanje odredenoj finansijskoj instituciji, i to se
desava odmah po zakljucenju osnovnog spoljnotrgovinskog posla. Kredit koji daje
izvoznik uvozniku mora biti osiguran adekvatnom garancijom banke. Garancija banke
uvoznika moze biti u formi mjenicnog avala, u formi posebnih plativih bankarskih
garancija, iIi pak u formi neopozivog dokumentamog akreditiva s odgodenim rokom
placanja. Pri ovome se treba imati u vidu da je aval kao mjenicno jamstvo obicno
neuvjetovan, dok plative bankovne garancije mogu biti uvjetovane. Dakle,
instrumente obezbjedenja placanja izvoznik ustupa banci koja u tom postupku postaje
vlasnik potrazivanja, a zauzvrat banka odobrava kredit izvozniku kojim ovaj fmansira
svoje poslovne aktivnosti, omogucavajuci mu da svoje robe iIi usluge proda uvozniku
uz odgodeno placanje. U kompletiranju fmansijske konstrukcije posla uz banku koja
obezbjeduje finansiranje u najvecem broju slueajeva pojavljuje se i refmansiranje i
osiguranje (u cijelosti iIi djelomicno) od odgovarajuce fmansijske, privatne iIi
drzavne, institucije za stimulaciju i podrsku izvozu, eime se aranzman dodatno
osigurava i dodatno stimuliraju komercijalne banke da pristupe finansiranju izvoznih
poslova.V

Kredit prodavca kao forma fmansiranja koristi se za finansiranje ugovora 0 isporuci

opreme te za fmansiranje ugovora relativno manjih vrijednosti. Kredit prodavca je
forma fmansiranja koja se ugovara uporedo s komercijalnim dijelom posla pa
kompletan aranzman ima dobru preglednost. Zakljucivanje fmansijskog i
komercijalnog dijela aranzmana istovremeno i u cjelini predstavlja osnovnu prednost
ovakvog nacina fmansiranja.

Kada je u pitanju fmansiranje, posebno kapitalno-intenzivnih projekata, kao kreditori

mogu se pojaviti fmansijski konzorciji koji dijele ucesce u fmansiranju posla i rizike
koji proizlaze iz njega. I u ovom slucaju uvjeti finansiranja - kreditiranja posla
utvrduju se u direktnim pregovorima s uvoznikom, odnosno njegovom bankom.

Bez obzira na to sto se u slucaju kredita prodavca radi 0 aranzmanu koji je s

komercijalnog i fmansijskog aspekta specifican, u formiranju ukupne fmansijske
konstrukcije ucesce izvoznika - prodavca nije iskljuceno, staviSe angaZiranje njegovih
vlastitih finansijskih sredstava pozeljno je i u konacnici olaksava cijeli proces
obezbjedenja ekstemih fmansijskih izvora, kao i osiguranje i refinansiranje
aranzmana.

Ugovori izmedu potencijalnih kreditora - finansijera i korisnika finansijskih sredstava

na bazi kredita prodavca u pravilu su uskladeni s uvjetima koji su utvrdeni u
multilateralnim aranzmanima, kao sto je npr. Berne Union Convention of Export
Credit Agencies.

3.2 Robni kredit - Kredit kupca

Odvajanjem komercijalnog dijela posla od njegovog fmansiranja rezultira posebnim

kreditnim mehanizmom fmansiranja spoljnotrgovinskih transakcija koji nazivamo

99
N Modaliteti, rnehanizmi i formefinansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

robni kredit, odnosno kredit kupca. U pogledu izvora fmansiranja ova vrsta kredita
moze da bude iz osnova medudrzavnih aranzmana, od medunarodnih fmansijskih
institucija te od privatnih komercijalnih banaka.

Osnovna podjela ovih kredita jeste na vezane robne kredite i nevezane robne kredite.
Vezane robne kredite banke fmansijeri odobravaju s tacno odredenom namjenom
njihovog koristenja. Banka finansijer direktno se ukljucuje prilikom realizacije
odobrenih sredstava po vezanom robnom kreditu. Njena namjera jeste, prije svega, da
drzi pod potpunom kontrolom namjensko koristenje sredstava kredita, nadalje banka
fmansijer prilikom realizacije, odnosno trosenja sredstava kredita, ostvaruje dodatne
zarade na raznim naknadama i provizijama za obavljene usluge u tome procesu.
Gotovo u pravilu korisnik kredita nema direktnog doticaja sa sredstvima koja su mu
odobrena, sve fakture, ispostavljene situacije, meduavanse i avanse, te ostala placanja
u njegovo ime obavlja banka kreditor, cime se kontrola banke kreditora nad
namjenskim trosenjem sredstava jos vise pojacava, Kod nevezanih robnih kredita, koji
su mnogo rjedi u poslovnoj praksi spoljnotrgovinskog poslovanja, namjenu trosenja
odobrenog kredita odreduje sam trazilac kredita, i to u zavisnosti od njegovih
momentalnih potreba. Dakle, banka u ovom slucaju ne ostvaruje direktan uvid i
kontrolu nad procesom trosenja odobrenog kredita. Za razliku od vezanih robnih
kredita, nevezani robni krediti su u pravilu znacajno manji po iznosu odobrenih
sredstava.

Odobravanje robnih kredita relativno je tezak proces i podrazumijeva precizno

postovanje propisanih internih procedura banke potencijalnog kreditora. avo se
posebno odnosi na vezane robne kredite koji su znacajno veci po iznosu, tako da je
izlozenost banke kreditora rizicima mnogo veca. U ovom slucaju, ne sarno da se cijeni
kreditna sposobnost trazioca kredita nego se cijeni i osnovanost, odnosno realnost
samoga projekta - posla prema kojem se trazi odobravanje kredita. Banka kreditor ce,
pored svega navedenog, svakako od trazioca kredita zahtijevati i obezbjedenje
odgovarajucih kolaterala kao pokrica za odobreni kredit. Sve ovo, veoma cesto,
gotovo u pravilu, proces odobravanja kredita cini mukotrpnim.l"

Kredit kupca je veoma cest mehanizam fmansiranja spoljnotrgovinskih transakcija,

mnogo je cesCi nego kredit prodavca. avo je posebno karakteristicno kada su u
pitanju veliki ugovori, odnosno kupovina - uvoz kapitalno intenzivnih dobara iii
usluga, te kada su u pitanju ugovori koji pokrivaju kompleksne poslovne operacije
kakve se javljaju u, npr., izvoznom inzinjeringu i s1.

Dakle, ova konstrukcija fmansiranja izvozno-uvoznih transakcija podrazumijeva to da

potencijalni fmansijer, odnosno banka kreditor ili kreditna agencija stupa u direktne
poslovne odnose s kupcem - uvoznikom, odnosno njegovom bankom garantom koja
je obicno posrednik u obezbjedivanju kreditnog aranzmana. Tako poslovni poduhvat,
u cjelini gledano, inkorporira dva dijela. Prvi, poslovni dio koji podrazumijeva sve
komercijalno-tehnicke aspekte posla, i drugi, finansijsko-bankarski dio koji ukljucuje
sve aspekte finansiranja ugovorenog posla.

100
dr.Enver Backovic IV Modaliteti, mehanizmi i forme finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

I PROSIRENA SHEMA KREDITA KUPCA - NENAMJENSKI KREDIT

I

(
10

1
,
r+ IZVOZNIK
PRODAVAC
UVOZNIK
KUPAC
~

11 9 5 7 6 15
8

BANKA
• r---
)
BANKA ~
IZVOZNIKA UVOZNIKA
~
12 3
7a
2 4
( 13 ~
I---"
I
BANKA KONFIRMIRAJUCA
REFINANSIJER
'-- KREDITOR BANKA
14
J

1. kupoprodajni ugovor 9. obavijest ootvorenom akreditivu

2. ugovor 0 kreditu
3. odobravanje kredita i prijenos sredstava
4. garancija za otplatu kredita
5. obavijest 0 raspolozlvm sredstvima kredita
6. pekrice garancija za otplatu kredita
7. zahtjev zaotvaranje akreditiva
7a. Konfirmacija akreditiva - garancija
8. obavijest 0 otvorenom akreditivu
10. isporuka ugovorene robe
11. prodaja instrumenta placanja - finansiranje
12. prodaja instrumenta placanja - refinansiranje
13. prodaja garancija - refinansiranje
14. naplata inst.obez.pI. i garancija po dospiieeu
15. pokrlce za plaeene obaveze po kreditu

101
IVModaliteti, mehanizmi i foone finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

POJEDNOSTAVLJENA SHEMA FUNKCIONISANJA VEZANOG

ROBNOG KREDITA -Kredita kupca
C.C.C (commodity credit corporation) robni kredit za kupovinu
polioprivrednih proizvoda u USA

/ "\
9 15

( ( "\ )
IZVOZNIK UVOZNIK
I PRODAVAC h """" I KUPAC
1 4 12
8 10 11 5

6 14 17
C.C.C
I
13

( )
I USA
BANKA I 16
I ING-BANKA
I
~
~ )
7
)
"- 2 ./

1. C.C.C. objavljuje program

2. banke potpisuju kreditni araniiman
3. izvoznik l uvoznik potpisuju kupoprodajni ugovor
4. izvoznik registrira prodaju i plata garancijsku prodaju
5. C.C.C. daje garanciju
6. uvoznik daje nalog za otvaranje akreditiva
7. inozemna banka otvara akreditiv
8. US-banka obavjeStava izvoznika 0 otvaranju akreditiva
9. izvoznik salje robu
10. izvoznik prezentira komercijalne i C.C.C. dokumente US-banci
11. US-banka plaea izvozniku cijeli iznos facture
12. izvoznik popunjava evidencije koje je propisao C.C.C
13. US-banka uspostavlja kreditni odnos i salje dokumente ino-banci
14. ino-banka dostavlja dokumente uvozniku
15. uvoznik preuzima robu
16. ino-banka placa US-banci glavnicu i kamatu
17. uvoznik plaea glavnicu i kamatu ino-banci

102
dr.Enver Backovic IVModaliteti, m:hanizmi i forme finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

3.3 Mjesoviti krediti

U slucajevima kada se, od zemlje izvoznice, dio kredita obezbjeduje po

preferencijalnim uvjetima u smislu kamatne stope i roka otplate, a dio pod tekucim
trzisnim uvjetima, govorimo 0 mjesovitom kreditu.

U pravilu, tzv. mehki dio kredita ima elemente medudrzavne pomoci i ima uporiste u
posebno zakljucenim bilateralnim medudrzavnim sporazumima, u kojima se
defmiraju namjena, uvjeti i drugi bitni elementi. Ovaj dio kredita moguce je realizirati
jedino u slucaju kada je odredeni komercijalni aranzman ugovoren u potpunosti, tj.
kada predstavlja konzistentnu poslovnu cjelinu.

Privlacnost ovoga mehanizma fmansiranja, naravno, zavisi od visine ucesca mehkog

dijela u ukupnom fmansijskom paketu. Njegovo vece ucesce srazmjemo poboljsava
prosjecne kreditne uvjete ukupnog fmansijskog paketa i poboljsava ekonomsku i
fmansijsku efikasnost projekta.

Imajuci u vidu navedeno, mjesoviti krediti imaju odredenih slicnosti sa sindiciranim

kreditima, pogotovo u smislu kreiranja povoljnijih prosjecnih uvjeta fmansiranja
projekta. Medutim, bitna razlika izmedu ovih kreditnih mehanizama jeste ta sto se
sindiciranje vrsi, u pravilu, izmedu komercijalnih banaka iIi izmedu komercijalnih i
razvojnih banaka koje su dio redovnog trzista kapitala, a kreiranje mjesovitog
kreditnog aranzmana, kako smo vee rekli, ima osnovu za "mehki" dio aranzmana u
medudrzavnim sporazumima. Imajuci u vidu navedeno, mozemo konstatirati da su
mjesoviti krediti znacajno povoljniji od sindiciranih, premda je cilj i jednih i drugih
postizanje povoljnijih opcih uvjeta finansiranja,

Mjesoviti krediti imaju, u pravilu, dva cilja. Prvo, pojedine zemlje daju naglasak na
realnoj pomoci za dinamiziranje i razvoj privredne strukture odredene zemlje u
razvoju, i drugo, pojedine zemlje ove kredite koriste de facto za dinamiziranje vlastite
privredne strukture, jer ih koriste kao instrument podrske i unapredenja vlastitom
izvoznom potencijalu. Medutim, i u prvom slucaju, zemlje kreditori odobravanje
ovakvih kredita uvjetuju nabavkom njihovih roba cime opet utjecu na dinamiziranje
vlastite privredne strukture i cime nastoje ekonomiju zemlje primaoca jace povezati s
vlastitom i uciniti sto vise tehnoloski, sirovinski itd. ovisnom, stvarajuci dugorocne
poslovne perspektive vlastitoj ekonomiji. Zbog toga pri kreiranju ovakvih fmansijskih
aranzmana treba biti oprezan, jer oni nisu podlozni provjeri konkurentnosti na siroj
trzisnoj osnovi.

3.4 Izvozni i uvozni finansijski krediti

Ova vrsta kredita ima dopunski karakter osnovnim izvorima finansiranja, Uglavnom
su kratkorocnog karaktera, a rijetko dugorocnog i gotovo u pravilu nisu namjenski.
Njihova svrha jeste da pomognu u zaokruzivanju i kompletiranju fmansijske
konstrukcije komercijalnog aranzmana na nacin da izvrse odredena kratkorocna
premostavanja likvidnosti prilikom realizacije odredenih poslovnih poduhvata i u tom
smislu imaju karakter tzv. "bridge loans", odnosno kredita za premostavanje, a
mozemo ih okarakterizirati i kao "ad hoc kredite".

103
dr.Enver Backovic IV Modaliteti, mehanizmi i forme finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

5. Troskovi finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija kreditnim aranzmanima

5.1 Kamata

U principu, svaki od kreditnih oblika angazuanja kapitala s ciljem finansiranja

poslovnih aranzmana nosi prihod za kreditora i rashod za duznika izrazen u vidu
kamate.

Obracunavanje i placanje kamate u pravilu vrsi se sestomjesecno unazad na stanje

duga. Kod kredita prodavca kamata se obracunava od momenta pojedinacnih isporuka
iIi pak od srednjeg ponderisanog dana ukupnih isporuka, ukoliko su isporuke
sukcesivne u odredenom periodu iIi od dana nakon sto je izvrsena posljednja u nizu
isporuka. Karakteristicno je da se kod velikog broja kredita kamate kapitaliziraju, to
jest pripisuju glavnici duga, do momenta pocetka otplate kredita. Na ovaj nacin
duznik ne mora angazirati vlastita sredstva za placanje kamata u periodu koristenja
kredita.

Kod robnih i cistih finansijskih kredita, u pravilu, kamata se obracunava na

neiskoristeni dio kredita i placa se tromjesecno iIi sestomjesecno unazad u fazi
koristenja sredstava, odnosno na stanje duga u fazi otplate kredita. Ovo je nepovoljno
za duznika jer ga primorava da angazira dodatna sredstva u fazi reaIizacije odredenog
projekta. Racionalnim upravljanjem finansijskim sredstvima i koristenjem inozemnih
sredstava u zavrsnim fazama projekta, kao i minimizacijom ukupnog perioda
izvodenja projekta trosak kamate se moze svesti na manju mjeru.

Multilateralni i javni izvori finansiranja plasiraju kredite, u pravilu, uz nize kamatne

stope nego sto to cine komercijalni izvori finansiranja. S obzirom na to da kamata
anticipira i moguce kreditne rizike, povoljan bonitet trazioca kredita omogucava
dodatno snizavanje kamatne stope.

Krediti u tzv. "meksim" valutama nose i vecu kamatnu stopu nego sto je to slucaj kod
kredita u "cvrstim" valutama. U osnovi, putem razlike u kamatnim stopama desava se
kompenziranje promjena u intervalutarnim odnosima.

Naravno, treba naglasiti da visina kamatne stope znacajno zavisi i od odnosa ponude i
traznje za kapitalom na svjetskom finansijskom trzistu.

Kod multilateralnih i javnih izvora finansiranja ugovaraju se fiksne kamatne stope.

Privatni izvori finansiranja mogu imati fiksne, relativno fiksne, ali najcesce imaju
promjenljive kamatne stope. 0 relativno fiksnim kamatnim stopama govorimo u
slucajevima kada se u toku pregovora 0 kreditnom aranzmanu odreduju elementi od
kojih ce zavisiti eventualno pomjeranje kamatne stope i oni se fiksiraju u vremenu
koristenja kredita.

Kod promjenljivih kamatnih stopa prilikom ugovaranja utvrduje se nacin, vrijeme

obracuna te referentna kamatna stopa (ali i drugi elementi, ako je to neophodno) koji
ce vaziti za vrijeme otplate kredita. Kao referentne kamatne stope uglavnom se koriste
LIBOR (London interbank business offered rate), FffiOR (Frankfurt interbank
business offered rate), EURlBOR (Euro interbank business offered rate), PRIME
RATE itd.

127
IV Modaliteti, mehanizmi i fonne finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

5.2 Provizija na angazlrana neiskoristena sredstva

Ovaj trosak (naziva se jos i commitment fee), javlja se kod kredita kupca i kod
finansijskih kredita. Kod multilateralnih i javnih izvora finansiranja visina ovoga
troska utvrdena je aktima institucije kreditora i ne moze biti predmet pregovaranja.

Kod privatnih kreditnih izvora ovaj trosak jeste predmet ugovaranja i pogodbe
ugovomih strana. Visina ovoga troska uglavnom se utvrduje na temelju ustaljene
poslovne prakse.

U principu, ovaj trosak se obracunava od dana potpisivanja kreditnog ugovora i to u

odredenim intervalima na neiskoristeni dio kredita, pa sve do momenta iskoristenja
cjelokupnog kredita.

Ovaj vid ugovaranja primorava zajmotrazioca da posveti maksimalnu paznju

sinhronizaciji odobravanja transi kredita i stvamoj dinamici koristenja odobrenih
sredstava. Zajmotrazilac je prinuden da ovaj trosak ukalkulira u ukupnu vrijednost
projekta - investicije, jer on nastaje i podmiruje se u vrijeme same realizacije projekta
- investicije.

5.3 Jednokratni trosak

Ukoliko su u pitanju kreditna sredstva privatnih finansijskih izvora, u pravilu,

zajmotrazioci placaju jednokratne troskove (frontened fee) u vrijeme prvog
povlacenja sredstava (ovaj trosak se bez izuzetka placa na kredite s eurodolarskog
trzista).

Za sindicirane kredite ovaj trosak placa se u obliku tzv. "management fee" i to grupi
banaka, odnosno menadzerima koji organiziraju kreditni aranzman. Takozvani
"participation fee", odnosno naknada za ucesce, placa se ostalim bankama ucesnicama
u kreditnom aranzmanu. Ovi jednokratni troskovi mogu sadrzavati i tzv. "agent fee",
agentsku proviziju, koji naplacuje banka koja operativno vodi tehnicku realizaciju
kreditnog aranzmana, zatim troskove advokata i pravne pomoci, pravne savjetnike i
druge oblike administracije.

5.4 Troskovi osiguranja i garancija

Za kredite dobijene od institucija, Cijaje svrha podsticanje i unapredenje izvoza, a koji

su u pravilu osigurani ili garantirani od odredenih institucija, troskove osiguranja,
odnosno garancija, placa zajmoprimac. Ukoliko se radi 0 kreditu prodavca, placanje je
indirektno, kod kredita kupca placanje je direktno.

Ovaj trosak obracunava se i placa godisnje na stanje duga po kreditu, mada u

izuzetnim slucajevima moze biti i jednokratan.

Osim ovoga, za krajnjeg korisnika kredita javljaju se i troskovi garancijske provizije

ukoliko je kredit uzet uz garanciju neke domace banke. Nadalje, ako je kredit uzet od
banke posrednika koja se kao duznik javlja pri prijenosu ino-kredita, javlja se kao
dodatni trosak kamatna marfa, kao razlika aktivne i pasivne kamatne stope, sto
predstavlja prihod banke posrednika.

128
 V
MODALITETI FINANSlRANJA
SPOLJNOTRGOVINSKIH TRANSAKCIJA U
ISLAMSKOM BANKARSTVU
dr.EnverBackovic v Modalitetifinansiranja spoljnotrgovinskih transakcijau islamskombankarstvu

1. Opel principi

Osnovni okvir za definiranje modaliteta finansiranja u islamskom bankarstvu, ali i za

definiranje islamskog finansijskog sistema uopce, jeste skup pravila i zakona koje
jednim imenom nazivamo Serijat. Serijatom su definirani ekonomski, socijalni i
kulturni aspekti islamskih drustava, Serijat je definiran pravilima i principima
deriviranim iz Kur'ana i prakse njegove primjene te objasnjenja i nacina prakticiranja
islama Allahovog poslanika Muhameda, s.a.v.s., koje nazivamo sunnet. Daljnja
razrada ovih pravila data je od strane islamskih pravnih, politickih i ekonomskih
autoriteta, ali opet u okvirima Kur'ana i sunneta.

U skladu s navedenim, modaliteti finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija koji se

primjenjuju u islamskom bankarstvu podrazumijevaju bezuvjetnu primjenu odredenih
fundamentalnih principa koji mogu biti sumirani u sljedecem."

Potpuna i bezuvjetna zabrana placanja iii naplaeivanja kamate

(arapski - riba) u bilo kakvom obliku.
U doslovnom prijevodu s arapskog jezika riba znaci "extra", a tumaci se kao
bilo koji neopravdani prirast kapitala, bilo da se radi 0 bankarskom ili
trgovackom poslu. Preciznije, bilo kakva pozitivna, fiksirana, unaprijed
definirana stopa povezana s dospijecem glavnice, garantirana bez obzira na
rezultate poslovnog poduhvata, smatra se ribom i zabranjena je. Ovo se,
takoder, odnosi i na unaprijed definirano ucesce u dobiti u zajednickim
projektima iii pojedinacnim poslovnim poduhvatima. Vecina autoriteta u
oblasti islamske ekonomske misli saglasna je da se riba ne odnosi sarno na
lihvarstvo, nego na bilo kakvo zaracunavanje kamate kakvo se uopce
prakticira u konvencionalnom bankarstvu. U bankarstvu zasnovanom na
islamskim principima finansiranja riba oznacava posudivanje novca na
odredeni period nakon kojega kreditor dobija posudeni iznos novca uz
unaprijed ugovoreni extra iznos, a to je izricito zabranjeno. Ovakav model
finansiranja zato nazivamo i beskamatni - "interest-free" model. Za razliku od
konvencionalnog pristupa finansiranju, gdje su odnosi davaoca i primaoca
kreditnih sredstava unaprijed fiksirani i gdje de facto sarno jedna strana,
primalac kreditnih sredstava, snosi rizike poslovnog poduhvata, u islamskom
bankarstvu ovaj odnos zamijenjen je odnosom sudjelovanja u imovini,
projektu ili konkretnom pojedinacnom poslu. Pri ovome dobit od poslovnog
poduhvata ne moze biti unaprijed definirana niti fiksirana, osim u relativnom
odnosu ucesca kreditora i kreditiranog. Iz toga jasno proizlazi da poimanje
termina "riba" treba imati mnogo sire znacenje nego sto je to sarna kamata.
Ovaj termin, kako smo vee rekli, oznacava svaku unaprijed definiranu i
fiksiranu sumu novca koju ce duznik platiti, odnosno kreditor naplatiti iznad
iznosa posudene glavnice. Ovakva zabrana zasnovana je na argumentima
socijalne pravde, jednakosti i vlasnickih prava.
Islam ohrabruje profitabilno poslovanje, ali zabranjuje placanje i naplatu
kamate zato sto profit, determiniran "ex post" simboIizira uspjesno
poduzetnistvo i kreaciju bogatstva u realnom sektoru ekonomije.
Nasuprot ovome, kamata, determinirana "ex ante", predstavlja trosak i
pojavljuje se neovisno od rezultata poslovnog poduhvata te kao takva ne moze

131
V Modaliteti finansirania spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu dr.Enver Backovic

kreirati dodatne vrijednosti u realnom sektoru ekonomije ako se poslovni

poduhvat pokaze neuspjelim, ali dodatni troskovi upravo povecavaju
mogucnost neuspjeha. Soeijalni aspekt ovakvog pristupa podrazumijeva da
pozajmljivaci i posudivaci dijele dobitke, ali i gubitke u ugovorenim iznosima,
a da proees akumulaeije bogatstva i njegove distribueije u okvirima odredene
ekonomije bude fer i da odrazava njenu istinsku produktivnost.

Potpuna i bezuvjetna zabrana trgovanja tzv. "mogueom robom" odnosno

robom cije su postojanje i karakteristike neizvjesni (gharrar -
nesigurnost, spekulattvnost). .
Ovaj prineip konvenira s opcim prineipom islama, a to je zabrana koeke
(maysir). U kontekstu obavljanja spoljnotrgovinskih transakeija i trgovinskih
transakeija uopce, zabranjene su transakeije koje su zbog svoje visoke
rizicnosti, odnosno neizvjesnosti postojanja i karakteristika predmeta trgovine,
slicne koeki ili su joj pak identicne, Vrlo je vjerovatno da poslovi s ovakvim
karakteristikarna mogu nanijeti stetu jednorn ili obojiei ucesnika u poslu, iii
pak mogu imati elemente prevare. U osnovi, radi se 0 zabrani spekulativnog
ponasanja i poslovanja.

Finansiranje na principu ucesca kako u dobitku, tako i u gubitku.

Ovaj prineip implieira nemogucnost zarade i ostvarivanja dobiti, a da se i
kreditor i kreditirani ne izloze riziku, tj. da objektivno postojece rizike ne
podijele proporeionalno angaziranju vlastitih (finansijskih ili realnih)
poteneijala. Postovanje ovoga prineipa podstice vlasnike novcanog kapitala da
investiraju, snoseci alikvotni dio rizika zajedno s poduzetnikom koji konkretni
posao treba da realizira. Prerna ovorn prineipu, zabranjeno je ostvarivati
zaradu bez preuzirnanja pripadajuceg dijela rizika. U skladu stirn, vlasniei
novcanih fondova, umjesto da budu kreditori, postaju investitori. Investitor i
poduzetnik dijele poslovne rizike i obojiea su zainteresirana za uspjeh
poslovnog poduhvata.

Zabrana "samogeneriranja" novea.

Finansiranje zasnovano na islarnskirn prineipima zabranjuje da novae stvara
novae. Novae se razumije sarno kao rnedij koji omogucava razrnjenu, a zarada
treba da bude plod poduzetnickih sposobnosti. Novae se tretira sarno kao
"poteneijalni kapital". Novae postaje stvarni kapital samo ako i kada se udruzi
s drugim resursirna u poduzimanju produktivnih aktivnosti. Islarnska
ekonomija prepoznaje vrernensku dimenziju vrijednosti novea samo kada on
djeluje kao kapital, a ne i kao "poteneijalni kapital". Ovakav pristup treba da
obezbijedi snaznu povezanost sektora realne ekonornije i fmansijskih trzista,

Investiranje iskljucfvo u poslovne poduhvate odobrene Serijatom

islamskim zakonom (halal).
Sarno one poslovne aktivnosti koje nisu u suprotnosti sa Serijatom
kvaIifieirane su za investiranje. Zabranjeno je, dakle, poduzimanje i
finansiranje nedozvoljenih (haram) proizvoda, usluga ili aktivnosti. Naprimjer,
bilo kakva investieija - poslovni poduhvat u vezi s alkoholom, koekanjem,
koekarniearna, svinjskirn rnesom... industrijom pornografije.; izricito je

132
dr.Enver Baekovic V Modaliteti finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu

zabranjena. Ovo se odnosi i na aktivnosti koje mogu proizaci iz poslovnih

poduhvata kao sto su, npr., korupcija, "pranje novca" i s1.

Neoovredivost ugovora.
Islam, opcenito govoreci, snazno podupire i propisuje postovanje ugovorenih
obaveza. Ovim se nastoji reducirati rizik asimetricnosti informacija koje
posjeduju poslovni partneri, odnosno nastoji se izbjeci bilo kakva mogucnost
moralnog hazarda usljed nejasno ili nedovoljno definiranih uvjeta izvrsenja
posla. Nairne, nejasno definirani e1ementi ugovora, pogotovo u vezi s
predmetom, cijenom, rokovima isporuke i nacinom placanja, mogu dovesti do
situacija kada jedan od partnera u poslu trpi stetu i kada citav posao moze
poprimiti obiljezja prevare.

I KONVENCIONALNO BANKARSTVO
I
PRUENOS RIZIKA

I
NOVAC
+
BANKA KLiJENT
NOVAC + NOVAC (kamate

I BANKARSTVO NA ISLAMSKIM PRINCIPIMA

PODJELA RIZIKA
I
+ !
BANKA

f
§ USLUGE
KLiJENT

I
NOVAC

SUSTINSKE RAZLIKE U FUNKCIONIRANJU

KONVENCIONALNOG I ISLAMSKOG BANKARSTVA

133
V Modaliteti finansirania spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu dr.Enver Baekovic

2. MODALITETI FINANSlRANJA

Modalitete fmansiranja spoljnotrgovinskih poslova koje koriste banke cije

funkcioniranje pociva na islamskim principima, mozemo podijeliti u cetiri osnovne
gruper"

modaliteti fmansiranja na bazi oblika prodaje;

modaliteti fmansiranja na bazi zakupa;
modaliteti fmansiranja na bazi podjele profita;
modaliteti fmansiranja na bazi partnerstva;
- kreditno fmansiranje.

2.1 Modaliteti finansiranja na bazi oblika prodaje

2.1.1 Murabaha (morabaha), (cost plus profit, mark up, bai mujal)

Murabaha je najpopularnija forma kratkorocnog fmansiranja u islamskom bankarstvu.

Podaci govore da je blizu 75% transakcija u oblasti trgovine, u bankama koje
primjenjuju islamske principe fmansiranja, bazirano na ovome modelu. Prema ovome
modelu, banka fmansira kupovinu odredenih sredstava ili robe od prodavca, a po
zahtjevu svoga klijenta, nakon cega ta sredstva ili robu prodaje svom klijentu,
zaracunavajuci unaprijed ugovoreni iznos zarade. Klijent kupuje robu, placajuci je
odmah i u cijelosti ili je pak placa u nekom odgodenom terminu ili u ratama, kada
murabaha, kada je u pitanju odnos banke i njenog klijenta, poprima karakteristike
kreditnog aranzmana. Dakle, klijent banke daje nalog banci da za njegove potrebe
izvrsi kupovinu odredene robe uz obavezu da tu robu od banke otkupi. Kupovinom
robe banka postaje njen vlasnik, te je prodaje klijentu uz zaracunavanje unaprijed
ugovorene provizije. Iznos koji banka zaracunava iznad nabavne cijene, tzv. "mark
up", kako smo vee nave li, fiksan je i ne zavisi od vremena placanja predmetne robe od
klijenta. On je fiksan i u slucaju da klijent zakasni s placanjem pojedinih rata, ukoliko
je placanje ugovoreno u ratama, kao i u slucaju da nije u poziciji da robu kupi od
banke u terminu naznacenom u ugovoru. Kod ove vrste finansiranja banka preuzima
100% komercijalnih rizika koji proisticu iz ovih poslova. Kod murabaha posla imamo,
dakle, dva zasebna kupoprodajna ugovora, jedan izmedu banke kao kupca robe i
prodavca robe i drugi izmedu banke kao prodavca robe i njenog klijenta kao kupca.

Murabaha u formi revolvinga se ne prakticira. Svaka murabaha transakcija odnosi se

na tacno odredenu robu. Ponovne kupovine, mada se radilo 0 istoj vrsti robe,
zahtijevaju novi murabaha ugovor.

U praksi spoljnotrgovinskog poslovanja, prilikom izvrsenja murabaha poslova, veoma

cesto, klijent banke, ustvari, djeluje kao bancin agent. Nairne, bane ina specijalnost
nisu trgovacki poslovi, to je specijalnost njenog klijenta. Tako banka i njen klijent
potpisuju agentski ugovor prema kojem klijent pri nabavci robe djeluje u ime i za
racun banke, pregovarajuci s prodavcem - izvoznikom, a u ime i za racun banke, 0
nacinu i uvjetima isporuke predmetne robe. Banke koje posluju na islamskim
principima murabaha model koriste za fmansiranje akreditiva (LlC). Nairne, izvoznici
- prodavci kao sredstvo placanja i obezbjedenja naplate zahtijevaju otvaranje LlC.

134
dr.Enver Backovic V Mxlaliteti finansirnnja spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu

Banka LlC otvara u svoje ime i za svoj racun. Kao vlasnik robe u LlC navedena je
banka. Banka ima samostalnu obavezu placanja po LlC, a kupljenu robu ona u
narednom koraku prodaje svome klijentu. Murabaha se koristi posebno u finansiranju
kratkorocnih transakcija i u tom smislu ona predstavlja finansiranje obrtnog kapitala.

U praksi ovaj model moze funkcionirati na vise nacina, sto zavisi od prirode
konkretnog posla i nivoa uspostavljenih odnosa te povjerenja banke i njenog klijenta.
U osnovnim fazama izvrsenja murabaha moze biti opisana na sljedeci nacin:

klijent i banka potpisuju murabaha ugovor;

klijent i banka potpisuju agentski ugovor prema kojem je klijent ovlasten da u
ime i za racun banke kupi odredenu robu;
banka placa predmetnu robu ili dostavlja sredstva klijentu da on izvrsi
placanje;
klijent kupuje robu u bancino ime, ali je roba u njegovom posjedu;
klijent daje ponudu banci da robu otkupi;
banka prihvata ponudu i u skladu s ranije potpisanim murabaha ugovorom
prenosi vlasnistvo nad robom na klijenta;
klijent placa banci predmetnu robu u cijelosti i odmah, odgodeno u skladu s
ugovorenim terminom ili u ratama u skladu s utvrdenim planom placanja,

8.KLIJENT BANCI PLACA ROBE UVECANE ZA "MARK UP"

7.PRIJENOS VLASNISTVA NAD ROBOM NA KLlJENTA

6.KLIJENT KUPUJE ROBU OD BANKE

I
l.SPORAZUM ZA MURABAHU
BANKA KLiJENT

i 2.AGENTSKI SPORAZUM i
3.BANKA KLIJENTU STAVLJA SREDSTVA NA RASPOLAGANJE

5. BANKA PREUZlMA 4. KLIJENT U IME I

KOMERCIJALNE ZARACUN
I FINANSIJSKE BANKE KUPUJE
RIZlKE PRODOVAC ROBE ROBU
I I

FUNKCIONIRANJE FINANSIRANJA KUPOVINE ROBE U MODELU

MURABAHA

135
V Modaliteti finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu dr.Enver Backovic

2.1.2 Salam (baisalam, purchase with deferred delivery)

Ovaj modalitet finansiranja koriste proizvodaci u slucajevima kada imaju potrebu za

finansiranjem proizvodnje. U ovom modalitetu fmansiranja prodavac preuzima
obavezu isporuke jasno definirane robe (kvantitativno i kvalitativno), u nekom
buducem vremenu, u skladu s ugovorom, definiranim rokovima, a u zamjenu za
avansno placanje u cjelosti i odmah. Znaci, placanje je u gotovini, a isporuka
predmeta kupoprodaje je odgodena. Predmet kupoprodaje mora biti egzaktno
definiran u smislu kvaliteta i kvantiteta, ako to nije moguce ni salam nije moguc,
Naprimjer, prodati drago kamenje po modelu salam nije moguce jer je svaki pojedini
kamen razlicit po tezini, velicini i kvalitetu, pa njihova precizna specifikacija nije
moguca, Prema tome, pogodne robe za prodaju u modelu salam jesu, ustvari, robe
koje podlijezu standardnim oznakama ili standardnim tehnickim specifikacijama.

Salam ugovori ne predvidaju opcije da neka od strana u poslu jednostrano odustane od

ugovora, ali ukoliko je u trenutku isporuke ustanovljeno da predmet isporuke ne
odgovara onome sto je defmirano ugovorom (roba koja je predmet salam ugovora u
trenutku isporuke, npr. u smislu kvaliteta, ali i kvantiteta, iz objektivnih razloga moze
da ne odgovara ugovorenim vrijednostima, npr. vremenske prilike nisu pogodovale
rodu kukuruza), odredbe ugovora mogu biti korigirane u skladu sa stvarnim stanjem u
poslu. Predmet kupoprodaje moze biti isporucen odjednom i u cijelosti ili pak obrocno
u skladu s ugovorenim terminima.

Dakle, da bi salam kao modalitet fmansiranja bio validan, kupac mora isplatiti cijenu
ugovora u cje1ini i odmah. U slucaju da imamo odsustvo placanja u cijelosti i odmah
uz obavezu prodavca da robu isporuci u nekom terminu u buducnosti, imali bismo, de
facto, situaciju trgovine dugovima (prodavac je duzan platiti u nekim buducim
rokovima, a kupac isporuciti takoder u buducim rokovima), sto je po Serijatu izricito
zabranjeno. Ovim bi se nadalje zanemarila i sustinska osobenost salama kao
modaliteta fmansiranja, a to je da se zadovolje trenutne potrebe prodavca za
fmansijskim sredstvima.

U praksi izvrsenja ovakvih transakcija isporuka robe biva najmanje petnaest do

trideset dana od dana potpisivanja ugovora. Cijena robe koja je predmet kupoprodaje
u ovoj varijanti niza je od cijene te robe na dnevnom trzistu, tako je, ustvari, razlika
izmedu cijena na dnevnom i terminskom trzistu zarada banke, kupca - fmansijera.
Prema ovome banka kao fmansijer posla isporuciocu - proizvodacu placa predmet
kupoprodaje, prije njegove isporuke ili cak prije i nego sto je proizveden, uz diskont.
Tako se salam, prema nacinu funkcioniranja, moze usporediti s fmansiranjem uz
bankarski akcept koji se koristi u konvencionalnom bankarstvu.

Finansijer u modalitetu salam, banka, naravno nije institucija koja je stvarno

zainteresirana za posjedovanje date robe. Zato se u praksi, pri finansiranju na ovakav
nacin, desava posao koji je paralelan salam ugovoru. Nairne, istu robu koju finansijer
kupuje po salam ugovoru, on prodaje stvarnom kupcu, a po cijeni koja je, ustvari,
cijena na dnevnom trzistu, Znaci, kako smo vee rekli, razlika izmedu cijene u prvom
ugovoru koja je terminska, i cijene u drugom, paralelnom ugovoru, koja je dnevna,
predstavlja profit koji zaraduje banka - finansijer. Ovakvu konstrukciju nazivamo

136
dr.Enver Backovic V Modaliteti finansirania spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu

paralelni salam, a u njoj egzistiraju dva potpuno neovisna ugovora, jedan 0

terminskoj kupovini (salam) i drugi 0 promptnoj prodaji (parallel salam) s placanjem
u gotovom, uz odgodu iii u ratama.

Salam ne moze biti koristen u formi "by back" aranzmana, gdje je prodavac u prvom
ugovoru ujedno kupac u drugom. Ovo se odnosi i na situaciju kada su prodavac iz
prvog ugovora i kupac iz drugog zasebna pravna Iica, aIi su u vlasnistvu iste osobe iii
osoba.

Salam se moze pojaviti i u varijanti koju nazivamo salaf (baisalaf). Razlika je u tome
sto se kod salama obezbjeduje obrtni kapital za proizvodnju kvantitativno i
kvalitativno tacno defmirane robe, dok se u varijanti salaf obezbjeduje obrtni kapital
za robu opcenito, za robu u generickom smislu, a koja ima poznatog i unaprijed
defmiranog kupca.

Salam je tipican u finansiranju poljoprivredne proizvodnje i stocarstva, pri cemu se

omogucava nabavka sjemenskog materijala i stoke za tOY, te drugih tehnickih
preduvjeta za uspjesnu proizvodnju. Ovaj modaIitet moze biti uspjesno primijenjen i u
fmansiranju proizvodnje za izvoz i pripreme izvoza. Na koncu, salam nije dozvoljen
za proizvode i robu koji na odredenom trzistu mogu biti isporuceni odmah, ovim se
izbjegavaju mogucnosti prevare i spekulacije.

137
V Moda1iteti finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu dr.Enver Backovic

VLASNIK KUPACROBE

PLACANJE
PRECIZNO
DEFINIRANE
ROBE
UNAPRIJED PO
CIJENINA
TERMINSKOM
TRZISTU

PRINCIPIJELNA SHEMA FUNKCIONIRANJA MODELA

FINANSIRANJA SALAM

2.1.3Istina'a (bai' istina, kommissioned manufacture - komisiona proizvodnja)

Ovaj model fmansiranja predstavlja jedan relativno novi koncept fmansiranja koji
primjenjuju banke koje djeluju na islamskim principima. U ovom modelu jedna strana
kupuje robu, a druga preuzima obavezu da proizvede tu robu u skladu s usaglasenom
specifikacijom. Istina'a je model u kojem proizvodac preuzima obavezu komisione
proizvodnje, znaci proizvodnje u svoje ime ali za racun nalogodavca. U tom smislu
prije otpocinjanja procesa proizvodnje obje strane u poslu imaju mogucnost
jednostranog otkazivanja posla uz prethodnu obavijest drugoj strani, ali kada proces
proizvodnje jednom zapocne, mogucnost jednostranog otkazivanja posla ne postoji.
Istina'a se moze posmatrati kao model kupovine u kojem se kupuje, odnosno prodaje
roba prije nego sto je ona fizicki i nastala. Imajuci ovo u vidu, ovaj model se cesto
poistovjecuje s modelom salam. Medutim, ono sto je osnovno, u modelu salam
unaprijed se kupuje proizvod koji je zaista tude vlasnistvo, vlasnistvo prodavca, dok
se kod modela istina'a radi, kako smo rekli, 0 komisionoj proizvodnji, proizvodnji za
koju se u naprijed, i prije nego sto je pocela, zna da je vlasnistvo kupca. Nadalje i u
modelu salam cijena se isplacuje odmah i u cjelini, dok kod modela istina'a, u praksi i
u pravilu, angaziranjc kapitala prati dinamiku realizacije proizvodnje. Posto kapital
angazira kupac, posto je to proizvodnja za njegov racun, prodavac - proizvodac de
facto sarno naplacuje usluge proizvodnje i takvu formu naplate za obavljene usluge u
najsirem mozemo nazvati provizijom. Nadalje, kod modela salam radi se 0
angaziranju obrtnog kapitala, dok se kod istina'a angaziranju obrtnog i oangaziranju
investicionog kapitala.
Proizvodi koji su predmet ovog nacina fmansiranja u pravilu se izraduju po posebnim

138
dr.Envet Baekovic V Mxlaliteti finansinu1ia spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu

projektima i specifikacijama, oni nisu homogeni i ne podlijezu standardnim oznakama

kao 8tO je to slucaj u modelu salam.

Po modelu istina'a, npr., fmansira se izgradnja energana, termoelektrana, objekata koji

se grade po sistemu "kljuc u ruke - turnkey" i s1. Banka daje narudzbu za izgradnju
energane, paralelno s ovim banka prodaje predmetnu energanu kupcu uz obavezu
placanja u ratama ili u cijelosti, 8to je rjede. U praksi, banka koja fmansira izgradnju
jednog kapitalno-intenzivnog objekta, to svakako radi za unaprijed poznatog kupca,
tako da se ona de facto nalazi u ulozi posrednika - fmansijera izmedu proizvodaca i
krajnjeg korisnika objekta. U ovakvim slucajevima, sto jeste praksa, imamo
postojanje dvaju istina'a poslova, jedan kupovni izmedu fmansijera i proizvodaca, i
jedan prodajni izmedu fmansijera i unaprijed poznatog kupca.

139
V Modaliteti finansiranja spoljootrgovinskih transakcija u is1amskom bankarstvu dr.EnverBackovic

PRINCIPIJELNA SHEMA FUNKCIONIRANJA MODELA FINANSIRANJA ISTINM

3.IZVOZNIK VR~a
ISPORUKU
UGOVORENE ROBE
KUPCU INDIREKTNO
PUTEM BANKE ILl
DIREKTNO, A PO
. BANKA U SVOJE IME, A ZA NALOGU BANKE
RACUN UVOZNlKA, S
IZVOZNIKOM· PRODAVCEM
SKLAPA UGOVOR 0
KUPOVINI ROBE,
A PO SPECIFIKACUI
UVOZNIKA

1. KUPAC - UVOZNIK
5.BANKA U SKLADU S DAJE NALOG-
UGOVOROM VRSI SPECIFIKAClJU BANCI
PLACANJE PRODA VCU - ZA KUPOVINU - uvoz
IZVOZNIKU ODREDENE ROBE

4. KUPAC - UVOZNIK
PLACA BANCI U
SKLADUS
UGOVOROM

2.2 M odaliteti finansiranj ana bazi naj rna

2.2.1Idzara (ijara/ijarah, lizing, najarn)

Idzara je veoma popularan instrument finansiranja u islamskom bankarstvu. Gotovo

10% finansijskih transakcija banaka koje rade na islamskim principima su idzara
transakcije. Idzara se ne definira kao prodaja odredene robe, odnosno dobra, nego kao
prodaja prava koristenja (manfa'a) dobra za odredeni period. Dakle, idzara je posao u
kojem banka, odnosno fmansijska institucija u svoje ime i za svoj racun, a prema
zahtjevu klijenta, kupuje i nakon toga iznajmljuje odredena sredstva tome klijentu.
Banka ovaj posao u pravilu obavlja za unaprijed poznatog klijenta - kupca. Predmet
zakupa u ovakvom poslu su u pravilu kapitalno-intenzivna dobra, te trajna potrosna
dobra vise cjenovne kategorije.

Cijena zakupa, zakupnina, odnosno renta, definira se prema dogovoru stranaka i placa
se mjesecno, kvartalno polugodisnje ili godisnje. U praksi izvrsenja ovih poslova, u
periodu trajanja zakupa, zakupodavac ima pravo periodicne revizije cijene zakupa.
Ovo ima svrhu da cijena zakupa ostane u skladu s predominirajucom trzisnom
cijenom zakupa za dato dobro, kao i s odrzavanjem realnosti rezidualne vrijednosti
predmeta zakupa, a sve u skladu s postivanjem osnovnog principa izbjegavanja,
odnosno minimiziranja nesigurnosti.

140
dr.Enver Backovic V Modaliteti finansirania spoljootrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu

U toku defmiranog perioda zakupa predmet zakupa ostaje u vlasnistvu zakupodavca

(leasor), i on je odgovoran za njegovo odrzavanje, te na taj nacin zakupodavac u
periodu zakupa nastavlja aktivan odnos sa zakupoprirncem (leasee). Osiguranje
predmeta zakupa vrsi zakupodavac u svoje ime i za svoj racun.

Kako vidimo, idzara posao je po svojoj formi, moglo bi se reci, identican

konvencionalnom lizingu. Medutim, postoje odredene bitne razlike. Prvo, u
konvencionalnom lizingu visina zakupnine - rente ima jaku povezanost s cijenom
kapitala - kamatom i s troskovima osiguranja. U idzara poslu to nije tako, zakupnina u
idzara poslu odrazava ugovoreni procent od ostvarenog profita. Drugo, u idzara poslu
zakupodavac je duzan da podmiruje kapitalno odrzavanje i osiguranje predmeta
zakupa, sto u praksi konvencionalnog lizinga nije slucaj. Trece, u konvencionalnom
lizing-poslu uobicajeno je da se zakupoprimcu, ugovorom 0 zakupu, ostavi mogucnost
defmitivne kupovine predmeta zakupa placanjem ostatka vrijednosti predmeta zakupa,
tzv. rezidualne vrijednosti, dok u idzara poslu (operativni idzara posao) ta mogucnost
u ovakvoj formi ne postoji.

Mogucnost defmitivne kupovine predmeta zakupa isplatom ostatka njegove

vrijednosti (u cijelosti ili u ratama) obavlja se kao poseban posao zakupa koji se
naziva Ijara w-al-iktina. U ovom slucaju zakupac uplacuje rate zakupa na poseban
investicioni racun kod zakupodavca, s ciljem defmitivnog otkupa predmeta zakupa.

Na koncu, istaknimo jednu kljucnu karakteristiku idzara posla. Nairne, u skladu s

principirna finansiranja koji se slijede u islamskom bankarstvu, da bi idzara posao bio
validan predmet zakupa u cijelom periodu trajanja zakupa, mora biti u nesumnjivom i
realnom vlasnistvu zakupodavca. U konvencionalnom lizing-poslu u pravilu to nije
slucaj. Konvencionalne lizing-kompanije u najvecem broju slucajeva, a pogotovo
kada se radi 0 kapitalno-intenzivnoj opremi, koriste bankarske kredite za nabavku
takve opreme, da bi je, onda, u narednom koraku dale u zakup pa zakupoprimac,
placajuci zakup, neminovno placa i kamatu kao sastavni dio kalkulacije zakupnine.
Kupovinom na kredit zakupodavac, da tako kazemo, postaje sarno "virtualni vlasnik"
predmeta zakupa. Ovakva situacija je u skladu s islamskim principima finansiranja
neodrziva, jer sadrzava elemente riba, sto je u takvom sistemu fmansiranja izricito
zabranjeno, a daje u zakup nesto sto de facto nije njegovo sve dok ga u potpunosti ne
otplati.

2.3 Modaliteti finansiranja na bazi podjele profita

2.3.1 Mudaraba (al-qirad, al-muqarada, trust-finansing, profit-sharing)

Mudaraba je forma fmansiranja u kojoj finansijer - banka (rabb-ul-mal) obezbjeduje

kapital neophodan za finansiranje projekta, dok druga strana, poduzetnik (mudarib)
angazira svoj rad i vjestine te realizira i upravlja projektom. Dakle, fmansijer projekta,
banka ima sarno ulogu finansijera, dok se u samoj realizaciji projekta oslanja na
znanje i poslovno iskustvo poduzetnika koji ulaze svoje znanje i rad, te odredena
vlastita sredstva u svrhu finansiranja projekta. Mudaraba jeste jedan vid kooperacije
fmansijera i poduzetnika. Mada je mudaraba prerna odredenim karakteristikama slicna
modalitetu ulaganja na bazi partnerstva, ona ima jednu karakteristiku koja je od ovoga

141
dr.Enver Backovic V Modaliteti finansirania spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu

modaliteta jasno razdvaja, a to je da se za realizaciju projekta ne zahtijeva osnivanje

posebne kompanije koja bi bila u suvlasnistvu finansijera i poduzetnika. Odgovomost
finansijera u datom poslovnom poduhvatu srazmjema je visini sredstava koje je
povjerio poduzetniku.

Interes finansijera za ovakvim vidom saradnje jeste u zaradi na bazi ucesca u

ostvarenom profitu. Podjela profita izmedu fmansijera i poduzetnika, a koji se
ostvaruje predrnetnom investicijom, u skladu je s fiksiranom i unaprijed utvrdenom
proporcijom. Iznos profita koji pripada finansijeru treba, u okvirima razurnnih rokova,
da obezbijedi povrat ulozene osnovne sume i odredeni nivo zarade.

Rizik gubitka u ovakvom aranzmanu u potpunosti pada na finansijera, ukoliko do

gubitka nije doslo usljed nesavjesnog djelovanja i rada poduzetnika, zloupotrebe ili
pak krsenja prethodno ugovorenih uvjeta realizacije projekta. Imajuci ovo u vidu,
finansijer svakako nastoji da na odredeni nacin kontrolira realizaciju projekta,
zadrzavajuci za sebe pravo neogranicenog uvida u poslovanje poduzetnika, realizaciju
konkretnog projekta, te obavezujuci poduzetnika na konsultacije s njom pri donosenju
kljucnih poslovnih odluka.

U mudaraba modalitetu finansiranja upravljanje investicionim poduhvatom je

iskljuciva odgovomost poduzetnika, dok su sva sredstva ulozena u poduhvat
iskljucivo vlasnistvo finansijera - banke. U mudaraba ugovorima u odredenim
slucajevima moze biti predvideno da poduzetnik moze izvrsiti otkup finansijerovog
ulaganja, cime on postaje iskljucivi vlasnik cjelokupnog investicionog poduhvata.

Nadalje, mudaraba moze biti tzv. restriktivna ili nerestriktivna. U slucaju restriktivne
mudarabe, finansijer - banka odreduje namjenu, odnosno tip investicije u koju njena
sredstva moraju biti investirana. Kada je u pitanju nerestriktivna mudaraba, tada
poduzetnik ima diskreciono pravo odlucivanja u kom pravcu, odnosno u koju svrhu ce
sredstva dobijena od finansijera investirati, naravno uz ogranicenja koja su
postavljena poslovnom politikom finansijera.

Mudaraba moze, takoder, funkcionirati kao direktna ili indirektna mudaraba. U

slucaju direktne mudarabe, banka kao mudarib - poduzetnik direktno, u svoje ime i za
svoj racun potpisuje ugovor s vlasnikom sredstava - investitorom, ugovarajuci
odgovarajucu proporciju u podjeli profita. Indirektna mudaraba javlja se kao
komisioni posao, nazovimo je komisiona mudaraba i kao agentski posao, nazovimo je
agentska mudaraba. Komisiona mudaraba javlja se u slucajevima kada se banka javlja
kao posrednik izmedu vlasnika sredstava i poduzetnika, potpisujuci ugovor s
vlasnikom sredstava u svoje ime, a za racun poduzetnika, dok u slucaju agentske
mudarabe finansijer - banka potpisuje ugovor s vlasnikom sredstava u ime i za racun
poduzetnika. U oba ova slucaja ugovoreni iznos profita ostvarenog investiranjem
banka transferira vlasniku investiranih sredstava uz odbitak komisione, odnosno
agentske provizije koju je ugovorio s vlasnikom sredstava. I kod direktne i kod
indirektne mudarabe, u vecini slucajeva, mada ne i u pravilu, vlasnik sredstava - rabb-
ul-mal ujedno je i depozitar banke.

142
dr.Enver Backovic V Modaliteti finansirania spoljnotrgovinskih trnnsakcija u islamskom bankarstvu

2.4 Modaliteti finansiranja na bazi partnerstva

2.4.1 Musaraka (partnership finansing - sirkat, venture capital finance)

Musaraka je, de facto, jedna vrsta zajednickog, ''joint venture", ulaganja, u kojem
fmansijer - banka ulazi u zajednicko ulaganje s poduzetnikom, odnosno
poduzetnicima, postajuci suvlasnik poslovnog poduhvata - investicije. U ovom
slucaju ulaganje jeste neovisno pravno lice u suvlasnistvu poduzetnika i fmansijera -
banke, U ovakvirn okolnostirna fmansijer - banka ima pravo da participira u razlicitim
aspektima projekta, prije svega u upravljanju projektom, mada fmansijer ne mora
neophodno ucestvovati u upravljanju.

Podjela profita izmedu partnera prethodno je determinirana u precizno defmiranoj

proporciji koja ne mora odgovarati proporciji njihovih ulaganja. Nasuprot ovome,
eventualni gubitak dijeli se upravo proporcionalno ulozenim sredstvirna u datu
investiciju.

U tipicnoj musaraki fmansijer - banka, u skladu s unaprijed defmiranom proporcijom,

povlaci svoj udio u ostvarenom profitu, ali istovremeno ona irna defmiran udio i u
partnerovom profitu koji joj se, u prethodno defmiranom periodu, transferira, cime se
ucesce fmansijera u datoj investiciji dinamicki reducira. Tako u odredenom trenutku,
kada se osnovno ulaganje fmansijera vrati iz zahvatanja dijela partnerovog profita,
partner postaje iskljucivi i jedini vlasnik predmetne investicije. Ovaj tip musarake je
tzv. opadajuca iIi privremena musaraka. Nasuprot ovome je trajna musaraka, u kojoj
je namjera banke da permanentno ostane kao suvlasnik odredenog projekta. Medutim,
kako smo vee naveIi, tipicna musaraka je opadajuca iIi privremena musaraka. Nairne,
fmansijer - banka ima osnovnu funkciju rada s novcem, dakle fmansiranje, tako da
joj, svakako, nije u interesu trajni ostanak u odredenom projektu.

Nadalje, partnerstvo - sirkat moze biti realizirano putem dviju osnovnih formi:

partnerstvo u holdingu (holding partnership, shirkat-ul Milk);

ugovomo partnerstvo (contractual partnership, shirkat-ul 'Ukud).

Partnerstvo u holdingu zasniva se na akcionarstvu. Partneri osnivaju investicionu

holding-kompaniju koja investira kapital u pojedinacna preduzeca iIi projekte,
povlaceci iz njih profit. Investicioni holding moze da ostvaruje zaradu, profite i iz
prodaje svoga vlasnistva u pojedinacnim preduzecima u koje je prethodno investirao.
U ugovomom partnerstvu partneri, poduzetnik i finansijer - banka ugovorom osnivaju
zajednicku kompaniju (joint venture), pa prema ugovorom defmiranirn odredbama
vrse povlacenje pripadajuceg dijela ostvarenog profita. Obicno se ugovomo
partnerstvo defmira kao opadajuca iIi privremena musaraka.

Model fmansiranja musaraka u praksi se koristi uglavnom kod malih i srednjih

projekata industrije i poljoprivrede, a sa stanovista opcih principa fmansiranja u
islamskom bankarstvu izrazito je pozeljna forma.

143
dr.Enver Backovic V MxIalitetifinansiranja spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu

UGOVORNO PARTNERSTVO
(SHIRKAT - UL'UKUD)

PARTNERl PARTNER 2
r-+ (RAD I KAPITAL) (RAD I KAPITAL)

POVLACENJE
PROFITA ~/ ZAJEDNICKO
INVESTIRANJE U
ROBE I USLUGE
(RAD I KAPITAL)

PREDUZECE
(JOINT VENTURE)

PARTNERSTVO U HOLDINGU
(SHIRKAT - UL MILK)

DIONICARI
(INVESTITORI)

POVRATOD
INVESTIRANJA INVESTIRANJE

INVESTICIONI HOLDING
(KAPITAL ILl RAD I KAPIT AL)

POVLACENJE
PROFITA INVESTIRANJE
KAPITALA
PARTNERl
(RAD I KAPITAL)
k
PARTNERl
(RAD I KAPIT AL)
L.--

PARTNERl .-
(RAD I KAPITAL)

144
dr.Enver Baekovic V Modaliteti finansirania spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu

2.5 Kreditno finansiranje

2.5.1 Kard hasan (quard hasan, benevolent loan)

Ovaj oblik fmansiranja je prakticno jedini kreditni oblik finansiranja u islamskom

bankarstvu. Ono sto je u konvencionalnom bankarstvu pravilo, u islamskom je, de
facto, izuzetak. Kard hasan znaci kredit bez placanja kamata i bilo kakvih troskova i
naknada. Obaveza duznika, korisnika kredita, jeste da pozajmljenu sumu vrati u
cijelosti u dogovorenom roku. Vracanje sredstava moze biti kako u ratama, u skladu s
dogovorenom dinamikom, tako i u cjelini na dogovoreni dan. Ova vrsta kredita je,
prakticno, podrska potencijalnim perspektivnim klijentirna banke, a obicno se
dodjeljuju malim proizvodacima, poduzetnicima ili farmerima. Ovi krediti su u
odredenim slucajevima i podrska klijentirna banke u slucaju da dode do problema u
realizaciji poslova koje je baka finansirala putem drugih formi fmansiranja. Funkcija
ovih kredita u islamskom bankarstvu jeste i da podrzi ekonomski slabe kategorije
drustva s ciljem jacanja njihove sposobnosti samoodrzivosti,

145
 VI
BANKARSKE GARANCIJE
U SPOLJN'OTRGOVINSKOM
POSLOVANJU
dr.EnverBackovic VI Bankarskegarancijeu spoljnotrgovinskom poslovanju

1. Kratak uvod 0 garancijama

Osnovna karakteristika spoljnotrgovinskih poslova jeste u osnovi nepovjerenje koje

vlada izmedu izvoznika, odnosno prodavca, i uvoznika, odnosno kupca. avo
nepovjerenje je u pravilu gotovo potpuno. Ovakav intenzitet nepovjerenja izmedu
kupaca i prodavaca u spoljnotrgovinskim poslovima proizlazi, pored ostalog, i iz
cinjenice da je neizvjesnost izvrsenja ugovorima preuzetih obaveza od duznika i
neizvjesnost obestecenja cak i u uvjetima dobijenih sudskih sporova veoma prisutna.
U takvoj situaciji do realizacije poslova ne bi ni doslo, da se u citavoj konstrukciji
posla ne javljaju garancije kao sredstva obezbjedenja, bilo da se njima garantira za
izvrsenje obaveza izvoznika, bilo da se njima garantira za izvrsenje obaveza
uvoznika.
Dakle, banke se angaziraju garancijama, a s ciljem obezbjedenja izvrsenja odredenih
obaveza koje su ugovome strane u poslu preuzele. Sarna bankarska garancija jeste
jedan separatni akt, moze se reci da se uspostavom garancije ili garancija (u jednom
spoljnotrgovinskom poslu moze biti ne sarno jedna, nego u pravilu i vise razlicitih
tipova garancija) usloznjava citav postupak oformljenja, izvrsenja i likvidacije
spoljnotrgovinskog posla, ali se zato njegova sigumost podize na nivo koji
obezbjeduje njegovo sarno postojanje.
Put afirmacije bankarskih garancija kao sredstva obezbjedenja u spoljnotrgovinskim
poslovima ka njhovoj sirokoj primjeni, naravno, nije bio lagan i bez prepreka. Jedno
dugo vrijeme vladao je spor izmedu banaka i osiguravajucih kuca 0 tome ko je
nadlezan za izdavanje garancija. U tim sporovima osiguravajuce kuce su zastupale
tezu da se kod garancija ne radi sarno 0 obavezama placanja, nego, prije svega, 0
preuzimanju i pokricu rizika. Moze se reci da ovaj spor ni do danas nije rijesen, ali u
vecini zemalja s trzisnim ekonomijama preovladalo je misljenje da garancije u
konacnici predstavljaju, prije svega, kreditni instrument, odnosno operaciju, pa su one
date u nadleznost kreditnih institucija - banaka. U jednom manjem broju zemalja
banke ni danas nisu ovlastene da daju garancije vee to Cine osiguravajuca drustva.
Medutim, garancije osiguravajucih drustava uzivaju neuporedivo manji ugled nego
bankarske garancije, sto je, prije svega, uvjetovano stepenom efikasnosti naplate
bankarskih garancija, koji je znatno veci nego kod garancija koje izdaju osiguravajuca
drustva,

Sastavni i neodvojivi dio svakog duznicko-povjerilackog odnosa jeste rizik. Zbog

ovog razloga razumljivo je i nastojanje svakog od partnera u poslu da bude na
adekvatan nacin obezbijeden u slucaju neizvrsenja obaveza suprotne strane. Banka
kao garant, odnosno davalac obezbjedenja, pravno se obavezuje da preuzme na sebe
stetne posljedice koje mogu biti prouzrokovane neizvrsenjem ili neurednim
izvrsenjem duznikove obaveze, pa je jasno da se posao obezbjedenja, odnosno
izdavanja garancija mora desiti prije nastanka stete ili u krajnjem slucaju dok postoji
neizvjesnost nastajanja dogadaja koji moze da prouzrokuje stetu.
Garancije po svojoj prirodi predstavljaju vrstu licnog obezbjedenja, odnosno
obligacionog obezbjedenja, gdje se obezbjedenje ne ogranicava sarno na pojedine
dijelove imovine davaoca garancije, nego se odnosi na njegovu cjelokupnu imovinu.
Naravno, banka garant uvijek zadrzava regresno pravo u odnosu na nalogodavca po
garanciji.

149
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovaniu

Dakle, bankarske garancije nisu sredstva placanja, nego sredstva obezbjedenja

placanja, Nairne, one ne sluze za finansijsku likvidaciju spoljnotrgovinske transakcije,
odnosno placanje odredenog spoljnotrgovinskog posla. Bankarske garancije
predstavljaju jamstva banke izdata za slucaj nastajanja odredenih rizika, odnosno ako
se po sao ne bude odvijao u skladu s odredbama zakljucenog ugovora. Putem garancije
banka daje jamstvo za svoga klijenta - komintenta da ce on u skladu s odredbama
ugovora ispuniti obaveze prema drugoj ugovomoj strani." Ulogu garanta banka, prije
svega, preuzima svojim "goodwill-om", tj. ugledom i povjerenjem koje ima u
poslovnom okruzenju. Kao sudionik u garancijskom poslu, kao njegov nosilac ona
jamci svojom plateznom sposobnoscu, i to u pravilu bezuvjetno i neopozivo. Zbog
toga ovaj vid osiguranja spoljnotrgovinskih transakcija pruza posebnu sigumost u
odnosu na moguce rizike.

U literaturi, ali i u poslovnoj praksi, cesto se nejasno prave razlike izmedu garancija i
akreditiva. Ovdje cemo istaknuti njihovu sustinsku razliku. Tacno je da se
bankarskom garancijom preuzima obaveza placanja, odnosno spremnost placanja, ali
to jos nije preuzimanje obaveze placanja u smislu u kojem to banke rade
uspostavljanjem akreditivnog odnosa. Akreditivom banka obavezu placanja preuzima
kao vlastitu, dok garancijom banka jamci za obavezu glavnog duznika, uredno
izvrsenje posla ili placanje. Bankarskim garancijama banke garanti preuzimaju prema
korisnicima garancija obavezu u smislu da ce pod odredenim okolnostima same
izvrsiti garantirano placanje. Akreditivom pak obaveza placanja je bancina obaveza.

2. Forma i saddaj garancija

Forma i sadrZaj garancija, naravno, zavisi od elemenata konkretnog posla i uvjeta pod
kojima se taj posao treba obaviti. Svakako, garancije predstavljaju volju ucesnika u
poslu. Posto garancije odgovaraju vrsti i karakteru jednog uvoznog ili izvoznog posla,
one su sastavni i neodvojivi dio procesa realizacije i likvidacije toga posla. Veoma
cesto garancije su preduvjet za zakljucenje ugovora, a s druge strane garancije
proizlaze iz samoga posla pa predstavljaju preduvjet njegove realizacije.

Banke kao garanti rijetko same sastavljaju tekstove garancija, nairne, ucesnici u
osnovnom poslu najbolje poznaju prirodu toga posla, ali, unatoc tome, oprezan pristup
nalaze aktivnu saradnju partnera i banaka prilikom sacinjavanja teksta, a pogotovo je
to potrebno u spoljnotrgovinskim poslovima koji su izlozeni posebno intenzivnim i
prema tipu veoma raznovrsnim rizicima. U ovoj oblasti banke imaju bogata i
raznovrsno iskustvo i u pravilu su dobri savjetodavci. Sam tekst garancija u pravilu je
sam za sebe predmet pregovora i mukotrpnih usaglasavanja izmedu partnera u poslu,
pa je pomoc banaka, imajuci njihovo iskustvo na umu, dragocjena.

Garancije u principu nemaju unaprijed strogo odredenu formu, ali sve garancije su u
pismenoj formi. U savremenim uvjetima garancije se prenose elektronskim putem, ali
je obavezna i potvrda ovako izdatih garancija jednim garantnim pismom, koje se salje
preporucenom postom.

Bilo da se salje preporucenom postom ili elektronski uz potvrdu garantnim pismom,

garancije se sifriraju od banke garanta, sto je dodatni vid obezbjedenja autenticnosti

150
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovaniu

garancije u smislu verifikacije banke garanta. AVO pravilo vazi sarno za garancije
izdate u formi indirektnih garancija, dok za garancije izdate u forrni direktnih
garancija sifriranje nije potrebno. Nairne, sifriranje od banke garanta namijenjeno je
avizirajucoj - notificirajucoj banci koja irna razmijenjene sisteme desifriranja s
bankom garantom s obzirom na to da se one nalaze u korespondentskom odnosu.

Kad je rijec 0 jeziku, pravilo je da se garancija izdaje na jeziku na kojem se

korespondira s odnosnom zemljom. Desava se, medutirn, da se izdavanje garancije
zahtijeva na jeziku neke trece zemlje. Posto je i ovo stvar sporazurna stranaka u
osnovnom poslu i posto nalogodavac uz zahtjev za otvaranje garancije dostavlja i
tekst garancije, banka garant u pravilu izdaje garanciju na jeziku na kojem joj je i
prezentiran nacrt ili pak konacni tekst garancije. U takvom slucaju banka nije
odgovoma za eventualno neprihvatanje garancije.

Navedeno je da garancija nema strogo utvrdenu forrnu i sadrzaj, Ipak, medunarodna

praksa poslovanja s garancijama izdefmirala je sta sve treba da bude sadrzano u
garanciji. Ne praveci razliku izmedu bitnih i nebitnih elemenata, navodirno ih prema
redoslijedu kojirn se ovi elementi u garanciji najcesce pojavljujurf

mjesto i datum izdavanja garancije;

puni naziv i adresa korisnika garancije;
- broj garancije;
- uvodni dio garancije;
- garantna obaveza;
iznos garancije s eventualnirn klauzulama 0 kamatnoj stopi, kliznoj skali,
paritetnoj klauzuli i dr.;
rok vazenja garancije;
klauzula 0 sudskoj nadleznosti;
- klauzula 0 vracanju garancije;
- nacin dostave garancije;
- potpis ovlastenih osoba.

Ukoliko garancija irna dvije ili vise strana, onda se u lijevom donjem uglu svaki
naredni list potpise, a u gomjem desnom uglu stavlja se broj stranice i broj garancije.

Na koncu, treba istaci da je Medunarodna trgovacka komora u Parizu (International

Chamber of Commerce - ICC) donijela "Jednoobrazna pravila" za poslovanje
garancijama, a s ciljem olaksanja poslovanja u medunarodnirn okvirima i
standardizacije tekstova garancija, medutirn, ova pravila se zaista rijetko koriste i nisu
opceprihvacena. Ova pravila prihvataju se jedino ukoliko je ugovorom 0 osnovnom
poslu izricito naglaseno da ce garancije biti izdate saglasno pravilima ICC-a.

151
VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju dr.Enver Backovic

GARANCIJE
PRINCIPIJELNI OBLIGACIONI ODNOS

GLAVNA
OBLIGACIONA
RELACIJA
GLAVNI DUZNIK POVJERILAC
(PRINCIPAL OBLIGOR) (OBLIGEE)

BANKA

152
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovaniu

3. Elementi garancija

3.1 Bitni elementi garancije

Sadrzaj garancije zavisi od elemenata i uvjeta spoljnotrgovinske transakcije koji su

defmirani osnovnim ugovorom. Sto se tice same forme, vee smo kazali da garancije
nemaju unaprijed strogo odredenu formu. Jedino sto je zajednicko za svaku vrstu
garancija jeste to da se one daju u pismenoj formi. Bitni elementi garancije odnose se
na one elemente koje jedna garancija mora sadrzavati, a bez kojih garancija kao
instrument obezbjedenja konkretnog izvoznog ili uvoznog posla ne bi mogla postojati.
Prema tome, bitni elementi garancije jesu sljedeci:

3.1.1 Uvodni dio garancije

Uvodnim dijelom garancije pravi se spona s osnovnim poslorn, odnosno ugovorom

koji defmira osnovni posao. U ovom dijelu ne defmira se obaveza banke garanta
prema korisniku garancije, vee se pojasnjava, odnosno tacno defmira priroda -
supstrat garantirane obaveze. U pravilu, ovaj dio sadrzi tacne adrese i nazive korisnika
i nalogodavca (partnera u osnovnom poslu), precizno utvrden predmet garantiranja,
vrijednost posla koji je predmet garantiranja i dr.

3.1.2 Garantirana obaveza

Garantirana obaveza izrazava se u vidu garantne klauzule. Ona u osnovi predstavlja

defmiranje uvjeta na osnovu kojih korisnik garancije ima pravo da zahtijeva izvrsenje
garantirane obaveze. Neophodno je naglasiti da je i za banku garanta i za korisnika
garancije, kao i za nalogodavca po garanciji veoma bitno postici visoku preciznost
ovoga elementa garancije, s obzirom na to da svaka neoprezno upotrijebljena rijec ili
nedovoljno precizna rijec moze utjecati na sustinu garancije i dovesti do mogucnosti
viseznacnog tumacenja. U bankarskoj praksi poznati su slucajevi kada je i pogresno
postavljen zarez izmijenio sustinu znacenja garantirane obaveze, pa i 0 takvim
"sitnicama" treba voditi racuna. U ovom dijelu garancije defmira se polozaj banke
garanta kao samostalnog, solidarnog, supstidijarnog ili uvjetnog duznika, S obzirom
na to da se u ovome dijelu garancije defmiraju uvjeti za izvrsenje garantirane obaveze,
kao i sarna obaveza, jasno je da je preciznost u vitalnom interesu svih zainteresiranih
stranaka u garancijskom poslu.

3.1.3 Iznos garancije

Iznos garancije predstavlja vrijednost, novcani izraz obaveze koju ima banka garant.
U najvecem broju slucajeva garantirani iznos unaprijed je odreden. Za fiksiranje
iznosa garancije najcesce se koristi izraz: "...do iznosa od maksimalno...". Iz ovoga je
jasno koliki je maksimalni garantirani iznos, odnosno da obaveza banke garanta moze
biti i manja od garantiranog iznosa, ali ni u kom slucaju veca od njega. U pojedinim
slucajevima, pogotovo kada izvrsenje osnovnog posla zahtijeva duzi period, kao, npr.,
kod investicionih radova, susrecemo garancije bez fiksiranog iznosa. Medutim, takve
garancije imaju ugradene elemente koji omogucavaju da u odredenom momentu
precizno izracunamo visinu garantirane obaveze. Jedan ilustrativan primjer za to jeste

153
VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju dr.Enver Backovic

kada je u osnovnom ugovoru predvidena primjena klizne skale. Nadalje, kod

odredenih vrsta kredita usljed znacajnih fluktuiranja kamatnih stopa, ona se ne fiksira,
nego se utvrduje maria za koju se uvecava neka od referentnih kamatnih stopa, npr.,
LIBOR, FIBOR iIi EURIBOR.

3.1.4 Rok vazenja garancije

Rok vazenja garancije predstavlja tacno odreden datum do kojega korisnik ima
mogucnost da se banci garantu obrati s protestom garancije, odnosno zahtjevom da se
potrazivanje iz garancije u skladu s njom realizira. U pravilu, rok garancije je 15-30
dana duzi od roka za izvrsenje obaveze koja je garantirana. U pojedinim slucajevima
garancije ostaju na snazi sve dok ih korisnik, odnosno njegova banka ne vrati banci
garantu. U ovakvim slucajevima garancije su izdate u skladu s lokalnim pravom
zemlje korisnika garancije. Takve garancije su tzv. garancije bez roka vazenja i one
bivaju van snage tek kada banka garant na propisan nacin bude obavijestena da je
oslobodena svih obaveza po datoj garanciji. Zahtjev za placanje po garanciji, odnosno
protest garancije mora biti podnesen u skladu s utvrdenim rokovima validnosti
garancije. Zahtjev za placanje podnosi se telegrafski iii elektronski, a biva potvrden i
pismenim putem. Ukoliko se protest dostavlja pismenim putem, prihvaceno je da se
blagovremenim smatra zahtjev koji je u okviru roka vaznosti garancije primljen na
posti, sto znaci da je odlucujuci datum postanske otpreme, a ne datum prijema
protesta od garanta.

3.2 Ostali elementi garancije

Osim bitnih elemenata garancije, bez kojih garancije kao instrumenta obezbjedenja u
spoljnotrgovinskim poslovima, ustvari nema, garancija u zavisnosti od sustine
garantirane obaveze, moze imati i razlicite druge elemente. Ti, nazovimo ih, ostali
elementi garancije, sastavni su dio prakse izdavanja garancija i u pravilu prakticno da
i nema garancije u kojoj ovi elementi nisu prisutni.

Neki od ostalih elemenata koji se u praksi najcesce susrecu su:

3.2.1 Mjesto i datum izdavanja garancije

Garancija u pravilu sadrzi mjesto i datum izdavanja, ali ni mjesto ni datum izdavanja
nisu bitni elementi garancije. Svaka garancija odnosi se na odredeni posao koji cini
predmet garantiranja i opisan je u garantnom pismu, gdje je oznacen i period vazenja
garancije. Tako se za slucaj potrebe zakljucuje da je garantno pismo izdato prije
momenta stupanja garancije na snagu, a sarno mjesto izdavanja garancije odreduje se
prema sjedistu banke koja je garanciju izdala.

3.2.2 Broj garancije

Uobicajeno je da svaka garancija ima svoj broj. Ovaj element ima evidencioni i
odreden prakticni znacaj, ali nepostojanje broja garancije ne proizvodi nikakvo pravno
djejstvo po valjanost garancije. Prakticna primjena broja garancije ipak je znacajna.

154
dr.Enver Baekovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

Nije rijedak slucaj da se u garancijama, u skladu s potrebama konkretnog posla, cesto

vrse izmjene, produzenje roka vazenja, smanjenje ili rjede povecanje iznosa garancije,
izmjene pojedinacnih klauzula itd., zatim obavljaju se pojedine radnje koje proizlaze
iz date garancije ili su u uskoj vezi s njom, nap lata provizija, razna knjiZenja itd. U
ovim slucajevima, da bi se izbjeglo opisivanje 0 kojoj se garanciji radi, dovoljno je
navesti broj garancije kako bi se jasno znalo na koju garanciju se odnosi odredena
radnja.

3.2.3 Klauzule 0 vraeanju garancije

Pravilo je da garancija bude vracena banci garantu nakon isteka roka njenog vazenja.
Ovaj elemenat, unatoc ovakvoj praksi, cesto se i eksplicitno navodi u samom tekstu
garancije. Ova klauzula obicno glasi: "...garancija ostaje na snazi do ... Nakon toga
roka molimo da nam je vratite kao nevazecu." Ovom se u pravilu dodaje i sljedece:
"Bez obzira na to da li nam garancija bude vracena ili ne, nakon isteka roka njenog
vazenja, smatrat cemo se oslobodenim od bilo kakve obaveze po njoj". Vecina banaka
u svojoj praksi ima obavezno umetanje klauzule 0 vracanju garancija prilikom
njihovog izdavanja. Medutim, klauzula 0 vracanju nema nikakav pravni znacaj posto
garancije imaju jasno oznacen rok valjanosti cijim istekom obaveza garanta
definitivno prestaje. Tako nepostojanje ove klauzule ne moze biti pravni osnov da
korisnik istakne pravo na naplatu po njoj i poslije isteka njenog vazenja,

4. Ostale cesto primjenjivane klauzule:

Zlatna ili valutna klauzula te klauzula korpe valuta, koja se najcesce

primjenjuje kod garancija za vracanje kredita.
Klauzula klizne skale, koja se pojavljuje kod garancija povezanih za izvodenje
investicionih radova i isporuku kapitalno-intenzivnih dobara s duzim rokovima
trajanja.
- Klauzula 0 kamati, koja se redovno primjenjuje kod garancija za vracanje
kredita, a veoma cesto, gotovo u pravilu, kod garancija za povrat avansa.
Klauzula sudske nadleznosti... itd.

5. Osnovna nacela bankovne garancije

Masovnost upotrebe bankovnih garancija 1 cinjenica da su bankovne garancije

redovan pratilac spoljnotrgovinskih poslova, kao i to da je izdavanje garancija dio
redovnih poslova bankarskih i drugih institucija koje su ovlastene da ih izdaju,
uzrokovalo je defmiranje principa, tj. nacela koja obiljezavaju garancije. Ta nacela
jesu sljedeca:

nacelo pisane forme;

nacelo samostalnosti;
- nacelo boniteta - licnih svojstava banke garanta;
- nacelo neposrednosti.

155
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovaniu

U tom slucaju smatra se, sasvim opravdano, da je za neisporuku kriv kupac. U skladu
stirn i ne postoji obaveza vracanja avansa, jer je realno pretpostaviti da je prodavac
pretrpio odredene stete.

Korisnici nerado prihvataju ovakve garancije i one su opcenito, a posebno u

spoljnotrgovinskom poslovanju, prava rijetkost. Vecina pravnika i ekonomista
saglasna je 0 stanovistu da preuzimanje ovakve ogranicene obaveze u garanciji ne
odgovara prirodi i svrsi garancije niti okvirima uobicajenog garantiranja.

10. Kategorizacija i podjela bankarskih garancija

Podjele garancija su mnogobrojne, a pristupi podjelama razliciti, Nairne, kriteriji

kategorizacije i podjele na teorijskom nivou nisu dovoljno razradeni, tako da
postojece podjele i kategorizacija, prije svega, imaju uporiste u njihovoj prakticnoj
upotrebi i znacaju za nesmetano odvijanje spoljnotrgovinskih transakcija. Znaci,
motiv kategorizacije i podjele garancija nalazi se u tome da se putem njihovog
grupiranja izvrsi takva podjela koja ce zadovoljiti prakticne potrebe i teorijski biti
opravdana. Ipak, treba reci da je kategorizacija i podjela garancija 0 kojima cemo u
nastavku govoriti mnogo vise nametnuta praksom nego sto ima jasno utvrdenu i
razradenu teorijsku osnovu.

U daljem tekstu razmotrit cemo sljedece vrste garancija:

garancije po poslovima s inozemstvom i domace garancije;

nostro i loro garancije;
uvjetne i bezuvjetne garancije;
direktne i indirektne garancije;
konfirmirane garancije;
supergarancije;
- pokrivene i nepokrivene garancije;
cinidbcne i plative garancije.

10.1 Garancije po poslovima s inozemstvom i domaee garancije

Ovakva podjela izvrsena je prema sudionicima u garancijskom poslu. Da bi imali

garanciju po poslovima s inozemstvom, neophodno je da najmanje jedan od osnovnih
ucesnika, nalogodavac po garanciji, banka garant ili korisnik garancije, u
garancijskom poslu bude inozemno lice. Ovakve garancije, po pravilu, glase na strane
valute.

Za razliku od garancija po poslovima s inozemstvom, u slucaju domacih garancija

glavni ucesnici u garancijskom poslu su domaca lica. One, po pravilu, glase na
domacu valutu.

Jedna od bitnih implikacija ovakve podjele jeste opredjeljivanje jurisdikcije za

njihovu primjenu i sudske nadleznosti u slucaju rjesavanja sporova koji mogu nastati
u vezi s garancijama. Kada je u pitanju sudska nadleznost za rjesavanje sporova po
garancijama, i u smislu mjesta nadleznosti, i u smislu zakonodavstva koje ce se
primjenjivati, pravilo je da se ovo pitanje rjesava na istovjetan nacin kao i kod

161
dr.Enver Baekovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovaniu

osnovnog posla po kojem je garancija izdata. Medutim, ipak je najbolje u samoj

garanciji naglasiti klauzulu 0 sudskoj nadleznosti.

U slucaju da u garanciji nije navedena klauzula sudske nadleznosti niti pravo koje ce
se primjenjivati za slucaj rjesavanja spora po garanciji primjenjuje se opce
pravno nacelo "lokus regit actum". Prema ovome na garancije se primjenjuje ono
pravo koje je nadlezno u mjestu koje je odredeno kao sjediste banke garanta.
Naravno, u medunarodnom poslovanju uobicajeno je da banke garanti posluju u vise
zemalja, u tom slucaju primjenjuje se pravo kojem podlijeze poslovnajedinica banke
garanta, cija "centrala" moze biti u nekoj trecoj zemlji.

10.2 Nostro i loro garancije

Osnovni kriterij za podjelu garancija na nostro i loro nije vrsta posla, odnosno to da li
se radi 0 izvoznom ili 0 uvoznom poslu. U ovom slucaju radi se 0 tome da li banka
prima garanciju u korist svoga klijenta ili pak izdaje garanciju po nalogu i za racun
svoga klijenta.

Ovakva podjela, ustvari, vodi porijeklo u analognoj podjeli koja se primjenjuje na

poslovanja akreditivima. Medutim, ovakvu podjelu garancija ne treba poistovjecivati
s podjelom koja se odnosi na nostro i loro akreditive. Loro akreditivi odnose se na
izvoz, a nostro na uvoz.

Ovakva situacija ne mora da bude slucaj i kod garancija. Naime, nostro garancija se
moze dati kako kod posla uvoza, tako i kod posla izvoza, i obmuto. Naprimjer, ako mi
dajemo garanciju za dobro izvrsenje posla, onda se u osnovi radi 0 izvoznom poslu,
ali ako dajemo garanciju po kreditu kupca, onda se u osnovi radi 0 poslu uvoza. Kao
sto primjecujete, i u jednom i u drugom slucaju domaca banka je dala garanciju, ali
smjer poslova nije bio identican, prvi je bio izvoz dok je drugi bio uvoz. Ovom
podjelom, ustvari, odreduje se status banke, tj. da li je ova banka garant ili pak banka
primalac garancije za svog klijenta.

Prema tome, ukoliko banka prima garanciju u korist svoga klijenta, radi se 0 loro
garanciji, a ukoliko banka izdaje garanciju u ime i za racun svoga klijenta, radi se 0
nostro garanciji. Ovdje treba dati jos jedno pojasnjenje. Dok se nostro garancije
odnose iskljucivo na banke, naime, one ih izdaju prema inozemnim korisnicima, dotle
se loro garancije ne moraju "odnositi" na banke (mada je to u pravilu slucaj), jer
garancija iz inozemstva moze biti dostavljena u formi direktne garancije, gdje se
notificirajuca banka uopce ne pojavljuje.

Ovakva podjela garancija vazi i za garancije koje se izdaju ili primaju po iskljucivo
domacim poslovima, ali u praksi je usvojeno shvatanje da ona dolazi do posebnog
izrazaja u spoljnotrgovinskim transakcijama, pa se kao takva u vecini razumijeva kao
podjela garancija u medunarodnom poslovanju banaka i drugih poslovnih subjekata.

10.3 Uvjetne i bezuvjetne garancije

Iz prethodno navedenog proizlazi da je neopozivost naglasena kao jedno od svojstava

garancija, ali unatoc tome u svakodnevnoj praksi zazivjela je podjela garancija
na

162
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovaniu

neopozive i opozive, pa cemo, u skladu stirn, razmotriti ovakvu, u posIovnoj praksi

prihvacenu podjelu.

Bezuvjetna garancija jeste ona garancija kojom se banka garant u samom tekstu
garantnog pisma obavezuje da ce u roku dospjelosti izvrsiti obavezu na prvi
pozivkorisnika garancije, bez prethodnog dokazivanja opravdanosti zahtjeva
korisnika.

Ovakve garancije se u pravilu daju kada se garantira izvrsenje isto tako bezuvjetne
obaveze gIavnog duznika, nalogodavca po garanciji. Takav slucaj imamo, npr., kada
se garantira isplata akceptiranih mjenica, iIi mjenica koje treba da akceptira duznik,
zatim kod nekih garancija koje se daju prema Iokalnim propisima, a gdje Iokaino
zakonodavstvo prihvata sarno bezuvjetne garancije inozemnih banaka, zatim kod
garancija za otplatu finansijskih kredita i dr.

Za razliku od bezuvjetnih garancija, kod uvjetnih garancija placanje po garanciji

uvjetovano je prethodnim ispunjenjem neke cinidbe koja mora biti objektivizirana i da
je pritom banka garant u mogucnosti kontrolirati ispunjenje uvjeta koji u garanciji
moraju biti nedvosmisleno precizirani. Takvi uvjeti najcesce su predvideni i
precizirani samim ugovorom 0 posIu, ugovorom izmedu duznika i povjerioca -
uvoznika i izvoznika, a sastoje se u otvaranju akreditiva, prezentaciji odredenih
dokumenata u odredenim rokovima itd.

Nije rijedak slucaj da u odredenom momentu imamo kombinaciju uvjetne i bezuvjetne

garancije. Naprimjer, ako je akceptiranje mjenica od gIavnog duznika, a koje su
predmet garancije, uvjetovano nekom radnjom, odnosno ispunjenjem nekog uvjeta od
povjerioca. Garancija je uvjetovana sve dok se ne zadovoIje ti uvjeti, nakon toga se
transformira u bezuvjetnu garanciju i mogu se isticati sarno prigovori na predmet
garantiranja, u ovom slucaju mjenice.

DakIe, u posIovnoj praksi moguc je slucaj transformacije uvjetovane u bezuvjetnu

garanciju, dok posIovna praksa ne poznaje obmut slucaj, transformaciju bezuvjetne
garancije u uvjetnu.

10.4 Direktne i indirektne garancije

Ukoliko banka garant prema nalogu duznika, i naravno prema viastitoj voIji, preuzima
direktnu obavezu u odnosu na korisnika garancije - povjerioca, onda govorimo 0
direktnoj garanciji. U ovom slucaju, povjerilac svoja prava iz garancije ostvaruje
direktno od banke garanta. Ako govorimo 0 rentabilnosti posia po kojem se garancija
izdaje, onda su ove garancije veoma pozeljne. Prvo, uspostavija se direktna veza,
odnosno reIacija izmedu banke garanta i korisnika garancije, pa je mogucnost
razlicitog tumacenja i neadekvatnih interpretacija i na koncu spora znatno smanjena.
Osim toga, troskovi ovih garancija su znatno manji jer se provizija - naknada po
garanciji, placa sarno jednoj banci. Direktne garancije ne sarno da rado prihvataju
nalogodavci, nego i banke garanti, nairne, uvodenje u proces kompletiranja izdavanja
garancije dodatne banke za banku garanta znaci na manje iIi vise direktan nacin
nepovjerenje u njen bonitet, i to joj, uopce uzevsi, siabi trzisnu poziciju. Prihvatanje

163
VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju dr.Enver Backovic

banke kao direktnog garanta, naprotiv, znaci potvrdu njenje solidne i stabilne trzisne
POZlClJe.

Za razliku od direktnih garancija u slucaju kada se izmedu povjerioca i duznika, osim

duznikove banke (banke garanta) interpolira jos jedna iii vise banaka, onda govorimo
o indirektnoj garanciji. S obzirom na nivo nepovjerenja i potencijalne rizike u
spoljnotrgovinskim poslovima, mada medu nalogodavcima i garantima
veomanepopulame, ove garancije su veorna ceste u medunarodnom prometu i u
sirokoj su upotrebi. Nairne, poslovni subjekti - korisnici garancija cesto se ne zele
upustati u ispitivanja boniteta inozemnih banaka, zakonskih ovlastenja banaka za
izdavanje odredenih garancija, zakonskog okruzenja banke garanta itd., pa preferiraju
garancije svojih lokalnih banaka, a njoj prepustaju izbor strane banke koja ce u
krajnjoj liniji garantirati za odredenu obavezu. Pri ovome, primami motiv korisnika
garancija jeste nespremnost da se upustaju u eventualne medunarodne pravne sporove
koji su cesto veoma slozeni, ali i dugotrajni. Oni taj rizik prepustaju lokalnoj banci, a
eventualni protest garancije podnijet ce lokalnoj banci i njihov uzajamni odnos
podlijeze lokalnom pravu, sto korisnici garancija uglavnom smatraju sigumijim sa
stanovista zastite vlastitih interesa. .

U praksi se veoma cesto direktno notificiranje garancije, ustvari, smatra direktnom

garancijom. U tom slucaju, notifikaciju garancije (obavjestavanje 0 otvaranju
garancije i dostavljanje garancije) obavlja banka garant direktno prerna korisniku
garancije, preuzimajuci de facto i ulogu notificirajuce banke. Kada se u citav proces
izdavanja garancije ukljucuje i banka korisnika kao notificirajuca banka, dakle kao
banka koja obavjestava i saopcava tekst garancije korisniku, s obzirom na to da je do
korisnika dosla indirektnim putem, smatra se da je u pitanju indirektna garancija.

Mi smo na stajalistu da se direktnim garancijama trebaju smatrati notificirane

garancije, s obzirom na to da notificirajuca banka ne preuzima nikakvu materijalnu
obavezu u odnosu na korisnika garancije, tim vise sto su direktne garancije, bez
sudjelovanja notificirajuce banke izrazita iznirnka. Indirektnim garancijama treba
smatrati garancije tipa kontragarancija, jer nacin njihovog funkcioniranja opravdava
njihovo takvo imenovanje.

164
dr.Enver Baekovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

INDIREKTNA I DIREKTNA NOTIFIKACIJA

1
IZVOZNIK UVOZNIK
PRODAVAC KUPAC

", ...

2
4

BANKA IZVOZNlKA 3 BANKA UVOZNlKA

AVIZlRAJUCA ODNOSNO AKREDITIVNA ODNOSNO
NOTIFIClRAJUCA BANKA BANKA GARANT

3.14. - INDIREKTNA NOTIFIKACIJA

3a. - DIREKTNA NOTIFIKACIJA

10.4.1 Notificirane garancije

Notificirane garancije kao vid direktne garancije jesu garancije koje banka korisnika
garancije dostavlja korisniku bez preuzimanja bilo kakve vlastite obaveze po
predmetnoj garanciji. Ova vrsta garancija ima veoma veliki prakticni znacaj. Nairne,
banka korisnika garancije aktom saopcavanja garancije potvrduje da se radi 0
garanciji banke koja je u ugovoru 0 osnovnom poslu i navedena kao garantirajuca
banka, te da su osobe koje su potpisale garanciju zaista ovlastene da to ucine, Ovim se
postupkom znacajno povecava sigumost korisnika garancije, nairne, smanjuje se, ako
ne i potpuno eIiminira mogucnost zloupotrebe ili prevare.

Notificirajuca iii, kako je jos nazivamo, avizirajuca banka nema nikakva ovlastenja
da vrsi bilo kakve dopune ili izmjene u garanciji.

10.4.2 Kontragarancije

Kontragarancije su, moze se reci, tipican vid indirektnih garancija. Veoma su cesto u
upotrebi, pogotovo pri izdavanju cinidbenih garancija za izvodenje investicionih
radova s duzim rokovima trajanja. Kod ove vrste garancija duznikova banka ne ulazi u
primamu obavezu, odgovomost prema korisniku garancije. U ovoj vrsti garancije
javljaju se dvije banke garanti. Prva, banka duznika po osnovnorn poslu kao
kontragarantna banka, kao banka koja izdaje kontragaranciju i banka povjerioca u
osnovnorn poslu kao direktni garant prerna samorn povjeriocu. Odnosi izrnedu banaka
kontragaranata i direktnog garanta regulirane su u tekstu kontragarancije. Ovi odnosi
tako su postavljeni da je obaveza koju prerna korisniku garancije preuzima
kontragarant uvijek i u cjeIini pokrivena od banke kontragaranta. Prirnijetit cemo u

165
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

ovakvoj konstrukciji garantnog posla prisustvo dvaju garanata, ali i dvaju korisnika
garancija.

Nairne, korisnici garancija su povjerilac iz osnovnog posla, koji je korisnik garancije

svoje banke, i sarna njegova banka, koja je korisnik kontragarancije, garanti su banka
kontragarant, izdajuci kontragaranciju, i banka povjerioca, izdajuci direktnu garanciju.
Klauzula kojorn se reguliraju odnosi kontragaranta i direktnog garanta naziva se
"kontragarantna klauzula" i ona najcesce glasi:

"...u vezi s vasom garancijorn, koju budete izdali prerna navedenorn tekstu,
preuzirnarno prerna varna neopozivu i bezuvjetnu obavezu da yam na vas zahtjev
platirno iznos koji budete prinudeni platiti po toj garanciji, pod uvjetorn da vas zahtjev
za placanje bude podnijet za vrijerne vazenja kontragarancije, a najkasnije do... ida ne
prelazi iznos od... Po isteku roka vaznosti ova kontragarancija postaje nevazeca i
rnolirno da narn je vratite. Bez obzira na to da Ii ce yam biti vracena iIi ne, srnatrat
cemo se oslobodenirn svake obaveze po njoj cimjoj istekne rok vaznosti..."

Kao sto se uocava iz teksta kontragarantne klauzule, kontragarancija sadrzi kornpletan

tekst garancije koju direktni garant treba da izda korisniku, povjeriocu u osnovnorn
poslu. Direktni garant nerna pravo da rnijenja iIi bilo kako dopunjava tekst garancije
koji izdaje korisniku a koja je, kako srno rekli, sastavni dio kontragarancije. U slucaju
da to ucini, a da dode do realizacije, tj. placanja po garanciji, direktni garant ne bi
irnao pravnog osnova da se za takvo placanje regresira od kontragaranta. Kao sto
vidirno, kontragarancija irna i ulogu naloga direktnorn garantu kako da postupi
prilikorn otvaranja direktne garancije, i taj nalog treba u potpunosti biti
ispostovan.Pojedina zakonodavstva, da bi zastitila svoje banke i korisnike garancija u
poslovirna s inozernstvorn, uvjetuju izdavanje direktnih garancija lokalnih banaka na
bazi kontragarancija inozemnih banaka uz uvjet da se kontragarant obaveze da ce se u
potpunosti pridrzavati lokalnih propisa. Zbog ovoga takve garancije cesto nazivaju i
"garancijarna po lokalnirn propisima".

166
dr.Enver Baekovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovaniu

~------I
DIREKTNA GARANCIJA

PRODAVAC-IZVOZNIK
GLAVNI DUZNIK UGOVOR KUPAC-UVOZNIK
NALOGODAVAC PO KORISNIK GARANCIJE
GARANCIJI (BENEFICIARY)
(PRINCIPAL OBLIGOR)

NALOG ZA OTVARANJE
GARANClJE 2§
U

~z
o

GARANCIJA

NOTIFlKACIJA
BANKA GARANT NOTIFICIRAJUCA BANKA

167
VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju dr.Enver Backovic

INDIREKTNA GARANCI"'A
(KONTRAGARANCI.JA KAO TIPICAN VID INDIREKTNE GARANCI.JE)

KUPAC -UVOZNIK UGOVOR

NALOGODAVAC PO PRODAVAC-IZVOZNIK
GARANCIJI KORISNIK GARANCIJE
GLAVNI DUZNI K

NALOG ZA OTV ARANJE

KONTRAGARANClJE

VALSTIT A GARANCIJA
IZDATANA TEMELJU
KONTRAGARANCIJE

BANKA GARANT BANKA GARANT

IZDAJE IZDAJE VLASTITU
KONTRAGARANCIJ U GARANCIJU

KONTRAGARANCIJA

168
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

10.5 Konfirmirane garancije

Konfinnirane garancije imaju vise tumacenja, od onoga da se radi 0 jednoj vrsti

kontragarancija pa do tumacenja koja ih smatraju vrstom supergarancija. Nase je
stanoviste da se radi 0 jednoj specificnoj vrsti garancija, garancija koje se po svojim
osobenostima i postupku izdavanja razlikuju od navedenih, pa ih kao takve
posmatramo kao zasebne. Smatamo da ih ne mozemo vezati za kontragarancije, jer
postojanje kontragarancija u pravilu je uvjetovano lokalnim propisima korisnika
garancije. Kod kontragarancije, kao sto smo naveli, imamo situaciju dvaju korisnika
garancija i dvaju garanata, sto kod konfinniranih garancija nije slucaj, Kod
supergarancija imamo, de facto, situaciju dviju garancija, dviju banaka garanata, dvaju
nalogodavaca, ali jednog korisnika, sto kod konfinniranih garancija nije slucaj,
Nadalje, kod kontragarancija banka direktni garant preuzima obavezu placanja, a kod
supergarancija ta obaveza je ili solidama ili samostalna, sto, takoder, nije slucaj kod
garancija 0 kojima sada govorimo.

U poslovnoj praksi spoljnotrgovinskog poslovanja cest je slucaj, sto smo konstatirali

nekoliko puta, visokog nepovjerenja izmedu partnera u poslu. To nepovjerenje proteze
se cesto i prema poslovnim bankama i njihovom bonitetu. Korisnik garancije,
nemajuci dovoljno povjerenja prema banci svoga poslovnog partnera, banci garantu,
cesto zahtijeva da garanciju koju izdaje banka garant potvrdi - konfinnira odredena
banka koja, prema njegovom misljenju, ima veci renome i bonitet. U osnovi,
konfinnacijom konfirmirajuca banka preuzima obavezu placanja ukoliko banka garant
ne bi bila u stanju da tu obavezu izvrsi. Konfirmirajuca banka preuzima supstidijamu
obavezu. U vecini slucajeva klauzula 0 konfinnaciji unosi se na originalnu garanciju i
za konfirmirajucu banku podrazumijeva sarno obaveze koje proisticu iz osnovne
garancije. Konfinnacija, mada rjede, .moze biti ozvanicena i posebnim pismom
konfirmirajuce banke u kojoj se ona precizno poziva na broj garancije koju
konfinnira. Kao i originalna garancija, i pismo konfinnacije dostavlja se korisniku
garancije sifrirano putem notificirajuce banke.

Konfirmirajuca banka obicno se nalazi u nekoj trecoj zemlji, ali nije rijedak slucaj da
ulogu konfirmirajuce banke preuzme notificirajuca banka, dakle banka korisnika
garancije. Ovo iz aspekta prakticnosti i efikasnosti cijelog postupka ima znacajne
prednosti, a moze da ima utjecaja i na cijenu izdavanja garancije, kao i na cijenu njene
konfinnacij e.

10.6 Supergarancije

Supergarancije se mogu definirati kao "garancije na garancije". Znaci, i u ovom

slucaju u pitanju je nepovjerenje prema bonitetu banke garanta. Korisnik garancije
zahtjeva da za obavezu banke garanta garantira banka supergarant, za koju se smatra
da je bonitetnija.

Zahtjev za izdavanje supergarancije podnosi banka garant banci supergarantu.

Nalogodavac - banka garant ovim preuzima obavezu nadoknade eventualnog placanja
banke supergaranta prema korisniku garancije. Iz toga proizlazi da banka supergarant
preuzima samostalnu obavezu prema korisniku garancije. U zavisnosti od definiranja
garantne klauzule obaveza moze biti definirana i kao solidama. Postoje misljenja

169
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovaniu

prerna kojirna supergarancija predstavlja supsidijamo jarnstvo, ali rni srnatrarno da u

torn slucaju sarno postojanje supergarancije gubi svaki srnisao. Naravno, na karakter
obaveze u supergaranciji jak utjecaj irna i pravo kojern ona podlijeze, ali gdje je god
to moguce obavezu banke supergaranta treba definirati kao sarnostalnu ili najrnanje
solidamu, ili, kako srno vee naveli, ona gubi srnisao.

Supergarancija se moze izdati na dva nacina. Prvo, i najcesce, supergarant na

originalnoj garanciji upisuje izjavu kojorn preuzirna neopozivu obavezu po garanciji u
slucaju da dode do protesta garancije. Drugo, supergarancija se moze dati kao posebna
garancija ili pak kao posebna pisrnena supergarantna izjava, u kojoj se precizno
navodi na koju se garanciju ona odnosi i u kojoj se precizno definira supergarantna
klauzula.

10.7 Pokrivene i nepokrivene garancije

Kod pokrivenih garancija banka nalogodavca - duznika obavezna je unaprijed poloziti

pokrice svorn korespondentu koji ulazi u direktnu obavezu prerna povjeriocu. Ovdje
se radi 0 nepovjerenju izrnedu banaka. Pokrivene garancije rnogu biti djelomicno ili u
potpunosti pokrivene.

Djelomicno pokrivene garancije su takve garancije kod kojih polozeno pokrice ne

pokriva cjelokupan iznos garancije, nego sarno dio iznosa na koji garancija glasi.
Iznos djelomicnog pokrica obicno iznosi do 50% od vrijednosti garancije. Za razliku
od ovoga potpuno pokrivene garancije irnaju 100% pokrice vrijednosti garancije.

Status pokrica po garanciji, bez obzira na to da li se radi 0 djelomicnom ili potpunorn

pokricu, izrazito je nepovoljan po banku duznika. Banka korespondent, nairne, moze
upotrijebiti polozeno pokrice za sva eventualna placanja po garanciji, a na zahtjev
korisnika garancije, i to prerna vlastitoj ocjeni 0 nastupanju garantiranog slueaja i bez
prethodnog ovlastenja banke koja je polozila pokrice.

Sasvirn je razurnljivo zasto banke nerado ili nikako pristaju na izdavanje ovakvih
garancija. Osirn nepovjerenja, ovdje se u pravilu beskarnatno irnobiliziraju sredstva
duznikove banke, odnosno sarnog duznika, jer njegova banka, ukoliko se radi 0
ovakvoj garanciji, u pravilu trazi da on obezbijedi pokrice bilo vlastitirn raspolozivim
sredstvirna bilo kreditorn koji ce rnu ona ili neka druga banka odobriti. Uostalorn,
polaganjern pokrica direktno se negira sustina garancije, jer joj se negira karakter
povjerenja koje bi rnedu bankarna trebalo da viada.

Pokrivene garancije se, prerna tome, javljaju kod kontra garancija, konfirrniranih
garancija te supergarancija. Pokrivene garancije u vanjskotrgovinskirn posiovirna su
izuzetak, a nepokrivene praviio.

10.8 Cinidbene i plative garancije

Podjelu garancija na cinidbene i plative uvjetovaia je priroda garantirane obaveze. U

slucaju cinidbenih garancija banka garantira da ce nalogodavac po garanciji izvrsiti
neku radnju - cinidbu u skladu s ugovororn 0 osnovnorn poslu. Ako nalogodavac tu
einidbu ne izvrsi iIi je izvrsi na neodgovarajuci nacin, banka svoju obavezu izvrsava u

170
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

novcu umjesto radnjom koju je trebao izvrsiti glavni duznik. Po prirodi cinidbenih
garancija proizlazi da banka garantira radnju koju sarna ne moze izvrsiti. Ako banka
garantira za dobro izvrsenje posla po ugovoru za, recimo, izgradnju hotela, jasno je i
logicno da banka ne moze izvrsiti tu radnju umjesto svoga klijenta koji je to propustio,
ali banka moze obestetiti korisnika garancije zbog neizvrsenja radnje nalogodavca po
garanciji.

Kod plativih garancija i obaveza glavnog duznika - nalogodavca po garanciji

obaveza banke garanta izrazene su u novcu i odnose se na istu radnju, placanje.

I pored navedenog, u pojedinim slucajevima tesko je razgraniciti 0 kakvoj se garanciji

radi, plativoj ili cinidbenoj. Nairne, kod garancije za vracanje avansa, koju cemo mi
posmatrati kao cinidbenu, garantira se, nairne, za radnju vracanja avansa, ali kako se
drugacije avans moze vratiti ako ne placanjem, pa se ovdje, ustvari, garantira za
radnju vracanja odredene sume novca, koja nije nista drugo do placanje. Ovo smo
nave1i sarno kao primjer i potvrdu naseg stanovista, ali i cinjenice da podjela na
plative i einidbene cesto zavisi od bankarskog ideviznog sistema jedne zemlje nego
od sustine samih garancija.

Istaknimo i to da se kod svih garancija, bile one plative ili cinidbene, krajnja obaveza
banke garanta svodi na placanje, tj. njihovo izvrsenje je u novcu.

10.8.1 Cinidbene garancije

o sljedecim cinidbenim garancijama kazat cemo nesto vise: 26

licitacione garancije;
garancije za dobro izvrsenje posla;
avansne garancije;
konsignacione garancije;
carinske garancije;
garancije za kolaudacioni iznos;
garancije za inozemne ulagace;
- konosmanske garancije;
- garancije za vracanje povratne ambalaze;
garancije kvaliteta funkcioniranja, ucinaka i utrosaka;
garancije fabrickog atesta proizvodaca;
garancije za ispravnost u garantnom roku.

10.8.1.1 Licitacione garancije

Licitacione garancije, odnosno garancije za ucesce na licitaciji. S ciljem jasnijeg

sagledavanja djelovanja i funkcije licitacione garancije ovdje cemo, sarno u osnovnim
crtama opisati postupak licitacije u medunarodnoj trgovinskoj praksi.

Kod ozbiljnih investicionih projekata investitor - kupac angazira iskusnu

konsultantsku firmu da izradi tzv. tender, odnosno tendersku dokumentaciju. U tom
dokumentu detaljno se sagledavaju svi tehnicko-tehnoloski i komercijalno-finansijski
aspekti konkretnog projekta. Tender mora biti strucan i posebno precizan u dijelu koji

171
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

se odnosi na garancije i placanja, Osim uvjeta placanja najcesce se daju i tekstovi

garancija koji jedan takav projekt prate, a zainteresirani ponudaci moraju se drzati
zadatih uvjeta tendera. Bitna odstupanja od uvjeta navedenih u tenderu unaprijed
osuduju ponudu na neuspjeh. Posebno se precizira rok za podnosenje ponuda, datum i
mjesto odrzavanja licitacije, kao i to da li se radi 0 pismenoj ili javnoj licitaciji.

Kod pismenih (ofertalnih) licitacija komisija koju formira investitor, odredenog dana,
u tacno odredeno vrijeme, na objavljenom mjestu otvara sve ponude u prisustvu
ovlastenih predstavnika ponudaca i nema mjesta bilo kakvim daljim pogodbama
izmedu ponudaca i investitora. Nakon toga zapisnicki se konstatira koja je od ponuda
najpovoljnija i taj ponudac dobija posao (u obzir se uzimaju sarno ponude koje u
potpunosti odgovaraju uvjetima navedenim u tenderu).

Prilikom javnih licitacija svi ponudaci su obavezni da podnesu svoje ponude do

odredenog dana na odredenom mjestu, ali postoji mogucnost direktne pogodbe
izmedu ponudaca i investitora 0 cijeni, ali i 0 nekim drugim bitnim uvjetima u ponudi.
Ovakve licitacije se cesce organiziraju i prakticiraju, jer dovode u povoljniji polozaj
investitora u odnosu na ponudace.

Licitacionom garancijom banka garant garantira da ce nalogodavac po garanciji -

odredeni ponudac, u slucaju da bude od investitora odabran kao najpovoljniji,
pristupiti potpisivanju ugovora s investitorom u skladu s ponudom koja je bila
prezentirana investitoru i kao takva prihvacena na licitaciji.

Svrha ove garancije jeste obestecenje investitora za slucaj da odabrani ponudac

odustane od potpisivanja ugovora i samim tim od posla. Jasno je da osim odgadanja
pocetka realizacije posla zbog neuspjele licitacije, raspisivac licitacije suocen je i s
troskovima organizacije i vodenja nove licitacije, pa je normalno da te troskove
nadoknadi onaj koji je uzrokovao ponovno raspisivanje licitacije.

Ove garancije u najvecem broju slucajeva glase na iznos koji se krece od 2 do 5% od

vrijednosti ponude. Valuta placanja moze biti lokalna (valuta zemlje investitora) ili
pak neka druga, u pravilu cvrsta valuta. Izdaju se bilo kao direktne, bilo kao
indirektne garancije. Tekst garancije definira investitor u tenderskoj dokumentaciji,
banka garant ili se pak slijedi tekst propisan lokalnim propisima.

Rok vazenja je u pravilu fiksiran i glasi na:

odreden broj dana nakon odrzavanja licitacije;

unaprijed definirani datum;
kombinirano, na odredeni broj dana i fiksiranim datumom (120 dana od dana
obavljene licitacije, a najkasnije do 01. 12...)

U pojedinim zemljama lokalna zakonodavstva ne dozvoljavaju orocavanje ovakvih

garancija, tako da se veoma cesto u samom tekstu licitacione garancije navodi da ona
ostaje na snazi dok ne bude zamijenjena garancijom za dobro izvrsenje posla, sto po
logici stvari podrazumijeva i potpisan ugovor s investitorom. Medutim, u ovakvoj
situaciji, de facto, imamo jedan sasvim neuobicajen slucaj, a to je da se jednom
garancijom na neki nacin garantira ne sarno osnovna radnja koja je predmet te

172
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

garancije, nego i izdavanje druge garancije povezane s osnovnim poslom. Kako

vidimo, varijeteti poslovnih konstrukcija mogu biti veoma razliciti.

10.8.1.2 Garancije za dobro izvrsenje posla

Ukoliko dode do zakljucenja posla, a kada su garancije u pitanju, ove garancije su

logican slijed nakon izdatih licitacionih garancija. Kupac, u ovom slucaju investitor,
koji je i raspisao Iicitaciju, zeli da se na adekvatan nacin obezbijedi da ce prodavac, u
ovom slucaju izvodac radova, izvrsiti cinidbu, tj. reaIizirati odredeni posao u skladu sa
zadatim standardima koji su utvrdeni tenderskom dokumentacijom, odnosno u skladu
s onim kako je i ugovoreno.

Naravno, moguca je i situacija da izvodac od investitora dobije posao u tzv. postupku

slobodne pogodbe, bez ucesca vise ponudaca ida, de facto, garancija za ucesee na
licitaciji nije potrebna, medutim, i u ovim slucajevima garancije za dobro izvrsenje
posla neodvojivi su dio sveukupnog aranzmana.

Ove garancije glase u najvecam broju slucajeva na 5-20% od vrijednosti ugovorenog

posla. Medutim, u odredenim zamljama, nao npr. u SAD-u, ove garancije se izdaju u
posebnoj formi i glase na iznos koji se krece od 50 do 100% vrijednosti ugovorenog
posla.

Garancije za dobro izvrsenje posla mogu biti direktne ili indirektne, nostro iii loro,
konfirmirane, pokrivene iii djelomicno pokrivene. Medutim, u znacajnom broju
slucajeva one se izdaju u formi kontragarancija 0 kojima smo vee govorili.

Rok vazenja povezan je za radnju koja proizlazi iz posla za koji se garantira (dva
mjeseca po isporuci opreme, sest mjeseci nakon primopredaje objekta i s1.). Naravno,
dokumenti kojima se potvrduje realizacija radnje koja je predmet garantiranja, moraju
da budu takvi da ih banka garant moze kontroIirati (otpremni dokumenti, potvrda 0
primopredaji objekta i s1.). U praksi se moze ici i na garancije za dobro izvrsenje posla
bez definiranog roka vazenja, Ovo je posebno karakteristicno za poslove ciji su
narucioci sa Bliskog i Srednjeg Istoka.

Obaveza po garanciji koju je izdala banka svodi se na obestecenje korisnika garancije,

ito djelomicno iii u cjelini, ali nikada vise od iznosa na koji garancija glasi.

10.8.1.3 Garancije za vracanje avansa

U vanjskotrgovinskom poslovanju gotovo u pravilu uvoznik - kupac (nalogodavac po

garanciji), prodavcu - izvozniku (duzniku po garanciji) doznacava dio kupoprodajne
cijene, odnosno dio vrijednosti ugovorenog posla i prije samog pocetka reaIizacije
ugovorenog posla. Ovaj unaprijed doznaceni iznos u poslovnim transakcijama uopce
ima dvostruku ulogu. Prvo, on treba da potvrdi i osnazi kupcevu ozbiljnost (jer taj
iznos moze izgubiti ukoliko odustane od ugovora bez prodavceve krivice) i drugo, sto
je za prodavca i bitnije, ima funkciju finansiranja prodavca od kupca. Ovaj unaprijed
doznaceni iznos nazivamo avans.

U ovakvoj situaciji kupac - uvoznik izlaze se riziku da prodavac - izvoznik ne izvrsi

173
VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju dr.Enver Backovic

svoju obavezu defmiranu ugovorom, ali ujedno i ne vrati iznos primljenog avansa. Da
bi eliminirao iIi barem umanjio ovaj rizik, kupae zahtijeva izdavanje bankovne
garaneije koja pokriva ejelokupan iznos doznacenog avansa.

Avansne garaneije u pravilu glase na iznos doznacenog avansa uvecanog za kamatu.

Element kamate uvijek se u garaneiji posebno naglasava, jer kamata se ugovara, ona
se ne podrazumijeva. Ukoliko osnovnim ugovorom kamata za slucaj nevracenog
avansa nije predvidena, ne znaci da samom garaneijom za vracanje avansa kamata ne
moze biti predvidena, ali u tom slucaju stranke u posiu moraju postici uzajamnu
sagIasnost.

Iznos avansne garaneije jeste dinamicna kategorija. Ovaj iznos smanjuje se

srazmjemo izvrsenju obaveza iz osnovnog ugovora, a gasi se u eijelosti izvrsenjem
ugovora. Podrazumijeva se, prema tome, da se trosenjc avansnog iznosa povecava
srazmjemo nivou izvrsenja obaveza prodavea, a da se potpuni utrosak pokiapa s
danom potpunog ispunjenja obaveza prodavea. Srazmjemo smanjenje vrijednosti
avansnih garaneija ne bi se mogio uzeti kao opce pravilo kod svih takvih garaneija.
Ovo pravilo prirnjenjuje se kod, npr., serijske opreme, gdje svaka isporuka predstavija
tehnolosku ejelinu za sebe. Kod kompleksnih projekata, gdje i najmanji dio opreme
moze da utjece na ispravno funkeioniranje eitavog objekta, to nije slucaj. Garancijom,
svakako, treba predvidjeti da Ii se njen iznos umanjuje u toku izvrsenja ugovora iIi
pak ostaje na snazi do okoncanja ugovomih obaveza prodavea. Ukoliko se iznos
garaneije treba umanjivati srazmjemo izvrsenim obavezama izvoznika - prodavea,
banka garant u garaneiju obicno dodaje sljedece: "Nasa garaneija ce automatski biti
umanjena za ...% faktume vrijednosti svake pojedinacne pareijalne isporuke koju
uradi dobavljac, nas klijent. Evidentiranje svake isporuke i umanjivanje vrijednosti
garaneije bit ce uradeno svaki put kada dobavljac banei dostavi urednu dokumentaeiju
o uredno obavljenim isporukama..."

Rok vaZenja avansnih garancija u vezi je s nekim unaprijed defmiranim datumom iIi
pak s datumom realizacije ugovora kao ejeline.

Obaveza banke garanta sastoji se u vracanju iznosa uplacenog avansa (uvecanog za

predvidenu kamatu) korisniku garaneije odnosno prodaveu - izvozniku, a
maksimalno do iznosa uplacenog avansa (uvecanog za kamatu) za slucaj da
nalogodavae po garanciji ne izvrsi preuzete obaveze djelomicno iIi u cjelini,

Nije rijedak slucaj da korisnik garaneije zahtijeva da tekst garaneije sadrzi i odredbe 0
produZenju roka vaZenja garaneije na njegov zahtjev, a bez potrebnog pristanka
nalogodavca. Ovakav zahtjev korisnika garaneije, iako je nepovoljan i za nalogodavea
po garaneiji i za banku garanta, ne moze se osporavati, nairne, radi se 0 sredstvirna
koja su u slucaju neizvrsenja ugovomih obaveza prodavea svojina korisnika garaneije,
a sve do momenta izvrsenja tih obaveza prodavac irna sarno pravo koristenja tih
sredstava. Na koneu, pravilo je da se eventualnim rokom produZenja izvrsenja
ugovomih obaveza prodavea i avansna garancija automatski produzuje, ukoliko joj je
rok vaZenja povezan s rokom izvrsenja tih obaveza. Ovo pravilo primjenjuje se i za
ostale garaneije cije je vazenje povezano za taj rok. Automatsko produZavanje roka
vaZenja garaneija uvijek je defmirano tekstom same garaneije.

174
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

Na koncu, treba naglasiti i to da tekst avansne garancije u pravilu sadrzi odredbu 0

stupanju garancije na snagu. Nairne, garancija za vracanje avansa ne moze stupiti na
snagu ako avans nije uplacen prodavcu - izvozniku, tako da odredba 0 stupanju
garancije na snagu u pravilu kaze: "Ova garancija stupa na snagu danom uplate
avansa ..."

10.8.1.4 Konsignacione garancije

Kako sam naziv ovih garancija pokazuje njihovo izdavanje povezano je s poslovima u
kojima se pojavljuje organiziranje konsignacionog skladista za gotove proizvode iIi
njihove dijelove. Odnosi izmedu inozemnog principala i domaceg agenta - zastupnika
koji otvara konsignaciono skladiste po pravilu definirani su ugovorom. Tim ugovorom
defmirano je i izdavanje garancija prema kojima je nalogodavac organizator
konsignacionog skladista, odnosno agent, a korisnik inozemni principal. U ovim
poslovima agent kao nalogodavac daje garancije i domacoj carini, sto cemo u
narednom tekstu posebno objasniti.

Potreba izdavanja konsignacionih garancija proizlazi iz karaktera konsignacionih

poslova i statusa robe koja se nalazi u konsignaciji. Radi se 0 sljedecem:

- roba u konsignacionom skladistu svojina je principala sve do momenta

prodaje;
- roba u konsignacionom skladistu uziva carinsku eksteritorijalnost, tj. konacno
se carini u momentu prodaje;
u predvidenim rokovima zastupnik - agent vrsi obracun prodate robe lZ
konsignacije i takav izvjestaj dostavlja ino-principalu;
- protuvrijednost prodate robe agent transferira principalu u skladu s
ugovorenim rokovima, u cijelosti iIi parcijalno;
- agent je obavezan da cuva robu s paznjom dobrog privrednika.

Imajuci u vidu navedeno, principal od agenta u ovakvim poslovima zahtijeva

izdavanje sljedecih garancija:

garancije da ce drzalac konsignacionog skladista, tj. agent transferirati

principalu u odredenim rokovima (najcesce 30-60 dana od dana podnosenja
izvjestaja 0 prodatoj robi) vrijednost prodate robe (najcesce 90-95%, jer agent
zadrzava dio za sebe radi podmirenja troskova skladista, agentske provizije,
bankovnih troskova i dr.);
garancije za vracanje neprodate robe koja se nalazi u konsignaciji, bilo da se
radi 0 slucaju raskida ugovora, bilo da istekne rok vazenja ugovora, iIi
principal predestinira robu koja se nalazi u konsignacionom skladistu;
- garancije za placanje eventualno nestale iIiupropastene robe u konsignaciji.

Ove garancije mogu biti izdate kao pojedinacne iIi, pak, bez obzira na to sto se radi 0
razlicitim garantiranim obavezama, kao jedna garancija. Izdavanje jedne garancije za
nalogodavca znaci znacajno nize troskove, jer banka naplacuje proviziju sarno po
jednoj garanciji, a ne po tri garancije.

175
dr.Enver Baekovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

Rok vazenja garancija je unaprijed fiksiran i povezan s ugovorom 0 prodaji robe u

konsignaciji. Zbog karaktera konsignacionog posla uobicajeno je da se u garancijama
predvidi automatsko produzavanje roka vazenja za odredeni period.

Garancije za eventualno nestalu ili upropastenu robu banke nerado izdaju. Nairne,
banka se ne smatra strucnom institucijom koja moze na adekvatan nacin ocijeniti da li
neko skladiste zadovoljava uvjete drzanja odredene vrste robe ili ne, a smatra da se u
ovom slucaju prije radi 0 osiguranju nego 0 garantiranju u njegovom osnovnom
znacenju, pa se ovaj rizik u velikom broju slucajeva pokriva polisom osiguranja, a ne
bankovnom garancijom.

Konstatirali smo da roba u konsignaciji uziva carinsku eksteritorijalnost, odnosno da

se carina placa u momentu konacne prodaje robe. U ovom slucaju, domaca carina
moze traziti bankovnu garanciju za placanje carine za prodati dio robe. Ova garancija,
kao sto vidimo, nema element inozemnosti. Domaci partner u poslu, agent, daje
bankovnu garanciju domacoj carinamici. De facto, drzava se obezbjeduje za slucaj
eventualnih malverzacija od agenta, tj. obezbjeduje sigumu naplatu svojih prihoda.

10.8.1.5 Carinske garancije

S ciljem olaksica firmama koje ucestvuju u medunarodnom prometu, a u vezi s

raznim carinskim ogranicenjima, na medunarodnom nivou potpisane su razne
konvencije. Za ovu problematiku bitne su Medunarodna konvencija 0 kametima
(ECS) i carinska konvencija 0 kametu za privremeni uvoz robe (ATA). Na osnovu
ovih konvencija uproscava se carinski postupak u spoljnotrgovinskom prometu roba,
strucne opreme i aparata, sajamskih uzoraka, uzoraka za izlozbe, trgovackih
uzoraka, i dr., a koje privremeno uvoze ili se nalaze u tranzitu. Nairne, roba koja je
u kametu deklarirana ne podlijeze uobicajenim carinskim procedurama u zemljama
potpisnicama konvencije niti su firme iz tih zemalja obavezne da prilikom prelaska
granice placaju carinu na robu koja je privremeno uvezana u neku zemlju iii se sarno
nalazi u tranzitu preko te zemlje.

Ovo ne znaci da je potreba za tzv. carinskim garancijama prestala da postoji. Nairne,

drzava nastoji zastititi se, prije svega, od mogucih zloupotreba ovih konvencija i,
drugo, roba koja je predmet ovih konvencija i ima bescarinski status, u poslovnim
transakcijama moze u velikom broju slucajeva postati predmet spoljnotrgovinske
razmjene i samim tim predmet klasicnih carinskih procedura i naplate carine u
redovnom carinskom postupku.

Carinske garancije daju se:

Domacoj carinamici, kao garancija da ce roba koja je privremeno uvezena biti

vracena u odredenom periodu u inozemstvo inozemnom vlasniku. Ovdje se
moze raditi 0 privremenom uvozu opreme, mehanizacije ili pak
poluproizvoda, cak i odredenih sirovina koji ce biti doradeni iii ugradeni u
proizvode koji su predmet izvoza. Rokovi vazenja ovih garancija su u pravilu
od 30 do 90 dana od dana zavrsetka poslova prema kojima je izvrsen uvoz.
Naravno, ovaj period zavisi od vrste robe koja je predmet garantiranja, pa bi

176
dr.Enver Backovic VI Bankarske garancije u spoljnotrgovinskom poslovanju

u nekirn slucajevima rnogao biti i duzi, a svrha je da se nalogodavcu po

garanciji ostavi dovoljno vrernena da izvrsi sve formalnosti u vezi s
repatrijacijorn robe.

Inozernnoj carinamici, kao garancija da ce roba koju je privrerneno uvezla

odredena firma biti, nakon zavrsetka posla, ponovno izvezena. Ove garancije
veorna su ceste prilikorn izvodenja investicionih radova u inozernstvu. Nairne,
prodavac bi nakon zavrsetka poslova trebao oprernu, rnehanizaciju itd. vratiti,
odnosno izvesti iz zernlje u kojoj je zavrsio posao. Rokovi vazenja ovih
garancija su u pravilu od 30 do 90 dana od dana zavrsetka poslova prerna
kojirna je predrnetna roba uvezena.

Obaveza banke garanta po ovirn garancijarna odnosi se na placanje carinskih dazbina,

u slucaju da privrerneno uvezena roba ne bude vracena nakon zavrsetka posla. Razlozi
nevracanja robe rnogu biti razliciti, ali u pravilu, posto se radi 0 privrernenorn uvozu
po projektirna koji su dugorocniji pa dolazi do znacajnog zastarijevanja i
arnortiziranja oprerne, rnehanizacije itd., investitor - kupac i izvodac - prodavac
dogovaraju se da investitor kupi predrnetnu oprernu ili se izvodacu ne isplati izvoziti
oprernu pa je prodaje nekirn drugirn lokalnirn firmarna.

10.8.1.6 Garancije za kolaudacioni iznos

Garanciju za kolaudacioni iznos kupac - uvoznik dostavlja prodavcu - izvozniku. Ova

vrsta garancije javlja se pri isporuci pozicionih masina i tehnologija, pri izvodenju
gradevinskih radova, te pri gradnji objekata razlicitih narnjena po sisternu
inzinjeringa.

Nairne, kupac po ugovoru zadrzava dio ugovorene cijene, odnosno vrijednosti

isporucene robe, obicno 5-15% na irne obezbjedenja za slucaj da isporucene masine,
tehnologija ili izgradeni objekti u periodu probnog rada pokazu nedostatke koji nisu
posljedica preopterecenja, neadekvatnog rukovanja ili odrzavanja.

Nasuprot tome, kupac snabdijeva prodavca bankovnorn garancijorn, kojorn rnu garant
garantira isplatu kolaudacionog iznosa nakon uspjesno zavrsenog procesa kolaudacije,
tj. konacne prirnopredaje gradevinskog objekta, masina ili tehnologije.

U praksi zadrzavanje kolaudacionog iznosa moze biti zarnijenjeno izdavanjern

garancije u visini kolaudacionog iznosa od kupceve banke, a u irne i za racun
prodavca. De facto, dolazi do razrnjene garancija za kolaudacioni iznos izrnedu kupca
i prodavca. Ovo omogucava prodavcu da povuce kornpletan iznos vrijednosti
ugovorenog posla. Naravno, stupanje na snagu garancije koju banka kupca izdaje u
irne i za racun prodavca, uvjetovano je izdavanjern garancije ciji je korisnik kupac, jer
ona treba zarnijeniti zadrzavanje kolaudacionog iznosa.

Zadrzavanje kolaudacionog iznosa iii garancija prodavceve banke za taj iznos mocno
su sredstvo "prinude" u rukarna kupca i tjeraju prodavce da kvalitet izvrsenih radova
zaista bude u skladu s ugovorenirn standardirna.

Zadrzavanje kolaudacionog iznosa ili garancija prodavceve banke za taj iznos mocno

177
 VII
SAVREMENI OBLICI
FINANSlRANJA
SPOLJNOTRGOVINSKIH TRANSAKCIJA
dr.EnverBackovic VII Savremenioblici finansiranjaspoljnotrgovinskih transakcija

Pod savremenirn formama fmansiranja spoljnotrgovinskih transakcija podrazumijevamo

sljedece."

- lizing;
- faktoring;
- forfeting.

Ove forme finansiranja nazvali smo savremenim formama finansiranja i taj termin
koristimo u uvjetnom znacenju, jer ovakve forme finansiranja, ipak, postoje relativno
dug period. Ipak, u odnosu na ostale forme fmansiranja ove su relativno mlade te smo
ih stoga irnenovali savremenim.

1. LOO.ng (Leasing) - najam

Lizing kao oblik finansiranja nastao je u SAD-u otprilike 1930. godine, i to u oblasti
finansiranja kupovine nekretnina. Negdje oko 1950. godine lizing kao nacin
finansiranja prosirio se i na investicionu opremu, cime je njegova upotreba u
finansiranju prosirena i na spoljnotrgovinske transakcije u ovoj oblasti. Lizing se vee
duze od pedeset godina veoma uspjesno razvija kao novi nacin i tehnika fmansiranja
spoljnotrgovinskih transakcija.

Od samih pocetaka razvoja lizinga praksa spoljnotrgovinskih transakcija i ekonomska

nauka definirale su njegovu osnovnu funkciju kao fmansiranje nabavke pokretne i
nepokretne investicione opreme bez angaziranja vlastitih investicionih sredstava
placanjem u gotovini i bez zaduzivanja u klasicnoj kreditnoj formi. Iz ekonomskog
aspekta lizing je, prema tome, posebna forma, ili tehnika finansiranja. Imajuci u vidu
intenzitet njegove upotrebe prerastao je u, mozemo slobodno reci, privrednu djelatnost
koja se u vecini slucajeva ostvaruje putem specijalizirane lizing firme. Na neki nacin,
lizing je osvojio svijet i postao veoma znacajna aktivnost niza nacionalnih ekonomija.
Kao i klasicno eksportno fmansiranje, eksportni lizing predmet je reguliranja u
medunarodnim okvirima. Nairne, ''The Berne Union - International Union ofInsurens
of Credit and Direct Investment, OECD Consensus" defmira da maksimum 85%
ugovorne vrijednosti izvoznog lizinga moze biti finansirano, sto znaci da minimalno
15% vrijednosti ugovora treba biti placeno u gotovom kao avans. Medutim, izvozni
lizing moze biti i u 100% iznosu ali izvozne kreditne agencije pokrivat ce (kreditirati i
osiguravati) sarno maksimalno dopustenih 85% vrijednosti ugovora. Medunarodni
znacaj lizinga potvrden je i medunarodnom konvencijom pod pokroviteljstvom
UNIDROIT -a (Medunarodni institut za unifikaciju privatnog prava, Rim), usvojenom
28. 05. 1988. god. u Ottawi, u Kanadi, s nazivom "The UNIDROIT Convention of
International Financial Leasing".

Ekonomska i pravna praksa izdefinirali su sljedece osnovne vrste lizinga: 30

- operativni lizing;
- finansijski lizing;
- direktni i indirektni lizing;
- leveraged lizing.

203
dr.Enver Backovic VII Savremeni oblicifinansirnnja spoljnotrgovinskih transakcija

1.1 Operativni lizing

Ova vrsta lizinga oznacava kratkorocne lizing aranzmane, koje ugovome strane,
davalac lizinga (leasor) i primalac lizinga (leasee), imaju pravo raskinuti u svako
doba, a prema uvjetima navedenim u lizing ugovoru. Vrijeme trajanja ovoga
aranzmana uvijek je krace od normalnog vijeka ekonomskog trajanja investicione
opreme - predmeta lizinga. Naknada koju primalac lizinga placa uvijek je u svom
ukupnom iznosu manja od vrijednosti predmeta zakupa. Davalac lizinga snosi rizik
ekonomskog zastarijevanja i gubitka predmeta zakupa, placa osiguranje i eventualne
troskove licenci. Sve navedeno, ukljucivsi i troskove odrzavanja i servisiranja,
davalac zaracunava primaocu putem iznosa periodicnih lizing naknada. Operativni
Iizing je posao koji se zasniva na tzv. "non-full-pay-out" ugovorima, tj. ugovorima
koji imaju ostatak knjigovodstvene vrijednosti, pa se podrazumijeva da se u periodu
trajanja ugovora amortizira sarno dio vrijednosti predmeta lizinga.

1.2 Finansijski lizing

U ovoj vrsti Iizinga ugovome strane, davalac i primalac lizinga (leasor i leasee), u
pravilu utvrduju odredeno bazno - osnovno vrijeme u kojem nijedna strana u
aranzmanu nema pravo jednostrano raskinuti ugovor. Ovako definirano osnovno
vrijeme trajanja ugovora 0 lizingu u pravilu odgovara uobicajenom ekonomskom
vijeku eksploatacije predmeta zakupa. Prema ovome, lahko je uocljivo da se
finansijski Iizing, za razliku od operativnog, u pravilu zasniva na tzv. "full-pay-out"
ugovorima, tj. ugovorima koji nemaju ostatke knjigovodstvene vrijednosti predmeta
zakupa (rezidualna vrijednost predmeta zakupa), pa je ukupan zbir placenih lizing
naknada u pravilu veci od vrijednosti nabavne cijene predmeta zakupa, tako da
davalac lizinga u potpunosti moze arnortizirati svoje investicione izdatke koje je imao
iIi pri izradi iii pri nabavci predmeta lizinga. Kod ove vrste lizinga primalac lizinga
snosi sve troskove i rizike kojima podlijeze predmet lizinga, a koje kod operativnog
lizinga inace snosi davalac lizinga.

Poslovna praksa je, medutim, izdefinirala da se pod finansijskim lizingom smatraju i

aranzmani zasnovani na "non-full-pay-out" ugovorima duzeg vijeka trajanja, pri cemu
lizing naknade, koje primalac placa periodicno, pokrivaju manje od preteznog dijela
vrijednosti predmeta lizinga. To su lizing ugovori djelomicne amortizacije, a posebno
su obradeni od UNIDROIT-a.

1.3 Direktni i indirektni lizing

Svaki operativni i finansijski lizing moze se pojaviti u direktnoj iIi indirektnoj formi.
Prema vecini autora, indirektni Iizing je Iizing u uzem iIi izvomom znacenju, U
konstrukcij i indirektnog lizinga prisutna su tri ucesnika:

proizvodac, odnosno isporucilac predmeta lizinga;

finansijer, davalac lizinga;
primalac lizinga.

U direktnom lizingu, koji smatramo lizingom u sirem smislu, ucesnici poslovnog

aranzmana jesu dvije stranke, proizvodac, odnosno isporucilac predmeta lizinga i

204
dr.Enver Backovic VIISavremeni oblici finansirania spoljnotrgovinskih transakcija

primalac lizinga. Ova vrsta lizinga cesto se naziva i proizvodacki lizing. Ovom
metodom finansiranja prodaje proizvodaci investicionih dobara veoma cesto se
koriste, a cilj im je, svakako, lakse prodiranje na nova i sirenje postojecih trzista.

U najvecem broju slucajeva, gotovo u pravilu, izvozno-uvozni lizing javlja se u formi

finansijskog indirektnog lizinga.

1.4 Leveraged lizing

Leveraged lizing je jedna, po svojoj poslovnoj konstrukciji i nacinu izvrsenja potpuno

specificna vrsta lizinga. Razvila se 60-tih godina prosloga stoljeca u SAD-u. Ova
poslovna konstrukcija razvila se iz potrebe finansiranja veoma skupe investicione
opreme i finansiranja kapitalno veoma intenzivnih projekata, ciji amortizacioni vijek
moze biti i duzi od trideset godina.

Ova vrsta lizinga moze se pojaviti i u formi direktnog i u formi indirektnog lizinga, ali
se u pravilu radi 0 finansij skom lizingu, dakle lizingu zasnovanom na vee
spominjanim "full-pay-out" ugovorima. Ova poslovna konstrukcija podrazumijeva
najmanje tri ucesnika, primaoca lizinga (leasee), davaoca lizinga (leasor, u ovom
slucaju poznat i kao equity participant), koji je proizvodac opreme ili lizing
kompanija, te kreditora na dugi rok (long term lender), koji je po pravilu bankarska
institucija.

Funkcioniranje ove vrste lizinga, principijelno, odvija se na sljedeci nacin: davalac

lizinga postaje vlasnik predmeta lizinga, obezbjedujuci 20-40% potrebnih sredstava
za njegovu nabavku. Nedostajuci dio sredstava za nabavku on obezbjeduje na trZistu
kapitala, angazirajuci kreditna sredstva od jedne ili vise banaka. Kolateralizaciju
kreditnih sredstava davalac lizinga ostvaruje hipotekom i zaloznim pravima nad
predmetnom investicijom, cesijom lizinga i cesijom periodicnih lizing naknada prema
kreditoru ili kreditorima, ako ih ima vise. U praksi, u pojedinim slucajevima, primalac
lizinga za placanje periodicnih obaveza po zakupu izdaje bankarske garancije davaocu
lizinga, a koje pokrivaju iznos svake pojedinacne rate zakupa. Dospijece rata zakupa,
odnosno bankarskih garancija po njima poklapa se s dospijecem kreditnih rata koje
treba placati davalac lizinga koji se javio kao zajmoprimac za nedostajuci iznos
sredstava. Tako davalac lizinga, ustvari, cedira prava iz garancija po lizing aranzmanu
na kreditore koji su mu obezbijedili, tj. dali kredit za nedostajuci iznos sredstava. De
facto, kreditni dio sredstava pokriven je cijenom lizinga.

1.5 Finansiranje putem lizinga

Samo finansiranje lizing aranzmanima moze se najslikovitije pojasniti na primjeru

funkcioniranju indirektnog lizinga, dakle u jednom trilateralnom odnosu primaoca
lizinga, davaoca lizinga i isporucioca predmeta zakupa, koji je ili proizvodac ili
trgovac. Primalac lizinga, buduci korisnik investicione opreme, odnosno lice koje ne
raspolaze sredstvima potrebnim za kupovinu ili ulazak u kreditni aranzman s bankom,
ili pak raspolaze kapitalom ali ga zeli upotrijebiti u neke druge svrhe, obraca se
proizvodacu, odnosno isporuciocu opreme, i pregovara s njim 0 cijeni i ostalim bitnim
uvjetima isporuke. Nakon toga pronalazi finansijera, lizing kompaniju koja ce za
njegove potrebe kupiti opremu od proizvodaca ili isporucioca i ustupiti mu je na

205
VII Savremeni oblici finansirania spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

koristenje putem ugovora 0 lizingu. Davalac lizinga, lizing kompanija prije

zakljucenja ugovora 0 lizingu s primaocem lizinga, ispituje opci bonitet i fmansijsku
situaciju primaoca lizinga. Opremu koja je predmet lizinga, korisniku lizinga
isporucuje direktno proizvodac iIi isporucilac - trgovac, a nakon sto je lizing
kompanija precizirala sve uvjete isporuke. Poslovna operacija odvija se u trouglu s
dva ugovoma odnosa. Prvi ugovomi odnos jeste prodaja opreme davaocu lizinga, a
drugi ugovomi odnos jeste predaja opreme korisniku lizinga na koristenje putem
ugovora 0 lizingu.

Za vrijeme trajanja osnovnog, u pravilu neotkazivog roka ugovora 0 lizingu, koji

odgovara uobicajenom ekonornskom vijeku trajanja opreme, odnosno fmansiranog
dobra, primalac lizinga ima neopozivo pravo koristenja i upotrebe te opreme iii dobra.
Zauzvrat, on placa periodicnu naknadu obracunatu na takav nacin da ona pokriva
nabavnu vrijednost predmeta zakupa, pripadajuce kamate, zatim sve troskove i dobit
koja treba da pripadne davaocu lizinga. Za vrijeme trajanja zakupa, primalac lizinga
snosi sve rizike, troskove i odgovomosti u vezi s fmansiranim predmetom zakupa,
npr., rizike djelomicnog i potpunog ostecenja, rizike vise sile i rizike prestanka
ekonornskog rentabiliteta iznajmljenog dobra. Primalac je duzan snositi sve troskove
redovnog i vanrednog odrzavanja, platiti sve administrativne takse i troskove, placati
poreze i druga fiskalna davanja. Nadalje, duzan je osigurati predmet lizinga, a snosi i
gradanskopravnu i krivicnu odgovomost za radnje i dogadaje u vezi s predmetom
ugovora 0 lizingu. U jednom broju slucajeva, ne tako cesto, primalac lizinga svaku
pojedinacnu ratu zakupa, prema rasporedu dospijeca pokriva bankarskim garancijama
prema davaocu lizinga.

Nakon isteka ugovora 0 lizingu, u odnosu na predmet lizinga, zakupoprimac redovno

ima pravo izbora u tri varijante. Prvo, moze vratiti predmet lizinga zakupodavcu (u
pravilu zbog zastarijevanja tehnologije), drugo, moze se opredijeliti za varijantu
defmitivnog otkupa, placajuci ostatak vrijednosti (rezidualnu vrijednost) i, trece, moze
nastaviti s koristenjem predmeta zakupa uz produzenje ugovora 0 zakupu, placajuci,
naravno, nizi iznos zakupnine od one koju je moran placati u osnovnom vremenu
zakupa.

1.6 Prednosti i nedostaci lizinga

Lizing kao nacin fmansiranja ima stanovitih prednosti u odnosu na druge, prije svega
kreditne nacine fmansiranja. Prije svega, ovo se odnosi na mogucnost da se
koristenjem lizinga kao nacina fmansiranja otvara mogucnost ocuvanja vlastitog
kapitala, sto snazno doprinosi likvidnosti. Nairne, lizing naknade placaju se, de facto,
iz prihoda ostvarenih upravo opremom koja je predmet lizinga. Uobicajeno se kaze da
predmet lizinga otplacuje sam sebe. Primalac lizinga ne mora da angazira vlastiti
kapital s ciljem naknadnog fmansiranja, jer se investicija samofmansira u periodu
njene upotrebe (tzv. zlatno pravilo fmansiranja). Lizingom se u velikoj mjeri
cgranicava, a veoma cesto i potpuno eliminira rizik tehnoloskog zastarijevanja
opreme.

Nairne, u savremenim uvjetima veoma intenzivnog tehnoloskog napretka,

poduzetnicima vise odgovara da kupe pravo koristenja opreme uz mogucnost njene

206
dr.Enver Baekovic VII Savremeni oblici finansirania spoljnotrgovinskih transakcija

zamjene, nego da u klasicnom kupoprodajnom odnosu postanu njeni definitivni

vlasnici. AVO otvara mogucnosti uvodenja novih tehnika i tehnologija u skladu s
novim rjesenjima i eliminaciju problema "vlasnickog fetisa" zastarjelih tehnologija.
Nadalje, prema logici funkcioniranja lizinga, davalac lizinga u vecini slucajeva od
primaoca lizinga, buduceg korisnika predmeta lizinga, ne zahtijeva gotovo nikakvo
posebno obezbjedenje. Utvrdivanje boniteta primaoca lizinga odnosi se uglavnom na
potencijal ostvarivanja dobiti i sposobnosti upravljackih struktura. Davaocu lizinga u
osnovi i nije potrebno posebno obezbjedenje, jer on ostaje vlasnik predmeta zakupa u
cijelom periodu trajanja zakupa, pa i nakon toga roka, ukoliko predmet zakupa ne
prede u vlasnistvo zakupoprimca po osnovu njegovog prava iz opcije kupovine
predmeta zakupa. avo je zaista, velika prednost lizinga u odnosu na bankarsko
kreditiranje kod kojega kreditori - banke uvijek zahtijevaju kolaterale u vidu depozita,
hipoteka ili nekih drugih oblika osiguranja, sto za trazioca kreditnih sredstava veoma
cesto, gotovo u pravilu, biva veoma tesko, katkada i nemoguce obezbijediti. Jedna od
prednosti lizinga jeste ta sto su kod lizinga u pravilu, za vrijeme trajanja zakupa, rate
definirane u fiksnim iznosima pa zajmoprimac ima jedan, veoma znacajan element
vlastitih kalkulacija, potpuno stabilan. Lizing u zavisnosti od nacina na koji to regulira
nacionalno zakonodavstvo, moze da ima i znacajne fiskalne i carinske olaksice.

Osnovni nedostatak lizinga, 0 kojem svaki potencijalni primalac lizinga prije ulaska u
ovakav aranzman mora voditi racuna, jeste taj sto je lizing, svakako, najskuplji vid
finansiranja nabavke opreme, tehnologija ili drugih dobara. Davalac lizinga treba od
njegovog primaoca naplatiti cjelokupan investirani kapital. Cijena lizinga inkorporira
nabavnu vrijednost predmetnog dobra, kamate, opce troskove u vezi sa sklapanjem
ugovora 0 kupovini opreme i ugovora 0 lizingu, te dio dobiti koju ce predmet lizinga
ostvariti. Lizing moze biti i nepovoljan zbog nepovoljnog carinskog i fiskalnog rezima
odredene zemlje. Kod lizinga nadalje, u velikom broju slucajeva, dolazi posebno do
izrazaja ekonomska neravnopravnost partnera. Tada davalac lizinga koristi jacu
pregovaracku poziciju u odnosu na primaoca, nudeci mu uvjete lizing ugovora po
principu uzmi ili ostavi ("take it or leave it"), bez ikakvog prostora za pregovaranje.

2. Faktoring

Faktoring je u razvijenim trzisnim sistemima veoma popularan i znacajno zastupljen

mehanizam finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija. Faktoring predstavlja
specifican oblik kratkorocnog finansiranja trgovinskih transakcija na osnovu prodaje,
odnosno otkupa potrazivanja s rokom dospijeca do dvanaest mjeseci, odnosno jedne
godine.

Ugovorom 0 faktoringu izvoznik - prodavac obavezuje se da ce prodati svoja

kratkorocna potrazivanja iz ugovora 0 izvozu - prodaji robe ili usluga prije roka
njihovoga dospijeca, a faktoring firma (banka iii druga finansijska organizacija)
obavezuje se da uz naknadu ta potraZivanjaotkupi u pravilu nakon procjene plateznih
sposobnosti duznika iz osnovnog posla."

Izvoznici - prodavci pribjegavaju konstrukcijama faktoringa u najvecem broju

slucajeva zbog nedostatka obrtnih sredstava ili potrebe povecanja nivoa obrtnih
sredstava koja treba upotrijebiti za: povecanje obima prodaje, placanje obaveza prema
dobavljacima, koristenje beneficija koje se nude od dobavljaca (popusti, rabati...),

207
VII Savremeni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

povecanje nivoa likvidnosti, uskladivanje novcanih tokova, te zbog poboljsanja

pokazatelja zaduzenosti, sto opet znaci poboljsanje opceg boniteta firme, a to
posljedicno znaci lakse obezbjedivanje dodatnih izvora finansiranja pod povoljnijim
uvjetima. Nadalje, faktoring moze povoljno utjecati na smanjenje troskova
fmansiranja fume, jer potrazivanje pretvara u likvidan instrument upravljanja
fmansijskim tokovima.

Firme koje se bave faktoringom najcesce su nezavisne organizacije, a bivaju osnovane

od banaka, preduzeca iii pojedinaca. U razvijenim trzisnim ekonomijama prisutna je
tendencija da banke kao dio vlastitih aktivnosti imaju razvijen faktoring kao posebnu
djelatnost ili pak da osnivaju samostalne organizacione forme s tim ciljem.

Poslovnu konstrukciju faktoringa zatvaraju tri ucesnika:

izvoznik - prodavac, kojem je proizvodnja i plasman proizvoda ili usluga

osnovna djelatnost;
uvoznik - kupac, koji je poslovni partner izvoznika i koji kupuje njegovu robu,
odnosno uslugu;
faktoring firma (faktor), koja na sebe preuzima obavezu naplate potrazivanja
nastalih iz poslovnih odnosa izvoznika i uvoznika.

U konstrukciji faktoringa izvoznik i uvoznik sklapaju kupoprodajni ugovor. Uvoznik

prema tom ugovoru izvozniku dostavlja odredena sredstva obezbjedenja naplate.
Nadalje, izvoznik svoja potrazivanja prema uvozniku cedira na faktoring firmu, cime
ona preuzima na sebe obavezu naplate potrazivanja, Faktoring firma, kao fmansijer,
izvozniku odmah isplacuje nominalni iznos potrazivanja umanjen za proviziju -
diskont koji u ovom poslu predstavlja njenu zaradu. Ona postaje vlasnik potrazivanja i
na sebe, u potpunosti, preuzima sarno rizik naplate (delcredere rizik) potrazivanja po
njegovom dospijecu.

Kao sto smo naveli, potrazivanja koja su predmet faktoringa imaju rocnost najvise do
jedne godine, ali u praksi, u najvecem broju slucajeva, faktoring firme prihvataju
otkup potrazivanja s rokom dospijeca do sest mjeseci.

Faktoring posao u konkretnom slucaju odvijao bi se na sljedeci nacin:

Pretpostavimo da je bh. firma "ABC" izvezla - prodala italijanskoj firmi

"ELM" namjestaja u vrijednosti 200.000 eura, s rokom placanja 60 dana od
dana isporuke. Italijanski partner "ELM" je, u skladu s ugovorom otvorio
dokumentami akreditiv na izvoznika "ABC" putem svoje banke "Banco di
Napoli". Izvoznik je, u skladu s uvjetima akreditiva, kompletirao svu potrebnu
dokumentaciju i izvrsio otpremu robe italijanskom partneru. U ovom trenutku
formirano je potrazivanje izvoznika-prodavca prema uvozniku-kupcu, ali rok
dospijeca ovoga potrazivanja je, kako se iz primjera vidi, 60 dana. Ne zeleci da
ceka naplatu potrazivanja 60 dana, a zeleci da uskladi svoje gotovinske
tokove, firma "ABC" pribjegava faktoringu. Ona faktoring firmi nudi prodaju
svoga potrazivanja, sto ona rado prihvata s obzirom na to da je potrazivanje
obezbijedeno dokumentamim akreditivom pa ispitivanje boniteta duznika iz

208
dr.Eneer Baekovic VII Savremeni oblici finansirania spoljnotrgovinskih transakcija

osnovnog posla nije ni neophodno. Faktoring firma "ONIX" otkupljuje

potrazivanje od firme "ABC" isplacujuci joj odmah 80% protuvrijednosti
potrazivanja, sto iznosi 160.000 eura. "ONIX" obracun faktoring provizije,
odnosno diskontnu proviziju zasniva na dnevnoj (per diem) diskontnoj stopi
od 0,054%, sto za period od 60 dana iznosi 3,24%. Znaci faktoring firma ce
naplatiti proviziju po ovom poslu u visini od 4.800 eura (200.000 x 3,24%).
Medutim, kao sto smo vidjeli izvoznikje naplatio unaprijed 80% potrazivanja,
ostatak od 20% tj. 40.000 eura, naplatit ce nakon definitivne naplate
potrazivanja od faktora, ali umanjen za faktoring proviziju. Posao faktoringa
zatvara se tako sto nakon naplate potrazivanja faktor isplacuje 35.200 eura
izvozniku "ABC" (40.000 - 4.800). Treba naglasiti da bi preostalih 20%
potrazivanja, umanjenih za faktoring proviziju, izvoznik "ABC" od faktoring
firme "ONIX" svakako naplatio, s obzirom na to da je faktor, ugovorom s
izvoznikom, u potpunosti preuzeo rizik naplate po potrazivanju iz osnovnog
posla.

Praksa soljnotrgovinskog poslovanja razvila je razlicite oblike, vrste faktoring

poslova. Tako, u kontekstu nasih izlaganja, govorimo 0: 32

- izvomom i kvazi faktoringu;

- izvoznom i uvoznom faktoringu;
faktoringu nedospjelih i faktoringu dospjelih potrazivanja;
direktnom i posrednickom faktoringu.

2.1 Izvorni i kvazi faktoring

Izvomi iii autenticni faktoring jeste faktoring u kojem se faktoring firma - faktor
ugovorom s klijentom obavezuje otkupiti njegova kratkorocna potrazivanja prije
njihovog dospijeca, naplacujuci pri tome proviziju, odnosno diskont. Faktor u ovome
poslu procjenjuje kreditnu i opcu poslovnu sposobnost klijentovog duznika. Znaci, za
zakljucenje faktoring aranzmana izmedu faktora i njegovog klijenta bitna je ocjena
boniteta duznika iz osnovnog, komercijalnog posla. Osnovna bit autenticnog
faktoringa jeste ta da faktor u cijelosti preuzima rizik naplate (delcredere rizik)
predmetnog potrazivanja, tj. faktor se odrice prava regresa prema svome klijentu.
Kvazi faktoring je forma faktoring posla u kojem faktor otkupljuje potrazivanja od
svoga klijenta, ali ne preuzima na sebe delcredere rizik. U ovom slucaju faktor
zadrzava pravo regresa prema svome klijentu u slucaju da nije u mogucnosti realizirati
- naplatiti predmetno potrazivanje, U ovoj formi faktoringa za faktora je, prije svega,
bitna ocjena boniteta, kreditne i opec poslovne sposobnosti, klijenta od kojeg
otkupljuje potrazivanje,

2.2 Izvozni i uvozni faktoring

Izvozni faktoring jeste faktoring nastao otkupom potrazivanja nastalih u poslovima

izvoza domacih firmi, U najvecem broju slucajeva u izvoznom faktoringu faktori
zahtijevaju da izvoz, odnosno potrazivanje koje proizlazi iz takvih poslova bude
pokriveno osiguranjem odredene izvozne kreditne agencije, dakle da bude pokriveno

209
vnSavrerneni oblici finansirarYa spoljootrgovinskih transakcija dr.Enver Baekovic

tzv. nacionalnorn shernorn osiguranja izvoznih poslova. Naravno, ovaj zahtjev

povecava cijenu kostanja faktoringa, i to u prosjeku 1-1,5%. Uvozni faktoring desava
se kada inozemni izvoznik ima poslovni aranzman s domacim uvoznikorn. Iz takvog
aranzmana proizlazi potrazivanje inozemnog izvoznika prerna domacem uvozniku.
Kada domaci faktor dobije potvrdu da je roba poslana domacem uvozniku (faktura,
konosman i ostali potrebni dokurnenti), on prema iskazanoj poslovnoj volji
inozemnog izvoznika, od njega otkupljuje potrazivanje prerna domacem uvozniku (u
pravilu, uz prihvatanje delcredere rizika), isplacujuci rnu fakturirani iznos urnanjen za
faktoring proviziju.

2.3 Faktoring nedospjelih i faktoring dospjelih potraZivanja

U pravilu se faktoring povezuje s otkuporn kratkorocnih, nedospjelih potrazivanja.

Ovu vrstu faktoringa srno, ustvari, vee spominjali i on se odnosi na spominjane vrste
faktoringa. Medutim, u praksi faktoring firmi nije rijedak slucaj da se one bave i
otkuporn vee dospjelih kratkorocnih potrazivanja, Nairne, faktor isplacuje klijentu
kontravrijednost fakture ispostavljene duzniku po kornercijalnorn. poslu, poslu
kupoprodaje, od tri do pet dana nakon dospijeca obaveze placanja osnovnog duznika,
bez iIi s pravorn regresa na klijenta, ali uz prethodno detaljno ispitivanje boniteta
duznika iz osnovnog posla.

2.4 Direktni i posrednickl faktoring

Kada govorimo 0 direktnorn faktoringu, onda podrazumijevarno poslovni odnos u

kojern faktoring firma otkupljuje potrazivanja svoga klijenta, bilo da su ona
nedospjela iIi dospjela, po osnovu izvoza iIi uvoza, iIi da faktor u potpunosti,
djelomicno iIi nikako prihvata delcredere rizik. To je, znaei, jedan poslovni odnos eiji
je predrnet iskljucivo i sarno otkup potrazivanja. U posrednickom faktoringu uloga
faktora usloznjava se i poslovni odnos njega i njegovog klijenta biva prosiren na
faktorovo posredovanje u prodaji proizvoda iIi usluga koje nudi faktorov klijent. U
ovoj vrsti faktoringa faktor se javlja i kao fmansijer klijenta putern otkupa
potrazivanja te kao posrednik pri prodaji. Faktor kao posrednik ukljucuje se u
fmansiranje izvoznickih poslova svoga klijenta tako sto od njega preuzirna robna
dokumenta i dozvoljava klijentu da na njega vuce rnjenicu bez prava regresa (without
recourse) na 70-80% vrijednosti izvezene robe. U ovorn rnornentu faktor, de facto,
postaje vlasnik robe. Medutim, faktor djeluje u skladu s nalozirna koje rnu izdaje
klijent. Robu prodaje po nalogu klijenta kupcu iIi kupcirna kojirna on odobrava kredit
na rok do jedne godine (ali, u pravilu, ne duze od sest rnjeseci), preuzimajuci
delcredere rizik. Dakle, faktor ce klijentu isplatiti 70-80% protuvrijednosti
fakturiranog iznosa odmah po peuzimanju robnih dokurnenata, a ostatak 20-30%,
isplatit ce nakon naplate potrazivanja od duznika iz osnovnog posla, ali urnanjeno za
diskontnu - faktoring proviziju. Razvoj posrednickog faktoringa doveo je do toga da
faktor sada ne sarno da prodaje robu, nego djeluje kao tdisni posrednik - spaja
ponudu i potraznju, djeluje savjetodavno prema kupcu iIi prodavcu, istrazuje opcu
poslovnu sposobnost kupaca (bonitet i kreditna sposobnost) i uz to finansira izvrsenje
tih poslova. Kod ove vrste faktoringa bitna je veoma tijesna saradnja faktora i
njegovog klijenta. Nairne, sve narudzbe koje klijent irna prije njihovog izvrsenja u
pravilu mora odobriti i faktor, a kreditna sposobnost kupaca ispituje se svaki put prije

210
dr.Enver Backovic VII Savremeni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

nego sto faktor preuzme - otkupi ta potrazivanja, Ispitivanje kreditne sposobnosti

kupca veoma je detaljno i podrazumijeva koristenje svih dostupnih izvora podataka 0
kupcu, kontakte s poslovnim bankama te licne kontakte. Ovakav, posrednicki
faktoring posebno je popularan u SAD-u s obzirom na to da americki uvoznici
odbijaju otvarati ili nerado otvaraju dokumentame akreditive.

Faktori u svojim poslovnim odnosima s klijentima nastoje razviti kontinuiran poslovni

odnos. Ovo je sasvim razumljivo posto faktori u vecini slucajeva na sebe u cjelini
preuzimaju kompletan rizik naplate. Tako faktor i njegov klijent potpisuju generalni
(okvirni) ugovor. Ovim ugovorom klijent na faktora prenosi fmansiranje kompletne
svoje prodaje ili fmansiranje prodaje odredenim kategorijama klijenata. Klijent se
nadalje obavezuje da ce narudzbe koje dobija od svojih kupaca biti odobrene od
faktora. S druge strane, faktor je obavezan klijentu isplatiti sve fakture (na opisani
nacin) po kojima su kupci preuzeli robe. Ovim generalnim ugovorom cesto se
predvida da ce faktor u odredenim iznosima kreditirati zalihe svoga klijenta
(inventory loans) i njegove parcijalne isporuke. Finansiranje parcijalnih isporuka
obavlja se za veletrgovce koji imaju skromnu fmansijsku snagu i relativno slab
kreditni rejting, kao sto su, npr., jobberi (povremeni kupci robe naveliko). Faktor za
racun jobbera preuzima robu i isplacuje fakture koje ispostavljaju proizvodaci i/ili
prodavci, cime se oni oslobadaju rizika naplate. Medutim, prodavac robe ima pravo na
naplatu od faktora sarno ako jobber preuzme robu. Ako je preuzimanje robe odbijeno,
faktor ne snosi nikakav rizik. Nadalje, jobber je duzan sva svoja potrazivanja po
prodatoj robi prenijeti na faktora. Prodaja robe odjobbera pod potpunomje kontrolom
faktora, svaka prodaja treba biti odobrena i od faktora.

Osim ovoga faktor za svoga klijenta moze obavljati i druge, uglavnom servisne
poslove: vodenje knjigovodstva, kontrolu i reviziju poslovnih knjiga i izvjestaja,
informaticke usluge, vodenje svih vrsta proizvodnih, prodajnih i fmansijskih usluga.
Na ovaj nacin faktor, s jedne strane, omogucava klijentu da se koncentrira na bitna
pitanja vlastite djelatnosti i marketinga, cime se klijentu omogucava veca
fleksibilnost, povecava se njegova sposobnost specijalizacije te efikasnije
iskoristavanje unutrasnjih resursa. S druge strane, pak, faktor dobija detaljan i
kontinuiran uvid u poslovanje svoga klijenta, sto mu omogucava realniju procjenu
vlastitog izlaganja rizicima pri otkupu njegovih potraZivanja.

Kako smo vee naveli, faktor za posao otkupa potrazivanja naplacuje diskontnu -
faktoring proviziju. Visina ove provizije zavisi od vrste posla koji faktoring
transakcija pokriva, roka dospijeca potrazivanja i procijenjene visine rizika. Visina
faktoring provizije zavisi od procjene visine delcredere rizika koji faktor prihvata na
sebe. Naravno, za potrazivanja pokrivena kvaIitetnim instrumentima obezbjedenja
(akreditivima kvalitetnih banaka, konfirmiranim akreditivima, garancijama
i s1.) provizije su znacajno manje nego kada to nije slucaj, Diskontna - faktoring
provizija, odnosno ukupni troskovi faktoringa, u najvecem broju slucajeva,
obracunava se putem dvaju metoda:

- kamata plus metod;

- diskontni metod.

211
dr.Enver Backovic VIISavremeni oblici finansirnnja spoljnotrgovinskih transakcija

Efekte primjene ovih dvaju metoda prikazat cemo na sljedecem primjeru:

KAMATAPLUS DISKONTNI
ELEMENT!
METOD METOD
Iznos fakture 1.000 eura 1.000 eura
Isplata gotovinskog diiela 80% 80%
3% za prvih 30 dana
Faktoring provizija (diskont) 3% 1% za svakih narednih 10
dana
Kamatna stopa 12% p. a Nema kamatne stope
Rok dospijeca potrazivanja 45 dana 45 dana

Kamata plus metod

1. faktoring provizija iznosi 30 eura (1.000 eura x 3%);

2. unaprijed isplaceni iznos je 800 eura (1.000 eura x 80%);
3. iznos kamate na unaprijed isplaceni iznos je 12 eura (800 eura x 12% x 45
dana);
4. ukupni troskovi su 30 + 12 = 42 eura (provizija plus kamata);
5. ukupni troskovi faktoringa su 4,2% (42 eura /1.000 eura).

Diskontni metod

1. faktoring provizija za prvih 30 dana iznosi 30 eura (1.000 eura x 3%);

2. faktoring provizija za narednih 10 dana iznosi 10 eura (1.000 eura x 1%);
3. faktoring provizija za narednih 5 dana iznosi 10 eura (1.000 eura x 1%);
4. ukupni troskovi iznose 50 eura (30 + 10 + 10);
5. ukupni troskovi faktoringa iznose 5% (50 eura / 1.000 eura).

Efekti primjene ovih dvaju metoda obracuna troskova faktoringa sarno su

indikativne prirode i dati su kao ilustracija. Naravno, svaka faktoring kompanija
elemente obracuna prilagodava sopstvenim interesima i uvjetima konkretnog
trzista. Iz izlozenog je uocljivo da se pri formiranju faktoring provizije koriste dva
pristupa. Prvo, primjenjuje se sarno diskontna stopa, i to na dnevnom (per diem),
periodicnom ili godisnjem nivou i drugo, primjenjuje se kombinacija kamatne
stope i diskontne stope. U odredenim slucajevima, mada rjede, faktoring provizija
odreduje se u fiksnom apsolutnom iznosu u odnosu na nominalnu visinu
potrazivanja. U konacnici, ukupni troskovi faktoringa, bez izuzetka, znatno su veci
od troskova kojim bi bili izlozeni koristeci kreditne izvore finansiranja. Visina
troskova faktoringa zavisi od konkretnih trzisnih uvjeta, u pravilu su 5-7 %
veci od trzisne kamatne stope, a mogu se kretati mada rjede, i do visine
kamatne stope od 30% na godisnjem nivou, sto je slucaj kod nekih faktoring
kompanija koje djeluju u razvijenim trzisnim ekonomijama.

Znacaj faktoringa za medunarodno trgovinsko poslovanje potvrden je i od

UNIDROIT-a (Medunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava - Rim)
usvajanjem konvencije 0 medunarodnom faktoringu u Ottawi - Kanada, 1988.
godine (UNIDROIT Convention ofIntemational Factoring).

212
dr.Enver Backovic VIISavremeni oblicifinansirania spoljnotrgovinskih transakcija

Iz navedenog mozemo konstatirati da je faktoring kao posao istovremeno i nacin

finansiranja i nacin obezbjedenja od rizika naplate, ali isto tako faktoring jeste jedna
specificna vrsta posrednicke djelatnosti.

3. Forfeting

Forfeting kao mehanizam finansiranja srednjorocnih i dugorocnih spoljnotrgovinskih

transakcija, bez prava regresa na izvoznika, pojavio se sezdesetih godina prosloga
stoljeca u razvijenim trzisnim ekonomijama. Nastanak forfetinga poklapa se s
izbijanjem i eskalacijom problema eksteme likvidnosti zemalja u razvoju, a zbog
njihove eksteme prezaduzenosti, te konstantno rastucim zahtjevima za prolongiranje
rokova finansiranja izvoza kapitalno-intenzivnih dobara.

Forfeting trziste ima medunarodni karakter. Nairne, forfet firme - forfetari svoje
aktivnosti finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija obavljaju sirom svijeta. Prvo
forfeting tdiste osnovano je sezdesetih godina proslog stoljeca u Svicarskoj. Nakon
toga forfeting trzista osnovana su i u drugim zemljama razvijenih trzisnih ekonomija,
ali po broju i vrijednosti forfeting transakcija svicarsko trziste drzi primat i
najznacajnije je. Na ovim trzistima forfetari periodicno objavljuju forfetne diskontne
stope za otkup potrazivanja prema odredenim zemljama i valutama u kojima su ta
potrazivanja iskazana. Radi se 0 svojevrsnim kotacijama cijena forfetiranja.
Fluktuiranja forfetnih diskontnih stopa veoma su frekventna i u skladu s fluktuacijama
referentnih kamatnih stopa koje predstavljaju bazu za formiranje forfetne diskontne
stope (LIBOR, FIBOR, EURIBOR).

Ova vrsta finansijske transakcije podrazumijeva prodaju, uglavnom srednjorocnih i

dugorocnih, potrazivanja iz osnova izvoza, banci ili drugoj finansijskoj organizaciji
specijaliziranoj za te poslove - forfetaru. Potrazivanja su u pravilu pokrivena
vrijednosnim papirima koji jamce data potrazivanja, Cin kupoprodaje potrazivanja
putem mehanizma forfetinga stvara poslovno-pravni odnos u kojem podavac
potrazivanja - izvoznik garantira kupcu potrazivanja - forfetaru vjerodostojnost
vrijednosnih papira koji reprezentiraju dato potrazivanje, a forfetar se obavezuje da ce
isplatiti odgovarajucu sumu kao protuvrijednost za otkup potrazivanja,

Forfeting kao mehanizam finansiranja mogao bi se podijeliti na:

forfet u uzem smislu;

forfet u sirem smislu.

3.1 Forfet u uzem smislu

Ovakav forfet predstavlja namjeru izvoznika da spoljnotrgovinsku transakciju izvoza

isfinansira prodajom potrazivanja forfetaru. Stirn ciljem on obavlja neke prethodne>-
pripremne radnje. Pribavlja indikaciju kotacija cijena forfetovanja koje su mu
neophodne, jer ce one utjecati na konacnu izvoznu cijenu proizvoda, zatim se
informira 0 zahtijevanim procedurama i dokumentaciji neophodnoj za proces
forfetovanja. Prije samog potpisivanja spoljnotrgovinskog ugovora izmedu uvoznika i
izvoznika, cijene forfeta, koje su izmedu izvoznika i forfetara utvrdene na
indikativnom nivou, postaju konacne i obavezujuce za obje strane u forfeting poslu, i

213
VIISavremeni oblici finansiranja spoljootrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

za izvoznika i za forfetara. Da bi se forfetni posao mogao obaviti, uvoznik - kupac u

pravilu od svoje poslovne banke obezbjeduje sredstva osiguranja potrazivanja ciji je
korisnik izvoznik - prodavac. Odstupanje od ovoga pravila postoji sarno u
slucajevima kada je izvoznikov partner u odredenom poslu, dakle uvoznik - kupac,
odredena drzava povoljnog kreditnog rejtinga, institucija u vlasnistvu te drzave ili pak
firma narocito dobrog rejtinga. Tako, npr., izvoznik i uvoznik sklapaju posao u kojem
se uvoznik obavezuje platiti isporucenu mu opremu avansom u visini 20% vrijednosti
ugovora, a ostatak u 14 polugodisnjih rata. Dakle, radi se 0 kreditu prodavca po kojem
je uvoznik duzan dostaviti sredstva obezbjedenja za svaku pojedinacnu ratu otplate
kreditnog dijela posla u skladu s njenim dospijecem. Sredstva obezbjedenja
dostavljaju se korisniku - izvozniku iii pod uvjetom da ona stupaju na snagu po
isporuci ugovorene robe iii mu se pak predaju u zamjenu za robne dokumente.
Izvoznik nakon toga prenosi sredstva obezbjedenja na forfetara, dodajuci naznaku
''without recourse" (bez regresa). Forfetar, bez obzira na to sto je autenticnost
instrumenata obezbjedenja provjerena i od izvoznikove banke - notificirajuce banke,
jos jednom provjerava njihovu autenticnost nakon cega pristupa njihovom "an bloc"
(u cjelini) diskontovanju i isplati forfetnih iznosa - neto diskontovanih vrijednosti.
Izvoznik, sto je rjedi slucaj, s forfetarom ne mora ugovoriti "an bloc" diskontovanje,
on se moze opredijeliti i za sukcesivno diskontovanje pojedinacnih rata i za naplatu
pojedinacnih forfetnih iznosa po svakoj rati prije njenog dospijeca (ako rate
dospijevaju svakih sest mjeseci, znaci sest mjeseci prije dospijeca svake pojedinacne
rate). Ovdje posebno treba naglasiti da sredstva obezbjedenja placanja koja
dospijevaju u zemlji u kojoj nominirana valuta nije zakonsko sredstvo placanja,
moraju sadrzavati odredbu koja nedvojbeno specificira valutu placanja, Ova odredba
stiti korisnika sredstava obezbjedenja placanja od mogucnosti da duznik izvrsi
placanje u zakonskoj valuti svoje zemlje. Naprimjer, ako su sredstva placanja
nominirana u eurima, a domicil placanja je u Libiji, neophodno je u mjenici prije
navodenja mjenicnog iznosa brojcano i slovima, naglasiti izraz "effective", u
suprotnom, ako to nije uradeno, moguce je da po zakonima Libije iznos bude, po
dospijecu, isplacen u libijskim dinarima, a prema zvanicno vazecem kursu u Libiji na
dan placanja, sto izvozniku moze nanijeti znacajnu stetu.

3.2 Forfet u sirem smislu

Osim navedenog, ova vrsta forfeta podrazumijeva i prodaju srednjorocnih i

dugorocnih potrazivanja po poslovima koji u samom startu nisu zasnivali fmansijske
konstrukcije na bazi forfeta. Ove transakcije predstavljaju prodaju potrazivanja po
aranzmanima kreditiranja kupaca od prodavaca bez vee unaprijed sklopljenog
sklopljenog aranzmana s forfetarorn. U velikom broju slucajeva ovi forfetni poslovi su
uzrokovani nuznom potrebom izvoznika za likvidnim sredstvima ili pak iznenadnim
padom kreditnog rejtinga duznika, sto uzrokuje neocekivana kasnjenja u isplatama
dospjelih rata. Zhog situacija u kojima se potreba za forfetovanjem javlja, ove
transakcije su znatno skuplje od navedenih. U ovom smislu javlja se i forfet
reprogramiranih drzavnih dugova pretvorenih u obveznice prema dinamici njihovog
dospijeca, Cija cijena na forfetnom trZistu zavisi od opceg rejtinga drzave cijim se
dugovima trguje,ali moze da bude 3-4, pa i vise puta niza od nominalnog iznosa duga.
Kada kazemo da forfetar otkupljuje potrazivanja od izvoznika bez prava regresa na
njega, onda moramo napomenuti da forfetar, ipak, mora veoma pazljivo ispitati

214
dr.Enver Backovic vnSavremeni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

kredibilitet i opcu poslovnu sposobnost izvoznika, jer on otkupljuje potrazivanja za

radove koji nece biti zavrseni iIi za robu koja nece biti isporucena u buducem, duzem
periodu. Tako klauzula "bez prava regresa" ima odredenih ogranicenja, Nairne,
potrazivanje iz osnovnog posla mora se zasnivati na izvrsenju toga posla na nacin
kako je ugovoreno izmedu izvoznika i uvoznika u smislu kvaliteta, kolicine i rokova
isporuke predmeta ugovora. Ukoliko izvoznik ne izvrsi svoje obaveze na ugovoreni
nacin, forfetar svakako zadrzava pravo regresa prema njemu, jer je validnost
instrumenata naplate potrazivanja njegovom greskom dovedena u pitanje iii pak u
potpunosti ponistena. Potrazivanja koja forfetar otkupljuje moraju biti stvama,
odnosno autenticna da bi forfet kao posao bio u potpunosti validan.

Veoma bitna karakteristika forfetinga kao nacma fmansiranja spoljnotrgovinskih

transakcija jeste da cinom kupovine potrazivanja forfetar na sebe preuzima sveukupne
ekonomske i politicke rizike. Forfeting transakcije se, iz aspekta izvoznika, tehnicki
zatvaraju gasenjem potrazivanja, njihovom cesijom iIi indosiranjem na forfetara koji
postaje novi vlasnik potrazivanja i kao povjerilac stice pravo naplate iIi pak s istim
potrazivanjima moze dalje trgovati.

U forfetnim transakcijama forfetar od izvoznika naplacuje iznos utvrden fiksnom

diskontnom stopom na dan obavljanja transakcije. Vee smo rekli da bazu formiranja
forfetne diskontne stope cine tzv. referentne kamatne stope. Na ovu baznu kamatnu
stopu forfetar dodaje marzu, cija visina zavisi od visine procijenjenog rizika naplate
predmetnog potrazivanja, sto podrazumijeva forfetarovu procjenu boniteta duznika iz
osnovnog posla i garanta po tom poslu te procjenu rizika zemlje uvoznice (country
risk). Na visinu marze svakako utjecu jos i duzina roka kreditiranja, te vrijednost i
tehnicka slozenost posla. Dakle, forfetar u ovoj transakciji od klijenta naplacuje cijenu
forfeta koja se sastoji od bazne forfetne stope i forfetne made. Forfetar od klijenta u
pravilu naplacuje i tzv. "commitment fee", odnosno proviziju na angazirana, a
neiskoristena sredstva. Visina ovoga troska za komitenta krece se u pravilu do 1,5%
na godisnjem nivou. Ovu proviziju komitent placa za vrijeme koje tece od zakljucenja
forfeting aranzmana pa do potpune isplate forfetnog iznosa, a obracunava se na
ostatak nepovucenih forfetnih sredstava. Ove troskove komitent ce platiti i u slucaju
da odustane od forfetnog posla. Na ukupnu cijenu forfeta u velikom broju slucajeva
utjecu i tzv. skriveni bankarski troskovi (hiden costs) u vidu raznih administrativnih
provizija koje banka zaracunava klijentu, tako da se prije samog sklapanja forfeting
aranzmana treba detaljno informirati 0 eventualnom postojanju ovakvih troskova.
Primjenjujuci diskontnu metodu obracuna, forfetar, de facto, naplacuje kamate
unaprijed (pri klasicnim metodama fmansiranja kamata se uvijek naplacuje unazad),
tako da izvoznik - prodavac potrazivanja, s ciljem zastite profitabilnosti posla
troskove forfetovanja zaracunava u prodajnu cijenu iii pak uvozniku odobrava kredit
uz kamatnu stopu koja je minimalno u visini diskontne stope, koja opet odrazava
ukupne troskove forfetovanja.

Predmet transakcija na forfetnim trzistima jesu potrazivanja obezbijedena sljedecim

vrstama vrijednosnih papirar"

- vlastite avalirane - garantirane mjenice;

215
VII Savremeni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

- vucene avalirane mjenice;

- plative bankarske garancije;
- neopozivi terminski dokumentami akreditivi.

Praksa poslovanja na forfetnim trzistima razvila je, osim forfeta srednjorocnih i

dugorocnih potrazivanja (potrazivanja ciji je rok dospijeca duzi od jedne godine, ali se
u pravilu krece od 3 do 7 godina) i forfet potrazivanja ciji je rok dospijeca kraci od
godinu, dakle kratkorocnih potrazivanja. Kada je u pitanju forfet kratkorocnih
potrazivanja, forfetari u pravilu ne prihvataju forfet potrazivanja Ciji je rok dospijeca
kraci od 180 dana. U ovom kontekstu, s obzirom na to da praksa forfetovanja
potrazivanja iz osnova spoljnotrgovinskih transakcija podrazumijeva kako
kratkorocna, tako i srednjorocna i dugorocna potrazivanja, mozemo konstatirati da je
u osnovi esencijalna razlika izmedu forfeta i faktoringa, ustvari, obim rizika koji
forfetar, odnosno faktor preuzimaju od klijenta. U slucaju faktoringa faktor preuzima
sarno i iskljucivo rizik naplate - delcredere rizik, dok u slucaju forfeta forfetar
preuzima sveukupnost rizika kojima je izlozeno odredeno potrazivanje iz osnova
spoljnotrgovinske transakcije.

Forfetno fmansiranje jeste znacajno skuplje od klasicnog bankarskog kreditiranja, ali

ono klijentu - izvozniku daje pogodnosti kojih u klasicnom kreditnom fmansiranju
nema. Ovim izvoznik pojacava vlastitu poziciju likvidnosti i potrazivanja pretvara u
likvidni instrument finansiranja svojih poslovnih operacija. Izvozniku je tako
omoguceno da pri samom konkuriranju za dobijanje poslova, kao "paket aranzman",
ponudi i fmansiranje, sto znacajno poboljsava njegovu konkurentsku poziciju i moze
biti presudno u samom dobijanju posla. Nadalje, pojacava vlastitu kreditnu sposobnost
i mogucnost koristenja kreditnih izvora fmansiranja za druge potrebe. Forfetovanje po
fiksnim diskontnim stopama omogucava stabilnu kalkulaciju izvoznog posla, sto nije
slucaj kod kreditnog fmansiranja koje se u pravilu odvija po fluktuirajucim kamatnim
stopama. Pri otkupu potrazivanja forfetari u pravilu ne zahtijevaju da potrazivanja
budu posebno osigurana od drzavnih agencija za osiguranje izvoznih poslova, sto,
takoder, predstavlja prednost forfeta, jer bi se u suprotnom troskovi citavog posla i
njegovog finansiranja znatno povecali te time umanjili konkurentnost izvoznika.

216
dr.Enver Backovic VII Savremeni oblici finansirania spoljnotrgovinskih transakcija

_______I
PRINCIPIJ ELNA SHEMA FORFETINGA

I
IZVOZNIK 1 UVOZNIK
.-----
PRODAVAC KUPAC

6 7 4 10 2 11

BANKA 3 BANKA
~
IZVOZNIKA UVOZNIKA

8
l...-..+ FORFETAR 9

1. kupoprodajni ugovor
2. zahtjev za izdavanje instrumenata obezbjedenja plaeanja
3. izdavanje instrumenata obezbjedenja placanja
4. notifikacija instrumenata obezbjedenja plaeanja
5. isporuka predmeta kupoprodaje
6. prodaja instrumenata obezbjedenja plaeanja
7. isplata u gotovini
8. dostava dokumenata na naplatu
9. naplata uskladena s despijeeem
10. obavijest 0 izvrsenlmplacanjlma po garantiranom dugu
11. placanja u skladu s dospijeelma

217
VII Savremeni oblici finansirania spoljootrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

FORFET - DETALJNA SHEMA

~

I
(6) BANKOVNA MJENICA UZ BANKOVNI AVAL

(I) KUPOPRODAJNI
UGOVOR S KREDilNIM
UVJETIMA FORFETA
.
UVOZNIK IZVOZNIK

.
I
(13) PREDOCENJE
VLASTIlE MJENICE
(5) AVALNI KREDIT ZA
PONJENOM

..
OSIGURANJE FORFETA (IO)UGOVOR
DOSPDECU
o FORFETU (4)
PROSUEDIVANJE
CVRSlE PONUDE 1

r--- BANKA
(12) ISPLATA IZNOSA
NAKON ODBITKA
FORFElNIH IZDATAKA
UVJETA FORFETA

(14)REGRES
UVOZNIKA (2) ZAHTJEV ZA
IZAVALA (7) KONTROLA POSREDOV ANJE U
KOD FORFETU

f
DOKUMENATA
NEIZVRSENJ UFORFETU
APLACANJA
OD (9) PROVJERA BONlTETA
UVOZNIKA
AVALNOG DfNIKAA

FORFETAR BANKA
(8) PREDAJA DOKUMENATA
IZVOZNIKA
(3) DOKAZIV ANJE IZVOZNOG

I
(I I) REFINANSIRANJE
POSLA, PROBAVUANJE CVRSlE
PONUDE, SAOPCA VANJE
UVJETA FORFETA
NA TRZlSTUNOVCA
PUTEMDAUE

-- PRODAJE

TRZISrE
.-J
I NOVCA I

218
 VIII
MEDUNARODNI
PLATNI
PROMET
dr.Enver Backovic VIII Medunarodni platni promet

1. Osnove medunarodnog platnog prometa

Osnovni eilj medunarodnog platnog prometa jeste u osnovi isti kao i domaceg platnog
prometa, a to je da posredstvom banaka ili drugih finansijskih organizaeija izvrsi
transfer, odnosno prijenos kupovne snage izmedu duznika i povjerioea ili,
bankarskom terminologijom receno, izmedu nalogodavea i korisnika. Ono sto u
osnovi difereneira medunarodni od domaceg platnog prometa jeste to sto su ucesnici u
medunarodnom platnom prometu rezidenti razlicitih zemalja, odnosno oni su
pripadniei razlicitih politickih, pravnih, ekonomskih i monetarnih sistema. Ovo je i
razlog zbog kojega je medunarodni platni promet znatno slozeniji i znatno izlozeniji
rizieima. Imajuci u vidu da se medunarodni platni promet odvija izmedu pravnih i
fizickih liea, rezidenata razlicitih drzava, obavlja se uz koristenje najmanje dviju, a u
pojedinim slucajevima i vise valuta. Nadalje, neodvojivi dio sistema medunarodnih
placanja su poslovne banke ovlastene za obavljanje medunarodnog platnog prometa,
koje putem mreze korespondentskih banaka omogucavaju neometan protok novea na
globalnom nivou.

Historijski, razvoj platnog prometa tekao je veoma sporo i u nekoliko faza. Prvobitno,
razmjena se obavljala prostom zamjenom jedne robe za drugu onako kako su se one
slucajno zatekle. Nakon toga, potrebe razmjene uvjetovale su pojavu naturalnog
novea. Odredene vrste robe stekle su karakteristike novea, vrseci funkeiju mjerila
eijena i jedinstvenog medija razmjene. U trecoj fazi javlja se metal kao jedinstveni
medij razmjene. Nairne, njegova postojanost, lahkoca rukovanja, relativno mala
zapremina i relativno visoka vrijednost nametnuli su metal kao pogodan medij
razmjene. Pojava metala kao medija razmjene pogotovo je vazna u distaneionoj
trgovini. Ovaj nacin placanja bio je ureden tako sto su tacno odredivane mjere, tezine i
odnosi razmjene izmedu pojedinih metala. Ovakav sistem poznat je kao penzatorski
sistem placanja. U narednoj fazi funkeija metala u platnom prometu unaprijedena je
uvodenjem numerickog nacina placanja, tj. uvodenjem kovanog metalnog novea tacno
odredene denominaeije. Mada znatno napredniji od penzatorskog nacina placanja,
numericki nacin placanja u toj njegovoj fazi u osnovi je vise sputavao medunarodnu
trgovinu nego sto ju je podstieao. Sarcnilo izdanja, vrsta koristenih metala te tezina
opstruiralo je intenzivniji razvoj trgovine u medunarodnim razmjerama. U ovoj fazi
trgovei su najradije pribjegavali koristenju novea neke zemlje koji je predstavljao
relativno najvecu sigurnost. Tako je u robovlasnickoj drustvenoj strukturi najvise
koristen novae anticke grcke, te rimski i bizantijski novae. U feudalnoj drustvenoj
strukturi veoma vazan medij razmjene u distaneionoj trgovini bio je veneeijanski i
otomanski dukat. Negdje u XV stoljecu znacajan potieaj distaneionoj trgovini,
trgovini medu razlicitim zemljama, dat je stvaranjem prvih ziro-banaka u
sjevernoitalijanskim trgovackim gradovima. Prva banka toga tipa je "Casa di Sant
Giorgio" u Denovi osnovana 1407. godine. Ove banke kasnije se sele prema sjeveru,
slijedeci pomjeranje eentara medunarodne i medukontinentalne trgovine. Tako su
preko Veneeije, Marseja i Avnersa prodrle sve do Hamburga, gdje je 1619. godine
osnovana Hamburg zirobank. Ove banke vodile su racune svojih komitenata u jednoj
zajednickoj obracunskoj valuti zvanoj "makrobanko" u koju su preracunavane
razlicite vrste kovanog novea koji je u tim bankama bio deponiran. Na taj nacin bilo je
omoguceno placanje doznakama, cime je placanje izmedu trgovaea, rezidenata
razlicitih drzava bilo znacajno olaksano, uz velike ustede u vremenu i troskovima, Tek
u XIX stoljecu doslo je do znacajnijeg usavrsavanja monetarnih sistema i stirn u vezi

221
VIIIMedunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

sistema medunarodnih placanja, Najvazniji dogadaj koji je dao, do tada, neviden

zamah medunarodnoj trgovini jeste uspostavljanje slobodnog zlatnog vazenja u
Engleskoj 1815. godine (monometalizam zlata). Ovaj monetami aranzman je oko
1880. godine postao opceprihvacan i biva osnova svjetskog monetamog sistema.
Usljed izbijanja Prvog svjetskog rata i posljedica koje je on donio po vodece svjetske
ekonomije sistem slobodnog zlatnog vazenja je suspendiran i nakon toga, u formi u
kojoj je egzistirao u periodu od 1815. do 1914. godine, vise nikada nece biti prisutan.
Period izmedu dva svjetska rata bio je obiljezen uglavnom monetamom nestabilnoscu
i teznjom zemalja da se posvete vlastitirn unutrasnjim problemima, i to razdoblje,
moze se reci, jeste period intenzivnog drzavnog intervencionizma i protekcionizma.
Svjetska trgovina u osnovi bila je u stagnaciji. Nakon Drugog svjetskog rata sarno su
tri valute zadrzale svoju konvertibilnost, USA dolar, svicarski franak i kanadski dolar.
USA dolar preuzeo je funkciju svjetske rezervne valute, a njegov paritet fiksiran je za
zlato na nivou USD 35 za uncu zlata 900/1000. Medunarodni monetami fond je, de
facto, ozivio sistem zlatnog vazenja. U osnovi, ovaj sistem predstavljao je nacin
kontrole monetame stabilnosti na svjetskom nivou fiksirajuci vrijednost valuta prema
zlatu, a ta vrijednost mogla je biti mijenjana sarno uz konsultacije s MMF-om. Ovaj
sistem zlatnog vazenja dokinut je unilateralnim postupcirna, bez konsultacija s MMF-
om od samih Sjedinjenih Americkih Drzava, Nairne, uvodeci dvije uzastopne
devalvacije USD u odnosu na zlato, 1971. godine cijena zlata podignutaje na 38 USD
za uncu, a 1973. cijena je opet podignuta na 42 USD za uncu, SAD su unilateralno
napustile bazicne principe Bretonvudskog sporazuma, cime je defmitivno, doslo do
sloma sistema fiksnih deviznih kurseva i zlatnog deviznog vazenja, a uspostavljen je
sistem slobodne meduvalutame konvertibilnosti i slobodni fluktuirajuci kursevi.
Zemlje clanice MMF-a vise nisu dio svoje kvote uplacivale u zlatu, a vrijednost SDR-
a izdatog od ove institucije nije vise bila defmirana u odnosu na zlato. Nakon ovoga
zlato je, de facto, izgubilo svoju monetamu funkciju, i trgovina zlatom prakticno je
imala isto znacenje kao i trgovina bilo kojim drugirn metalom, istini za volju, uz
mnogo vise spekulacija. Drzati devizne rezerve u zlatu danas znaci irnati tradicionalne
poglede na taj metal i njegovu historijsku ulogu u razvoju monetamih sistema, i biti u
dobroj mjeri izlozen izrazito nepredvidivim kretanjima na trzistu. Pojam "monetamo
zlato" mnogo vise oznaeava formu u kojoj se to zlato nalazi i njegovu cistocu, a
mnogo manje iii nikako sustinu njegove monetame funkcije. Ovaj pojam danas je
neuporedivo vise romantican nego praktican. Cijena zlata u savremenim uvjetirna
iskljucivo zavisi od uvjeta na trzistu i trenutnih odnosa ponude i traznje. U 1980.
godini, npr., cijena zlata dozivjela je svoj vrhunac, bila je 850 USD za uncu, da bi
polovinom 1995. pala na 380 USD za uncu.

Za ispravno razumijevanje sistema medunarodnih placanja i medunarodnog platnog

prometa u kontekstu efikasnog obavljanja spoljnotrgovinskih transakcija bitno je
naglasiti da savremeni novae irna nacionalni, odnosno drzavni karakter. Savremeni
novae je u opcem smislu te rijeci drustveni sporazum koji defmira odredeno platezno
sredstvo kao zvanicno u okvirirna odredenih drzavnih granica ili razlicitih tipova
drzavnih saveza. Drzave, odnosno drzavni savezi zakonskim putem defmira odredenu
novcanu jedinicu kao zvanicno platezno sredstvo (fiat novae - neka bude novae). U
ovom kontekstu jasno je da "intemacionalni novae" kao zakonsko sredstvo placanja u
medunarodnim okvirima ne postoji. U medunarodnirn okvirima mozemo govoriti
jedino 0 "obracunskom novcu" kao sto su SDR (Special Drowing Rights), odnosno

222
dr.Enver Backovic VIIIMedtmarodni platnipromet

specijalna prava vucenja ili ID (Islamic Dinar), odnosno islamski dinar, kojima u
okviru unutrasnjih poravnanja operiraju IMF (International Monetary Fund),
Medunarodni monetarni fond i IDB (Islamic Development Bank), Islamska razvojna
banka.
Svaki nacionalni novae, odnosno novcana jedinica, u medunarodnim okvirima javlja
se u dvije forme:
- u formi efektivnog nove a, valute;
- u formi kratkorocnih potrazivanja na racunima u inozemstvu - deviza.
Moglo bi se reci da u savremenim uvjetima medunarodna placanja efektivnim
noveem - valutom i ne postoje. Njihovo postojanje je sporadicno, i to u slucajevima
nekih tezih poremecaja, prije svega, politicke prirode.
Bilo koji efektivni novae, novcana jedinica, odnosno valuta moze imati devizni oblik.
Ukoliko postoji potrazivanje na racunima u inozemstvu, izrazeno u stranoj valuti, a s
kojim mozemo trenutno i neograniceno raspolagati, tada se govori 0 devizama.
Neogranicenost raspolaganja ovim sredstvima upucuje na njihov kratkorocni karakter
Ipak, u poslovnoj praksi ima slucajeva kada se i s potrazivanjima na dugi rok moze
neograniceno i odmah raspolagati - tada govorimo takoder 0 devizama. Tako, ako
imamo, npr., oroceno potrazivanje na racunu u inozemstvu, onda to potrazivanje ne
bismo mogli smatrati devizom, medutim, ako smo ostavili mogucnost njegovog
dezorocenja i povlacenja - transferiranja na poziv, tada i u ovakvom slucaju mozemo
govoriti 0 devizi. Ovakav slucaj u praksi je relativno rjedi.
Valuta, efektivni novae, moze se pretvoriti u devizu njenim slanjem u inozemstvo,
znaci njenim fizickim transportom i polaganjem na ziro ili tekuci racun, Ukoliko
raspolazemo valutom euro, u vidu efektivnog novca, njeno pretvaranje u devizni oblik
jedino je moguce fizickim slanjem tih eura u, npr., Njemacku i polaganjem na nas
racun kod, recimo, Commerce bank u Frankfurtu, kada ce ta efektiva postati deviza,
te biti operativna za medunarodne transfere i placanja po razlicitim osnovama.
Jasno je, dakle, da se placanja u redovnim tokovima spoljnotrgovinskih transakcija,
izuzev kada nisu posrijedi neki tezi poremecaji, obavljaju devizama. Kako smo vee
naglasili, novae je u sustini nacionalna - drzavna kategorija. Iz ovoga proizlazi da se
u medunarodnim razmjerama, osim trgovine robama i uslugama, mora trgovati i
devizama, a u specificnim spoljnotrgovinskim poslovima, kao sto je turizam, i
valutama. Trgovina devizama u svrhu izvrsenja medunarodnih placanja uzrokuje
razlicite nivoe ponude i potraznje za njima. Koncentracija ponude i potraznje za
devizama desava se na deviznim berzama ili formalno iii neformalno ustanovljenim
medubankarskim trzistima, U zavisnosti od ponude i potraznje za odredenim
devizama, formiraju se i njihovi medusobni odnosi, odnosno cijena, odnosno kurs koji
mozemo definirati kao cijenu jedne devize izrazenu u drugoj devizi ili cijenu jedne
valute izrazene u drugoj valuti. Tako, npr., ako je kurs eura prema USD 1.345 eura za
1.000 USD, tada govorimo da je cijena jednog dolara izrazena u eurima 1.345.
Trgovina devizama sarna za sebe moze biti spoljnotrgovinski posao, i u tom slucaju
takvi poslovi imaju izrazit spekulativni karakter.
Devize se, svakako, razlikuju po kvalitetu. Osnovna podjela deviza jeste na
konvertibilne i nekonvertibilne, tj. na, u kolokvijalnom govoru, tvrde i mehke.
Konvertibilne devize jesu one koje se na osnovu zakona i opceprihvacene
prakse

223
VIIIMedunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

rnogu bez bilo kakvih ogranicenja, pravnih ili formalnih, konvertovati - pretvarati u
bilo koju drugu devizu koja je ponudena na trzistu ili pak u zlato, ali isto tako ako je
one ponudeno na trzistu. Nekonvertibilne devize jesu one koje se uopce ne rnogu
pretvarati u druge valute ili zlato. U teoriji, a i praksi postoje i pojrnovi ogranicene
konvertibilnosti te interne konvertibilnosti. Ogranicena konvertibilnost irna svoj
kvantitativni i teritorijalni aspekt. Ona se odnosi na mogucnost konvertovanja sarno
odredenih iznosa za odredeni period ili je, pak, povezana s dozvoljenirn obirnorn svake
pojedinacne transakcije, te na mogucnost konvertovanja u odredenorn geografskorn
regionu. Interna konvertibilnost podrazurnijeva konvertibilnost iskljucivo u okvirirna
granica jedne nacionalne ekonornije. Da li ce neka valuta biti konvertibilna ili ne u
savrernenirn uvjetirna, (ne potcjenjujuci politicke i druge utjecaje), zavisi gotovo
iskljucivo od snage i efikasnosti njene privredne strukture. Zasto je, npr., USD
konvertibilan i izrazito trazen, pa jednostavno zbog toga sto se za taj dolar u SAD-u
moze kupiti siroki spektar veorna kvalitetnih roba, a da biste irnali USD, rnorate ih
kupiti, jer americkim izvoznicirna, ipak, u konacnici rnorate platiti njihovirn
nacionalnirn novcern, USD. Nadalje devize rnogu biti transferibilne ili
netransferibilne. Transferibilnost deviza u osnovnorn znacenju predstavlja podobnost
odredene valute da se njorn rnogu vrsiti placanja u razlicitim zernljarna bez potrebe
njene konverzije u nacionalnu valutu zernlje prirnaoca, prernda ce krajnji korisnik,
izvoznik iz odredene zernlje u konacnici dobiti svoju nacionalnu valutu.
Transferibilnost ukazuje na opceprihvacenost odredene valute u sisternu
rnedunarodnih placanja. Konvertibilne devize u pravilu su i transferibilne.
Netransferibilne valute su valute koje se van okvira odredene zernlje ne rnogu koristiti,
tj. koje nisu prihvacene kao sredstvo rnedunarodnih placanja. Transferibilnost moze
biti i ogranicena autonornnirn rnjerarna drzavnih organa. Nairne, ukoliko drzava irna
potrebu da iz odredenih strateskih razloga raspolaze vecim kolicinama, npr., USD,
tada namece restrikcije za transfere USD iz zernlje ili, pak, ukoliko irna
platnobilansnih poteskoca, ona generalno ogranicava transferibilnost bilo vlastite bilo
inozemnih valuta. Podjela deviza moze biti i na klirinske, odnosno neklirinske, a sa
stanovista da li se njihov prijenos - transfer vrsi putern kliringa ili putern deviznih
placanja bez ikakvih ogranicenja - slobodnodevizna placanja.

Vee srno sporninjali da je za egzekutiranje placanja u rnedunarodnirn relacijarna

neophodno postojanje rnedubankarske korespondentne mreze. Ova mreza razvijenija
je sto je razvijenija trgovina i opcenito svi vidovi ekonornskih odnosa rnedu razlicitim
zernljarna. Tako nije neuobicajeno da pojedine banke irnaju desetke partnerskih, ino-
korespondentnih banaka. Nairne, u rnedunarodnirn razrnjerarna ne postoji mreza
povezanih ziroracuna putern kojih bi se rnogla obavljati pojedinacna placanja, kao sto
je to slucaj kod kretanja sredstava u nacionalnirn okvirirna. Zbog toga je osnovni
preduvjet izvrsenja transfera sredstava i izvrsenja placanja po spoljnotrgovinskirn
transakcijarna u rnedunarodnirn razrnjerarna postojanje mreze korespondentskih
banaka. Dvije banke srnatraju se korespondentskirn bankarna kada one uzajarnno
izvrsavaju izdate bankarske naloge i nalozene transakcije. Dvije korespondentske
banke nalaze se u direktnoj poslovnoj vezi, i rnaju uspostavljen sistern rnedusobnog
prepoznavanja. De facto, korespondentske banke djeluju kao uzajarnni agenti.
Korespondentske banke, s ciljern izvrsavanja naloga svojih partnerskih banaka, irnaju
uzajarnno otvorene tekuce ili ziroracune. Na ove racune prirnaju se sve uplate u korist
domacih lica ili se pak izvrsavaju sve isplate nalozene od domacih lica u korist

224
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platni promet

inozemnih partnera. Dakle, da bi se jedna doznaka eiji je nalogodavac u BiH mogla

realizirati u Londonu ili Kairu, neophodno je da domaca banka ima svoje
korespondente u datim zemljama. Ukoliko u tim zemljama nema svojih
korespondenata, sarno izvrsenje doznake nesto ce se uslozniti, jer ce domaca banka to
placanje morati izvrsiti uz pomoc svoga ino-korespondenta u nekoj trecoj zemlji, kod
koga ona ima racun, a koji opet ima svoga korespondenta u zemlji gdje se nalazi
primalac sredstava. Ovakav postupak moze znacajno poskupjeti citavu transakciju. Iz
ovoga razloga vazno je da jedna banka ima razvijenu korespondentnu mrezu s
bankama sirom svijeta.

Uspostavljanje korespondentskih odnosa zasniva se na sljedecim radnjama:

na pismenoj ponudi jedne banke i prihvatanju druge banke da stupi u

korespondentske odnose uz preciziranje uvjeta;
- medusobnoj izmjeni lista koje sadrze uzorke (specimene) potpisa ovlastenih za
potpisivanje bancinih dokumenata;
- razmjenom sifarskih kljuceva za medusobno sifriranje, odnosno desifriranje
naloga i drugih dokumenata koji se u skladu sa sigurnosnim razlozima
sifriraju;
- razmjenom tarifnika koje definiraju cijene usluga;
- medusobnim otvaranjem tekucih, ziro i drugih vrsta racuna.

U pojedinim slucajevima, mada se moze reci da to nije standardna praksa,

korespondentski odnosi mogu se uspostaviti i potpisivanjem ugovora ili agentskih
sporazuma te protokola 0 saradnji banaka.

Savremeno medunarodno bankarstvo podrazumijeva i povezanost banaka u SWIFT

(Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) racunarsku mrezu, u
kojoj svaka banka elanica ovoga sistema ima svoju elektronsku adresu putem koje se
identificira u medunarodnom bankarskom prometu. Uspostavljajuci cvrste protokole
izvrsenja transakcija, zatim cetverostepenu sigurnosnu kontrolu i jasne interne
bankarske procedure, ovaj sistem omogucio je bankama izvanredno pouzdanu i brzu
komunikaciju 0 svim bitnim pitanjima njihovih poslovnih odnosa. U posljednje
vrijeme internet, kao globalna racunarska mreza konkurira SWIFT-u, ipak, moglo bi
se reci, zbog nerijesenih sigurnosnih problema, za sada, bez veceg uspjeha.

2. Instrumenti medunarodnog platnog prometa

2.1 Osnovne karakteristike instrumenata plaeanja

Kada govorimo 0 osnovnim karakteristikama, odnosno kategorizaciji instrumenata

placanja, imamo na umu sljedece:

- fizicku formu instrumenta placanja;

- sigurnosne karakteristike instrumenta placanja;
- karakter instrumenta placanja,

225
VIIIMedunarodni platni promet dr.Enver Backovic

2.1.1 Fizicka forma instrumenta placanja

Pocetna, osnovna kategorizacija instrumenata placanja polazi od njihove fizicke

forme. Tradicionalno, historijski gledano, instrumenti placanja bili su u papirnoj
formi, to se, prije svega, odnosi na cekove, mjenice, akreditive iIi platne naloge.
Savremeni instrumenti placanja sve vise se orijentiraju ka elektronskim sistemima
placanja. U savremenirn uvjetirna nalogodavci sve vise koriste mogucnosti da licno,
putem telefona, telefaksa, teleksa iIi internet mreze daju instrukcije za izvrsenje
placanja, odnosno transfere, koristeci upravo elektronske sisteme komunikacija.
Nadalje, platne kartice razlicitih vrsta, tzv. plasticni novae, sve vise poprirna na
znacaju u obavljanju platnoprometnih transakcija. Ova forma, doduse, mnogo je
znacajnija zbog velikog broja transakcija manjeg obirna, ciji ukupan zbir vrijednosti
svakako nije zanemarljiv, nego zbog njene stvarne vaznosti u obavljanju
spoljnotrgovinskih transakcija kao profesionalne i trajne orijentacije u poslovanju.

2.1.2 Sigurnosne karakteristike instrumenata plaeanja

Sigumosne karakteristike instrumenata placanja usko su u vezi s njihovom fizickom

formom, nairne, sigurnosne karakteristike inkorporirane su u fizicku formu
instrumenta placanja. Sigurnosni elementi odnose se na elemente instrumenta placanja
koji omogucavaju pouzdanu provjeru autenticnosti instrukcija datih u instrumentu
placanja, kao i provjeru originalnosti, autenticnosti samoga instrumenta placanja.
Tradicionalni nacin autentifikacije instrumenta placanja bio je potpisom ovlastene
osobe. U savremenim uvjetirna, u zavisnosti od vrste platnog instrumenta,
autentifikacija instrumenta placanja i autorizacija instrukcija za placanje vrsi se
unosenjem PIN koda (personal identification number), iIi u slucaju direktnih naloga
datih elektronskim putem koristenjem lozinke (pasword) koja verificira autoriziranost
nalogodavca i od njega datih instrukcija. Veoma cesto kod odredenih instrumenata,
akreditiva, npr., korespondentske banke koriste posebno kreirane sisteme sifriranja
(sistem sifriranja u medubankarskoj komunikaciji koristi se i za identifikaciju
autenticnosti garancija).

2.1.3 Karakter instrumenata placanja

Kada govorirno 0 karakteru instrumenata placanja, mislimo na instrumente placanja

kod kojih nalogodavac placanja, s ciljem izvrsenja transakcije, izdaje kreditno,
odnosno debitno bazirane instrukcije. avo je, vjerovatno, i najmanje uocljiva
karakteristika instrumenata placanja. Kada se koristi kreditno baziran instrument
placanja (platni nalog, npr.), nalogodavac direktno daje instrukcije svojoj poslovnoj
banci da proslijedi sredstva prema banci korisnika transferiranih sredstava. Kada, pak,
koristimo debitno baziran instrument (cek, npr.), nalogodavac, prije svega, daje
instrukcije samom prirnaocu, korisniku sredstava, a nakon toga primalac prosljeduje
instrukcije prema svojoj poslovnoj banci, koja ce onda proslijediti te instrukcije banci
nalogodavca. Kako je uocljivo iz date sheme, kada su u pitanju kreditno bazirani
transferi, instrukcije i sredstva koja se transferiraju irnaju isti pravac, dok kod debitno
baziranih transfera instrukcije i transferirana sredstva irnaju suprotne pravce kretanja.

226
dr.Enver Baekovic VITI Medunarodni platni promet

ELEMENT Procentualno ucesce u ukupnom broju obavljenih transakcija

placanja
Kreditni
Cekovi transferi, Direktna Platne
platni nalozi, zaduzenja kartice
doznake*)
ZEMLJE 2000 2002 2000 2002 2000 2002 2000 2002
Belgija 5,0 1,7 46,7 46,9 11,8 9,8 36,4 41,6
Kanada 28,1 23,0 9,6 10,0 7,5 7,9 54,7 59,1
Francuska 37,9 32,0 17,7 19,7 16,6 16,7 27,8 31,5
Niemacka 3,3 1,2 45,2 45,2 37,5 35,8 14,1 17,7
Italiia 21,7 17,2 36,6 31,8 20,5 22,0 21,2 29,1
Nizozemska 0,5 - 40,4 37,0 28,9 27,8 30,2 35,3
Svedska 0,2 0,1 65,4 38,0 7,5 10,4 26,9 51,5
Svicarska 1,3 0,5 62,9 58,4 5,3 5,4 30,5 35,7
Velika 26,1 21,0 17,8 17,7 19,4 20,1 36,6 41,2
Britaniia
USA 57,7 49,9 4,7 5,0 2,6 3,4 34,9 41,7

Konastantno na osnovu podataka:BIS-comparative tables, payment system, 2005.

U pojedinim slucajevima suma iznosi 100% zbog zaokruzivanja i ukljucivanja, odnosno
iskljucivanja drugih manje vaznih platnih instrumenata.
*) ukljucuje i transakcije pokrivene dokumentarnim akreditivima

Relevantni znaca] bezgotovinskih instrumenata plaeanja na broj obavljenih transakcija

227
dr.Enver Backovic VITI Medunarodniplatni promet

ELEMENT! Procentualno ucesce u ukupnoj vrijednosti

obavljenih transakcija placania
Kreditni
transferi,
Direktna Platne
Cekovi platni
zaduzenja kartice
nalozi,
doznakes'
ZEMLJE 2000 2002 2000 2002 2000 2002 2000 2002
Belgija 0,5 0, 7 99,0 98, 7 0,3 0,3 0,2 0,2
Kanada 14,5 11,8 84,4 86,1 0,5 0,8 0,6 0,6
Francuska 2,9 2,4 96,2 96, 7 0,8 0,8 0,2 0,2
Njemacka 3,2 2,3 85,6 85,4 10,8 11,8 0,4 0,4
Italija 3,2 3,1 95,1 94,6 1,6 2,1 0,1 0,2
Nizozemska 0, 1 neg 93,3 93,2 5,3 5,2 1,4 1,5
Svedska 0,2 0,2 94,8 90,8 2, 7 3, 7 2,2 5,4
Svicarska 0, 1 neg 99, 7 99, 7 0,2 0,2 0, 1 0, 1
Velika Britanija 2,9 2,6 96, 1 96,3 0,8 0,8 0,2 0,3
USA 5,4 4,9 93,2 93, 7 1, 1 1, 1 0,3 0,3
Konstruirano na osnovu podataka: BIS-comparative tables, payment systems, 2005.
neg - podatakje u odnosu na svoju vrijednost beznacajan
*) ukljucuje i transakcije pokrivene dokumentarnim akreditivima

Relativni znaea] bezgotovinskih instrumenata placanja u odnosu na vrijednost transakcija

228
dr.Enver Baekovic vm Medunarodni platni promet

NALOGODAVAC KORISNIK
PLACANJA PLACANJA

•
KREDITNO BAZIRANO
PLACANJE
a.
PLACANJE

_._._._._._._._._._
INSTRUMENTI PLACANJA .. 1tL
~

NALOGODAVAC KORISNIK
PLACANJA PLACANJA
DEBITNO BAZIRANO
PLACANJE

tit ..... _._._._._._._._._ ..

INSTRUMENTI PLACANJA
fa
ttl: ttl
PLACANJE
~

BANKA
_._._._._._._._._._ .. BANKA

INSTRUMENTI PLACANJA

• PLACANJE

3. INSTRUMENTI MEDUNARODNOG PLATNOG PROMETA

Kada su u pitanju instrumenti platnog prometa, odnosno instrumenti medunarodnih

placanja, onda podrazumijevamo:

- dokumentami akreditiv;
- inkaso posao (dokumentama naplata);
- bankarski medunarodni platni nalog;
-cek;
-mJemca;
- platne kartice;
- putnicko kreditno pismo;
- medunarodni kliring.

229
dr.Enver Backovic vm Medunarodni platni promet:

3.1 Dokumentarni akreditiv - Documentary letter of credit (L/C)

Dokumentami akreditiv spada medu najbitnije i najzastupljenije instrumente platnog

prometa s inozemstvom. Ovaj instrument platnog prometa osigurava prodavcima,
odnosno izvoznicima izrazito visok stepen obezbjedenja naplate potrazivanja.
Njegova zastupljenost u spoljnotrgovinskim transakcijama izuzetno je visoka, gotovo
85% medunarodne robne trgovinske razmjene obavi se uz upotrebu ovoga instrumenta
obezbjedenja placanja.

Definicija dokumentamog akreditiva ima mnogo, ali sa stanovista nasih potreba

navodimo definiciju koja je data u "Jedinstvenim praviIima i obicajima za
dokumentame akreditive (UCP SOD)" izdatim od Medunarodne trgovacke komore, a
koja su opceprihvacena u spoljnotrgovinskom i medunarodnom bankarskom
poslovanju. U smislu ovih pravila dokumentami akreditiv i stand-by akreditiv
podrazumijeva svaki sporazum, bez obzira na njegov naziv iIi opis, prema kojem se
neka banka, postupajuci na zahtjev i po nalogu svoga klijenta, obavezuje da:

- plati u korist iIi po nalogu trece osobe iIi akceptira i plati mjenicu koju vuce
korisnik;
- ovlasti drugu banku da izvrsi takvo placanje iii akceptira i plati takvu mjenicu;
ovlasti drugu banku da negocira, uz prezentiranje ugovorenih
dokumenata, i pod uvjetom da su ispunjene odredbe akreditiva.

Placanje, odnosno obezbjedenje placanja dokumentamim akreditivom u

spoljnotrgovinskim poslovima treba predvidjeti "akreditivnom klauzulom" u
kupoprodajnom ugovoru, a sam dokumentami akreditiv treba formirati u skladu s
odredbama ove klauzule. Formuliranje ove klauzule za prodavca je jedina i najbolja
mogucnost da utjece na sam sadrzaj akreditiva, posto se otvaranje akreditiva vrsi na
inicijativu uvoznika, odnosno kupca. Banke koje otvaraju akreditive uvijek postupaju
u skladu s nalogom uvoznika i u tom smislu ne uzimaju u obzir nikakve instrukcije
izvoznika - prodavca. Pravo izvoznika jeste da odbije akreditiv ako on nije otvoren u
skladu s akreditivnom klauzulom iz kupoprodajnog ugovora, zato je definiranje
akreditivne klauzule od velike vaznosti za prodavca da vlastitu poziciju u poslu
maksimalno zastiti i ojaca.

U vecini slucajeva postoje slaganja 0 tome da je dokumentami akreditiv i instrument

platnog prometa i sredstvo obezbjedenja placanja, Medutim, nase je misljenje da,
osim ovoga, u velikom broju slucajeva akreditiv ima kreditnu funkciju. Nairne, veoma
cesto placanje po akreditivu ne nastupa odmah po otpremi dokumenata, posiljci iIi
prijemu predmeta kupoprodaje. Likvidacija, kako smo kazali, u veIikom broju
slucajeva nastupa odredeni period nakon toga, 30, 60, 120... 180 iIi vise dana, pa je
evidentno da uvoznik - kupac za taj period uziva kredit koji mu je odobrio prodavac.
Tako akreditiv na odreden nacin postaje instrument obezbjedenja kratkorocnog
potrazivanja po osnovu odobrenog kredita izmedu izvoznika i uvoznika. Ovako
iskazano potrazivanje predmet je i transakcija na trzistu vrijednosnih papira, putem
forfeta iIi faktoringa, pa dokumentami akreditiv predstavlja pokrice i za kratkorocno
finansiranje izvoznika, jer akreditivnu sumu moze u ovim transakcijama naplatiti i
znatno prije njenog stvamog dospijeca.

230
dr.Enver Backovic VIll Medunarodni platnipromet

Osobina dokumentamosti cini akreditiv i od izvoznika i od uvoznika prihvatljivim

instrumentom obezbjedenja. Znaci, akreditiv nije sarno instrument obezbjedenja
interesa izvoznika, on je veoma pouzdano sredstvo obezbjedenja i zastite interesa
uvoznika. Mozemo konstatirati da populamost dokumentamog akreditiva upravo
proizlazi iz ovakve njegove bifunkcionalnosti, iz cinjenice da pruza maksimum zastite
obojici partnera u poslu, a sve je posljedica visokog nivoa nepovjerenja izmedu
partnera u spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Kod akreditiva se radi 0 tzv. apstraktnom obecanju duga, koje se moze tumaciti
iskljucivo iz njega, a ne iz ugovora 0 kupoprodajnom poslu na kojem se akreditiv
temelji. Isto kao sto se mjenicno pravna obaveza odvaja od osnovnog posla na temelju
kojeg je nastala, pa se stvara samostalna obaveza placanja akceptanta i drugih
mjenicnih potpisnika. Obaveza akreditivne banke je isto tako apstraktna obaveza.
Obaveza po akreditivu je odvojena od samog posla po kojem je akreditiv otvoren,
akreditivna obaveza banke zavisi iskljucivo od uvjeta naznacenih u samom akreditivu.
Akreditivna banka se rukovodi iskljucivo prema sadrzaju akreditiva, ona ne smije
samoinicijativno mijenjati uvjete akreditiva, niti smije od tih uvjeta odstupati iako bi
to u odredenim slucajevima i bilo opavdano i razumno sa stanovista interesa
konkretnog uvozno-izvoznog posla.
3.1.1 Dokumentarni akreditiv kao zastita interesa i izvoznika i uvoznika
3.1.1.1 Zastita interesa izvoznika - prodavca

Karla se po odredenom spoljnotrgovinskom poslu, s ciljem obezbjedenja placanja,

izmedu izvoznika i uvoznika uspostavi akreditivni odnos, desava se, de facto, da se
komercijalna strana aranzmana odvaja od njegove finansijske strane, tj. od procesa
finansijske likvidacije. Formiraju se dva neovisna poslovna toka. Jedan poslovni tok
je, ustvari, komercijalni dio ukupnog aranzmana, a drugi poslovni tok je akreditivni
posao koji izmedu akreditivne banke i izvoznika kao korisnika akreditiva finkcionise
sebi svojstvenom logikom. Nairne, otvaranjem dokumentamog akreditiva uvoznikova
banka preuzima prema izvozniku neopozivu obavezu placanja, tj. akreditivni iznos po
dospijecu ima platiti kao vlastitu obavezu prema povjeriocu. Kada u
spoljnotrgovinskom aranzmanu imamo prisustvo dokumentamog akreditiva, ne moze
se desiti da izvoznik posalje robu uvozniku, uz uredno kompletirane dokumente koji
je prate, a da tu robu ne naplati. Dokumenti koji prate cjelokupan posao, a koji su u
akreditivnoj banci detaljno provjereni, verificiraju ispunjenje ugovomih obaveza
izvoznika i predstavljaju dovoljan uvjet za isplatu akreditiva. Ovo znaci da ce uredno
poslanu robu izvoznik sa sigurnoscu i naplatiti.

Oprezan izvoznik nece pristupiti bilo kojim radnjama koje su potrebne za pocetak
realizacije posla (pakovanje, transport, osiguranje...) dok od svoje banke ne primi
obavjestenje da je od uvoznikove banke otvoren akreditiv. Na ovaj nacin izvoznik se
ne stiti sarno od rizika da isporucenu robu nece naplatiti, nego i od rizika nastajanja
troskova koji prethode samoj otpremi robe, a koje bi u slucaju izostajanja akreditiva
pali na njega.

Spoljnotrgovinski poslovi, kao sto znamo, cesto se odvijaju izmedu partnera koji se
veoma slabo iIi nikako poznaju, to su cesto partneri koji su hiljadama kilometara
udaljeni jedan od drugog, tako da je bonitet partnera jedna velika uzajamna

231
VIIIMedunarodni platni promet dr.Enver Backovic

nepoznanica. Pogotovo kada znamo da je poslovni bonitet jedna dinamicka kategorija,

veoma promjenljiva i uvisokoj zavisnosti od cesto nepredvidivih trzisnih okolnosti.

U ovakvim okolnostima dokumentami akreditiv stiti izvoznika od rizika boniteta

poslovnog partnera jer naplatu obavljenog posla prenosi na akreditivnu banku. U
spoljnoj trgovini rizike mozemo umanjiti, ali nikada potpuno eliminirati, tako da i u
ovom slucaju ostaje pitanje boniteta akreditivne banke koja je preuzela obavezu
isplate akreditivnog iznosa. Ovo pitanje izvoznik moze prepustiti svojoj poslovnoj
banci koja, svakako, na adekvatniji nacin moze ispitati i ustanoviti bonitet akreditivne
banke.

Nadalje, ako izvoznik u trenutku zakljucenja posla ne raspolaze finansijskim

sredstvima da posao obavi, da nabavi robu i otpremi je, on moze, raspolazuci
dokumentamim akreditivom, zaokruziti finansiranje ukupnog izvoznog posla. U tom
smislu pruzaju mu se cetiri mogucnosti:

Prvo, moze prenijeti otvoreni akreditiv na drugog isporucioca, svog partnera,

kao dobavljaca, Nabavku od toga partnera, naravno, vrsi po cijeni nesto nizoj
od cijene po kojoj on tu istu robu prodaje inozemnom kupcu, ostvarujuci
odredenu zaradu. Ovdje se radi 0 prijenosu istog akreditiva s prvobitnog na
novog korisnika.
Drugo, on moze otvoriti novi akreditiv, tzv. podakreditiv u korist inozemnog
dobavljaca robe. Dakle, egzistiraju dva akreditiva (0 ovome cemo kasnije vise
govoriti), prvi, nazovimo ga originalni akreditiv, u ovom slucaju funkcionira
kao baza finansiranja drugog akreditiva, odnosno kao njegov kolateral.
Korisnik originalnog akreditiva na ovaj nacin nabavlja robu u inozemstvu od
svoga dobavljaca, da bi je prodao svom partneru u inozemstvu na osnovu
ugovora po kojem je bazni akreditiv i otvoren, pri tome ostvarujuci odredenu
marzu.
Trece, korisnik akreditiva moze taj akreditiv koristiti kao kolateral za
dobijanje klasicnog kredita od svoje ili neke druge banke.
Cetvrto, korisnik akreditiva se s njegovim potrazivanjem moze pojaviti u
konstrukcijama forfeta ili faktoringa, naplacujuci akreditivni iznos i prije
njegovog dospijeca, naravno umanjen za odredeni diskont.
Prakticno gledano, dokumentami akreditiv omogucava prodavcu - izvozniku da
naplati svoje potrazivanje, protuvrijednost prodate robe odmah nakon njene otpreme,
sto je narocito vazno kod onih slucajeva kada roba putuje prema udaljenim
destinacijama pa putovanje robe moze trajati i vise mjeseci. Naplata po akreditivu ne
ocekuje se od uvoznika - kupca nego od akreditivne banke, pa se rizik naplate prenosi
na finansijsku instituciju i naplata ne ovisi 0 finansijskoj solidnosti uvoznika. Na
koncu, prodavac moze u ugovoru predvidjeti domiciliranje akreditiva u svojoj zemlji,
cime obezbjeduje nadleznost domacih sudova u slucaju izbijanja bilo kakvog spora po
akreditivnom poslu izmedu njega i uvoznika.
3.1.1.2 Zastita interesa uvoznika - kupca
Izvoznici bi u odredenim slucajevima izrazitog nepovjerenja mogli traziti od uvoznika
placanje robe unaprijed, cime bi svakako najefikasnije zastitili svoje interese, ali
zastita interesa uvoznika bila bi prakticno nikakva. Uvozniku bi se moglo desiti da

232
dr.Enver Backovic VITI Medunarodni platni promet

plati robu koju nikada nece dobiti ili da plati robu koja po svom kvantitetu i kvalitetu
uopce ne odgovara ugovorenome. Naravno, osim elementa rizika koji ovakve
poslovne konstrukcije veoma cesto onemogucava, njih onemogucavaju i neki sasvim
prakticni ekonomski razlozi koje uvoznik ne moze zanemariti.

Prvo, angaziranje sredstava unaprijed, a da robu koju je kupio nije ni vidio, kao sto
smo nave li veoma je rizicno i zbog same mogucnosti njene dalje prodaje. Ovakvo
angaziranje sredstava cesto ugrozava likvidnosnu poziciju uvoznika i moze izazvati
nesagledive posljedice za cjelinu njegovog poslovanja.

Drugo, upravo zbog odrzavanja likvidnosti i odrzavanja stabilnosti tekuceg poslovanja

uvoznik nerado angazira vlastita likvidna sredstva, jer to ugrozava njegove ostale
poslovne aktivnosti.

Pomocu akreditiva uvoznik - kupac moci ce realizirati po sao unatoc tome sto ne
raspolaze neophodnim fmansijskim sredstvima. Banka moze kreditirati kupca,
uzimajuci upravo predmet kupoprodaje kao kolateral (jer pod odredenim uvjetima
banka putem drzanja akreditivnih dokumenata stice pravo zaloga na robi koja je
predmet kupoprodaje). Dok izvoznik podnosi akreditivne dokumente banci na
honoriranje (iskup), banka zadrzava punu kontrolu nad tokovima dalje prodaje i
ostvarenih prihoda uvoznika, po tom ali i drugim osnovama iz njegovog poslovanja.

Dokumentami akreditiv daje mogucnost uvozniku da se zastiti od rizika isporuke robe

koja dijelom ili u cjelini ne bi odgovarala ugovorenom kvantitetu i kvalitetu.
Akreditivna banka ne preuzima odgovomost u smislu kvaliteta i kvantiteta robe za
koju se podnose akreditivni dokumenti, ali u smislu sadrzaja i kompletnosti
akreditivnih dokumenata ima veoma rigorozan stay, i njena kontrola u tom smislu je
detaljna, a ako dokumenti po svemu ne odgovaraju uvjetima akreditiva, skida sa sebe
svaku obavezu placanja, Kao zastitu od rizika isporuke uvoznik moze izricito
zahtijevati prisustvo odgovarajucih akreditivnih dokumenata (uvjerenje 0 kvalitetu
uvjerenje 0 kvantitetu i s1., prisustvo transportnog dokumenta se podrazumijeva).
Kontrola kvaliteta, kvantiteta i s1. vrsi se od strucnih organizacija i ugovora
zakljucenog izmedu nalogodavca i kontrolne organizacije, tako da svaka
neuskladenost dokumenata sa stvamim stanjem rezultira anuliranjem akreditiva
privremeno dok se ne otklone nejasnoce iIi pak trajno, cime su interesi uvoznika, kada
je ovo u pitanju, adekvatno zasticeni, Znaci, uvoznik je siguran da ce kupovna cijena
biti isplacena samo u slucaju ako izvoznik u svemu udovolji uvjetima akreditiva.

S druge strane, izvoznik gubi svaku mogucnost raspolaganja robom cim je predao
banci transportne dokumente, jer ti dokumenti prelaze u detenciju (raspolaganje), a
ponekad i u vlasnistvo uvoznika, tako da nema sumnje da je izvoznik poslao robu i da
ce je dobiti po njenom dolasku na mjesto opredjeljenja.

Ukoliko uvoznik postigne domiciliranje akreditiva u svojoj zemlji, on postize sve one
prednosti koje postize izvoznik domiciliranjem u svojoj, a 0 cemu smo vee govorili.

233
VIIIMedunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

3.1.2 Osnovni principi funkcioniranja dokumentarnog akreditiva

Osnovni principi na kojima se zasniva poslovanje dokumentamim akreditivima

defmirani su, ustvari, kroz dugogodisnju praksu primjene dokumentamih akreditiva u
spoljnotrgovinskom poslovanju. Naravno, i sarna praksa je nametnula potrebu
defmiranja cvrstih principa na kojima bi se zasnivalo poslovanje dokumentamim
akreditivima i koji bi dokumentami akreditiv defmitivno ucvrstili kao veoma i
opceprihvaceno pouzdano sredstvo obezbjedenja placanja u medunarodnim
trgovinskim transakcijama.

Tako su osnovni principi defmirani "Jednoobraznim pravilima i obicajima za

dokumentame akreditive - UCP 500", i kao takvi su opceprihvaceni. Oni su znacajni
sa sve ucesnike koji formiraju jedan akreditivni posao, a posebno za poslovne banke
koje su aktivne ucesnice realizacije placanja dokumentamim akreditivima.

Osnovni principi navedeni u "Jednoobraznim pravilima" jesu."

princip samostalnosti i odvojenosti akreditivnog posla;

princip samostalnosti i neovisnosti odnosa;
princip poslovanja sarno s dokumentima, a ne s robom;
princip neodgovomosti za kvalitet i kvantitet robe.

3.1.2.1 Princip samostalnosti i odvojenosti akreditivnog posla.

Dokumentami akreditivi su po sustini svoje uloge u jednoj spoljnotrgovinskoj

transakciji odvojeni od komercijalnih transakcija iz kojih proizlaze, odnosno odvojeni
su od kupoprodajnih i drugih ugovora na kojima se te transakcije zasnivaju.
Dokumentami akreditivi su u osnovi instrumenti placanja, odnosno transakcije koje su
povezane s komercijalnim ugovorima ali funkcioniraju neovisno od njih. Stavise,
uspostavljanjem akreditivnog posla kao posla za sebe, postize se neovisno odvijanje
komercijalne i fmansijske strane istog poslovnog aranzmana. Komercijalni i drugi
ugovori ne obavezuju banke ucesnice u akreditivnom poslu i u slucaju da su izricito
navedeni u akreditivu.

U skladu s ovim principom, banke su obavezne da izvrse placanje, izvrse akcept, plate
ili negociraju bilo kakvu obavezu koja je akreditivom predvidena. Nalogodavac po
akreditivu nema nikakvog osnova stavljati prigovore ili osporavati akreditiv koji je
proizasao iz njegovog odnosa s akreditivnom bankom ili korisnikom akreditiva.
Korisnik akreditiva se pak ne moze pozivati na ugovome odnose u akreditivnoj
konstrukciji.

Akreditiv je neovisan ako:

ne zavisi ni od transakcije na kojoj je zasnovan, ni od nekog drugog akreditiva

ili bankovne garancije;
ne zavisi od uvjeta koji se ne pojavljuju u akreditivu ili buducih nepredvidenih
djelovanja, osim prezentacije dokumenata i drugih radnji koje se nalaze u
domenu rada izdavaoca akreditiva.

234
dr.Enver Baekovic vm Medunarodni platnipromet

3.1.3 Ueesnici u akreditivnom poslovanju

U najjednostavnijem obliku u akreditivnom poslu javljaju se tri ucesnika. Medutim, u

akreditivnom poslu u pravilu javljaju se cetiri ucesnika, ali i vise od cetiri ukoIiko se
akreditivni posao obavlja uz posredovanje vise banaka.

Osnovni ucesnici u akreditivnom poslu, ucesnici koji se najcesce javljaju jesu:

- nalogodavac po akreditivu (the applicant for the credit);

- akreditivna banka (the issuing bank);
korisnik akreditiva (the beneficiary);
- avizirajuca - notificirajuca banka (the notifying bank).

3.1.3.1 Nalogodavac po akreditivu

To je najcesce i u pravilu kupac robe - uvoznik. On je sa svojim partnerom,

izvoznikom - prodavcem ugovorio obezbjedenje placanja dokumentamim
akreditivom. Daje banci nalog da u korist izvoznika otvori dokumentami akreditiv
koji ce biti isplacen po prezentaciji ugovorenih dokumenata. Nalogodavac po
akreditivu je u pravilu klijent akreditivne banke. Akreditivna banka obicno kao uvjet
za otvaranje akreditiva trazi da nalogodavac ima obezbijedeno pokrice na svom
racunu kod nje. Ako to nije slucaj, onda banka moze za iznos otvorenog akreditiva
odobriti svom klijentu kredit, iii po osnovu odobrenog tzv. okvira za finansiranje
otvoriti akreditiv koji, svakako, nece preci odobreni okvir koji podrazumijeva
akreditive, garancije, kredite i dr. Naravno, naveli smo da modaliteti u ovom smislu
mogu biti i mnogo siri.

3.1.3.2 Akreditivna banka

Ona po nalogu uvoznika - kupca robe otvara dokumentami akreditiv ciji je korisnik
izvoznik - prodavac robe. Uspostavljanjem akreditivnog odnosa, tj. izdavanjam
dokumentamog akreditiva akreditivna banka s korisnikom akreditiva stvara poseban
pravni odnos po kojem je ona obavezna isplatiti korisniku akreditiva akreditivni iznos
po urednoj prezentaciji akreditivnih dokumenata, odnosno po ispunjenju svih uvjeta
postavljenih u akreditivu.

3.1.3.3 Korisnik akreditiva

Najcesce i u pravilu to je prodavac robe - izvoznik, strana u poslu koja je u

kupoprodajnom ugovoru utvrdila placanje izvezene - prodate robe otvaranjem
dokumentamog akreditiva od, izmedu njega i uvoznika, ugovorene banke. Ovlasten je
da, po ispunjenju uvjeta navedenih u akreditivu i urednoj prezentaciji ugovorenih
dokumenata, zahtijeva isplatu akreditiva i dobije akreditivni iznos.

3.1.3.4 Avizlrajuca - nonficirajuca banka

Njena je uloga u akreditivnom poslu posrednicka. Po pravilu ima sjediste u zemlji

kupca - uvoznika. Avizirajuca banka po nalogu akreditivne banke obavjestava
korisnika akreditiva da je njegov partner po odredenom poslu u njegovu korist
otvorio

238
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platnipromet

dokumentami akreditiv putem ugovorene banke. Ona na sebe ne preuzima nikakvu

obavezu isplate akreditivnog iznosa. Istina, u odredenim situacijama ona, pO izricitom
ovlastenju akreditivne banke moze preuzeti ulogu isplatne banke. Medutim, uloga
avizirajuce banke nije sarno formalna, da kazemo "postarska", Ona s paznjom dobrog
privrednika treba da izvrsi provjeru autenticnosti akreditiva. Prihvatanjem uloge
avizirajuce banke kupceva banka prihvata i obavezu savjesne kontrole akreditivnih
dokumenata. Pod razumnim vremenom potrebnim za kontrolu akreditivnih
dokumenata smatra se sedam bankarskih radnih dana od dana prijema akreditivnih
dokumenata.

Odredena banka ulogu avizirajuce banke moze i odbiti, pri cemu bez odgadanja 0
tome mora obavijestiti akreditivnu banku. Ako avizirajuca banka nije u stanju
potvrditi vjerodostojnost akreditiva otvorenog od akreditivne banke, bez odgadanja
treba 0 tome obavijestiti akreditivnu banku. Unatoc tome sto ne moze utvrditi
autenticnost akreditiva, avizirajuca banka moze izvrsiti aviziranje prema korisniku
akreditiva, ali uz napomenu da ne moze potvrditi autenticnost akreditiva.

Kazali smo da se u akreditivnom poslu, u zavisnosti od njegove konstrukcije, kao i

konstrukcije osnovnog posla iz kojega proizlazi placanje dokumentamim akreditivom,
mogu pojaviti i vise od cetiri ucesnika, Ostali ucesnici povezani su s fazom izvrsenja
obaveze placanja po akreditivu:

- negocirajuca banka (the negotiating bank);

- isplatna banka (the paying bank);
- rambusna banka (the reinbursement bank);
- konfirmirajuca banka (the confirming bank);
- banka koja salje zahtjev za rambus (the claiming bank).

3.1.3.5 Negocirajuca banka

To je banka Cije je sjediste u zemlji prodavca - izvoznika. Ona djeluje iskljucivo po

nalogu akreditivne banke. Negocirajuca banka po nalogu akreditivne banke prima
dokumente navedene u dokumentamom akreditivu, otkupljuje mjenicu i zajedno je s
dokumentima predaje akreditivnoj banci. Za izvrseno negociranje, akreditivna banka
negocirajucoj banci isplacuje pokrice. Prema jedoobraznim pravilima UCP 500
negociranje znaci otkup mjenice (a), odnosno otkup dokumenata (ata), odnosno otkup
i mjenice i dokumenata, od banke koja je ovlastena za negociranje. Sarno pregled
dokumenata, bez isplate ne smatra se negociranjem. Ovlastenje za negociranje moze
biti generalno ili specijalno.

3.1.3.6 Isplatna banka

Njena uloga jeste da izvrsi isplatu akreditivne sume po nalogu akreditivne ili
konfirmirajuce banke. Kako vidimo, isplatna banka slijedi uputstva akreditivne,
odnosno konfirmirajuce banke, banaka koje su po odredenom spoljnotrgovinskom
poslu preuzele samostalnu i neopozivu obavezu isplate u skladu s uvjetima
dokumentamog akreditiva. Znaci, njena uloga je tehnicke prirode i ona u tehnickom
smislu efektuira placanje po akreditivu uz ovlastenje da pregleda i procijeni
akreditivne dokumente.

239
vm Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

3.1.3.7 Rambusna banka

Njena uloga je, takoder, tehnicke prirode. Ona slijedi instrukcije i uputstva akreditivne
banke. Rambusna banka, znaci, po ovlastenju iii izricitom nalogu akreditivne banke
isplacuje, nadoknaduje iii refundira isplaceni novcani iznos po akreditivu isplatnoj, ili
nekoj drugoj banci koja je tu isplatu izvrsila, U praksi banku koja ispostavlja takav
zahtijev rambusnoj banci nazivamo "the claiming bank". Rambusna banka nema
obavezu placanja osim ako nije konfirmirala rambusnu instrukciju akreditivne banke.
Akreditivna banka se ne oslobada obaveze placanja, nominirajuci rambusnu banku,
nairne, ako pokrice od rambusne banke ne bude obezbijedeno, akreditivna banka
obavezna je da isplati akreditivni iznosr"

3.1.3.8 Konflrmirajuca - potvrdujuca banka

Konfirmirajuca banka po nalogu akreditivne banke preuzima obavezu bezuvjetne

isplate akreditivnog iznosa korisniku akreditiva, ukoIiko su ispunjeni svi akreditivni
uvjeti. Cinom konfirmacije, konfirmirajuca banka stvara s korisnikom akreditiva
samostalan i neovisan odnos. Konfirmacija neopozivog dokumentarnog akreditiva od
konfirmirajuce banke, a po ovlastenju ili na zahtjev akreditivne banke, stvara cvrstu
ohavezu konfirmirajuce banke, dodatu obavezi akreditivne banke, pod uvjetom da su
akreditivni dokumenti prezentirani konfirmirajucoj banci i da su uvjeti akreditiva
ispunjeni. Konfirmacija podrazumijeva:

• ako je akreditiv plativ po videnju - platiti po videnju;

• ako je akreditivom predvideno odgodeno placanje - platiti na dan dospijeca;
• ako akreditiv predvida akceptiranje:
- akceptirati i po dospijecu platiti mjenicu;
- akceptiranu mjenicu platiti po dospijecu;
- negocirati mjenicu i/ili dokumente prezentirane u akreditivu.

3.1.3.9 Banka koja salje zahtjev za rambus (the claiming bank)

Pojava ove banke ucesnika u akreditivnom poslu u osnovi je funkcionalne prirode. U

ulozi "claiming bank" mogu se naci banke koje negociraju, placaju iii akceptiraju
mjenice po akreditivu. Znaci, negocirajuca, isplatna banka ili akceptirajuca banka
javljaju se u funkciji "claiming bank", podnoseci rambusnoj banci zahtjev za rambus.
Akreditivna banka u ovakvom slucaju mora rambusnu banku, pravovremeno i na
odgovarajuci nacin, snabdjeti instrukcijama da honorira rambusne zahtjeve.
Neispunjenje rambusnog zahtjeva od rambusne banke ne oslobada akreditivnu banku
njene obaveze placanja.

Medusobne odnose ucesnika u akreditivnom poslu prikazat cemo u sljedecem

pnmjeru:

Pretpostavimo da je kupac - uvoznik iz Madarske "Solaris" ltd.

sklopio ugovor s bosanskohercegovackim izvoznikom - prodavcem
"Lotus" d.o.o. u kojem je predvideno placanje dokumentamim
akreditivom. Naravno, prije samog otpocinjanja posla madarski

240
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platni promet

uvoznik otvorio je akreditiv u korist bosanskohercegovacke finne

"Solaris" ltd. posredstvom svoje banke, banke "B 1" kod koje, naravno,
on ima otvoren racun jer je njen klijent. Ukoliko banka "B 1" pristane
otvoriti akreditiv u skladu s uvjetima akreditiva predvidenim
ugovorom, ona u tom poslu dobija ulogu i postaje akreditivna banka, tj.
banka koja u svoje ime, a za tudi racun, za racun "Solaris" ltd. otvara
akreditiv i preuzima obavezu placanja. Pretpostavimo, medutim da se
firma "Lotus" d.o.o. ne zadovoljava otvorenim akreditivom od banke
"B 1", jer je to banka lokalnog znacaja i nema dovoljno povjerenja u
nju. Zbog toga firma "Lotus" d.o.o. zahtijeva da joj akreditiv otvori
jedna renomirana banka iz Madarske, ciji ugled u poslovnom svijetu
nije upitan, i zahtijeva da to bude "Ex-1m bank" Budimpesta. Firma
"Solaris" ltd., ne zeleci izgubiti za nju znacajan posao, pristaje da
otvori akreditiv putem Ex-1m bank Budimpesta, banka "B2". Medutim
"Solaris" ltd. ne stoji ni u kakvim neposrednim poslovnim odnosima s
Ex-1m bank Budimpesta pa joj on nalog za otvaranje akreditiva
dostavlja putem svoje banke, banke "B 1" koja je u korespondentnim i
kontokorentnim odnosima s Ex-1m bank Budimpesta, Ako Ex-1m bank
Budimpesta prihvati otvaranje akreditiva, ona preuzima ulogu
akreditivne banke.
Akreditivni posao, medutim, jos nije dobio svoj definitivni oblik.
Domaca firma "Lotus" d.o.o. nema mogucnost da provjeri autenticnost
akreditiva, tj. da provjeri da li je akreditiv zaista otvoren od banke
"B2" i da li je potpisan od osoba koje su stvarno ovlastene da ga
potpisu, pa zahtijeva posredovanje domace banke "BH International
bank", banka "B3", koja mu je najbliza i ciji je on klijent i za koju je
siguran da ce mu pruziti svu neophodnu pomoc. Tako "Ex-1m bank"
Budimpesta prema prethodnom sporazumu s finnom "Solaris" ltd.,
odnosno s bankom "B 1" otvara dokumentarni akreditiv u korist
domace finne "Lotus" d.o.o., a posredstvom domace banke "BH
International bank", koja u ovoj akreditivnoj konstrukciji dobija ulogu
notificirajuce - avizirajuce banke. Notificirajuca banka, kao sto smo
konstatirali, ne preuzima nikakve obaveze u smislu isplate akreditivnog
iznosa. Prema tome, sada vee u akreditivnom poslu imamo ucesce triju
banaka: "Bl", "B2" i "B3".
Sada je vazno razmotriti u kojim se sve ulogama domaca banka "BH
International bank" (B3) moze naci, Prvo, sto je vee navedeno, uloga
domace banke svodi se sarno na notificiranje akreditiva banke "B2", ne
preuzimajuci na sebe nikakvu drugu obavezu osim da se korisniku
akreditiva tacno prenesu uvjeti akreditiva i da se akreditiv autentificira.
Znaci, domaca banka je u ovom slucaju notificirajuca - avizirajuca
banka. Ukoliko banka "B2" u svom nalogu za otvaranje akreditiva
ujedno i ovlasti, ali ne i obaveze, domacu banku "B3" da ona za njen
racun honorira (isplati) dokumente koje joj bude podnio prodavac -
izvoznik, domaca firma "Lotus" d.o.o., domaca banka u tom slucaju
osim uloge avizirajuce, uzima i ulogu negocirajuce banke. Za izvrseno
negociranje akreditivna banka obezbjeduje negocirajucoj odgovarajuce
pokrice.
241
VIll Medunarodni platnipromet dr.Enver Baekovic

U slucaju da domaci izvoznik nije zadovoljan nivoom pouzdanosti

akreditivne obaveze banke "B2", on moze zahtijevati da isplatu
akreditiva garantira iii domaca banka "B3" ili banka iz neke trece
zemlje, banka "B4". Postupajuci po nalogu akreditivne banke "Ex-1m
bank" Budimpesta, banka "B4" vrsi konfrrmaciju - potvrdu akreditiva i
time dobija ulogu konfirmirajuce - potvrdujuce banke, cime ona
garantira isplatu akreditiva od akreditivne banke, ta uloga predstavlja,
ustvari, supergarantiranje isplate akreditivnog iznosa.

U skladu s navedenim ovdje se moze pojaviti i isplatna banka "B5",

koja bi po nalogu akreditivne, banke "B2", iii konfirmirajuce, banke
"B4", izvrsila efektivnu isplatu akreditivnog iznosa. S isplatnom
bankom "B4" stoji u vezi rambusna banka "B5" koja po nalogu
akreditivne banke refundira isplaceni akreditivni iznos isplatnoj,
konfirmirajucoj ili drugoj banci koja je taj iznos isplatila i koja bi u
tom slucaju imala ulogu "claiming bank".

Kao sto vidimo, u jednoj konstrukciji akreditivnog posla, osim nalogodavca po

akreditivu i korisnika akreditiva, aktivno moze ucestvovati i niz drugih ucesnika
banaka, koje omogucavaju da se i u uvjetima totalnog nepovjerenja poslovni
aranzman izvrsi, Banke "B2" i "B3" u pravilu su prisutne, prisustvo ostalih banaka u
navedenom primjeru, naravno, nije obavezno, ali je moguce i nije neuobicajeno, stirn
sto se uloga nekih banaka moze poklopiti, npr., notificirajuce i negocirajuce;
notificirajuce i konfirmirajuce; konfirmirajuce i negocirajuce; rambusne i isplatne;
notificirajuce, konfirmirajuce, negocirajuce i isplatne, itd.

3.1.4 Odnosi ucesnika u akreditivnom poslu

U ovom kontekstu, u kratkim crtama, razmotrit cemo sljedece odnose izmedu

ucesnika u akreditivnom poslu:

- odnosi izmedu korisnika i nalogodavca po akreditivu;

odnosi izmedu nalogodavca po.akreditivu i akreditivne banke;
odnosi izmedu akreditivne banke i korisnika akreditiva;
odnosi izmedu akreditivne i avizirajuce banke;
- odnosi izmedu akreditivne i konfirmirajuce banke.

3.1.4.1 Odnosi izmedu korisnika i nalogodavca po akreditivu

Izmedu izvoznika i uvoznika u jednom spoljnotrgovinskom poslu odnosi se ureduju

ugovorom. Ugovor treba sadrzati klauzulu placanja u kojoj je placanje uredeno
otvaranjem dokumentarnog akreditiva. Na temelju ovoga uvoznik preuzima po
akreditivnom poslu sve obaveze:

- Obavezan je pravovremeno u korist izvoznika otvoriti akreditiv. Ugovorom 0

osnovnom poslu treba predvidjeti krajnji rok u okviru kojega uvoznik treba
otvoriti akreditiv.

242
dr.Enver Baekovic VIII Medunarodni platni promet

3.1.5 Podjela i vrste dokumentarnih akreditiva

I teorija i praksa spoljnotrgovinskog poslovanja poznaju razlicite vrste i podjele

dokumentarnih akreditiva. Mozemo konstatirati da jednoobraznog pristupa podjeli
dokumentamih akreditiva nema, podjele uglavnom proisticu iz prakse njihovog
koristenja. U ovom tekstu zadrzat cemo se upravo na podjeli i vrstama akreditiva koji
se pojavljuju i proizlaze iz prakse spoljnotrgovinskog poslovanja. Svaka od vrsta koje
cemo razmatrati ima osobenosti koje se ispoljavaju kroz sam tok naplate jednog
spoljnotrgovinskog posla. Vidjet cemo da odredene podjele imaju iskljucivo prakticno
znacenje za raspoznavanje akreditiva, one ne odrazavaju sustinu i specificnosti
njihovog funkcioniranja jer proizlaze iz odredenih opcih osobina akreditiva, dok
druge podjele upravo odrazavaju nacin i sustinu njihovog djelovanja, nivo i sustinu
obaveza i nacin ponasanja ucesnika u akreditivnom poslu, te nacin njihove fmansijske
likvidacije. Razmotrit cemo, dakle, sljedece vrste akreditiva:

- odlazeci i dolazeci (nostro i loro) akreditivi;

akreditivi plativi po videnju (sight LlC) i akreditivi s odgodenim
placanjem (difered LIe);
- pokriveni i nepokriveni akreditivi;
- potvrdeni i nepotvrdeni akreditivi;
- prenosivi i neprenosivi akreditivi;
- djeljivi i nedjeljivi akreditivi;
- akreditivi dornicilirani u zemlji ili inozemstvu;
jednokratni i rotativni (revolving) akreditivi;
- standby akreditivi;
- akceptni (mjenicni) akreditivi;
podakreditivi, (back-to-back), kontra akreditivi;
- akreditivi s crvenom (zelenom) klauzulom (packing credits);
- negociacioni akreditivi;
- reeksportni akreditivi;
vinkulami akreditivi;
komercijalno kreditno pismo.

3.1.5.1 Odlazeel i dolazeci (nostro i loro) akreditivi

Ovo je prva i najosnovnija podjela akreditiva. Povezana je s pojmovima uvoza,

odnosno izvoza. Akreditivi koje otvara domaci uvoznik u korist inozemnog izvoznika
nazivaju se odlazecim ili nostro akreditivima. Akreditivi koje otvara inozemni kupac
- uvoznik u korist domaceg eksportera - prodavca nazivaju se dolazecim, odnosno
loro akreditivima. Prema tome, izvozni akreditivi su loro akreditivi, a uvozni su
nostro akreditivi. Iz jedne ovakve podjele jasno proizlazi da je isti akreditiv
istovremeno i nostro i loro. Ono sto je za domaceg importera nostro akreditiv, to je taj
isti akreditiv za inozemnog eksportera loro akreditiv, i obmuto. Ucesnici, a pogotovo
banke, u oba slucaja vode posebne registre, obezbjedujuci svakom akreditivu, nostro
iii loro, poseban evidencioni broj pod kojim se on vodi sve do njegove likvidacije.
Ovaj broj je bitan jer se sva korespondencija i drugi bankovni poslovi u vezi s
odredenim akreditivom, dodijeljenim brojem, povezuju za taj akreditiv.

247
vrn Medunarodni platnipromet dr.Enver Baekovic

3.1.5.2 Akreditivi plativi po videnju (sight L/C) i akreditivi s odgodenim

placanjem (difered L/C).

Kod akreditiva plativih po videnju ("sight LlC", odnosno "clean LlC") akreditivna
banka preuzima obavezu placanja, direktno korisniku ili putem nominirane isplatne
banke, odmah po urednoj prezentaciji svih dokumenata, koji po formi i sadrzaju
odgovaraju uvjetima akreditiva. Ovdje se u pravilu predvida opci uvjet placanja
"documents against payment" - DIP, odnosno "cash against documents")

Kod akreditiva s odgodenim placanjem korisnik akreditiva - izvoznik, odnosno

prodavac svome partneru uvozniku - kupcu daje odredeno vrijeme za izvrsenje
placanja. Kada se uredni akreditivni dokumenti predaju pocinje teci vrijeme, odnosno
rok predviden za placanje, Rok predviden za placanje obicno pocinje teci od dana
izdavanja transportnog dokumenta, ali moze teci i od dana uredno prezentiranih
dokumenata. U velikom broju slucajeva akreditivi s odgodenim placanjem ugovaraju
se pod opcim uvjetima placanja "documents agains acceptance" - D/A, sto izvozniku
daje mogucnost da do ugovorenog iznosa dode i prije dospijeca placanja, tako sto ce
akceptiranu mjenicu prije njenog dospijeca unovciti na trzistu novca. Akceptirajuca
banka u ovom slucaju ima neopozivu obavezu da datu mjenicu honorira - isplati 0
njenom dospijecu,

3.1.5.3 Pokriveni i nepokriveni akreditivi

Podjela na pokrivene i nepokrivene akreditive odnosi se na kriterij momenta slanja

akreditivnog pokrica u inozemstvo, tj. momenta kada izvoznik efektivno naplacuje
izvezenu robu od uvoznika. Prema ovome kriteriju, pokriveni akreditivi su oni
akreditivi kod kojih se pokrice u inozemstvo doznacava u momentu otvaranja
akreditiva. Prema istom kriteriju, nepokriveni akreditivi su oni akreditivi kod kojih se
pokrice u inozemstvo doznacava u momentu definitivne likvidacije akreditiva. Sa
stanovista interesa akreditivne banke jasno je da treba nastojati otvarati nepokrivene
akreditive. avo ima i ekonomske razloge, jer se nece angazirati, odnosno imobilizirati
sredstva prije nego sto je realizacija posla i pocela, i razloge opceg kredibiliteta
akreditivne banke, jer zahtjev za polaganje pokrica unaprijed jeste u osnovi odraz
nepovjerenja prema kredibilitetu akreditivne banke.

Medutim, ova podjela moze biti posmatrana i u kontekstu odnosa akreditivne banke i
nalogodavca po akreditivu. Nairne, ako akreditivna banka, koja preuzima neopozivu
obavezu placanja po akreditivu, od nalogodavca trazi polaganje pokrica, za otvoreni
akreditiv, unaprijed, onda opet mozemo govoriti 0 pokrivenom akreditivu. Ako u
ovom kontekstu nalogodavac po akreditivu polaze pokrice akreditivnoj banci tek u
momentu likvidacije akreditiva, onda govorimo 0 nepokrivenom akreditivu. U ovom
slucaju izrazeno je nepovjerenje akreditivne banke prema nalogodavcu po akreditivu.

U praksi spoljnotrgovinskog poslovanja zahtjev za pokrice akreditiva jeste jedna

lancana reakcija. Nairne, eventualni zahtjev upucen akreditivnoj banci za pokrice
akreditiva prema inozemnom korisniku unaprijed, povlaci i zahtjev akreditivne banke
prema nalogodavcu po akreditivu za polaganje pokrica unaprijed.

248
dr.Enver Backovic VITI Medunarodni platnipromet

3.1.5.4 Potvrdeni i nepotvrdeni akreditivi

U praksi akreditivnog poslovanja, relativno cesto, desava se da se pojavi i banka koja

korisnika akreditiva obavjestava da, osim vee postojece akreditivne banke, i sarna
preuzima obavezu po svim pravima koja korisnik akreditiva ima prema akreditivnoj
banci, banci koja je otvorila akreditiv. Akreditivi ovakve vrste potvrdeni su, odnosno
konfrrmirani akreditivi. Ovakve akreditive mozemo nazvati i supergarantiranim
akreditivima. Treba istaci da iskljucivo neopozivi dokumentami akreditivi mogu biti
konfrrmirani, odnosno supergarantirani.

U slucajevima kada su akreditivne banke nedovoljno poznate iIi kada ne ulijevaju

dovoljno povjerenja, izvoznici - prodavci, u pravilu, traze konfrrmaciju akreditiva od
neke trece banke, obicno banke iz svoje zemlje. Ovo im je potrebno jer su dobro
upoznati s bankarskim sistemom vlastite zemlje i jer je konfirmirajuca banka obicno i
isplatna banka, sto im omogucava brzu naplatu otpremljenih dokumenata, znatno brzu
nego da cekaju honoriranje dokumenata tek na blagajni akreditivne banke, odnosno u
inozemstvu.

U praksi se davanje potvrde akreditiva iIi konfrrmacija obavlja na jedan od dva

nacina:

Akreditivna banka moze zatraziti od konfirmirajuce banke da

obavijesti korisnika akreditiva da je u njegovu korist otvoren
akreditiv i da ujedno korisnika akreditiva, prenoseci mu uvjete
otvorenog akreditiva, izvijesti da i ona sa svoje strane preuzima
obavezu po tom akreditivu, tj. da ga potvrdi - konfrrmira.
- Akreditivna banka moze svoj izvjestaj 0 otvorenom akreditivu
poslati neposredno korisniku akreditiva, dostavljajuci kopiju toga
izvjestaja konfirmirajucoj banci, trazeci od nje da ona akreditiv
konfrrmira. Nakon prihvacene konfrrmacije, konfirmirajuca banka
salje svoju zasebnu obavijest korisniku akreditiva u kojem mu
saopcava da je ona konfrrmirala akreditiv koji mu je neposredno
dostavljen od akreditivne banke.

Korisniku akreditiva, konfrrmacijom, za naplatu njegovog potrazivanja, osim kupca

po kupoprodajnom ugovoru, odgovaraju jos dvije banke, akreditivna i konfirmirajuca,
U ovome se i ogleda ekonomski znacaj konfrrmacije akreditiva.

Osim ovakve, oficijelne konfrrmacije, u praksi je poznata i tzv. tiha konfirmacija,

odnosno "silent confrrmation". Nairne, avizirajuca - notificirajuca banka moze tihom
konfrrmacijom preuzeti vlastitu obavezu prerna korisniku akreditiva. U ovakvom
slucaju akreditivna banka ne stavlja na akreditiv konfirmirajucu klauzulu. Tiha
konfrrmacija je samostalni sporazum izmedu korisnika akreditiva i banke "tihog
konfrrmatora". U ovom smislu, as ciljem ojacanja zahtijeva prema akreditivnoj banci
korisnik akreditiva po zahtjevu banke "tihog konfrrmatora" prenosi sva svoja prava
potrazivanja iz akreditiva na tu banku. Ovaj postupak cesto je i stvar bankarske
diskrecije i ovaj postupak i njegove procedure razlikuju se od banke do banke.

249
vm Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

Nasuprot ovorne, stoje nepotvrdeni akreditivi, akreditivi po kojirna za obaveze prerna

izvozniku, a koje proizlaze iz akreditivnog posla, odgovomost prihvata sarno
akreditivna banka. Tako korisniku akreditiva, za naplatu njegovih potrazivanja, osirn
kupca po kupoprodajnorn ugovoru, odgovara banka - akreditivna banka. Ovi
akreditivi izraz su povjerenja u akreditivnu banku i njen poslovni bonitet. Banke
nerado dopustaju da druge banke konfmniraju njihove akreditive, jer to nepovoljno
utjece na njihovu trzisnu poziciju, rnada treba konstatirati da je zahtjev za
konfirmacijom akreditiva, ustvari, posljedica upravo trzisne pozicije banke.

250
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platnipromet

KONFIRMACIJA DOKUMENTARNOG AKREDITIVA

ORfGtNAL

OURADVICENJMBER: ~
ADVICE DATE: C8IAAI7 -AMOUN'I"'-
ISSUEBANK REF: 331»1l112D41 USD"""25,OOO.
EXPIRY DATE: 23Jt.Jftm

BENEFICIARY: APPUCANT:
ntEWALTONSUPPLY co. HHBHONGKONG
2358SOUTH NoW. STREET 34NMJSTfl1AL DAM:
ATLANTA, QEORGtA 30345 CENTRAL, HONG KONG
WEHAVE BEEN RD&'TEO TOADVISE TOYOU ntE FOt..I.OWINQ LEn'EROFCREDIT AS
ISSUED BY:
THIRD HONG KONG BANK
1CEN11W. TOWER
HONG KONG
PLEASE BEGUIDED BY ITS TEAMSAfI)CONDITION8 AND BYntE FOt..I.OWINQ:
CREDIT. AVAIl.MLEBYNEGCmAT1ONOF YOUR DRAF1'(8) INDf.JPUCATE AT
SIGHrFOR 100PERCENT OFINYOICEVALUE DRAWN ONUSACCOMPANED 8\' ntE
FOL.I.OWING DOCCMNTS:
1. SIONEDOOMMERCW.INYOICE IN 1 ORIOINALAND3 COPIES.

2. FULLSET313OCEAN BI.18 OFLADlNGCONSIGNEDTOntE ORDER OFTHIRD HONG KONG

BANK, HONG KONGNOTIF\' APPUCANT Afl)MAAKED FREIGHT COLLECT.

3.. PACKING LIST... 2 COPIES.

EVIDENCING SHIPMEHI" OF: SOOOPINE LOGS-WHOLE -8TO 12FEEf

FOB SAVANNAH. GEORGIA

SlIlPMENTFRClM: SAVANNAH. QEORGtA 1'0: HONG KONG

LATESTSltPPlNGDATE: ~

PAATW. SMPMENTS NOT ALLOWED TRANSlFMENTNOT ALLOWED

ALLBANKlNG CHARGES 0U1SIDE HONG KONG ARE FOR BENEFlClARYSACCOUN'I".
OOCUMEN'I'SMUSTBE PRESEtnEDwmtN 21 DAYS FROM BlLDATE.

ATntE REQUEST OFOUR COARE8PONOENT. WE00NFlRM MS CAEDn' AND ALSO ENGAGE

WITH YOUntATALLDRAF1SDRAWN UNDER Afl)INCOMPUANCEWlTHlHETEflMSOFMS
CAEDn'WILL BEDULY HONORED8\' us.

PLEASE EXAMINEMS INSTRUMENT CAREFUl.LY. FYOU ARE UNABLE TOCOMPLYWITH

lHETEflMSOR0CNDm0NS. PLEASE cor.MJNICAT& WITH \'OUR BUYERTOAARANGE FOR
AN AMENDMENT.

251
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni pla1ni promet

3.1.5.5 Prenosivi i neprenosivi akreditivi

U spoljnotrgovinskoj praksi nisu rijetke situaeije kada se prodavae - izvoznik

obavezao kupoprodajnim ugovorom da ce isporuciti odredenu robu, a da te robe
stvamo nema na raspolaganju iIi ne raspolaze sredstvima neophodnim za nabavku
robe. U oba ova slucaja izvoznik ce moci izvrsiti svoje ugovome obaveze prema
uvozniku ako uvoznik u njegovu korist otvori prenosivi dokumentami akreditiv.
Ovakav akreditiv omogucava izvozniku da da nalog trecem lieu da umjesto njega
otpremi robu uvozniku, a akreditiv, koji je otvoren u njegovu korist, prenijet ce na
stvamog isporucioca. Naravno, izvoznik ce nastojati da od trece osobe dobije
povoljniju eijenu od one koju je ugovorio s uvoznikom kako bi tim poslom, ipak,
ostvario zaradu na razliei u eijeni. Akreditivi koji se mogu prenijeti s prvobitnog na
novog korisnika nazivaju se prenosivi akreditivi.

Dokumentami su akreditivi po pravilu neprenosivi. Akreditiv je prenosiv iskljucivo

ako je u samom akreditivu od akreditivne banke izricito naglaseno da je prenosiv
(transferable), ukoliko to nije naglaseno, akreditiv je neprenosiv.

Nadalje, ako akreditivom nije drugacije odredeno, prenosivi akreditivi mogu se

prenijeti sarno jedanput, jar se smatra da u tom slucaju akreditiv ne gubi vezu s
osnovnim kupoprodajnim poslom po kome je i izdat.

Prenosivost akreditiva ogranicena je vremenski, ali ne i prostomo. Drugim rijecima,

prenosivi dokumentami akreditiv moze biti prenesen sarno u okvirima roka njegovog
vazenja, medutim, ne postoje ogranicenja u smislu teritorijalne prenosivosti
akreditiva. Da bi u ovome smislu bilo nekih ogranicenja, akreditiv to mora izricito
naglasiti.

Dokumentami akreditiv moze biti transferiran sarno u skladu s odredbama i uvjetima

stimuliranim u originalnom dokumentamom akreditivu, s izuzetkom sto sljedeci
elementi mogu biti promijenjeni:

iznos dokumentamog akreditiva;

jedinicna eijena robe;
vrijeme isporuke;
krajnji datum prezentaeije dokumenata;
rok vazenja akreditiva.

Bilo koji od navedenih elemenata, koji u originalnom akreditivu mogu biti

promijenjeni, u pravilu, pri transferiranju na drugog korisnika mogu biti redueirani.
Stavise, ime nalogodavea po akreditivu moze biti zamijenjeno imenom prvog
korisnika, osim ako je u originalnom akreditivu odredeno da ime nalogodavea po
akreditivu mora biti koristeno u svim akreditivnim dokumentima osim fakture.

Ukoliko drugacije nije uredeno izmedu prvog i drugog korisnika akreditiva, prvi
korisnik akreditiva mora platiti troskove koje naplacuje transferirajuca banka, razne
naknade, provizije, troskove ili druge vrste izdataka.

Dakle, akreditiv se prakticno prenosi na drugog korisnika, na partnera izvoznika iz

prvobitnog kupoprodajnog posla, koji u svoju korist ocekuje jedan loro akreditiv,

252
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platni promet

odnosno nostro sa stanovista izvoznika iz prvobitnog ugovora. To, ustvari, znaci da

imamo situaciju jednog akreditiva i dva kupoprodajna ugovora. Drugi korisnik, kada
primi obavijest da je u njegovu korist otvoren akreditiv, nije u mogucnosti vidjeti da
se radi 0 prenosivom akreditivu. Prvi kupac - uvoznik, nalogodavac po akreditivu je
anoniman, a prvi prodavac - izvoznik je za drugog prodavca - izvoznika nalogodavac
po akreditivu. avo u praksi znaci da je korisnik prenosivog akreditiva ovlasten da da
nalog notificirajucoj banci da cjelokupan iznos akreditiva, ili njegov dio, stavi na
raspolaganje drugom korisniku. Djelomican prijenos akreditiva moguc je sarno ako su
dozvoljene djelomicne isporuke. Nadalje, prenosivi akreditiv omogucava njegovom
korisniku da ga ponudi kao sredstvo obezbjedenja za poslove koje obavlja sa svojim
dobavljacima,

Tehnicki gledano, izvoznik (prvi korisnik akreditiva) moze koristiti trans feribiln i
akreditiv da bi transferirao puni iznos akreditiva na svoga dobavljaca koji je stvarni
imalac predmetne robe (recimo proizvodac), a da sam ima ulogu posiljaoca predmetne
robe uvozniku - kupcu, odnosno nalogodavcu po originalnom akreditivu. Prvi
korisnik akreditiva ne izdaje svoju fakturu nalogodavcu po akreditivu, nego transferna
banka isporucuje akreditivnoj banci fakturu drugog korisnika akreditiva. Prvi korisnik
akreditiva ce u ovome slucaju primiti pokrice od drugog korisnika, koje predstavlja
razliku nabavne cijene od isporucioca i izvozne cijene prema nalogodavcu po
akreditivu. Drugo, izvoznik, prvi korisnik akreditiva, moze koristiti transferibilni
akreditiv da bi transferirao puni iznos akreditiva na svoga dobavljaca, koji ce djelovati
kao posiljalac robe prema uvozniku, nalogodavcu po originalnom akreditivu. U
ovakvoj konstrukciji drugi korisnik akreditiva placa prvom korisniku proviziju i druge
troskove u skladu s njihovim sporazumom u predmetnom poslu. Ovakvi aranzmani
popularni su u zemljama koje imaju odredenu politiku stimulacije izvoznih poslova pa
se zahtijeva ostvarenje minimalne kolicine izvoza, da bi se bilo kvalificirano za
dobijanje izvoznih podsticaja - premija.

U praksi se desava da je slabo razgranicenje izmedu prenosivih i podakreditiva (0

kojima cemo kasnije govoriti). Kod prenosivih akreditiva ogranicena je mogucnost
mijenjanja akreditivnih uvjeta, a kod podakreditiva prvi izvoznik moze mijenjati sve
akreditivne uvjete u skladu s konstrukcijom poslovnog aranzmana s njegovim
partnerom u drugom poslu uvoza. Kod podakreditiva akreditivna banka je veoma
zainteresirana za bonitet korisnika prvog akreditiva i ujedno nalogodavca po
podakreditivu, pogotovo ako uvjeti podakreditiva znacajno odstupaju od uvjeta
osnovnog akreditiva, dok kod prenosivog akreditiva banka nije zainteresirana za
bonitet korisnika prenosivog akreditiva, jer sarna ne preuzima nikakvu obavezu.V

Kod neprenosivih dokumentarnih akreditiva (non transferable Lie), korisnik

akreditiva ne moze prenijeti akreditiv na drugog korisnika. Ovakvi akreditivi obicno
su oznaceni s "non transferable". U slucaju izostanka ovakve oznake podrazumijeva
se da je akreditiv neprenosiv.

253
vm Mtrlunarodni platni promet dr.Enver Backovic

ZAHTJEV ZA OTVARANJE
TRANSFERIBILNOG
DOKUMENTARNOG
AKREDITIVA
I NOTIFIKACIJA, AVIZIRANJE
TRANSFERA

AVIZIRAJUCA BANKA
AKREDITIVNA BANKA TRANSFERIBILNOG
AKREDITIVA

NOTIFICIRANJE TRANSFERKREDITA
AVIZIRANJE

AVIZIRAJUCA,
NOTIFICIRAJUCA BANKA

NOTIFICIRANJE NALOG ZA TRANSFER

AVIZIRANJE AKREDITIVA PREMA DRUGOM
KORISNIKU

PRINCIPIJ ELNA SHEMA FUNKCIONIRANJA TRANSFERIBILNOG

DOKUMENTARNOG AKREDITIVA

254
dr.Enver Baekovic VIIIMedunarodni platni promet

3.1.5.6 Djeljivi i nedjeljivi akreditivi

Podjela akreditiva na djeljive i nedjeljive bazirana je na nacinu ugovaranja isporuka i

koristenja akreditivnog iznosa.

U slucaju kada su kod dokumentarnog akreditiva zabranjene parcijalne ili djelomicne

isporuke iii, pak, kada je zabranjeno parcijalno koristenje akreditivnog iznosa, tada
takav akreditiv nazivamo nedjeljivim akreditivom. "Jednoobrazna pravila" i obicaji za
dokumentame akreditive dopustaju odredena odstupanja akreditivnog iznosa, kolicine
i jedinicne cijene, a da se takva odstupanja ne smatraju parcijalnim isporukama i
mogu se tolerirati. Ako se, naprimjer, u akreditivu koriste izrazi "priblizno" ili "oko",
koji su povezani s jedinicnom cijenom, kolicinom ili akreditivnim iznosom, tada se
tolerira odstupanja do 10%. Ako se, pak, akreditivom predvidi da kolicina robe ne
smije biti veca ili manja od ugovorene kolicine, tada se tolerira odstupanje do 5%, ali
istovremeno koristena sredstva ne smiju preci ugovoreni akreditivni iznos.

Medutim, ne smijemo zaboraviti da je akreditiv veoma precizan instrument

reguliranja medusobnih odnosa uvoznika - nalogodavca po akreditivu i izvoznika -
korisnika akreditiva. Tako, ako je u akreditivu precizno navedena kolicina odredenim
brojem komada iii jedinica, navedena odstupanja nisu dopustena.

Kod djeljivih akreditiva dozvoljeno je izvrsavati parcijalne isporuke i, pritom, koristiti

alikvotni dio akreditivnog iznosa, naravno, uz prezentaciju dokumenata za svaku
parcijalnu isporuku posebno.

Spomenuta "Jednoobrazna pravila" dopustaju parcijalne isporuke i/ili parcijalno

koristenje akreditivnog iznosa, izuzev ako akreditivom to nije drugacije uredeno.

3.1.5.7 Akreditivi domicilirani u zemlji iIi inozemstvu

Osim ostalih elemenata i odredbi u dokumentamom akreditivu, treba jasno predvidjeti

i mjesto isplate akreditivnog iznosa, odnosno domicil. Domicil akreditiva je mjesto
odredeno akreditivom gdje se podnose akreditivni dokumenti s ciljem njihove detaljne
kontrole i pregleda, tj. da li odgovaraju uvjetima iz akreditiva i gdje se nakon toga vrsi
njihovo honoriranje (isplata).

Akreditiv je domiciliran u zemlji ako se isplata akreditivnog iznosa vrsi u zemlji

domaceg uvoznika ili izvoznika. Nasuprot ovome, akreditiv je domiciliran u
inozemstvu ako se isplata akreditivnih dokumenata vrsi kod banke inozemnog
uvoznika ili izvoznika iii, pak, u nekoj trecoj zemlji.

Ako je akreditiv otvoren korisniku akreditiva direktno ili neposredno od akreditivne

banke (direktna notifikacija), dokumenti se radi isplate prezentiraju akreditivnoj banci
bez obzira na to da li se ona nalazi u zemlji iii inozemstvu. Medutim, ako je akreditiv
otvoren posrednim putem, tj. ako se akreditivna banka posluzila posredovanjem neke
trece banke, pa makar to bilo sarno zbog aviziranja, onda se po pravilu dokumenti
prezentiraju toj banci. Avizirajuca banka ce primljene dokumente pazljivo pregledati,

255
VIIIMedunarodni platnipromet dr.EnverBackovic

pa ce, ukoliko ustanovi nedostatke, pozvati korisnika akreditiva da te nedostatke

ukloni, a nakon toga ce dokumente proslijediti akreditivnoj banci na naplatu.

Nadalje, ako je banka posrednik pozvana od akreditivne banke da negocira iii potvrdi
akreditiv, ona ce podnesene dokumente poslije pazljivo izvrsenog pregleda odmah
honorirati, a za isplacenu protuvrijednost, zajedno s provizijama i troskovima, ona ce
se, bankarskim rjecnikom kazano, rambusirati kod akreditivne banke. U ovom slucaju,
kako se moze uociti, akreditivna banka nece biti istovremeno i isplatna. Za ovakav
akreditiv kazat cemo da je domiciliran kod negocirajuce, odnosno konfirmirajuce
banke.

Dakle, ugovaranje mjesta isplate akreditivnog iznosa, za izvoznika i uvoznika,

predstavlja veoma vaznu odredbu koja se utvrduje kupoprodajnim ugovorom.
Odredivanje mjesta domicila akreditiva utvrduje i ureduje niz postupaka i radnji koje
su za efikasnu realizaciju akreditiva veoma bitni. Odredivanje domicila bitno je iz
sljedecih razloga:

domicil je mjesto podnosenja akreditivnih dokumenata radi njihovog

konacnog pregleda i isplate, a isplata akreditivnog iznosa vrsi se odmah nakon
pregleda i utvrdivanja ispravnosti akreditivnih dokumenata;
odredivanje domicila odreduje mjesto do kojeg korisnik akreditiva snosi rizik
eventualnog gubitka akreditivnih dokumenata;
kada je akreditiv domiciliran u zemlji uvoznika - nalogodavca po akreditivu,
on ce, po pravilu, biti u mogucnosti da prije nego sto banka izvrsi isplatu sam
kontrolira dokumente, unatoc tome sto mu je banka odgovoma ako izvrsi
isplatu na temelju dokumenata koji po svemu ne odgovaraju uvjetima
akreditiva;
sto je domicil akreditiva blize izvozniku - korisniku akreditiva, to je
mogucnost brze naplate protuvrijednosti podnesenih dokumenata veca;
domiciliranje akreditiva u zemlji izvoznika omogucava izvozniku efikasnije
otklanjanje eventualnih nedostataka u podnesenim akreditivnim dokumentima
koje ranije nije primijetio i koji se zbog njihove prirode mogu ukloniti;
domicil akreditiva, po pravilu, odreduje mjesnu i stvamu nadleznost suda u
slucaju spora po akreditivnom poslu. Svaka strana zainteresirana je da se
eventualni spor vodi u skladu sa zakonima njegove zemlje.

Odredivanje domicila dokumentamog akreditiva u pravilu zavisi od poslovne snage

zainteresiranih stranaka u jednom spoljnotrgovinskom poslu, tj. od snage njihove
pregovaracke pozicije.

3.1.5.8 Jednokratni i rotativni (revolving) akreditivi

Rotativni iii revolving akreditivi jesu akreditivi kod kojih se vrijednost akreditiva,
nakon sto se akreditivni iznos iskoristi, vracaju na prvobitni iznos. Vracanje akreditiva
na prvobitni iznos moze biti definirano uglavnom na dva nacina:

256
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platni promet

akreditiv se vraca na prvobitnu visinu automatski nakon svakog iskoristenja

akreditivnog iznosa, a vraca se onoliko puta na svoj prvobitni iznos dok
isplaceni iznosi ne dosegnu maksimalno defmirani iznos;
- akreditiv se vraca na prvobitnu visinu odreden broj puta, tako se obnavljanje
akreditivnog iznosa definira brojem ponavljanja, a ne maksimalnim mogucim
iznosom isplata.

Tako, ako je akreditiv otvoren na 500.000 eura, u akreditivnim uvjetima moze se

defmirati da se akreditivni iznos, nakon djelomicnog iii potpunog iskoristenja toga
iznosa, vraca na prvobitnu visinu sve dok sve isplate ne dosegnu maksimalni iznos od,
npr., 2.500.000 eura, iii, pak, moze biti uredeno da se akreditivni iznos, nakon sto
bude iscrpljen, vraca na svoj prvobitni iznos cetiri puta, sto znaci da po ovakvoj
odredbi imamo pet transi u isporukama.

Akreditivi, da bi bili rotativni, prilikom otvaranja moraju u sebi sadrzavati odredbu 0

rotiranju. Ova se odredba moze uz saglasnost stranaka i naknadno defmirati ako u
toku posla dode do prosirenja interesa za saradnjom izmedu partnera.

U praksi spoljnotrgovinskog poslovanja primjenjuju se i rotativni akreditivi kod kojih

je koristenje pojedinacnih transi uvjetovano za odredeni period. Akreditivni uvjeti
mogu defmirati da se akreditiv moze koristiti u, npr., pet rotirajucih transi, ali tako da
se korisniku akreditiva po jedna akreditivna trans a stavlja na raspolaganje u periodu
od pet uzastopnih mjeseci, odnosno svaka transa moze se koristiti sarno u datom
mjesecu. Ako se odredi da se neiskoristena transa moze prebaciti u naredni mjesec,
onda govorimo 0 kumulativnom rotativnom akreditivu. Ako takva mogucnost nije
predvidena, ako se neiskoristena transa smatra ugasenom, tada imamo nekumulativni
rotativni akreditiv.

Treba naglasiti da opceprihvacena "Jednoobrazna pravila i obicaji za dokumentame

akreditive" rotativnim akreditivima smatraju sarno akreditive kojima su placanja i/iIi
otpreme predvideni unutar odredenih intervala, tako da, ako neko placanje nije
izvrseno i/iIi partija robe nije isporucena u datom periodu, akreditiv nece biti
raspoloziv za bilo koju narednu transu, tj. rotativni akreditiv ce, de facto, biti ugasen,
Ali, akreditivom moze biti i drugacije odredeno, sto moze zavisiti od same poslovne
konstrukcije, pa strankama ostaje dovoljno prostora da odnose urede u skladu s
obostranim poslovnim interesima.

Otvaranje rotativnih akreditiva u praksi spoljnotrgovinskog poslovanja una vise

razloga, a osnovni su:

da se nakon gasenja prvobitnog akreditiva ne bi morao iznova podnositi

akreditivnoj banci nalog za otvaranje novog ili povecanje iznosa postojeceg
akreditiva;
da ne bi doslo do prekida kontinuiteta isporuke robe ukoliko ne bi doslo do
pravovremenog otvaranja novog akreditiva;

257
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platni promet

da bi se kod pokrivenih akreditiva unaprijed polozilo pokrice sarno u

granicama onih transi akreditiva koje su stvarno u koristenju u datom
momentu;
da bi se akreditivne provizije i naknade placale sarno u granicama stvarno
koristenih transi, odnosno stvarno obnovljenih transi, ukoliko se akreditiv ne
bi u potpunosti iskoristio.

Kod rotativnih akreditiva, akreditivna, odnosno konfirmirajuca banka je u obavezi od

samoga pocetka za ukupan, maksimalni iznos akreditiva, bez obzira na to sto ce
akreditiv, ustvari, biti koristen sukcesivno i sto ce se obnavljanje akreditiva vrsiti
postepeno iii sto eventualno nece biti iskoristen u cjelini.

Poslovne banke se, medutim, ponasaju u skladu s vlastitim interesima, pa kod

rotativnih akreditiva mogu zahtijevati da se polozi pokrice za cjelokupan iznos
rotirajuceg akreditiva, ili mogu zaracunati naknade i provizije na maksimalan iznos
ovoga akreditiva, tako da navedene pogodnosti mogu otpasti. Banke, nadalje, zbog
slabe preglednosti rotativnih akreditiva, preferiraju veci broj istovjetnih naloga za
otvaranje akreditiva s manjim pojedinacnim iznosima. Naravno, kada se radi 0
stabilnim sukcesivnim isporukama otvaranje vise pojedinacnih akreditiva ne moze
zamijeniti funkcionalnost i efikasnost rotativnih akreditiva.

Jednokratni akreditivi u ovom kontekstu ne zahtijevaju detaljniju elaboraciju.

Ukratko, oni se otvaraju po pojedinacnim poslovima uvoza i izvoza, tj. u poslovima
gdje nema sukcesivnih isporuka. Otvaraju se, znaci, jednokratno, i kao takvi
realiziraju se i likvidiraju kao jedinstvena cjelina. Znaci, otvaraju se po konkretnom
jednokratnom poslu, sam posao se jednokratno realizira kao cjelina i akreditivna suma
se isplacuje u cijelosti.

Na koncu, treba reci da se koristenje rotativnih dokumentarnih akreditiva u praksi

spoljnotrgovinskog poslovanja pokazalo veoma svrsishodnim i efikasnim, pogotovo
za partnere koji odrzavaju dugorocne i stabilne poslovne veze. Ovi akreditivi narocito
su popularni pri zatvaranju finansijskih konstrukcija uvoza, odnosno izvoza nekih
berzanskih proizvoda, kahve, secera, vune, kakaovca... itd.

3.1.5.9 Standby akreditivi

Ovim akreditivom akreditivna banka garantira placanje prodavcu, odnosno izvozniku

u slucaju da kupac - izvoznik propusti izmiriti vlastitu obavezu placanja, ili neku
drugu obavezu, po uvoznom poslu. Standby akreditiv, dakle, ne pokriva konkretnu
isporuku ugovorene robe ili izvrsenje neke usluge, vee sarno predstavlja instrument
obezbjedenja placanja. Dakle, standby akreditiv je po prirodi veoma slican garanciji.
Korisnik standby akreditiva zahtijeva placanje kada nalogodavac po akreditivu ne
izvrsi odredene obaveze (ne sarno placanje) prema korisniku akreditivaj" Placanje po
ovoj vrsti akreditiva obicno se realizira po prezentaciji mjenice po videnju i uz
pismenu izjavu da duznik po akreditivu nije izvrsio svoje ugovorene obaveze. Ova
vrsta akreditiva veoma je cesta u spoljnotrgovinskoj praksi SAD-a i koristi se kao
supstitut avansnih, licitacionih, garancija za dobro izvrsenje posla, kao i garancija za
otplatu uzetih kredita. Standby akreditivi, dakle imaju slicnosti i s garancijama i s

258
dr.Enver Backovic VIll Medunarodni platnipromet

akreditivima, sarno sto ne sadrze najbitniji element akreditiva, a to su robni i

transportni dokumenti (documents of title).

3.1.5.10 Akceptni (mjenlcni) akreditivi

Kada se u sektoru spoljnje trgovine vrse prodaje uz odgodena placanja, izvoznici

nastoje svoja potrazivanja, odnosno naplate svojih potrazivanja, adekvatno
obezbijediti. Kupac - uvoznik moze udovoljiti ovakvim teznjama izvoznika,
ovlascujuci ga da vuce mjenicu na banku u svojoj zemlji do visine faktume vrijednosti
posla. Banka na koju je mjenica trasirana, izvrsit ce akcept mjenice uz istovremeno
prezentiranje robnih dokumenata, a mjenicu ce po njenom dospijecu honorirati.
Uvoznik mora osigurati da inozemna banka prihvati akcept pri podnosenju
akreditivnih dokumenata. Stirn ciljem on polaze inozemnoj banci odgovarajuce
pokrice ili 'to pokrice obezbjeduje akceptnim kreditom. Medutim, cinjenica je da
uvoznici nemaju nacin da odrzavaju direktne poslovne veze s inozemnim bankama, te
ce ovu transakciju morati zaokruziti putem banke u svojoj zemlji, koja s inozemnom
bankom ima uspostavljene direktne i kontinuirane korespondentske odnose.
Medutim, u nekim slucajevima ovakva konstrukcija nece zadovoljiti izvoznika.
Izvoznik moze da se nezadovolji uvoznikovim obecanjem da ce za robne dokumente
zauzvrat dobiti mjenicu s bankovnim akceptom. Radi potpunijeg osiguranja
potrazivanja izvoznik moze traziti dodatnu sigumost da ce bez osporavanja dobiti
ugovoreni bankovni akcept. Uvoznik ovakvom zahtjevu moze udovoljiti otvaranjem
akceptnog dokumentamog akreditiva. To je akreditiv kod koga izvoznik prilikom
podnosenja akreditivnih dokumenata akreditivnoj banci ne dobija istovremeno na
raspolaganje faktumu cijenu prodate robe, njemu isplatna banka akceptira rocnu
mjenicu koju je on vukao na nju u visini faktume vrijednosti robe. Ovu mjenicu
izvoznik moze zadrzati kod sebe do momenta njene dospje1osti, ili se s njom pojaviti
na tr.zistu, eskontirajuci je, naplacujuci je prije roka dospijeca uz odredeni diskont.
Uspostavljanje akceptnog dokumentamog akreditiva putem korespondentne banke -
banke uvoznika, izvoznik obezbjeduje da mu banka njegove zemlje dii u pisanoj formi
neopozivo obecanje da ce mjenicu koju on bude vukao na nju, a cija vrijednost nije
veca od fakturne vrijednosti robe, akceptirati uz pravovremeno i uredno podnesene
akreditivne dokumente. Za razliku od "jednostavnog" dokumentarnog akreditiva, kod
akceptnog akreditiva izvoznik dobija akcept banke u svojoj zemlji (rijetko banke u
nekoj trecoj zemlji), na svojoj trati koju on na nju vuce. Ovim inozemna banka -
banka izvoznika dolazi u neposrednu mjenicnu obavezu prema izvozniku. U osnovi,
akreditivna banka ovlascuje svoju korespondentsku banku da akceptira mjenicu na
navedeni nacin, preuzimajuci jamstvo prema korespondentu (banci izvoznika) da ce
joj po dospijecu mjenice obezbijediti pokrice za njen iskup. De facto, banka izvoznika
akceptira mjenicu u svoje ime, ali za racun akreditivne banke.
Kod zaokruzivanja cijele ove akreditivne konstrukcije ostaje otvoren odnos i tzv.
kolateralizacija pozicije akreditivne banke prema uvozniku. U pojedinim zemljama
(narocito SAD-u) primjenjuje se konstrukcija "trust recepit". To je, ustvari, posebna
izjava, kojom se uvoznik obavezuje prema akreditivnoj banci, da ce robu koju
preuzima na temelju urucenih mu akreditivnih dokumenata, uskladistiti odvojeno od
ostale robe kojom raspolaze. Ovo omogucava banci da, na robi koja nije u njenom
posjedu, ima odredenu vrstu zaloznog prava. Kupac se, u ovakvom slucaju, obavezao

259
vm Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

da ce promet ostvaren prodajom upravo te robe poloziti banci, cime ona vrsi tzv.
punjenje akreditiva i vlastito obezbjedenje, jer se i sarna obavezala da
korespondentskoj banci - banci izvoznika obezbijedi pokrice za iskup od nje
akceptirane mjenice.

3.1.5.11 Podakreditivi (back-to-back), kontraakreditivi

U izvjesnom smislu ovo je varijanta prenosivog dokumentamog akreditiva. Upotreba

ovoga akreditiva iii, bolje reci, akreditivne konstrukcije koristi se u slucaju kada je
akreditiv izdat kao neprenosivi. Podakreditiv ima, u smislu fmansiranja
spoljnotrgovinskog posla, istu funkciju kao prenosivi dokumentami akreditiv.
Kontraakreditiv otvara se na osnovu prvobitnog akreditiva uz uvjete najmanje
istovjetne osnovnom akreditivu, stirn da je u vecini slucajeva iznos kontraakreditiva
nizi, a rok vazenja i rok isporuke su kraci,

Kod podakreditiva korisnik prvobitnog loro (izvoznog) akreditiva svoja prava naplate
po tom akreditivu ustupa banci koja, zauzvrat, u njegovo ime i za njegov racun otvara
podakreditiv inozemnom dobavljacu, znaci otvara jedan nostro (uvozni) akreditiv.
Prema tome, konstrukcija podakreditiva podrazumijeva postojanje dvaju akreditiva
koji funkcioniraju, u odnosu jedan prema drugome, na takav nacin da posrednik kod
svoje banke (akreditivna banka) koristi akreditiv koji je na njega otvorio njegov kupac
kao fmansijsku podlogu za otvaranje akreditiva od posrednika putem svoje banke, a u
korist svoga stvamog dobavljaca, Dakle, jasno je da izvoznik u korist svoga
dobavljaca otvara novi akreditiv, tj. podakreditiv, a na temelju vee ranije otvorenog
akreditiva u njegovu korist. U ovom slucaju, akreditivni iznos ce biti umanjen za
iznos izvoznikove zarade. U osnovi, radi se 0 razlici u prodajnoj i nabavnoj cijeni koju
ostvaruje izvoznik - posrednik.

Procedura koja se javlja kod podakreditiva ista je kao kod normalnih uvoznih
akreditiva. Akreditivne dokumente prezentira stvami isporucilac robe, odnosno
korisnik podakreditiva. Nakon toga nalogodavac po podakreditivu vrsi zamjenu
fakture i mjenice (ukoliko je prisutna), te se on pojavljuje kao prodavac svome
partneru koji je otvorio originalni, prvi akreditiv. Cesto se javlja i slucaj da korisnik
prvog akreditiva, izvoznik, osim zamjene fakture izvrsi i zamjenu otpremnih
dokumenata, obezbijedi dokumente 0 osiguranju, kvalitativnoj i kvantitativnoj
kontro li itd...

Izvoznik - prodavac koji ima namjeru akreditiv otvoren u njegovu korist iskoristiti za
finansiranje svog izvoznog posla, pribjegava podakreditivnoj konstrukciji u dva
slucaja:

kada akreditiv koji je otvoren u njegovu korist nije prenosiv;

kada ja akreditiv otvoren u njegovu korist prenosiv, ali sadrzi odredbe koje bi
otkrile identitet stvamog isporucioca robe (zeljeznicki tovami list, konosman,
uvjerenje 0 porijeklu...).

Na koncu, treba istaci da se kontraakreditiv znacajno razlikuje od prenosrvog

akreditiva, mada kako smo rekli, podsjecaju jedan na drugi. Kod prenosrvog

260
dr.Enver Backovic vm Medunarodni platni promet

akreditiva radi se 0 istom akreditivu, dok se kod podakreditiva radi 0 dva potpuno, u
smislu akreditivnog poslovanja, nezavisna akreditiva. Kod kontraakreditiva imamo
dva ugovora, jedan izvozni i jedan uvozni, kao i dva akreditiva, jedan loro i drugi
podakreditiv nostro. Kod prenosivog akreditiva imamo jedan loro akreditiv, a dva
ugovora, izvozni i uvozni.

261
VIII Medunarodni platni promet dr.Enver Backovic

UVOZNIK-KUPAC KORISNIK
NALOGODAVACPO KONTRAAKREDITIVA
AKREDITIVU PRODAVAC

NOTIFIKACIJA KONTRAAKREDITIVA,
NALOG ZA OTVARANJE
ODNOSNO BACK-TO-BACK
AKREDITIVA
AKREDITNA

AKREDITIVNA BANKA NOTIFICIRAJUCA BANKA

BANKA UVOZNIKA A VIZIRAJUCA BANKA

DOSTAVA DOSTAVA NOVOG AKREDITIVA

AKREDITIVA (back-to-back akreditiva,odnosno
KONTRAKREDITIVA)

NOTIFICIRAJUCA BANKA
A VIZIRAJUCA BANKA
AKREDITIVNA BANKA PO
KONTRAAKREDITIVU
(OBICNO AVIZIRAJUCA
BANKA PO ORIGINALNOM
AKREDITIVU)

NOTIFIKACIJA NALOG ZA OTV ARANJE NOVOG

AKREDITIVA AKREDITIVA BAZIRANOG NA
ORIGINALNOM AKREDITIVU

KORISNIK
ORIGINALNOG
AKREDITIVA
TRGOVAC

PRINCIPIJELNA SHEMA FUNKCIONIRANJA BACK-TO-BACK

AKREDITIVA
(KONTRAAKREDITIVA)

262
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platnipromet

3.1.5.12 Akreditivi s crvenom (zelenom) klauzulom (packing credits)

Ova akreditivna konstrukcija javlja se u spoljnotrgovinskim poslovima s

prekomorskim zemljama, Australijom, Novim Zelandom te, npr., Juznom Afrikom.
Ova vrsta akreditiva omogucava korisniku akreditiva da podigne jedan dio iIi ukupnu
akreditivnu vrijednost i bez podnosenja akreditivnih dokumenata. Tako se na odredeni
nacin akreditiv transformira u klasican kredit dat izvozniku od uvoznika. Prilikom
nabavke robe koja je predmet kupoprodaje, kupac omogucava prodavcu pribavljanje
novcanih sredstava neophodnih za placanje proizvodaca. Rizik isplate ovoga, de facto,
avansa pada na teret kupca - nalogodavca po akreditivu. Ovaj iznos prodavac koristi
da bi kupio robu od domaceg proizvodaca, dopremio je do luke ukrcaja i spakovao je
za prekomorski transport.

Prilikom uzimanja avansa korisnik akreditiva predaje banci tratu zajedno s pismenom
obavezom kojom daje izjavu da ce naknadno pribaviti i banci uruciti ugovorene
transportne i druge dokumente. Kada to i ucini, pribavi potrebne dokumente, podnosi
ih banci i iskupljuje svoju obavezu za uzeti avans, ustvari, vrsi pravdanje avansa, te
naplacuje eventualni visak potrazivanja. Sve do momenta pravdanja i podnosenja
dokumenata on je taj koji duguje nalogodavcu predujmljeni iznos.

Kao i kod drugih vrsta akreditiva, garanciju isplate akreditivnog iznosa, odnosno
njegovog dijela, ako izvoznik koristi avans, preuzima akreditivna banka uz regresno
pravo prema nalogodavcu po akreditivu.

Ovakva konstrukcija u tehnickom smislu formira se tako sto akreditivna banka, uz

ovlastenje uvoznika - nalogodavca po akreditivu, saopcava korespondentnoj banci u
zemlji izvoznika, a u obavijesti 0 otvorenom akreditivu, klauzulu: "Red Clause AUD
200.000"

Ovim je ovlastila svoga korespondenta da isplati izvozniku naznacenu sumu uz

vlastitu obavezu prema njoj. U obavijesti se jos definira da li treba i kakve kolaterale
uzeti od izvoznika prilikom podizanja gotovine s otvorenog mu akreditiva.

Ova vrsta akreditiva javlja se i u formi tzv. cistog paking-akreditiva, odnosno kako se
jos naziva "anticipatory credit". Razvoj ove vrste akreditiva povezan je s poslovima
izvoza, odnosno uvoza sirovina s Dalekog istoka, a prije svega rize, pamuka i vune.
Paking-kredit postoji onda kada akreditiv sadrzi klauzulu kojom akreditivna banka
ovlascuje banku u zemlji izvoznika da korisniku akreditiva moze isplatiti jedan dio
akreditivne sume u gotovini. Ovaj gotovinski dio u finansijskoj konstrukciji posla ima
ulogu avansa. Jamstvo za isplaceni gotovinski dio akreditivna banka daje isplatnoj
banci u zemlji izvoznika. Podignuti avans korisnik akreditiva moze koristiti iskljucivo
za pripremu otpremanja robe, znaci za podmirenje troskova pakovanja (ambalaza) i
transporta. Odobravanje paking-kredita zavisi uvijek od uobicajenih kreditnih
procedura banke u zemlji izvoznika. Naravno, odobravanje paking-kredita uvijek se
desava uz punu saglasnost uvoznika - kupca, akreditivne banke, a kreditni rizik koji
proizlazi iz ovakve vrste akreditiva snosi nalogodavac po akreditivu.

U praksi spoljnotrgovinskog poslovanja paking-akreditivi odobravaju se izvozniku

koji djeluje kao agent ili afilijacija (firma sestra) uvoznika - nalogodavca po
akreditivu. U ovakvim slucajevima jasno je i logicno da uvoznik ima interes pomoci

263
VITI Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

partneru nad cijim poslovanjem on ima potpunu kontrolu. Znaci, za odobreni paking-
kredit banka u zemlji izvoznika tereti akreditivnu banku, a ova tereti uvoznika. Ako se
desi da posao propadne, nastala steta tereti uvoznika. Uvoznik u ovakvoj situaciji ima
pravo traziti da mu akreditivna banka ustupi eventualna jamstva koja je izvoznik dao
za podignuti gotovinski dio s akreditiva.

Ovdje treba naglasiti da tumacenje "Red clause" i "Green clause" klauzula nije
standardizirano, tj. varira od zemlje do zemlje. Obicno se klauzula "Red clause"
tumaci kao ovlastenje da izvoznik podigne dio ili cjelokupan akreditivni iznos bez
polaganja bilo kakvih kolaterala. Nasuprot ovome, "Green clause" klauzula se tumaci
kao ovlastenje izvozniku da koristi akreditivni iznos u cjelini ili djelomicno i bez
podnosenja akreditivnih dokumenata, ali uz polaganje odgovarajucih kolaterala -
jamstava. Medutim, iz razloga razlicitih tumacenja, ugovor izmedu uvoznika i
izvoznika mora jasno specificirati kako i pod kojim uvjetima izvoznik moze koristiti
dio iii cjelokupan akreditivni iznos kao avans.

3.1.5.13 Negociacioni akreditiv

U angloamerickoj spoljnotrgovinskoj praksi razvio se obicaj da se svi dokumentarni

akreditivi otvaraju uz prilaganje trate. Praksa spoljnotrgovinskog poslovanja
uzrokovala je, osim "letter of credit" i cistih inkaso poslova, pojavu tzv. "drowing
authorisation", koje nazivamo negociacionim akreditivima.

U ovom slucaju kupac - uvoznik sarno trasira put kako bi izvoznik - prodavac mogao
efikasno naplatiti svoje potrazivanje, Kupac ovlascuje prodavca, da za njegov racun
vuce tratu na banku iii na njega samog (drowing authorisation). U pripremi
negociranja, kupac izdaje nalog svojoj banci da ovlasti njenoga korespondenta u
izvoznikovoj zemlji, da tratu koju prodavac vuce na njega (authority to pay) ili na
kupcevu banku (authority to purchase), negocira za njen racun.
Negociacioni akreditivi mogu u osnovi imati dvije forme:

"Authority to purchase" (nazivaju se i "Authority to pay");

"Order to negotiate".

Kod negociacionog akreditiva u formi "Authority to purchase" bankovni

korespondent (notificirajuca banka), u pravilu i odmah, kupuje tratu vucenu na
uvoznika na teret uvoznikove banke pa je salje zajedno s dokumentima toj banci.
Banka uvoznika - kupca naplacuje mjenicni iznos od uvoznika. Trata na odredeno
vrijeme po videnju podnosi se uvozniku na akcept. Ako je trata blanko indosirana,
banka je ne zirira, ona ce to uraditi sarno ako je izvoznik - prodavac tratu indosirao na
nju. Eventualno ziriranje blanko indosirane trate izlozilo bi banku koja kupuje tratu
nepotrebnom jamstvu kao ziranta.

Kod negociacionog akreditiva u formi "Order to negotiate" procedure su istovjetne s

opisanim kod forme "Authority to purchase", tj. ako se posao obavlja s tratama po
videnju, odnosno ako nalog bankovnog korespondenta ne podrazumijeva akceptiranje
od toga korespondenta. Nasuprot ovome, ako je ugovoreno akceptiranje, korespondent
- notificirajuca banka prima dokumente i tratu. Tratu akceptira i eskontuje dok

264
VIIIMedunarodni platni promet dr.Enver Baekovic

domicil u zemlji:
"Po prispijecu dokumenata kod nas, a koji po svemu odgovaraju uvjetima
akreditiva, ovlascujemo vas da izvrsite isplatu akreditivnog iznosa, tereteci nas
racun kod vas..."

inozemna banka ima racun kod ovlastene banke;

domicil kod ovlastene banke:

"Po primitku akreditivnih dokumenata, koji odgovaraju akreditivnim uvjetima,
kod nas, odobrit cemo vas racun kod nas za akreditivni iznos, uz obavijest
varna..."

akreditiv otvorem posredstvom nekontokorenta iIi kontokorenta kod kojeg

nema racun u valuti placanja;

domicil u inozemstvu:
"Ako su zadovoljeni svi akreditivni uvjeti, molimo da vas rambusni zahtjev u
visini akreditivnog iznosa uputite banci (naziv banke) koju smo ovlastili da
vas zahtjev prihvati. Po prijemu zahtijevanog iznosa molimo da izvrsite isplatu
korisniku..."

domicil u zemlji:
"Po prijemu akreditivnih dokumenata kod nas, a koji su u skladu s
akreditivnim uvjetima, mi cemo yam doznaciti akreditivni iznos putem banke
(naziv banke)..."

3.1.9 Dokumenti u poslovanju s dokumentarnim akreditivima

Kao sto smo vee vise puta konstatirali, osnovna i, moze se reci, najbitnija
karakteristika akreditiva jeste njegova zasnovanost na dokumentima. U akreditivnom
poslovanju dokumenti, posebno robni dokumenti, imaju prvorazrednu vaznost i ulogu.
Oni su, mozemo kazati, od podjednakog interesa i za uvoznika - kupca i za izvoznika
- prodavca.

Uvoznik - kupac je u najvecoj mjeri zainteresiran u smislu akreditivnih dokumenata, i

to posebno iz sljedecih razloga:

dokumenti mu pruzaju dokaze da je roba zaista poslana na njegovu adresu,

odnosno adresu koju je on uvjetovao i oznacio;
dokumenti daju dokaze da je roba poslana u ugovorenoj kolicini i u
ugovorenom kvalitetu;
- dokumenti pruzaju dokaze da je roba osigurana protiv transportnih i drugih
ugovomih rizika;
- posjedovanje dokumenata obezbjeduje mu sigumost da izvoznik - prodavac
ne moze raspolagati robom koja je na putu, a posjedovanjem dokumenata
(tradicionalni dokumenti) uvoznik stice pravo vlasnistva nad kupljenom
robom.

274
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platnipromet

Pri sklapanju spoljnotrgovinskih ugovora uvoznik mora voditi racuna 0 tome koje ce
robne i druge dokumente zahtijevati u svom nalogu za otvaranje dokumentamog
akreditiva. Upravo ovo ce kupcu pribaviti neophodnu sigumost da ce pravovremeno
doci u posjed ugovorene robe te da ce ona u potpunosti odgovarati uvjetima
kupoprodajnog ugovora, odnosno akreditivnim uvjetima. U biti, uvoznik ce zahtijevati
da mu izvoznik da sve one dokumente koje smatra neophodnim s ciljem zastite
vlastitih interesa.

Izvoznik - prodavac je posebno zainteresiran da dokumenti u smislu ispravnosti i

urednosti po svemu odgovaraju akreditivnim uvjetima. Pravovremenom
prezentacijom urednih i ispravnih dokumenata, on dolazi u poziciju da naplati
akreditivni iznos bez bilo kakvih zakasnjenja iIi, u najgorem slucaju, skidanja obaveze
akreditivne banke po izdatom akreditivu. Zbog ovoga je i u najboljem interesu
izvoznika da kupoprodajni ugovor jasno defmira potrebne akreditivne dokumente. U
suprotnom, moglo bi se desiti da uvoznik naknadno trazi i niz nepotrebnih i suvisnih
dokumenata, Cije je pribavljanje povezano s nepotrebnim gubitkom vremena i
suvisnim troskovima,

Po primitku bancinog izvjestaja da je u njegovu korist otvoren akreditiv, izvoznik

mora ustanoviti da Ii predmetni akreditiv odgovara uvjetima kupoprodajnog ugovora.
Ako uvjeti akreditiva nisu u skladu s ugovorenim uvjetima, on se putem banke obraca
uvozniku i zahtijeva uskladivanje akreditiva. Duznost banke koja honorira dokumente
jeste da s ciljem zastite interesa svoga mandata zatijeva podnosenje dokumenata koji
po svemu odgovaraju akreditivnim uvjetima, u suprotnom, njena je obaveza odbiti
honoriranje nepotpunih iIi u svemu neodgovarajucih dokumenata. Ukoliko i pored
toga izvrsi honoriranje dokumenata, to cini na vlastitu odgovomost.

275
vm Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovi6

NEOPOZIVI DOKUMENTARNI AKREDITIV, PLATIV PO PREZENTACIJI DOKUMENTA

PRIJEVOZ POMORSKIM PUTEM

:'-'-'-'-'-'-'-'-~ NALOGODAVAC
AKREDITIVA
1
APLIKANT
1 r"- KUPAC-UVOZNIK ~''''''''''''''j
q
101 11' 131
i I
y I! PREZENTACIJA
ORIGINALNOG
INSTRUKCIJE B/L
KOMPLETIRANJE ZADUZENJE ZA OTVARANJE
DOKUMENATA RACUNA AKREDITIVA

~ !
1
1
i y
I
r'-'-' AKREDITIVNA BANKA
ISSUING BANK
r
I
BROD DOLAZAK
LUKA ISTOVARA
~
I
!
1
i 8
Y
1 2
d.\~ ~
T »"..-.>-~ ... (.'l

II
PRIJENOS

.
DOKUMENATA II I I(~~I I
PLACANJE
IZDAVANJE
AKREDITIVA
ff\"\\
1 ~:/
./

"'"' -!- -- - - 1 - - - - - - - - - - - --
1;[>/
1
I 1 2
i y
AVIZIRAJUCA BANKA
NOTIFICIRAJUCA BANKA BROD - POLAZAK
LUKA UTOVARA
!
1:
I.
1 !
I
1 9 i 3 4 1 5+
KO~PLETIRANJE II PL:~ANJE II
DOKUMENATA
OBAVJESTAVANJE
AVIZIRANJE
PREUZIMANJE
B/L
I
~ !
I I
I
1 I
I
I
I
:...... ..... KORISNIK AKREDITIVA I
BENEFICIARY I
L._._._._._._._ PRODAVAC - IZVOZNIK ~._._._._ . ..J

- .. .. ..
..
..
~
...............................................
-._._.-._._
_.. - _ _ ~
TOKOVI OTVARANJA AKREDITIVA
TOKOVIROBE
TOKOVIDOKUMENATA
TOKOVI PLACANJA

276
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platni promet

NEOPOZIVI DOKUMENTARNI AKREDITlV, PLATIV PO AKCEPTIRANJU MJENICE

(documents against acceptance D/A) PRIJEVOZ VAZDUSNIM PUTEM

:.-.-.-.-.-
I
.. NALOGODAVAC
AKREDITIVA
APLIKANT 1--1 )
I KUP AC-UYOZNIK 12
I
i 11 ..
I
L-----r-----"

INSTRUKCIJE
13~
PREZENTACIJA
ORIGINALNOG
BIL
KOMPLETIRANJE ZADUZENJE ZA OTVARANJE
DOKUMENATA RACUNA AKREDITIVA

I
i l
r'-'-' AKREDITIVNA BANKA :1OlIl~t----i AVION
ISSUING BANK 1 DOLAZAK
I I
I
9 I 2
I T

II PRIJENOS
PLACANJE
IZDAVANJE
II DOKUMENATA AKREDITIVA
•
~ -!- - - - - "t
I
- - - -- - - - --
I 2
I
AVIZIRAJUCA BANKA
NOTIFICIRAJUCA BANKA AVION
POLAZAK
~
I
1
~
~
7~ 3 4 5 I
KOMPLETIRANJE
DOKUMENATA
..
I AKCEPTIRANJE
MJENICE
I OBAVJESTAVANJE
L-_ AVIZIRANJE
_..,....- --'

I ! I
I I I
I 1_ ..• I
KORISNIK AKREDITIVA
I BENEFICIARY I
l._._._._._._._ PRODAVAC - IZVOZNIK ~._._._._ . ...J

_.._.. _.._.. _.. ..

...............................................
_.-._.-._._ ~
TOKOVI OTVARANJA AKREDITIVA
TOKOVIROBE
TOKOVIDOKUMENATA
TOKOVI PLACANJA

277
vm Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

PROCEDURA TRIANGULARNOG SPOLJNOTRGOVINSKOG POSLA

UZ KORISTENJE TRANSFERIBILNOG AKREDITIVA

OSAKA

IZVOZNIK
1. Uvoznik i izvoznik zakljucuju kupoprodajni ugovor. Uvoznik - kupac
aplicira kod akreditivne banke za otvaranje akreditiva u izvoznikovu
korist (prvi korisnik akreditiva). Akreditiv dozvoljava isporuku iz Hong
Konga - Kina. Akreditiv je oznacen kao transferibilan.
2. Izvoznik prenosi akreditiv na trecu stranu, originalnog isporucioca
predmeta kupoprodaje. Ostali uvjeti akreditiva ostaju isti kao u
originalnom akreditivu (s izuzetkom akreditivnog iznosa) jedinicna cijena
robe, vrijeme isporuke, krajnji rok za prezentaciju dokumenata, rok
vazenja akreditiva
3. Treca strana salje - isporucuje robu direktno uvozniku - kupcu.
4. Treca strana prezentira dokumente negocirajucoj banci s ciljem
negociranja akreditiva. Dokumenti dolaze do prodavca putem prodavceve
transferirajuce banke.
5. Kupac zamjenjuje dokumente prezentirane od trece strane, ali koristi isti
konosman.
Prodavac prezentira dokumente negocirajucoj banci u svrhu negociranja
akreditiva.
Dokumenti dolaze do kupca putem akreditivne banke - kupceve banke.

278
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platni promet

3.1.9.1 Robni i drugi dokumenti u akreditivnom poslovanju

U poslovanju se primjenjuje veliki boj raznovrsnih dokumenata. Kada sklapaju

spoljnotrgovinski ugovor, uvoznik i izvoznik odreduju koje dokumente treba
sadrzavati akreditiv. Unatoc ovoj slobodi u pogledu ugovaranja koja vrsta
dokumenata treba pratiti akreditiv, svaki dokumentami akreditiv obavezno prate
komercijalna faktura, transportni dokument i dokument 0 osiguranju, dok je sastav
ostalih dokumenata stvar sporazuma stranaka u poslu.

U akreditivnom poslovanju vazi doktrina striktne podudamosti dokumenata s

uvjetima postavljenim u akreditivu. Nadalje, kako smo vee konstatirali, banke posluju
iskljucivo s dokumentima, a ne s robom. Vazno je naglasiti da banke prilikom
inspekcije dokumenata sIijede, u skladu s navedenim, princip inspekcije formalne
ispravnosti dokumenata, a ne i njihove materijalne istinitosti. Banke, dakle, ispituju da
li su akreditivni dokumenti naizgled ispravni. Ipak, iako banka ne odgovara za
materijalnu istinitost dokumenata, kako u smislu njihovog porijekla (izdavanje laznog
dokumenta), tako i u smislu njihovog sadrzaja (autentican dokument laznog sadrzaja
ili prepravka autenticnog dokumenta u namjeri da se iskoristi kao ispravan), ona je
duzna obratiti paznju na svaki detalj koji bi ukazivao na to da su dokumenti
prepravljani iii falsificirani.

U postupku inspekcije dokumenata banka, u kontaktu s nalogodavcem po akreditivu i

korisnikom akreditiva, nastoji ukloniti sve uocene nedostatke na dokumentima. Ako
su nedostaci takvi da se ne mogu ukloniti, banka je duzna odbiti takve dokumente i
isplatu akreditivnog iznosa. Ovo za sobom povlaci veoma krupne posljedice, a to se
uglavnom odnosi na to da akreditivna ili konfirmirajuca banka sa sebe skida svaku
odgovomost prema korisniku akreditiva. Neophodno je naglasiti da banka ima pravo
odbiti dokumente pri svakom pa i najmanjem odstupanju (diskrepanci) dokumenata
od akreditivnih uvjeta. Pogresno je odstupanja dokumenata dijeliti na manja ili veca,
jer su posljedice i jednih i drugih identicne, Medutim, u slucaju odstupanja,
diskrepance dokumenata s uvjetima akreditiva, isplatna banka uz saglasnost korisnika
akreditiva moze dokumente proslijediti akreditivnoj banci na tzv. "odobravanje
odstupanja". Odnosno, isplatna banka trazi odobrenje od akreditivne banke da prihvati
odstupanja, pa bi u takvom slucaju doslo do prihvatanja dokumenata i isplate
akreditivnog iznosa na tzv. "bazi odobrenja" - "approval basis".

Izvoznik je u slucaju odbijanja dokumenata, u smislu naplate akreditivne sume,

upucen iskljucivo na svoga partnera, uvoznika i njegovu spremnost da isporucenu
robu ipak plati, ili mu ostaje da svoje potrazivanje realizira u sudskom procesu na
osnovu kupoprodajnog ugovora.

Zbog svega navedenoga, obradi i pripremi akreditivnih dokumenata treba posvetiti

najvecu paznju, jer oni trebaju do najsitnijeg i mozda naizgled beznacajnog detalja,
odgovarati akreditivnim uvjetima.

279
VIIIMedunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

U ovom kontekstu razmotrit cemo sljedece akreditivne dokumente:

dokumenti koji sadrze opis robe - robni dokumenti;

otpremni - transportni dokumenti;
dokumenti 0 osiguranju;
ostali dokumenti.

3.1.9.1.1 Dokumenti koji sadde opis robe

3.1.9.1.1.1 Komercijalna faktura (commercial invoice)

To je osnovni robni dokument - isprava koju izvoznik - prodavac, odnosno povjerilac

dostavlja uvozniku - kupcu, odnosno duzniku radi naplate protuvrijednosti izvezene-
prodate robe. Akreditivno poslovanje podrazumijeva fakturu kao bitan robni
dokument, unatoc tome sto njenim ispostavljanjem nije uvjetovano i placanje.
Obaveza placanja nastaje samom einjenicom da je roba isporucena na ugovoreni
nacin. Faktura nema propisanu formu, ali mora imati odredene bitne elemente koji
upucuju na koji se konkretni posao odnosi. Za razliku od ostalih dokumenata u
akreditivnom poslovanju, koji sadrze sarno genericko oznacavanje predmeta
kupoprodaje, faktura sadrzi detaljan opis robe i u svim ostalim elementima mora se
podudarati s akreditivom. Ukoliko opis zahtijeva previse prostora, kupcu se podnosi
posebno specifikacija robe. Bitni e1ementi fakture jesu opis predmeta kupoprodaje i
cijena, ali ona u pravilu u akreditivnom poslovanju sadrzi:

ime izdavaoca, mjesto i datum izdavanja;

ime i adresu uvoznika, odnosno kupca;
datum izdavanja;
poziv na ugovor - zakljucak po kojem je izvrsena isporuka robe;
naznaku veze s otvorenim akreditivom po tom poslu;
vrstu i kolicinu robe, nacin otpreme i markacije;
ugovorenu cijenu robe i ukupnu vrijednost;
odredbe i upozorenja 0 ambalazi i pakovanjima;
nacin, odnosno instrumente i uvjete placanja;
- tip, odnosno paritet isporuke (FOB, FAS, Clf', DDP... itd.);
obracun eventualnih unaprijed placenih iznosa;
troskove koji, eventualno, dodatno terete kupca;
eventualne fmansijske olaksice za kupca (kasa skonto i s1.);

Komercijalna faktura treba glasiti na nalogodavca po akreditivu. Medutim, ona moze

glasiti i na drugu osobu koja je imenovana u akreditivnim uvjetima. Akreditivni
uvjeti, u svakom slucaju, ovo moraju jasno odrediti.

Klauzule unijete u fakturi treba jasno razlikovati od ugovomih klauzula. Faktura je

jednostrani akt, tako da odredene klauzule unijete u fakturu ne moraju biti izraz
uzajamne volje partnera u poslu. Svaka klauzula koja je unesena u fakturu, a nije u
skladu s kupoprodajnim ugovorom, kupca - uvoznika ne obavezuje. Jasno je da ce
kupac takve klauzule, u slucaju da mu odgovaraju, prihvatiti, jer one, s obzirom na to
da su unesene u fakturu, trebaju biti smatrane posebnim pogodnostima koje izvoznik
nudi uvozniku.

280
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni p1atni promet

FAKTURA - INVOICE

- - - - - - - -- -- - - -- - - - -- -

"

~ -====- ~- ---==-=- --===-- ~ -=== ===- ---=-- - ---====----- - ---====- ---==- --=--

281
VIIIMedunarodni platni promet dr.Enver Baekovic

1. KOMPANIJA IZDAVALAC FAKTURE

2. NAZIV KUPCA
3. PREDMET KUPOPRODAJE, PREDMET
FAKTURE
4. IZNOS FAKTURE
5. UVJETI ISPORUKE (CIJENA POVEZANA S
"PARITETOM")
6. POTPISNICI FAKTURE U IME KOMPANIJE
PRODAVCA

282
dr.Enver Backovic vm Medunarodni platni promet

FAKTURA - INVOICE (primjer 2.) I

Seiling Company Inc. Invoice No. 1001

C<mpany Add19ss
City, Slata ZIP Code
Ptlor'le Number FaxNumber

INVOICE

.00

.00

~ TrllIl8fen9d iIIIIectroricaIlio INGBerlt, M:ount1123-

usoo.oo
Payment due against cIocumenIs on&'rival of _tel. T

!ng Bank, Acct # 1231567

TOTAl U50150.000.00
Oata:

283
VIll Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

Komercijalna faktura, u skladu s "Jednoobraznim pravilima", ne mora biti potpisan

dokument. Ako u akreditivnim uvjetima postoji zahtjev da faktura bude potpisana,
ovjerena iii legaIizirana, u tom smislu moraju se dati precizne instrukcije. UkoIiko je
faktura potpisana, banka nije duzna ispitati da li su to ucinile ovlastene osobe, te da li
su potpisi ovlastenih osoba autenticni,
Faktura nije dokument na osnovu kojega se moze raspolagati robom, zato uvjeti
akreditiva mogu predvidjeti prilaganje kopija, jedne ili vise njih. Originalnu fakturu u
ovakvom slucaju izvoznik salje direktno uvozniku.
Ovaj dokument po mogucnosti treba biti sto jednostavniji. Pri izradi trgovacke fakture
treba voditi racuna da ona bude u skladu s elementima kupoprodajnog ugovora.
Faktura mora biti takva da je:

izdata od korisnika akreditiva;

strana kojoj fakturira nalogodavac po akreditivu, ukoliko akreditivni uvjeti
nisu drugacije definirali;
konacan dokument, a ne proforma ili privremena faktura;
opis robe odgovarajuci opisu u akreditivu;
oslobodena dodatnih opisa robe koji bi mogli dovesti u pitanje njenu vrstu,
kvalitet i vrijednost;
pracena detaljima 0 robi, cijeni i drugim odredbama u skladu s akreditivom;
svaki drugi navedeni podatak u skladu s onim sto je navedeno u drugim
dokumentima;
valuta placanja ista kao i u akreditivu;
njen iznos identican vrijednosti eventualno prisutne mjenice;
njen iznos ne pre1azi raspolozivi saldo akreditiva;
njome pokrivena cjelokupna isporuka, ukoliko parcijalne isporuke msu
dopustene;
podnijeti broj original a i kopija odgovarajuci akreditivnim uvjetima.
U poslovanju dokumentamim akreditivima moguca je situacija da faktura prelazi
iznos definiran akreditivom. Ako dokumentamim akreditivom nije drugacije
odredeno, banka ce odbiti takvu komercijalnu fakturu, eventualna isplata takve fakture
zavisit ce od saglasnosti svih strana u akreditivnom poslu. Nadalje, moze se pojaviti i
situacija da je faktura manja od definiranog akreditivnog iznosa. Ako se u ovakvom
slucaju radi 0 parcijalnim isporukama, odnosno otpremi robe, a odnos izmedu
fakturiranog iznosa i djelomicne kolicine odgovara odnosu ukupne kolicine i ukupne
cijene, onda prihvatanje takve fakture zavisi od toga da Ii je parcijalna isporuka u
akreditivu izricito dozvoljena, u suprotnom, takvu komercijalnu fakturu banka ce
odbiti.

U ispostavljenoj fakturi izvoznik moze navesti i akronime "E & OE" (errors and
omissions excepted) iii "SE & 0" (salvo errore et omissione), koji imaju isto znacenje
i funkciju. Nairne, svrha ovih akronima jeste da izvoznik sa sebe skine definitivnu
odgovomost za tipografske greske i nenamjeme propuste koji su nacinjeni prilikom
sacinjavanja izvoznih dokumenata, a prije svega fakture, liste pakovanja ili
specifikacije robe. Unosenjem ovih, medunarodno prihvacenih, akronima u fakturu
izvoznik - prodavac zadrzava pravo ispravki, tj. Ovo mu daje mogucnost naknadnog
fakturiranja razlike pogresno fakturiranog i stvamog iznosa. Izvoznik, sto je i logicno,

284
dr.Enver Backovic vm Medunarodni platnipromet

ne moze napraviti ispravke ako je uvoznik predmetnu robu vee utrzio iIi ako ne
dokaze da je uvoznik znao da je fakturirani iznos manji od stvame vrijednosti robe. U
praksi spoljnotrgovinskog poslovanja, a u skladu s poslovnom etikom, vecina
uvoznika - kupaca, u slucaju pogresaka i nenamjemih propusta izvoznika, bezuvjetno
prihvataju korekcije takvih faktura, uprkos nedostatka akronima "E & OE". Ipak, ima
uvoznika koji ce greske koje idu u njihovu korist prihvatiti kao takve i pored prisustva
ovoga akronima, sto svakako nije poslovno i moze postati stvar pravnoga spora
izmedu uvoznika i izvoznika. U pojedinim slucajevima takvi sporovi rijese se
sporazurnno pa greska s ciljem dobrih poslovnih odnosa bude "podijeljena" izmedu
partnera u poslu. Naprimjer, ako je cijena proizvoda "X" greskom navedena 7,0 eura
umjesto stvamo 8,0, izvoznik u pojedinim slucajevima moze prihvatiti cijenu za tu
poziciju 7,5 eura, prihvatajuci dio odgovomosti za vlastitu gresku. Ovi akronimi su,
dakle, stvar poslovne etike, a ne obaveznosti. Obicno se u fakturi unose ispod cifre
koja oznacava zbir vrijednosti svih navedenih pozicija, znaci, ispod sumara fakture.
3.1.9.1.1.2 Proforma faktura (proforma invoice)
U spoljnotrgovinskim poslovima u odredenim slucajevima javlja se i proforma faktura
(proforma invoice). Proforma faktura u osnovi predstavlja koncept za buducu
definitivnu fakturu. Ona predstavlja i ponudu izvoznika upucenu uvozniku, bilo da se
salje kao samostalan dokument bilo da se salje kao sastavni dio pismene ponude.
Proforma faktura jeste baza za izvodenje pretkalkulacija od izvoznika i donosenje
odluke 0 prihvatanju iIi neprihvatanju posla. Dakle, lahko je zakljuciti da ona ima iste
elemente kao i definitivna faktura. Ono sto je razlikuje od definitivne fakture jeste
"opcija", tj. rok vazenja, odnosno rok u kojem su navedeni elementi posla, a posebno
vazeca cijena. 1stj ecanjem toga roka, elementi navedeni u profakturi, posebno cijena,
nisu vise obavezujuci za izvoznika. Uvoznikovo prihvatanje proforma fakture u roku
njenog vazenja ima znacenje zakljucenog posla, odnosno zakljucenog kupoprodajnog
ugovora. Nakon prihvatanja proforma fakture partneri u poslu zakljucit ce ugovor 0
kupoprodaji ciji elementi (mada detaljnije razradeni) nece odstupati od onih
navedenih u njoj.
U odredenim situacijama carinske procedure, tj. privremeno carinjenje moze biti
obavljeno na osnovu proforma fakture, definitivno carinjenje svakako ce se obaviti na
osnovu definitivne fakture.
3.1.9.1.1.3 Provizorna iii pretfaktura (preliminary invoice)
Provizoma iIi pretfaktura (preliminary invoicejcesto se izdaje za robu koja je
podlozna prirodnom nestajanju, tj. koja kaIira, odnosno koja gubi odredena
kvalitativna svojstva u toku skladistenja, manipulacije njome, te u toku samog
transporta. Tako se tacna tezina iIi zapremina, odnosno kvaIitet moze ustanoviti tek po
njenom prispijecu u mjesto opredjeljenja, a nakon obavljene kontrole kvaIiteta i
kvantiteta. Ovu kontrolu obavit ce strucna, za to verificirana institucija, cije je
angaziranje ugovoreno izmedu stranaka u poslu.
Ovaj dokument ne moze biti osnova za placanje po konkretnom poslu. On ima
formalnu ulogu da potvrdi vrstu poslane robe, kolicinu, primaoca itd. Tek po izvrsenoj
kvantitativnoj i kvalitativnoj kontroIi, kada se verificira prispjela kolicina i kvaIitet, 0
cemu nadlezna strucna institucija izdaje certifikat, izvoznik - prodavac ispostavlja
definitivnu fakturu, kao osnov placanja po datom poslu.

285
vm Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

I PROFORMA FAKTURA - PROFORMA INVOICE I

~.

-~
... ~
IOC» J sn.t. N.'N.
pt, ~.sss-t2l2
*_.11
_ , _ flllIItIQlfO
1»11

-
Fac II ~tl·'· Mt12, tilt?'
W~,DC2OCO$

~'l~
~Postal M1Mll~ ll'\tt
~~ LlR .Mi9. tm
----------1
lHI'tO~"""'_~

'lOflfY_~

~iIl~
r w4hdlt:lllOO ~
fA 3 F~FIf!
AMIllltUillll per~
~
·llUlIkm fA 3 OM ~ ·30..,NCh
~~(J(I~
440t.• 50cy.current)
~.~~

TOTAl EXWJf!lS~O.C.~~ .. B,5WXl

!
IfJpolt~~~lnIIn!J"" S 5..11500
! too..-. ~Nport& ~
11lRfint~
TOTAl. FCA WASlfM'fON auES AIRPORT
EtliIIllttd. . . . . tnd~
TOTAl. Esl.QP~ ~

-- ce.-
_lllIIOc_. .
X.. ~- ..-...
- ...- Of___lIT

-
)( lfrtlil\ I;1f _lit\'
••
("*,'","''''''A';;'c00''m;#.
'-·.."",. .-.-
. ..
- ..

~ ~ e tlW1
f!lSfIe~ ::J ......
~
~~ :0 61'1ft. ",*"",-,'-'
NS!IlWCE ....~--- . ._ _
.......
..._.. : :.
._
:"»_'*i~""._':" . .:.....
. . .".;.,_.. .;._,..

~Of~JlJ a-.

286
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platnipromet

3.1.9.1.1.4 Konzularna faktura (Consular invoice)

To je isprava koja ima dvostruku funkciju. Prvo, ona treba potvrditi vjerodostojnost
fakturirane vrijednosti robe, odnosno da cijena kupljene robe odgovara uobicajenoj
trzisnoj cijeni u zemlji izvoznika i, drugo, ona potvrduje porijeklo robe pa u tom
smislu zamjenjuje certifikat 0 porijeklu. Nepoznavanje porijekla robe, stvamih cijena
i uopce nepoznavanje odredenog ino-trzista uzrokuje zahtjev za izdavanje konzulamih
faktura.

Konzulama faktura jeste isprava kojom konzulat zemlje uvoznika u zemlji izvoznika
potvrduje vjerodostojnost faktume cijene, te vjerodostojnost porijekla predmeta
kupoprodaje. Konzulama faktura ima pretezno karakter carinske isprave. Ovaj
dokument omogucava carinskim organima utvrdivanje stvame vrijednosti robe (s
obzirom na to da izmedu uvoznika i izvoznika iz niza razloga moze biti dogovoreno
potfakturiranje ili izvoznik moze natfakturirati robu) u okolnostima kada je to za
carinske organe bitno, recimo, u slucaju karla se carina obracunava po sistemu "ad
valorem", odnosno po vrijednosti.

Konzulama faktura sadrzi opis robe, oznaku kolicine i vrijednosti, te niz drugih
materijalnih i komercijalnih podataka 0 robi, koji se obicno unose u komercijalnu
fakturu i transportne dokumente. Ovaj se dokument izdaje na posebnom obrascu.
Svim elementima koje sadrzi konzulama faktura treba pokloniti duznu paznju, jer
greske i nepravilnosti mogu izazvati niz problema za uvoznika. Konzulama faktura
mora biti uradena bez gresaka.

Izvoznik bi zbog kalkulacije cijelog posla trebao unaprijed znati da li ce ovaj

dokument biti potreban ili ne, jer se izdavanje konzulame fakture naplacuje od
konzulata zemlje uvoznika. Ovi troskovi ,eesto nisu zanemarljivi pa ni njihov utjecaj
na definitivno fakturirani iznos nije beznacajn.

Na neki nacin, konzulama faktura ima i zastitnu funkciju. Prvo, ona stiti domace
trziste, odnosno domacu ekonomiju od eventualnog dampinga i djelovanja transfemih
cijena i, drugo, stiti domaceg potrosaca od nerealno visokih cijena.

3.1.9.1.1.5 Carinska faktura (Customs invoice)

Carinska faktura po svom sadrzaju veoma je slicna komercijalnoj fakturi. Medutim,
njena je namjena bitno drugacija. Kako sam njen naziv kaze, ovaj dokument - isprava
namijenjena je carinskim organima zemlje uvoznice. Nairne, odredene zemlje s ciljem
zastite svojih potrosaca i radi sprecavanja kriminalnih radnji zahtijevaju od izvoznika
da na posebnom obrascu deklariraju robu koju izvoze na njihovu teritoriju. Osim toga,
carinska faktura sadrzi i detalje u vezi sa sirovinskim sastavom robe koja se uvozi, sto
ima svrhu da potvrdi kako roba ne sadrzi materije stetne za ljudsko zdravlje i okolicu,
te materije ciji je uvoz u datu zemlju izricito zabranjen. Nadalje, ovo ima cilj da da
kvalitetnu podlogu za odredivanje carinskih stopa prema tarifnim stavovima iz
carinske tarife zemlje uvoznice. Nairne, koje ce carinske stope biti primijenjene u
konkretnom slucaju umnogome zavisi od sirovinskog sastava predmetne robe, te od
nivoa ucesca odredenih vrsta materijala u tim proizvodima. Carinska faktura sadrzi i
detalje 0 eventualnim ostecenjima, manjcima ili poslatim uzorcima koji
podlijezu

287
dr.Enver Backovic vm Medunarodni platni promet
posebnorn carinskorn rezimu, sto ovjerava sluzbenik carinske administracije. Ova
isprava u nekirn slucajevima tretira se i kao certifikat 0 porijeklu, odnosno, izrnedu
ostalog, sluzi kao potvrda daje roba porijeklorn iz zernlje izvoznice.

Carinska faktura daje se na posebnorn obrascu propisanorn od carinskih organa zernlje

uvoznice. Nju ovjerava izvoznik, njegov ovlasteni agent iIi ovlasteni spediter i svojirn
potpisorn oni garantiraju istinitost datih navoda. U odredenim slucajevima zahtijeva se
i potpis lica koja ce potvrditi da su navodi u njoj istiniti. Sadrzaj ove isprave mora biti
konzistentan s podacirna u ostalirn dokurnentirna koji se podnose carini.

Forma i sadrzaj, te uvjeti izdavanja ove isprave, nisu standardizirani. Svaka zernlja,
odnosno njena carinska adrninistracija, prerna vlastitirn potrebarna i carinskim
procedurarna, ureduje formu, nacin i slucajeve u kojirna zahtijeva njeno izdavanje.

3.1.9.1.1.6 Specifika robe (Specification of goods)

Ovaj dokurnent daje precizan opis robe s detaljirna 0 svakoj pojedinacnoj poziciji,
ukljucujuci vrstu, sastav, cijene i ostale elernente u skladu s ugovororn stranaka u
spoljnotrgovinskorn poslu. Njega sastavlja izvoznik i nalazi se u prilogu kornercijalne
fakture. Ustvari, detaljni opis robe zbog opsirnosti ne unosi se u kornercijalnu fakturu
nego ispostavlja kao poseban, odvojen dokurnent. On se u praksi tretira kao prilog
kornercijalnoj fakturi.

Specifikaciju robe sastavlja izvoznik i ona je kao neophodan dokurnent predvidena

odredbarna spoljnotrgovinskog ugovora. Ako to zahtijeva priroda posla, specifikacija
je u vidu aneksa sastavni dio ugovora. Izvoznik - prodavac duzan je isporuciti robu u
skladu s prilozenom specifikacijorn, koja uvozniku sluzi za utvrdivanje da Ii je
izvoznik zaista isporucio robu ugovorene strukture, po svakoj poziciji pojedinacno i
da Ii isporucena roba odgovara standardirna kvaliteta navedenirn u specifikaciji.

Kada je specifikacija kao dokurnent prisutna, onda kornercijalna faktura sadrzi sarno
generalni naziv robe i ukupnu cijenu izvoznog posla.

Specifikacija se, kao dokurnent, naravno ne odnosi sarno na robne transakcije. ana je
prisutna i pri specificiranju usluga investicione izgradnje iIi usluga u nekirn drugirn
spoljnotrgovinskirn djelatnostirna, npr., turizrnu.

Banke koje su duzne kontrolirati ispravnost dokurnenata cesto odbijaju izvrsiti

detaljnu kontrolu specifikacija, pogotovo kada su one veorna detaljne i raznorodne, jer
to zahtijeva u pravilu rnnogo vrernena i posjedovanje specificnih strucnih znanja. U
ovakvirn slucajevima banke traze pomoc uvoznika i eventualno eksperata koje on
angazira.

3.1.9.1.1.7 Lista pakovanja (Packing list)

Lista pakovanja je zaseban dokurnent ugovoren izmedu stranaka u poslu, a predstavlja

prilog kornercijalnoj fakturi. Lista pakovanja sadrzi detaljan popis svih pozicija s
njihovirn tezinama po svakorn pojedinacnom pakovanju, kontejneru, bacvi, paketu,
koletu, kutiji i sl. Svako pojedinacno pakovanje irna specificiran sadrzaj koji ga prati u

288
dr.Enver Baekovic VIIIMedunarodni platnipromet

toku transportovanja, a nalazi se u samom pakovanju, tako da uvoznik, po prispijecu

robe, usporedbom dostavljene mu specifikacije i pratece specifikacije u svakom
pakovanju, moze na jednostavan nacin manipulirati robom.

289
VITI Moounarodni platni promet dr.BuverBackovic

I KONZULARNA FAKTURA - CONSULAR INVOICE I

THE FOREIGN SERVICE OF ~mporting Country)

DATE: CONSUlAR INVOICE NO. ISSUED AT DAlE: _

EXPORTERISlmIER:
FINAL CONSIGNEE: lU!Iima!ll !pi\!r of!!O!Xil
PORT OF lOADING: lU.S.pqt d emt\ . PORT a= DISCHARGE: !For!lgn!Xl! d U!W!gl
_...II;:lll.IllIIll.IAIlolll.ll_iIlK-_

DEPARlURE DATE: t!lalo Ihimen! . . U.S,) ISlmtship cnib!

(1) (2) (3) (4)

MARKS! QUAHTlTYfTYPE DESmlPTIONOF GOODS VAlUE OF SHIPMENT
NI.MlEI'lS OF CONTAINERS BEN3 SHl'PED EX FACTORY

AMOUNT OF ClfARGES:

CERTFED COllRECT8Y: _ _....illI_lIIlI.lo!l.!IA!Io!l!l!!.illLllll6U!l"-lll!llIU!i!l!lUIlII!l.!II _

SEEN AM) NOrED BY: l5ioMhpd qmwplt.ijl

CONSUlAR
SEAL

290
dr.Euver Baekovic VIIIMedunarodni platni promet

CARINSKA FAKTURA - CUSTOMS INVOICE I

U'"Zi
I ~$IMN_~~~"'''~
CANADA CUSTOIU INVOICE
FACTURE. DES DOUANES CANADIENNES
ll_ WJHl"c...~.""IlJft ........ UM.(.'M_
1- '" .
$' Ok.............l~"*'"..,j!
~~.,," . . . . . . . . .~ l

4~ -~ _ _• •~ J ~ _. . . . . . . . . . . .
• ~ .... _ . . . .II. .- ~
~ . . . . . . . ~ ( d. . . . . . . . . i

• ~ ............l,..............
r.
==...~.:::- tr==...-=::...........
...
• ~,..;.tH*.====:=.
~ ...................
• =-=~:;.-:=-=: ,ft4
...,....,.....un. . . . . .,...............t

--
ft, -~". . . . .-(o.tM-. . . . . . . .-

....
"-N... t

....
I'.
I
-~:.~~~....w . . . .,~
~. . . . . . . . . . . .cft,............... ~......
YO
"''I.d ,. 'UN"- . . . . . .tM. . . .

,....... ",-
.~.,.---~~ ~f. .j

t'" tq"... t.U..........................._..- ..... m

...."
~
,__I""
.....t....... '[1
=.r:-....'
'""~ . . . .1.t). . ._ ........ . . . . . , - - ,. . . . .

-~ . . .liI:tM*................
-
...........4f. . . .VnIIIft 1_'· ~ . . . . . . ._J/. . . . . . . . ~.......
- . . . . . . .f................ ~
.

2t~_ ~ . . . . .~ ( ~ . -. . . . .M l . _ =t.
=-=::;::=.=:.:... C
. ==~~=... . ~=-=~7=::=, __" li~==-

.• ................
............
f\il• •II'. . .u ..,...,. . . . . . . . . . . .
tn...............c...
~.~
......, ~
(l\~"",. . . . . . . ." ' "
.......,.........c....
w .........................
~ ..."..,........._CtII.!Ilk
.....................
......... ....
tti - .. . . . . . . . . . . . . ." . . . . .
~
.........."'J.ilhIeM :J
•
.............. ........
....
• fGlilti*_~ . . . . .~

-
t¥# .........................

.,.._....................
.......................--.
_-
itI...,..,........
*'....,..-~
,
_tfNNll'
Qiii(M~
.... ~
.
f* . .,....,.................
...........
" . . . . . .f . . . .
~ ._
_ ~. . . .
I

"'--
•
Udl"~~
.. •
a • •«Rdilp ...........
t •

291
tv
\0
tv ~
~
ISENDER: I CONSIGNEE: I EXHIBITION: I I.
TOT,U, I'W.(~f:S: TOTAl. "'ERarr (IWS): TOTAl. Ill'" TInAI, VALlll'~ (~VIlIl"''\'C'Y'

C.....'if,NO DIMENSIONS
"'''''l<II(1NCMSI
"'l,KIIIT
ilNIWSI

(iR()S,.~ 1'11£1'
()f,sCIUI'HON Of 1i()()()S
(IN EN(;I.lSlIl IITN QTY
C\!RIlIlNCY:
UNIT
VAum
'CIF
TTL.
VAI.IW
Clf
A
STAniS'

II C n il
52
>
~Q
~>
~~
Z~
~~
~~
O~
~ ....
~~
t'J'j~
Zt'J'j
~~
~>
~
0

Ullinv 'If.O
SIGNATURE I DATE:

• STATUS A:R£..EXPORTAFTEREXll/BIT/ON
411'I_ and are IDlfllllfll for display ollly at tile ell11bltlol

B:D/SPOSBDOFICONSUMBD C:GWENAWAY
,lie.
We certify Illal tile IllormlltiOI tlVei IIIoYe u true ud correct,
COl\fPANV STAMPINAME It. TJTLEOF SlGNATORV: .

D:S01..D
_ ! I~
~
~
~
~
~.
o-
dr.Enver Backovic vm Medunarodni platnipromet

LISTA PAKOVANJA - PACKING LIST

PACKING LIST

293
VIIIMedunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

Svako pojedinacno pakovanje, ako to zahtijeva priroda robe koja se transportira, ima i
markacije koje oznacavaju neophodni nacin manipulacije pakovanjem ili prirodu
same upakovane robe (opasno po zivot, otrovne materije, radioaktivno i s1.)

Listapakovanja za uvoznika ima veoma veliki prakticni znacaj. avo je posebno vazno
kod roba koje se salju rastavljene u djelovima (npr. namjestaj, kabaste masine i s1.), pa
lista pakovanja omogucava uvozniku efikasno asembliranje u jedinstven proizvod.
Lista pakovanja omogucava efikasniju kontrolu prispjele posiljke, te efikasniji
carinski postupak.

3.1.10.1.1.8 Skladisni list (Warehouse receipt, Warant)

Ovim dokumentom javni skladistar potvrduje da je primio robu u skladiste. Skladisni

list je isprava koju izdaje javni skladistar osobi koja je ostavila robu u javno skladiste
(deponent) i kojom se javni skladistar obavezuje robu izdati osobi navedenoj u
skladisnom listu ili osobi na koju je skladisni list prenesen. Skladisni list moze biti
izdat u neprenosivoj formi (non-negotiable) i prenosivoj formi (negotiable). Ako je
izdat u neprenosivoj formi, onda glasi na ime originalnog deponenta, on ga moze
zalagati ali ne i prenositi na drugog korisnika. Ako se izdaje u prenosivoj formi, onda
moze glasiti "na ime" ili "po naredbi". U veeem broju slucajeva skladisni list sastoji
se od dva dijela, priznanice (recepis) i zaloznice (warant). Priznanica, kao dio
skladisnog lista, sluzi za prijenos vlasnistva nad uskladistenom robom, a zaloznica za
zalaganje robe u vrijednosti koja je navedena u njoj stirn da oba ova dijela kao jayne,
formalne isprave sadrze podatke gdje, kada i na cije ime je roba uskladistena, da li je
osigurana te na koji rok, evidencioni broj skladisne knjige, kolicinu i vrijednost
uskladistene robe, pod kojim uvjetima je roba uskladistena te ovjeru i potpis javnog
skladistara, U posjed robe moze se doci jedino ako su prisutna oba dije1a skladisnog
lista. Skladisni list moze biti izdat i kao jedinstvena isprava koja pokriva sve njene
funkcije. Na osnovu takve jedinstvene isprave stice se istovremeno i pravo vlasnistva i
pravo zaloga na uskladistenoj robi. Elementi jedinstvenog skladisnog lista istovjetni
su navedenim.

Kada skladisni list ima dva dijela, priznanicu i zaloznicu, ta dva dije1a mogu u
prometu funkcionirati neovisno i odvojeno. Indosiranjem se priznanica moze prenijeti
na jednu, a zaloznica na drugu osobu. Priznanica je dokaz 0 prijenosu vlasnistva na
uskladistenoj robi dok je zaloznica instrument kojim se daje zalozno pravo na
uskladistenoj robi u iznosu koji je u njoj oznacen. To znaci da se po osnovu zalaganja
robe date u javno skladiste mogu kreirati odredeni kreditni instrumenti. Tako, ako je
uskladistena roba zalozena, kao obezbjedenje za odredeno potrazivanje, imalac
priznanice moze steci pravo raspolaganja robom tek ako iskupi zaloznicu od
povjerioca koji raspolaze zaloznim pravom ili ako javnom skladistaru uplati zalozeni
iznos s pripadajucim kamatama. Naravno, podrazumijeva se da javno skladiste treba
biti obavijesteno 0 visini zaloga zaloznice, jer ona moze biti i dijelom zalozena, tako
da se pri izdavanju robe moze uvjeriti da je dug, po osnovu kojega je i uzet zalog na
uskladistenoj robi, alikvotnim dijelom ili u cjelini isplacen.

Ukoliko skladisni list glasi "na ime", njegov prijenos vrsi se postupkom indosiranja,
potpunim indosamentom, upisujuci puno ime lica na koje se prenosi skladisni list, te
datum i mjesto indosiranja. Ukoliko skladisni list glasi "po naredbi", onda se njegov

294
dr.Enver Backovic VITI Medunarodni platnipromet

pnjenos vrsi, takoder, indosiranjem, to pumm iIi nepotpunim (blanko)

indosamentom.

SKLADISNI LIST - WAREHOUSE RECEIPT

NEPRENOSIVI - NON-NEGOTIABLE

H:'lREHOUSE RI:X.~11H)T& .:1GREE,1.fEl'\'T ;\'ON'-N'EGOTlABLE

(RdDlk"!lt'~~(('~'j

t - D / ~~ . ~ ~ i " ~ tcit# {$lti!W.i (r""c..k!

fP~J\~rj (---1 --- . Tt)J-JCA L~Nt)<

W._R_ptN'<> 0-01'1_

Rceeh'0d thlm
w_~

i.

tOf the lk~ of and "i,wable to

"'~1ast knowtl~l$

-the fulktwUle deitcfibed ma~"1Ufedhome (i:nake. ~1. (-tUI> label tmmber", etc.) .

- Ik_bcinlI_"'"
coudrtic:$O$M f~tb below
the .w~Aanlod1 ~ rewJetf"$'\..~~at the h-".lCatKm *'0\\111 above,. (..'iI)l)' uJXm-ttw: u.-rm.""and

be _ _ "",, • ...-.1)'
'" .,,"" Bid _ _ <Sf_.. .
POSSESSIONIOWNERSHIP. 11w: <..~tDi.."POllitot ~ a.td \\o~the ta\d'ul ptt~ion()£ttw-manurac~-bumi:t(t
(If..ro;..e, tn • .,..,.,_ _ IicB.C_ ",... UN f"""-wim
loy._..r--..-'....-_.....
....
'N. __ _ _ ........._
I~Sfiaf'fieandaddr'eS$.) A _ .._ an....
'_· . __.. _ _
....ftIIlWrll..r

P.\YMtlSl-oF-(_'L~~""~pil,""'~-~1Nk$lilllooWf«
"'~.aut.«~~~~.~....,

~-Wdil~~-~ ..... -~4f~_AU~-""~

__ ~.-...stN:hy~""Y~~~-~ood.~
pi1........ -M',-. ~ *'e~$.W.~,

p.ll.i4i1it:dte,,~I~~_~""'-"~""~ nt£.~l' i VANOAl.JSM·' d-tlfW( l£-m.,'l.- ~(:~'-~~f~

...,....".ibl.t ~ ... tho-'fafC<~'U -~(t:il~itlP" ,.~. "I"'he
c.~~r •• ...,-·.............
............ b)·_C_l""'yla~-._...,
. .........
..........,,·.-t.... .. w ~ . . . ~ . ~ "..~.M~~~~ • ., ...
N~ .. dHA~..,,_<6tu~..·""""_ '.~c...,.."..¥.,.".....
. w , ~ _. . . . . . ~·aard..,........~~~ __ . . . . ~.~·
~.
l.1,\"""IT'\o OI(:::O~i"A.'\N', lbcC~'"~ ~·f_~' to. ...
~li!>dw-'~~~"""~i4~~~ .. <:~LAD.tS()R·~.Ali4. . . . n.·~~'bct~ •. ·~~
.~'~· .......·~~'*.~·JikeUf~tA."'1lili_-
-e~w.**·N~fM_,~bll1i«~·k:luii4
..1'he
.........d._4
~<(90}~.. t\'Il.cAtklfi\l1f)<~d!lc~_dNyf/Wlt.~_ . . . .~lOfdfHa
__ w ~ ~ t M ~. . . . _ ( t ( » ~ ~ · # i C ' r ~ ~
-.. "".(:~il~'J\'ttt,.,.i.'QWIolI\~'C'11ualti.~.

<'h..JlLN301:{(W ~u.JtU,._.·~bt·~··..-.f~~ be B"lral·tQUw; lUftill£Sl1kVJCf:!S,. 't ......c~ "......C1i:.... -.t~ .. ,....~wn'~

-(.·~ ... ~ .... ~ ~ . . .~bytke......,. ~."..*e~~cllJcP\IrJiIK1f«_)~·~_)'~t
.. Mtd:
~·'II'I,. . ~ t o d t . . c - ~ ~ ~ .
"fRANSF£lt.OIt kitM()VAt~Of!HOMKTllilliWllIfehMIliC- ~ is JIpf.
~·--.1. . . lwi:~illlIol4 . . ~ .__.~ ..... Willi>ttu..u·~
. . . rltfkt t!o.l'·td ltiIle
WAkeJ.o(.JSJ!",,'tAN"S UEN. llw<'Jum....-Yf~·~
',..ddi~fQdloe·(:It:~'~ see, Qf'_~"'lf'_~·M~
~~~_~.~~!WIo_(~""k~.~kt
~~"""~~.~
TIlIXM......~MlId:e~(-.~fQfOilt
....M\:~ ... ~,
,,,pt~~"'. ••
~.~-t;)f4di~..,~m&),~·~b)'~C~- .. ·ib>
~¥t;~~~dtdww~~
lWiiL'IJN,A'fKJN(»'$Id«AOO''t'1wC<*~'~'' ~npt w~
fU':'t:'1iSS 'to s1'Ola';D IklMJi A\i...... ~ih'cR.....,.~,.,..·w~ k~~1h¢~~~~ .. -YliiiIwhyeA'ka!'1J)-
1U1ilillC· . . . ~ . . _ ........ ~ w...... ~ ..tu~'Cw .....\'f;'~ _(...... ;(~~·~·~.,~~·~~f)(ib~t&·1l\P,.
.,.dto~,A~b........ ~ . ~ ~ , ( ~ d ~ U'... ~......iift. . . . . . . . . . . ~ .. "~·01·"~ad.
dw-t~~,,.~·~~ftow~at~ ___ ~llllitd.~e
iIIWt·en'CIlth:tM.t.iiol:'\'CIi{'t}~'*'_~~·~·~~~~M eo
~~tk-·~.hlmw~·~,""~t4"".~ ;flIf·dN:_1l1CC'i1Iflll*)..-..:~·..,._~_..:.ai4~fdl\tlc!·C~'.*)'
Jjl:;\U • • ~ . ~ . " ~ ' * w ,

By,
~"""m_
orfntd.-km ~ . --· . S ~,·C_~

Pfepll-atiue of bot't)C
rM baniiponing . . · · -
Tmnspom..tiotl m~· -· .
$

s
By'
""'-'_Jf_
THIS DOCUMENT CONTAINS THE SOLE AND ENTIRE
\\ra«.~ labo! . . · · - S AGREEMENT BETVO'EEN THE PARTIES. THERE ARE NO
OTHER TERMS, WARRANTIES. REPRESENTA TlONS. OR
Cl*,~ w'tJanced .· -- AGREEMENTS OF EITHER PARTY TO THIS AOREEMENT
S THAT ARE NOT CONTAINED HEREIN.
S
S THIS MANUFACTURED HOME HAS NOT BEEN INSURED BY
THIS COMPANY FOR FIRE. THEFT, VANDALISM OR OTHER
CASUALTY, LOSS OR DAMAGE.

Wllfrn ' CUSTOMliRiI>EPOSITOil. YELl nw ' 1UJ1'AIU;R;WAlU-:fKXISI1MAN PINK, OTIIFA

-
-0 Q~c
1£ -=~
0::
~
... e
''''.gl>l £8~
0
> ..
I
....~ :l:
s '2 C
ei,,§
-I::- l!'" i
I
').I
!.!: t'5 ~ V ~

tj §
<=
-= .~.:: ~~ .i i~
c
l:!... 5&;~ g 9 ",-0
1E! t...~~.§ i...
~ ~$l is
~
Cl ~
'"-
0

-8
;M"
"
1',.;j; "l~ ~'E
<S ~" .~~.
j§
E'~~
;~~~ ~
! ~
1)
~ ~
~S!
~
I ;- ~cl~
1:!
a~
f3
i::l
~
~
:!. ~.~

295
VIll Medurarodni platnipromet dr.Enver Backovic

Kod nepotpunog indosamenta indosant - onaj koji vrsi prijenos, na poledini

skladisnog lista sarno stavlja svoj potpis, ostavljajuci prostor za upis imena indosata -
onoga na koga se prenosi skladisni list. Eventualnim upisom imena indosata
nepotpuni indosament pretvara se u puni. U ovom kontekstu skladisni list s
nepotpunim indosamentom jeste vrijednosni papir na donosioca, i ako ostane takav
njegov prijenos se vrsi prostom predajom. Ovdje treba naglasiti da prvi prijenos
zaloznice mora biti punim indosamentom, jer se u tom postupku formira zalozno
pravo, pa mora biti upisano puno ime, sjediste indosata koji je kreditor, te krajnji rok
dospijeca isplate obaveza po datom kreditu.

Iz ovoga mozemo zakljuciti da je skladisni list vrijednosni papir. Skladisni list kao
vrijednosni papir potvrduje postojanje robe, pa lice koje ovlasteno raspolaze ovom
ispravom ima mogucnost njene prodaje, prijenosa i zalaganja. U tom smislu, skladisni
list kao vrijednosni papir figurira u berzanskim transakcijama. Skladisni list javlja se,
mada rjede, i u situacijama kada uvoznik robe ne zna tacan datum isporuke pa on u
akreditivnim uvjetima zahtijeva da se roba smjesti u javno skladiste i da skladisni list
sluzi kao dokaz 0 isporucenoj robi, u ovom slucaju, naravno, skladisni list treba glasiti
na uvoznika. S druge strane, prodavac moze namjemo uskladistiti robu u javno
skladiste, ocekujuci povoljnije trzisne prilike za njenu prodaju. U tom slucaju
skladisni list mu omogucava njenu efikasnu prodaju, jer prodaje skladisni list koji
reprezentuje i dokazuje postojanje robe. Na koncu, skladistenje u javnim skladistima
moze biti i nuznost, odnosno sastavni dio instradacije robe od izvoznika prema
uvozniku.

Recimo na koncu da slicnu ulogu skladisnom listu u spoljnotrgovinskim

transakcijama ima tzv. trust receipt. Sarno sto banke koje su robu uzele u zalog, ne
stavljaju je u javno skladiste radi cuvanja do momenta kada uvoznik treba da
obezbijedi akreditivno pokrice po, za njegov racun, otvorenom akreditivu, nego robu
stavljaju na raspolaganje uvozniku kako bi mu omogucile da je sto prije utrzi i
iskoristi povoljne trzisne uvjete. Prema tome, roba se povjerava samom kupcu, a ne
javnom skladistu, stirn da se kupac na osnovu trust receipta obavezuje da ce robu i
novae naplacen njenom prodajom voditi posebno i odvojeno od ostale robe i novca te
da ce dopustiti banci da u bilo koje vrijeme izvrsi kontrolu stanja robe i iznosa
naplacenih njenom prodajom. Novcem naplacenim od prodaje te robe vrsi se tzv.
punjenje akreditiva, tj. obezbjeduje se pokrice akreditiva otvorenog za njegov racun.

3.1.9.1.1.9 Uvjerenje 0 porijeklu robe (Certificate of origin)

Uvjerenje 0 porijeklu robe je isprava kojom se od za to verificirane ustanove

(privredne komore ili drugog zvanicnog organa) potvrduje da je roba koja je predmet
spoljnotrgovinske transakcije porijeklom iz zemlje izvoznika, tj. da je proizvedena ili
preradena u toj zemlji. Ovu ispravu, na zahtjev uvoznika, na propisanom obrascu
zemlje izvoznika, obezbjeduje izvoznik.

U principu, ovaj dokument zahtijeva se u cetiri slucaja. Prvo, kada zemlja uvoznica
ima razvijen sistem povlastica - preferencijala, kao npr. SAD (GSP - Generalised
System of Preferences), koji odredenim zemljama izvoznicama omogucavaju
povlasten status izvoza u datu zemlju, bez ili sa znacajno umanjenim carinama. U tom

296
dr.Enver Baekovic VllI Medunarodni platni promet

zemalja ASEAN-a u SAD, tada carinski organi SAD-a zahtijevaju dokaze, potvrdu da
je minimalno 69,5% ukupne vrijednosti domacih materijala i direktnih troskova
proizvodnje od cijene na paritetu EX-WORKS porijeklom iz tih zemalja. Ako je u
pitanju uvoz iz Indije, taj procent je minimalno 52%. Zadovoljivsi ove kriterije, njihov
izvoz u SAD moze imati preferencijalni status. Drugo, u dosta slucajeva veoma je
bitno za uvoznika da je roba koja je predmet uvoza porijeklom iz zemlje iii regiona
koji on zahtijeva. Ovo je bitno zbog kvalitativnih svojstava te robe (kahva iz Brazila
nema ista kvaIitativna svojstva kao ona iz Nigerije npr.), te zbog cijene koja treba biti
placena (brazilska kahva u pravilu je skuplja od nigerijske). Posljedice zamjene u
ovom smislu sasvim su jasne. Trece, zemlja uvoznica moze nametnuti svojim
uvoznicima obavezu da za uvoz iz odredenih regiona iii za uvoz odredenih vrsta roba
zahtijevaju ovu potvrdu da bi se izbjegao uvoz iz zemalja koje se nalaze pod
medunarodnim embargom. Cetvrto, u slucajevima kada je izmedu dvije iii vise
zemalja potpisam ugovor 0 slobodnoj trgovini, tada se, u skladu s odredbama i
kriterijima toga ugovora, popunjavaju propisani obrasci uvjerenja 0 porijeklu, kao
jedan od uvjeta da bi izvoz u zemlju ili zemlje potpisnice ugovora 0 slobodnoj
trgovini bio legitiman.

Uvjerenje 0 porijeklu ponekad predstavlja i dio interventnih mjera jedne drzave s

ciljem zastite svoga nacionalnog trZista od uvoza i reeksporta na njihovu teritoriju
robe iz regiona kontaminiranih radijacijom iii podrucja gdje su se pojavila odredena
biljna i zivotinjska zarazna oboljenja.

Uvjerenje 0 porijeklu nema opceprihvacenu forrnu. Cak i u okviru jedne zemlje moze
biti razlicitih forrni ovoga uvjerenja, a sto zavisi od njihove namjene. Unatoc tome, u
pravilu ono sadrzi sljedece podatke: naziv izvoznika ili njegovog agenta, naziv
prijevoznika, naziv i adresu primaoca posiljke, broj pakovanja, tezinu, opis robe, broj
akreditiva otvorenog po torn poslu kao i broj konosmana ili naznaku transportnog
sredstva. Konacno, ona sadrzi i izricitu izjavu nadlezne institucije da je roba
porijeklom iz date zemlje.

Opcenito se smatra da roba, koja je predmet uvjerenja 0 porijeklu, moze biti

proizvedena i od uvoznih sirovina i repromaterijala, ali finalni proizvod mora biti pod
drugim carinskim tarifnim brojem, to mora biti potpuno novi proizvod, a ucesce
domacih materijala i direktnih troskova proizvodnje minimalno 51 % vrijednosti
proizvoda na paritetu EX-WORKS.

3.1.9.1.1.10 Uvjerenje 0 krajnjoj namjeni robe (End user certificate)

Ovaj dokument na zahtjev izvoznika iii drzavnih organa njegove zemlje izdaje
uvoznik. Funkcija ovoga dokumentaje u principu dvostruka. Prvo, ovim dokumentom
uvoznik potvrduje da ce se roba (bilo da se radi 0 robama proizvodne iii finalne
potrosnje) koja je predmet spoljnotrgovinskog posla upotrijebiti iskljucivo u zemlji
uvoznika. U ovom slucaju namjera izvoznika jeste da preduprijedi eventualni
reeksport, i odredene spekulativne poslove u vezi s robom koju on izvozi. Ovakvo
ponasanje izvoznika ima sasvim odredenu trzisnu logiku. Nairne, izvoznik se stiti od
moguce situacije da mu na nekim trzistima konkurenti konkuriraju njegovim vlastitim
proizvodima, kao takvima ili pak neznatno preradenim iii modificiranim. Drugo, od
uvoznika se zahtijeva ovakva potvrda i u slucajevima izvoza - prodaje odredene

297
VIIIMedurarodni platnipromet dr.Enver Backovic

proizvodima, kao takvima iIi pak neznatno preradenim iIi modificiranim. Drugo, od
uvoznika se zahtijeva ovakva potvrda i u slucajevima izvoza - prodaje
odredene specificne opreme iIi sirovina, a koje hi, prema medunarodnim
konvencijama, mogle hiti zIoupotrijehIjene u svrhu

298
dr.Enver Backovic vm Medunarodni platni promet

UVJERENJE 0 PORIJEKLU
CERTIFICATE OF ORIGIN

LETTER OF CREDIT

ADILMA TRADING CYLINDER-

VIA TOKYO PRESS
NR. 1-6 COMPLETELY
ORDER 0-535/1 ASSEMBLED

=~
I ""'0'-
G-.wtlglU

112'860, k

OIe·llllterzeIohMtlt Handelskammer be~l"igt cHn u"'P'IIIIlI·qben. bezeIclmetet W_

La Cbambl'llde commerte soussignee l;8rtitk>forigine des men;hsndisesdesigneesc:l·dessus
La aottosc:fttta Camera di C<)ntmen:io certifll;8 fQ!igin<! del!e mercl summenzionate
TheundersignedChamberof C<)ntmerte certifl8Sthe origin of the abovementionedgO<lds

fleelllto Handelskammer
Chambl'll de Com_e de Bile
\ Basel. 2 6. 0%. c.mera dl.~iodl Batllee
BeeIe Chamber of CornmeI'ce

II

299
vm Medunarodni platni promet dr.Enver Backovic

UVJERENJE 0 PORIJEKLU
CERTIFICATE OF ORIGIN (primjer 2.)

u.s. CERTIF'ICATE
FOR-.sro _
OF' ORIGIN
_ ""4
U:S,.tS_ FIW! _EARllA

14 R:f _ 1lI_

11.

EXP:lRlERMPOOO!.lCliR
Tb."'.........liDbllOlli9_ hII_•• II. !flIIl1.."ifOl ....
_Ill_m."
""f" 2n_

====;:.~~~:.:.:='
_._A@lUmll141 ...... "'JIC'... "'lIrlMl

300
dr.Enver Baekovic vm Medunarodni platnipromet

proizvodnje, npr., hemijskog, bioloskog ili atomskog naoruzanja, U tom pravcu se i

od uvoznika i njegovog eventualnog agenta zahtijeva jasna izjava u ovom smislu.

U pravilu, uvjerenje 0 krajnjoj namjeni izdaje nadlezni organ zemlje uvoznika,

privredna komora, npr., ili pak odjel vlade zaduzen za poslove spoljne trgovine, ili
pak neki drugi drzavni organ zaduzen za te poslove. U ovom uvjerenju inkorporirane
su izjave 0 krajnjoj namjeni eventualnog posrednika i krajnjeg korisnika, ako je
potrebno i izjava 0 svrsi koristenja predmeta uvoza (znaci sarno u legalne svrhe), kao i
ovjera - potvrda ovih navoda od nadleznog drzavnog organa, te ovjera odredenog
organa kao svjedoka istinitosti datih navoda u ovom uvjerenju.

3.1.9.1.1.11 Uvjerenje 0 inspekciji (Certificate of inspection)

Ova isprava - dokument izdaje se kao potvrda da je roba koja je predmet

spoljnotrgovinske transakcije prije otpreme pregledana, tj. da zadovoljava odredene
standarde. Ovdje se radi 0 fmalnoj predotpremnoj kontroIi. Izdaje se, u pravilu, od
odredene, za to specijaIizirane, neovisne institucije. Isprava sadrzi sve bitne podatke 0
konkretnom poslu, izvoznika, uvoznika, postavljene standarde koji su predmet
inspekcije, poziv na ugovor 0 konkretnom poslu, vezu s otvorenim akreditivom te
opseg i vrstu inspekcije.

U pravilu, posto se radi 0 zavrsnoj inspekciji prije slanja robe uvozniku, inspekcija
daje zavrsne rezultate i zakljucke u vezi s obavljenom inspekcijom, a koji se odnose
na opec stanje robe u smislu da predmet inspekcije odgovara odredbama ugovora,
odnosno zahtijevanim standardima, mogucim nedostacima i ostecenjima, ispravnosti
pakovanja i markiranja te u skladu sa zakljucenim ugovorom izmedu izvoznika i
uvoznika daje nalaze 0 kvalitetu i kvantitetu predmetne posiljke.

3.1.9.1.1.12 Fitopatolesko uvjerenje

Ovo uvjerenje izdaje nadlezna, od drzave verificirana ustanova ili pojedinac u zemlji
izvoznika - prodavca. Odnosi se uglavnom na zitarice, povrce, sjemenski materijal,
cvijece i ukrasno bilje, te na druge biljne kulture koje mogu biti predmet izvozno-
uvoznih poslova. Nadlezna ustanova iz zemlje izvoznice ovom potvrdom verificira da
u vegetacionom periodu, u drzavi ili regiji u kojoj je predmet kupoprodaje proizveden,
nije bilo zaraznih biljnih bolesti koje utjecu na kvalitet i zdravstveno stanje robe.
Nadalje, ovo uvjerenje treba potvrditi da biljke nisu zasticivane nedozvoljenim
sredstvima, pesticidima, herbicidima itd., te da nisu uzgajane u na bilo kakav nacin
kontaminiranim sredinama, npr., radioaktivnim.

I pored postojanja fitopatoloskog uvjerenja, drzave uvoznice orgamziraju vlastite

sluzbe koje prije samog cina uvoza, odnosno carinjenja, provjeravaju vjerodostojnost
navoda iz ovoga uvjerenja. Na koncu, roba u ovom smislu moze biti zarazena i u toku
transporta, pretovara ili neuvjetnog skladistenja, pa je ovaj vid dodatne kontrole
sasvim logican. Ako postoji sumnja na neke bolesti, onda se proizvodi mogu zadrzati
u karantinu za duzinu inkubacionog perioda, tj. perioda od trenutka moguce zaraze do
pojave simptoma bolesti, nakon cega se izdaje konacno fitopatolosko uvjerenje.

301
vm Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

3.1.9.1.1.19 Uvjerenje 0 viso] sill (Act of God)

U praksi spoljnotrgovinskog poslovanja desava se da izvoznik ili uvoznik svoje

obaveze ne mogu izvrsiti zbog djelovanja okolnosti koje oni niti su kreiraIi, niti su
mogli utjecati na njihovo sprecavanje, tj. okolnosti koje su potpuno van njihovog
utjecaja. Pojava ovakvih okolnosti, usljed kojih dolazi do prolongiranja ili otkazivanja
izvrsavanja ugovomih obaveza naziva se visom silorn. Potvrde 0 nastanku i
djelovanju ovakvih okolnosti obicno izdaju privredne komore ili druga za to nadlezna
drzavna tijela.

3.1.9.2 Otpremni - Transportni dokumenti

3.1.9.2.1 Pomorski transportni list (Marine/ocean bill of lading-B/L, Konosman,

sea waybill).

Pomorski transportni - tovami list, konosman, odnosno pomorska teretnica (u daljem

tekstu konosman) jeste najvazniji dokument pri transportu pomorskim putem. Ovim
dokumentom brodar, njegov ovlasteni agent iii kapetan broda (koji nastupaju kao
zakoniti zastupnici brodara), ovjerava da je odredeni teret primljen na brod pod
uvjetima koje odreduje ovaj dokument, tj. ovjerava se da je odredeni teret ukrcan u
odredenoj kolicini i stanju te da ce kao takav biti prevezen od luke ukrcaja do
odredisne luke, te predat valjanom imaocu originalnog konosmana u stanju i kolicini u
kakvom je na transportno sredstvo i primljen. Konosman ne moze biti tretiran kao
ugovor 0 prijevozu robe, vee sarno kao potvrda 0 prijemu robe, te on u tom smislu
predstavlja jednostranu obavezu njenog izdavaoca u navedenom smislu. Dakle,
konosman je, ustvari, dokaz da ugovor 0 prijevozu postoji i da su defmirani uvjeti
prijevoza. Cetiri su osnovne karakteristike konosmana:

- potvrduje da je odredeni teret ukrcan na brod ili primljen za ukrcaj;

- kao vrijednosni papir omogucava prijenos vlasnistva nad robom na druga lica;
zamjenjuje, odnosno predstavlja ugovor 0 transportu;
- defmira pravni odnos brodara i primaoca tereta, odnosno defmira obavezu
brodara da teret preda valjanom imaocu konosmana.

Konosman se izdaje u najmanje jednom originalnom primjerku. Medutim, propisi u

ovom smislu nisu svugdje isti. Razlicita nacionalna zakonodavstva propisuju
izdavanje konosmana u razlicitom broju originala, iii pak odreduju izdavanje njihovog
minimalnog broja. Izdavanje odredenog broja originala moze biti i stvar dogovora
stranaka u spoljnotrgovinskom poslu. Svi originalni primjerci konosmana sacinjavaju
tzv. puni sklop konosmana (full set). Ugovorom se uvijek mora odrediti sta znaci puni
sklop konosmana, odnosno koliko je to primjeraka (npr. 3/3 - tri originala i tri kopije,
2/3 - dva originala i tri kopije itd.). U slucaju da postoji vise originala moguce je da
su oni prenijeti na razlicita lica. Kapetan broda ce u tom slucaju predati teret onome
ko se prvi pojavi s originalorn. Ako se svi imaoci konosmana pojave istovremeno,
teret se predaje onome na koga je u vremenskom nizu konosman prvo prenesen, npr.,
kod indosamenta to je lahko utvrditi prema datumu indosiranja. Ako kapetan broda

312
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platnipromet

nije u stanju odrediti prioritet pri izdavanju tereta, teret deponira u javno skladiste, a
nadlezni sud ustvrduje kome teret treba biti predat.

313
vm Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

POMORSKI TRANSPORTNI LIST - MARINE/OCEAN Bn.L

OF LADING
(kombinirani transport iii po~iljka od luke do luke)

'_'iiitiaf~'>"~'--",C"~~"N

o JAtN<lfOG' ~'At t.~r

1tl lH)t;i \It
G • Hapag-Uoyd
GIIIZA 8'lAl!lCH
TlJllYO 'lJ I JWA!II

IWJLM IAAQING C8fV'OI¥IltOll •

21. kIH:lN81SMI. tHIYmA-lll
lOt:VO 1251 J.'PAH

HlOO 4a 499-0
\9 ;t~;: fR1O:NC
VI' 10*:'(0
1m. 1-~
OIUtHO-'S..-:S; 1

t4TH <4AV )9 ••

ORIGINAL

314
dr.Enver Backovic VIll Medunarodni platnipromet

1. NAZIV BRODA KOJIM SE POSILJKA TRANSPORTlRA

2. NAZIVI LUKA UTOVARA I ISTOVARA POSILJKE
3. DATUM IZDAVANJA KONOSMANA
4. NAZIV IZDAVAOCA KONOSMANA
5. POTPIS IZDAVAOCA KONOSMANA
6. DATUM UTOVARA POSILJKE
7. BROJ IZDATIH ORIGINALA KONOSMANA
8. OZNAKA DA JE KONOSMAN PO NAREDBI (regulirano
akreditivom)
9. IME POSILJAOCA (izvoznik, spediter)
10.PRIMALAC POSILJKE
l1.PRIMALAC POSILJKE ILl NJEGOV OVLASTENIK
12.TRANSPORTNA OZNAKA
13.BROJ POJEDINACNIH PAKOVANJA
14.0PIS ROBE
15.TEZINA
16.TRANSPORTNE NAZNAKE
17.DODATNE, OSTALE NAZNAKE

315
dr.Enver Backovic VIll Medunarodni platnipromet

Konosman u svemu mora odgovarati spoljnotrgovinskom ugovoru i uvjetima

postavljenim u akreditivu, mora biti one vrste koja je navedena u akreditivnim
uvjetima. Konosmanje neophodan pri naplati izvezene robe, zastiti robe od nastajanja
rizika, osiguranja u toku transporta, carinjenja, dokazivanja porijekla i namjene itd.
Konosman se izdaje jedino krcatelju tereta, odnosno jedino se krcatelj tereta moze
pojaviti sa zahtjevom za izdavanje konosmana prema brodaru. Svojstva konosmana
kao vrijednosnog papira obavezuju brodara da konosman preda krcatelju, tj. jedino
ovlastenoj osobi za preuzimanje konosmana prilikom ukrcaja tereta.

Prema vecini misljenja i pristupa ovoj problematici, oznacavanje tereta - robe u

konosmanu ne mora biti detaljno, odnosno toliko detaljno kao u ostalim akreditivnim
dokumentima.

S obzirom na to da svi akreditivni dokumenti moraju predstavljati konzistentan set

dokumenata, smatra se da je dovoljno ako svi dokumenti zajedno odgovaraju
doslovnom tekstu akreditiva. Ovakav pristup je dijelom i zbog toga sto brodarske
kompanije ukrcani teret oznacavaju po karakteristicnim tipovima tereta - roba, kojima
se obicno ne navode sve karakteristike ukrcanog tereta, te zbog toga sto se u velikom
broju slucajeva roba transportira objedinjena u kontejnere ili palete pa se skraceno
opisivanje sarno podrazumijeva. Tako se u konosmanu opisivanje robe odnosi sarno
na ono sto je bitno. Konosman s takvim, sazetim opisom tereta - robe nazivamo
"short bill of lading" ili skraceni oblik konosmana. Ovaj oblik konosmana prakticiraju
posebno engleske i americke brodarske kompanije i nema prepreka da ga banke
prihvate kao odgovarajuci, jer, kao sto je navedeno, on u konacnici mora biti
kompatibilan, konzistentan s ostalim akreditivnim dokumentima.

Konosman je tradicionalni vrijednosni papir, pa primalac tereta - robe u pravilu

njegovom predajom stice pravo vlasnistva nad robom. U drugom tumacenju, predaja
konosmana, kao tradicionalnog (prenosivog) vrijednosnog papira zamjenjuje predaju
robe koja je u njemu navedena, tako da se konosmanom moze trgovati, odnosno
obavljati transakcije robom koju on reprezentira dok se roba nalazi na putu, dok plovi.

Konosman moze glasiti "na ime", "na donosioca" ili "po naredbi". Ako konosman
glasi "na ime" (personal B/L), teret moze preuzeti sarno lice, pravno ili fizicko,
navedeno, odnosno oznaceno u konosmanu. Prijenos takvoga konosmana vrsi se
cesijom. U ovom slucaju, konosman ima "recta" formu. Ovakvi konosmani su rijetki,
posto postupak cesije podrazumijeva sudsku proceduru, sto takav konosman cini
neprakticnim, jer znacajno usporava izvrsenje spoljnotrgovinskih transakcija.
Konosman "na donosioca" (bearer B/L) ne sadrzi naznacenog primaoca tereta. U
ovom slucaju, svaki valjani, odnosno zakoniti imalac konosmana ima pravo traziti
izdavanje tereta. Prijenos ovakvoga konosmana vrsi se tzv. prostom predajom,
odnosno iz ruke u ruku. Ovakav je konosman veoma praktican, ali istovremeno i
veoma nesiguran, jer je pogodan za zloupotrebe. Nairne, dokazati da li je imalac
konosmana do njega dosao zakonito ili ne, veoma je tesko ili gotovo nemoguce, pa
brodar ne moze negirati pravo imaoca konosmana na rapolaganje robom. Ovako
visoka nesigumost konosmana "na donosioca" uzrokovala je njegov, gotovo potpun,
nestanak iz prakse spoljne trgovine. Konosman "po naredbi" (order of B/L) moze
sadrzati puno ime i adresu pravne ili fizicke osobe ili pak moze biti bez takvih navoda.
Prenosi se ili punim ili blanko indosamentom. Puni indosament znaci da krcatelj tereta

316
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platnipromet

na pozadini konosmana unosi oznaku "po naredbi", ime i adresu osobe

po cijoj naredbi glasi konosman (obicno, mada ne i obavezno, prima lac tereta naveden
u konosmanu, u dosta slucajeva glasi i pO naredbi uvoznikove banke iii speditera), sto
ovjerava svojim potpisom i pecatom s oznakom datuma i mjesta indo siranja. Ovim
primalac tereta stice pravo raspolaganja predmetnim teretom, i daljeg indosiranja
konosmana. Brodar predaje teret posljednjoj osobi na koju je konosman indosiran u
neprekinutom nizu indo siranja. Blanko indosament znaci da valjani imalac
konosmana na pozadini konosmana stavlja svoj potpis. Ovim konosman "po naredbi"
biva transformiran u konosman na donosioca, jer svaka osoba koja zakonito posjeduje
na pozadini potpisani konosman moze doci u posjed tereta. Na ovaj nacin formiran
konosman na donosioca moze biti transformiran u nekom od niza indosiranja i u puni
konosman kao sto je to slucaj i u punom indosamentu. Ovo se desava ako indosant uz
svoj potpis upise i ime onoga na koga se konosman prenosi (indosat). Konosman "po
naredbi" premostava nedostatke konosmana "na ime" i "na donosioca", povezujuci
njihove dobre osobine i najcesce je prakticirani oblik konosmana.

Konosmani "na donosioca" iii "po naredbi" jesu tzv. negociabilni konosmani
(negotiable B/L). Suprotno od ovoga su tzv. neposredni konosmani (straight B/L),
konosmani "na ime".

Kao sto vidimo, u osnovi, konosman moze biti izdat u tzv. "order" ili "rekta" formi.
Da bi konosman bio u "order" formi, mora izricito sadrzavati klauzulu "order of', a
ako ove klauzule nema, smatra se da konosman ima "rekta" formu i moze se prenositi
iskljucivo cesijom.

Ekonomska vaznost konosmana proizlazi iz cinjenice da je konosman vrijednosni

papir. Onaj ko posjeduje konosman posjeduje i robu koju taj konosman predstavlja.
Prenosivost konosmana ornogucava trgovanje robom, ada ona nije realno prisutna na
mjestu trgovine. Njegova je vaznost iznimna u trgovini masovnim berzanskim
robama, robama koje se prodaju po standardnim oznakama, kada realno prisustvo
odredene robe nije ni neophodno, te posebno kod promptnih berzanskih poslova
(promptna isporuka, promptni utovar, promptni posao za plovecu robu) koji se u
osnovi obavljaju prodajom - prijenosom konosmana.

Na koncu, kazimo kada izdati konosman prestaje da vazi, Brodar po osnovu obavljene
usluge prijevoza prema naruciocu te usluge ima odredena potrazivanja. To se odnosi
na placanje vozarine i ostalih eventualnih usluga koje brodar obavi za korisnika
prijevoza. Kada se ove obaveze podmire, brodar izdaje poseban dokument tzv. nalog
- dokument "bez prepreka", koji omogucava imaocu konosmana slobodno
raspolaganje teretom, a konosman se povlaci i kao papir od vrijednosti stavlja se van
snage. Dokument "bez prepreka" predstavlja instrukciju kapetanu broda da izda teret
posto je brodar podmirio svoja potrazivanja u vezi s transportom tereta i nakon
njegovog izdavanja brodar vise nema pravo postavljanja dodatnih zahtjeva prema
korisniku prijevoza. U odredenim slucajevima brodar, odnosno njegov agent, moze
izdati i "nalog za istovar" kojim se na isti nacin kao i kod naloga "bez prepreka"
funkcija konosmana gasi. Posjednik ovoga dokumenta bez ogranicenja moze
raspolagati teretom koji je vee prispio u luku opredjeljenja.

317
VIIIMedumrodni platnipromet dr.Enver Baekovic

POMORSKI TRANSPORTNI LIST- MARINEIOCEAN

BILL OF LADING
NEPRENOSM - NONNEGOTIABLE

aMU/SWI'l'ZDLM'P.
e
21 .04. ,. ...
N<)N,.N£OOTlA8L£ £XPR£S$ 9ILLO*, tAOIHe>

318
dr.Enver Baekovic WI Medunarodni platni promet

1. NAZIV BRODA KOJIM SE POSILJKA TRANSPORTlRA

2. NAZIVI LUKA UTOVARA I ISTOVARA POSILJKE
3. DATUM IZDAVANJA KONOSMANA
4. NAZIV IZDAVAOCA KONOSMANA
5. POTPIS IZDAVAOCA KONOSMANA
6. DATUM I MJESTO UTOVARA POSILJKE NA BROD
7. IME I ADRESA POSILJAOCA
8. PRIMALAC POSILJKE
9. LICE KOJE TREBA OBAVlJESTITI 0 POSILJCI - npr.
spedfter
10.TRANSPORTNA OZNAKA
11.BROJ POSLANIH PAKETA
12.0PIS ROBE
13.TEZINA POSLANE ROBE
14.TRANSPORTNE NAZNAKE
15.DODATNE NAZNAKE - poziv na broj akreditiva

319
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platni promet

3.1.9.2.1.1 Vrste konosmana

3.1.9.2.1.1.1 Cist i neelst konosman (clean BIL, foul iii closed B/L)

Izvoznik, radi kvaIitetnog izvrsenja svoga dijela obaveza iz spoljnotrgovinskog

ugovora, irna cilj da prijevozniku u pornorskorn transportu tereta preda robu u, s
uvoznikorn ugovorenorn stanju. Medutim, prilikorn preuzirnanja robe od brodara
irnarno dva sukobljena interesa. Prvo, brodar nastoji skinuti sa sebe iIi pak ograniciti
vlastitu odgovornost prerna prirnaocu tereta u srnislu stanja ambalaze, broja kornada,
tezine, zaprernine, odnosno kolicine uopce, te vanjskog izgleda tereta - robe koju
prima na transport. U tom smislu, on u konosrnan nastoji unijeti odredene zabiljeske
(rnarginalne zabiljeske). Druga strana, krcatelj, od brodara nastoji dobiti konosrnan
bez ikakvih dodatnih zabiljezaka (rnarginalnih zabiljezaka) u navedenorn srnislu, cime
dobiva potvrdu da je robu otprernio u stanju kakvo predvida kupoprodajni ugovor.
Ukoliko brodar unese u konosrnan rnarginalne zabiljeske, govorirno 0 neeistom
konosrnanu, a ukoIiko takvih zabiljezaka nerna, govorirno 0 eistom konosrnanu.

Brodar u osnovi irna dvije funkcije. On je prijevoznik robe, ali, istovrerneno, za

vrijerne prijevoza, on je i skladistar. Prilikorn predaje robe, odnosno prilikorn iskrcaja,
on je duzan prirnaocu predati robu u onakvorn stanju kakvo je navedeno u
konosrnanu. Medutim, ako pri istovaru robe dode do odstupanja, a brodar je izdao cist
konosrnan, tj. konosrnan bez ikakvih zabiljezaka - prirnjedbi, te se ustvrdi da se
navodi u konosrnanu ne podudaraju sa stvarnorn kolicinom te izgledorn robe i
ambalaze, tada brodar odgovara prirnaocu za nadoknadu nastale stete, Iz ovog razloga
brodar veorna pazljivo pristupa kontroli tereta prilikorn ukrcaja na plovno sredstvo.
On bilo kakve nedostatke u navedenorn srnislu unosi u konosrnan i na taj nacin skida
sa sebe odgovornost prilikorn predaje robe prirnaocu - destinatoru. Prirnjedbe koje
unosi brodar veorna su cesto naizgled bezazlene (ambalaza zaprljana, lose povezano,
osjeca se zadah, slabo pricvrsceno i sl.), ali i kao takve Cine konosrnan necistim i
urnanjuju iii elirniniraju njegovu odgovornost prerna destinatoru. Nasuprot ovorne,
kako je navedeno, cist konosrnan daje pravo uvozniku da u slucaju ostecenja, rnanjka
iii gubitka tereta zahtijeva naknadu stete od brodara.

Osiguravajuce kornpanije irnaju u ovorn srnislu isti interes kao i uvoznici, nairne, one
ne zele prihvatiti odgovornost za stetu koja je, eventualno, nastala i prije sarnog
ukrcaja tereta na plovno sredstvo i njenog osiguranja.

U poslovanju dokurnentarnirn akreditivirna banke prihvataju iskljucivo cisti konosrnan

i sarno takav dokurnent u paketu s ostalirn zahtijevanirn dokurnentirna prihvatljiv je za
honoriranje akreditiva, odnosno akreditivnih dokurnenata. Necist konosrnan
prihvatljiv je za banku sarno ako je prihvatanje takvog konosrnana predvideno
akreditivnirn uvjetirna, ovo je, medutim, veorna rijedak slucaj i predstavlja izuzetak od
pravila da se sarno cist konosrnan prihvata kao valid an dokurnent. Izvoznik koji u
akreditivnoj dokurnentaciji prilozi necist konosrnan izlaze se opasnosti da akreditivna
banka odbije honoriranje akreditivnih dokurnenata, iii da stavi prirnjedbu da je
dokurnente prirnila "pod rezervorn", cime obustavlja isplatu akreditivnog iznosa sve
dok se situacija u srnislu necistog konosrnana ne razjasni, odnosno dok joj uvoznik ne
signalizira da skine rezervu s dokurnenta i isplati akreditivni iznos, sto moze, sa iIi bez
narnjere uvoznika i njegove banke, potrajati. Uvoznik u ovakvorn slucaju moze
preduzeti i drasticne rnjere, nairne, on moze odbiti preuzirnanje robe, staviti robu na

320
dr.Enver Backovic VIIIMedunarodni platnipromet:

raspolaganje izvozniku u luci iskrcaja te vratiti je izvozniku iii je uskladistiti na teret

njegovih troskova.
Naravno, iz navedenog mogao bi se izvuci zakljucak da, u praksi, ne postoji
konosman u koji se ne bi mogla, manje ili vise opravdano, unijeti neka primjedba, i
time ga "onecistiti", sto moze proizvesti niz neugodnosti po izvoznika i posao kao
cjelinu. Tako, mozemo principijelno reci da naznake koje se odnose na stanje
vanjskog izgleda i kvantiteta robe i/ili ambalaze Cine konosman necistim. Ostale
primjedbe nemaju takvo djelovanje. Konosman ne Cine necistim primjedbe koje ne
govore izricito da ambalaza ne odgovara (npr. stari sanduci, ambalaza vee koristena i
s1.), nadalje primjedbe kojima brodar konstatira da ne odgovara za rizike u vezi s
prirodom robe i ambalaze, te primjedbe kojima brodar oznacava da mu je nepoznat
sadrzaj, tezina, kvaIitet ili tehnicka specifikacija tereta.
U praksi, brodar se cesto koristi odredenim rezervnim (ogradnim) naznakama. Ovo se
desava u slucajevima kada brodar ne raspolaze tehnickim sredstvima da izvrsi
provjeru podataka koje je krcatelj naveo ili, pak, kada sumnja u navedene podatke.
Vozar u ovakvom slucaju nece ni navesti sadrzaj, tezinu, mjere i ostale podatke 0 robi,
on ce ih oznaciti sarno opcim izrazima iii ce se ograniciti na reproduciranje podataka
koje je oznacio krcatelj. U ovom slucaju, brodar se ograduje izrazima: "weight
unknown", "content unknown", "measurement unknown" ili slicnim izrazima, ili, pak,
navodi "shippers weight", cime se ograduje na reproduciranje krcateljevih navoda, ne
preuzimajuci odgovomost u smislu njihove tacnosti i ispravnosti. Ovi izrazi, odnosno
na ovaj nacin date primjedbe, konosman ne Cine necistim.
3.1.9.2.1.1.2 Konosman "primljeno radi otpreme" (Recived for shipment B/L)

Ova vrsta konosmana ima sve odIike redovnog konosmana, osim potvrde da je roba
ukrcana na brod. Ovim konosmanom brodar ili njegov lucki agent potvrduju da je
teret - roba preuzeta radi otpreme, ali da ona nije jos ukrcana. Znaci, izdajuci ovakav
konosman brodar ili njegov agent potvrduju da je roba preuzeta, propisno i pod
nadzorom uskladistena te da ce biti ukrcana na jedno od njegovih plovnih sredstava i
otpremljena u naznacenu luku opredjeljenja. Ovakve konosmane banke ne prihvataju,
odnosno prihvataju ih jedino ako je tako predvideno akreditivnim uvjetima.
Izdavanjem ovakvog konosmana brodar ne daje uvozniku sigumost kada ce i da li ce
uopce izvrsiti ukrcanje robe i njenu otpremu, zato je on za uvoznika nesiguran pa
stoga i nepovoljan.
Treba naglasiti da je usprkos cinjenici sto banke prihvataju iskljucivo konosman
"ukrcano na brod", upotreba ove vrste konosmana u praksi prisutna. Nairne, praksa
spoljnotrgovinskog poslovanja kreira razlicite situacije kada je koristenje ove vrste
konosmana zaista neophodno. Naprimjer, roba moze cekati ukrcaj po rasporedu
linijske plovidbe angaziranog brodara pa mora biti izvjesno vrijeme uskladistena,
Nadalje, luka ukrcaja moze biti zakrcena pa roba mora sacekati da plovilo dode nared
za ukrcavanje tereta, ili, pak, brod po njegovom posebnom zakupu tek treba stici u
luku ukrcaja pa roba mora cekati uskladistena itd.
Momentom ukrcavanja na brod, brodar u ovaj konosman upisuje oznaku "ukrcano",
upisujuci datum ukrcavanja i ime broda na koji je ukrcavanje izvrseno, cime ovaj
konosman dobija oblik i znacaj redovnog konosmana (shiped B/L).

321
dr.Enver Backovic vm Medunarodni platnipromet

Svi clanovi eUCP-a konzistentni su s elanovima UCP-a, osim u slucajevima kada se

clanovi posebno odnose na elektronsku prezentaciju. Tamo gdje je to potrebno
napravljene su izmjene u UCP-u kako bi se jasno razgranicile razlike izmedu
prezentacije dokumenata u papirnoj i elektronskoj formi.

Kod elektronske trgovine veoma bitno pitanje jeste identitet osoba koje posluju. Da li
je osoba ta koja se stvamo predstavila, da li je narudzba napravljana na nacin na koji
se tvrdi, da li je zagarantirana sigurnost od neovlastenih upada u korespondenciju
poslovnih partnera i od neovlastene promjene i zloupotrebe podataka? Elektronski,
odnosno digitalni potpis ima cilj potvrditi autenticnost sadrzaja elektronski kreiranog
dokumenta, autenticnost izdavaoca dokumenta, kao i to da dokument na putu od
posiljaoca do primaoca nije pretrpio nikakve izmjene. Ovu vrstu potpisa defmiramo
kao elektronski zapis koji je logicki povezan s elektronski kreiranim dokumentom, te
prihvacen od kreatora dokumenta s ciljem njegove identifikacije. U modelu zakona 0
elektronskom potpisu koji je usvojen 2001. godine, a kreiran od Komisije UN-a za
medunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL), elektronski potpis se defmira kao
poruka u elektronskom formatu koja je prilozena ili logicki povezana s drugim
elektronskim porukama i koja sluzi identifikaciji potpisnika poruke i verifikaciji
njegove saglasnosti sa sadrzajem poruke. Potpisnikom elektronskih poruka smatra se
lice koje posjeduje elektronski potpis i koje djeluje u svoje ime ili u ime osobe koju
ovlasteno predstavlja.

Na koncu, izdavanje eUCP-a predstavlja prekretnicu u poslovanju dokumentamim

akreditivima. Buduce revizije UCP-a morat ce uzimati u obzir sve vecu upotrebu
elektronskih dokumenata i izrazen trend povecanja obima elektronske trgovine. Treba
naglasiti da elektronski akreditiv u kontekstu nasih razmatranja ne predstavlja neku, u
sustinskom i funkcionalnom smislu zasebnu vrstu akreditiva, ali to je, iz aspekta
tehnike prezentacije dokumenata i likvidacije akreditiva te buducnosti primjene, nesto
sto zavreduje posebnu paznju.

3.2 Inkaso posao - Dokumentarna naplata

Vee nekoliko puta konstatirali smo da su, u principu, spoljnotrgovinski poslovi

okarakterizirani kao poslovi u kojima izmedu stranaka vlada izrazeno nepovjerenje.
U takvim okolnostima, naravno, i uvoznik i izvoznik nastoje zastititi vlastite pozicije i
interese, sto je vise moguce. Ovo, ipak, ne treba shvatiti kao potpuno odsustvo
povjerenja izmedu stranaka u poslu, jer je jedan od osnovnih principa poslovnog
ponasanja povjerenje. Povjerenje koje se stvara izmedu stranaka u poslu jeste rezultat
njihove dugogodisnje uspjesne saradnje, saradnje bez vecih problema ili s problemima
koji se u uzajamnom sporazumu stranaka uspjesno rjesavaju.

Tako, dugogodisnje uspjesne poslovne veze veoma cesto rezultiraju i znacajnim

nivoom povjerenja u poslovnim odnosima stranaka. U takvim situacijama uvoznik s
povjerenjem moze ocekivati da ce mu izvoznik isporuciti robu u odgovarajucem roku,
zahtijevanog kvaliteta i u zahtijevanoj kolicini, S druge strane, izvoznik s povjerenjem
moze ocekivati da ce mu uvoznik isporucenu robu platiti u skladu s ugovorenim
rokom.

363
VIIIMedunarcx:lni platni promet dr.Enver Backovic

U takvim okolnostima izvoznik i uvoznik u poslovima koje kontinuirano obavljaju

predvidaju klauzulu Die, DIP - documents against cash, documents against payment
iIi D/A - documents against acceptance, cime definiraju nacin placanja. Izvoznik -
prodavac otprema robu, a s ciljem naplate isporucene robe uz propratno pismo
dostavlja banci ugovome i transportne dokumente, trgovacku fakturu i drugo.

Izvoznik daje nalog svojoj banci da ona izvrsi prezentaciju dokumenata uvozniku,
koristeci usluge svoje korespondentske veze u zemlji uvoznika, a odmah nakon
prispijeca robe na odrediste. Ni banka kupca ni banka prodavca ne preuzimaju
nikakve obaveze u smislu garantiranja za placanje. Izvoznik u tom smislu ima sarno
garancije koje mu pruza kupoprodajni ugovor. Obaveza kupca jeste da dokumenti
budu honorirani odmah po njihovoj prezentaciji iii po prispijecu robe na odrediste.

Iz ovoga je jasno da je izvoznik - prodavac izlozen odredenim rizicima. Prije svega,

on u trenutku otpreme robe nije u poziciji da bude siguran, kao sto je to, recimo, kod
akreditivnog placanja, da ce placanje zaista i biti izvrseno, Kod akreditiva rizik
placanja prebacen je na trecu osobu, na banku, a u ovom slucaju izvoznik treba da
racuna stirn da ce uvoznikova platezna sposobnost biti takva da ce moci izvrsiti
placanje i, naravno, da njegova dobra volja u tom smislu nece biti upitna. Ukoliko
uvoznik odbije honoriranje dokumenata i ne prihvati robu, dalja manipulacija,
skladistenje, vracanje robe ili prodaja drugom kupcu padaju na teret izvoznika.

Ni uvoznik nije posteden rizika. On je duzan platiti isporucenu robu prije nego sto
dode u poziciju da ustanovi da li poslana roba, u smislu kvantiteta i kvaliteta, stvamo
odgovara uvjetima ugovora. Izvrseno placanje ne uskracuje uvoznika za pravo
prigovora usljed loseg ili nepotpunog izvrsenja ugovomih obaveza izvoznika, ali u
situaciji kada je placanje vee izvrseno, zastita prava i obestecenje uvoznika je (ukoliko
se ne moze rijesiti sporazumno) stvar sudskog spora koji moze potrajati.

Uloga inkaso banke jeste da precizno ispostuje instrukcije date od izvoznika. Banka
prezentira dokumente uvozniku - kupcu po prispijecu robe na odrediste, uvoznik prvo
mora poloziti pokrice pa tek onda preuzeti dokumente koji mu omogucavaju da dode
u posjed robe. Prakticira se da banka obavijesti uvoznika odmah po primitku
dokumenata. Ona ih moze prezentirati uvozniku i dati mu ih na uvid i prije dospijeca
posiljke, cime daje uvozniku mogucnost da sravni dokumente s elementima
ugovorenog posla. Nadalje, banka treba da se, u slucaju odbijanja honoriranja
dokumenata, a sto je u skladu sa smislom i svrhom inkasa, pobrine 0 uskladistenju i
vracanju robe izvozniku, ali na njegov teret. 0 odbijanju honoriranja dokumenata od
uvoznika, banka je duzna hitno izvijestiti izvoznika i ponuditi mu svu pomoc, ne
preuzimajuci pri tome nikakvu odgovomost niti garancije. Ukoliko je roba u smislu
sporazuma izvoznika i uvoznika upucena na adresu banke, tada banka mora preduzeti
sve radnje s ciljem zastite robe, njenog ispravnog uskladistenja i vracanja posiljaocu,
Za banku ovakav posao spada u red komisionih poslova, i ona djeluje kao "povjerljiva
ruka" izmedu prodavca i kupca. Banke ovakve poslove rado prihvataju, one ne
angaziraju svoja sredstva, ne prihvataju nikakve rizike, a od njih imaju stabilan, mada
ne veliki, prihod.

U zavisnosti od uvjeta koje je izvoznik postavio, DIP iIi D/A, posao inkasa imat ce u
izvrsenju razlicit tok. Kod uvjeta DIP, radi se 0 izvrsenju placanja odmah, bez

364
dr.Enver Baekovic VIIIMedunarodni platni promet

ikakvog odgadanja. Kod uvjeta DI A, u VeClTIl slucajeva radi se 0 premoscavanju

vremenske razlike izmedu termina izrucenja dokumenata uvozniku i isplate mjenice
koju je izvoznik vukao na uvoznika, a ovaj akceptirao. U ovakvom slucaju kupac
garantira akceptom i ne moze isticati prigovore iz osnovnog posla, odnosno
kupoprodajnog ugovora, protiv akcepta kojije dao.

Mozemo vidjeti da ovakav nacin naplate izvoza, ipak, nije izraz neogranicenog
povjerenja izmedu stranaka. UkljuCivanje banaka i koristenje njihove strucne pomoci,
bez obzira na to sto one ne garantiraju placanje, to potvrduje. Jasno je da predaja
dokumenata uvozniku nakon placanja (DIP-D/C), odnosno akceptiranja (D/A),
iskazuje odreden, mada ne pretjeran, step en nepovjerenja. Ovdje treba dodati i to da
inkaso naplata nije sarno izraz visokog stepena povjerenja izmedu poslovnih partnera,
nego cesto i odraz konkretne trzisne situacije, kada, npr., raspolazemo robom cija
konkurentska sposobnost nije na visokom nivou i koja se ne moze lahko plasirati na
ino-trzistu. Pregovaracka pozicija uvoznika tada je mnogo jaca u odnosu na izvoznika
i on je u mogucnosti da namece modalitete i uvjete placanja, pa tako i da nametne
inkaso kao relativno manje siguran nacin placanja. Ovakav nacin placanja
karakteristican je i za poslove koji su po vrijednosti manjih obima.

3.2.1 Vrste inkaso poslova

U spoljnotrgovinskom poslovanju poznajemo sljedecu podjelu inkaso poslova:

indirektni inkaso posao;

direktni inkaso posao;
nostro inkaso posao;
loro inkaso posao;
robni dokumentami inkaso posao;
nerobni (prosti) dokumentami inkaso posao;
inkaso uz garanciju banke (kvazi inkaso).

Opisani nacin obavljanja inkaso posla nazivamo indirektni inkaso posao.

U takvom inkasu imamo prisustvo najmanje cetiri ucesnika, izvoznika - povjerioca,
banku izvoznika, uvoznika - duznika i naplatnu banku u zemlji uvoznika - inkaso
banku.

Za razliku od indirektnog inkaso posla, u odredenim okolnostima mozemo govoriti 0

direktnom inkaso poslu. U ovom slucaju izvoznik salje dokumente direktno uvozniku.
Ucesce banaka je iskljuceno, ne postoje nikakvi uvjeti za preuzimanje dokumenata
(D/C-DIP, D/A), jer su oni vee u posjedu uvoznika. Banka se pojavljuje tek u
trenutku kada uvoznik daje nalog za placanje prema izvozniku, i to kao tehnicki
egzekutor placanja. Ovakav nacin placanja naziva se i placanje uz otvorenu fakturu,
odnosno "clean payment", au odredenim slucajevima posmatra se kao poseban oblik
finansiranja spoljnotrgovinskih poslova. Medutim, mi smatramo da ovo jeste jedna,
doduse specificna inkasa, sarno sto se inkaso desava direktno na relaciji izvoznik -
prodavac i uvoznik - kupac. U ovakvom slucaju u spoljnotrgovinskim poslovima kaze
se da je izvoznik robu poslao uvozniku na otvoreno, uz dogovor da je plati po
primitku dokumenata ili nakon izvjesnog vremena po preuzimanju robe, cime
izvoznik, ustvari, odobrava kredit uvozniku. U ovom slucaju mozemo govoriti 0

365
VIIIMedunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

potpunorn odsustvu nepovjerenja izrnedu partnera u spoljnotrgovinskorn poslu, ovo je

veorna rijedak slucaj i u praksi se ne srece cesto.

3.2.1.1 Nostro inkaso posao

predstavlja naplatu dokurnenata koje salje domaca banka na inkaso. Vrsi se onda kada
se domace preduzece javlja u ulozi izvoznika. Po ovim poslovirna ocekuje se priliv
sredstava u zernlju.

3.2.1.2 Loro inkaso posao

Loro inkaso po sao predstavlja naplatu dokurnenata koje salje inozemna banka na
inkaso. Vrsi se onda kada se domace preduzece javlja u ulozi uvoznika. Po ovirn
poslovima desit ce se odliv sredstava iz zernlje.

Nostro i loro inkaso poslovi su analogni, ono sto je za domaceg partnera nostro inkaso
za inozemnog je loro i obmuto. Svaki inkaso ujedno je i nostro i loro, sarno zavisi da
li se posmatra iz perspektive izvoznika ili perspektive uvoznika.

3.2.1.3 Robni dokumentarni inkaso

Robni dokurnentami inkaso jeste onaj koji je pracen robnim dokurnentima koji trebaju
biti prezentirani kupcu na naplatu. Iza njega postoji realna spoljnotrgovinska
transakcija iz koje proizlazi potrazivanje. Ovu vrstu inkasa mozemo nazvati i
uproscenim dokurnentamim akreditivom, s tim sto njega ne prati ona formalna i
rnaterijalna strogost koja inace prati dokurnentami akreditiv.

3.2.1.4 Nerobni dokumentarni inkaso

Nerobni dokurnentami inkaso podrazumijeva naplatu razlicitih vrijednosnih pap ira,

cekova, rnjenica, obveznica... itd. To je inkaso kod kojega se radi 0 naplati
potrazivanja "sui generis", tj. radi se 0 inkasu koji zasniva pravo potrazivanja sarno po
sebi i u tom srnislu mozemo ih nazvati nerobnirn, obicnim, cistim ili prostim inkaso
poslorn.

3.2.1.5 Inkaso uz garanciju banke

Kod ove vrste inkasa uvoznik je nalogodavac po garanciji koju izdaje njegova banka,
a korisnik garancije je izvoznik, odnosno prodavac. Ovorn garancijorn banka garant,
banka uvoznika, garantira da isplatu protuvrijednosti dobijenih dokumenata, ukoliko
tu isplatu ne izvrsi nalogodavac po garanciji, vrsi uvoznik. Garancija je uvjetovana i
aktivira se dok uvoznik banci garantu ne obezbijedi pokrice za dostavljane dokurnente
i isporucenu robu. Ovu vrstu inkasa nazivarno i kvazi inkaso, sto znacajno odstupa od
izvomog tumacenja inkaso posla.

366
dr.Enver Baekovic vm Medunarodni platniprorret

---------~
INKASO POSAO - DOKUMENTARNA NAPLATA

4. DOKUMENTI
BANKA BANKA
PRODAVCA 7.PLACA III OBAVJESTAVA 0 DOSPIJECU KUPCA

I-
en ~
W
-,::l
~
a,
-c
~ -0 W
::2«
Z
~w U
ul-
W
m::2 ~ ~z
:2 00.. « ZW
::l
~
.en d
w:2
N::l
0 «0
00
SPREDITERSKA 1. ROBA w~
0 « 0:::0
M :50 1. ROBA KOMPANIJA 0 0..0
a.. :5 Lti
cO a..
to
r
2. KONOSMAN
IZVOZNIK UVOZNIK
PRODAVAC KUPAC

3.3 Bankarski medunarodni platni nalog -dozoaka

Ovaj instrument platnog prometa s inozemstvom predstavlja najeesCi nacin obavljanja

platnoprometnih transakcija u medunarodnirn razmjerama, bilo da se radi 0
placanjima, bilo da se radi 0 naplatama. Po svojoj funkciji doznaka je veoma slicna
izvrsenju platnih naloga u unutrasnjem platnom prometu, nairne, ona se zasniva na
odobravanju iIi zaduzivanju ziroracuna, s tom razlikom sto se ziroraeuni nalaze kod
inozemnih korespondenata domacih banaka i sto su ovi ziroraeuni nominirani u
stranirn valutama. Bilo koje efektivno placanje u medunarodnim razmjerama, iIi bilo
kakav medunarodni transfer sredstava, obavlja se medunarodnirn bankarskim
nalogom - doznakom.

Doznaka predstavlja nalog izdat od banke koja djeluje u ime nalogodavca, banci u
inozemstvu - svom korespondentu (banci koja se nalazi u razlicitoj monetarnoj zoni),
da odobri odredeni iznos korisniku u valuti na koju glasi doznaka. Ako je suma za
placanje nominirana u valuti zemlje primaoca, ino-korespondent ce zaduziti racun
banke koja djeluje u ime nalogodavca i transferirati prirnaocu dati iznos putem mreze
ziroracuna u zemlji. Ako prirnalac ima racun kod date banke korespondenta,
predmetni iznos moze mu se na raspolaganje staviti odmah. Ukoliko placanje nije
nominirano u valuti zemlje primaoca sredstava, predmetni iznos bit ce prvo
konvertiran u njegovu valutu po prodajnom kursu za taj dan i tako dobijeni iznos
domicilne valute bit ce mu odobren.

367
VIll Medunarodni platnipromet dr.Enver Backovic

Bitni elementi doznake su:

postojanje ino-korespondenta domace banke;

postojanje pokrica na racunu kod njega;
tacan naziv i sjediste korisnika;
tacan naziv i sjediste nalogodavea;
tacno odredenje iznosa placanja;
datum izvrsenja doznake;
autentifikacija i autorizaeija doznake.

Doznake mogu biti:

robne i nerobne;
nostro i loro;
bezuvjetne i uvjetne.

Robne doznake imaju za osnov robu koja se placa na osnovu fakture iIi Cije se
placanje vrsi uplacivanjem avansa, odnosno placanjem unaprijed. Nadalje,
likvidiranje dokumentamog akreditiva iIi dokumentamog inkasa, iza kojih stoje robne
transakcije izvrsit ce se, takoder, doznakom. Nerobne doznake imaju za osnov
uglavnom jednostrane transfere, placanje lijecenja, usluga i slicno. Nostro doznaka
predstavlja nalog domace banke izdat svom ino-korespondentu da izvrsi isplatu
inozemnom korisniku. Loro doznaka je nalog inozemne banke domacoj banci -
njenom korespondentu da izvrsi isplatu domacem korisniku. Bezuvjetna doznaka je
takva doznaka koja se izvrsava bez ispunjenja bilo kakvog prethodno postavljenog
uvjeta. Uvjetna doznaka za razliku od bezuvjetne nece biti izvrsena sve dok korisnik
sredstava ne izvrsi odredeni uvjet postavljen od nalo godavea po toj doznaei. Tako,
npr., nalogodavae daje nalog za isplatu avansa izvozniku, ali sarna isplata avansa
uvjetovana je prezentiranjem avansne garancije od izvoznika, prezentaeijom avansne
garaneije efektivno se izvrsava ispostavljena doznaka.

Medunarodno prihvaceni standard za izvrsenje doznaka u medunarodnim relaeijama

je 48 sati, odnosno dva bankarska radna dana.

3.4 Cekovi

Cek predstavlja, u zakonski propisanoj formi, pismeni nalog izdavaoea (trasanta)

kojim on nareduje banei da s njegovog racuna kod te banke isplati sumu navedenu u
ceku, trecern lieu - remitentu ili da tu sumu prenese na njegov racun. Cek je u pravilu
plativ po videnju, trasat mora biti banka iIi kreditna finansijska institueija, trasant
mora imati pokrice za izdati cek na svom racunu kod banke - trasata. Kao vrijednosni
papir cek moze glasiti "na ime", "na donosioea" i "po naredbi".39

3.4.1 Vrste cekova (opca podjela)

U medunarodnom platnom prometu, kao i spoljnotrgovinskom poslovanju, mozemo

generalno govoriti 0 dvije vrste cckova: loro i nostro cekovi te otvoreni i zatvoreni
(precrtani iIi barirani) cekovi. 40

368
 v
IX
SPECIFICNI OBLICI FINANSlRANJA
SPOLJNOTRGOVINSKIH
TRANSAKCIJA
 j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
dr.Enver Backovic IX Specifieni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

1. Nastanak i razvoj
Historijski gledano, specificni oblici spoljnotrgovinskih transakcija pojavili su se u
drugoj polovini devetnaestog stoljeca, a svoj procvat dozivjeli su nakon Prvog
svjetskog rata, kada je najveci dio evropskih ekonomija zapao u hiperinflatoma
kretanja, i kada su restrikcije i devizna ogranicenja bili neodvojivi dio ekonomskih
politika. Nakon Drugog svjetskog rata, kad god je dolazilo do kriza u medunarodnoj
trgovini, specificni oblici spoljnotrgovinskih transakcija dolazili su do izrazaja.
Danasnji razvoj svjetske ekonomije, i s tim u vezi medunarodne trgovine,
karakteriziraju dvije znacajne protivrjecnosti. Prvo, razvijene trzisne ekonomije za
svoj dinamicni razvoj u posljednjih pedeset godina mogu zahvaliti politici
protekcionizma i restrikcija, a s ciljem zastite razvoja vlastitih ekonomskih
potencijala. Ove politike imale su cilj da se nacionalne privrede zastite od negativnih
aspekata izlozenosti utjecajima medunarodne konkurencije. Drugo, danas postoji jaka
teznja da se svjetskoj ekonomiji putem procesa globalizacije vrati puni liberalni i
multilateralni karakter zasnovan na potpunoj slobodi kretanja roba, usluga i kapitala.
Premda je ovaj koncept preovladujuci, razvijene zemlje i danas provode odredene
vidove snaznog protekcionizma. Ovo se uglavnom ogleda u znacajnim subvencijama
koje razvijene trzisne ekonomije pruzaju odredenim industrijskim granama s ciljem
njihove zastite od negativnih utjecaja medunarodne konkurencije. Danas razvijene
trzisne zemlje izdvajaju blizu milijardu eura dnevno za podrsku i zastitu
konkurentnosti vlastitih ekonomija. Takoder, jedno prikriveno subvencioniranje
provodi se putem nacionalnih shema finansiranja izvozno orijentiranih privrednih
subjekata i grana, putem kojih visokorazvijene zemlje finansiranjem iz drzavnih
fondova obezbjeduju znaeajne konkurentske prednosti vlastitim ekonomijama na
medunarodnom planu. Nadalje, prisutno je i regionalno "zatvaranje" trzista
nametanjem odredenih standarda i normi koje zemlje u razvoju i niskorazvijene
zemlje, jednostavno, tesko iii nikako ne mogu dostici, U ovakvoj situaciji jaz izmedu
razvijenih i zemalja u razvoju sve se vise povecava. Zemlje u razvoju i tranzicijskim
procesima suocavaju se sa znacajnim struktumim problemima, visokim
platnobilansnim deficitima, snaznim rastom cijena, pri cemu se potencijalna inflacija
obuzdava smanjenjem potrosnje, visokom nezaposlenoscu itd. Ovakva situacija,
unatoc konstantnom rastu obima svjetske spoljnotrgovinske razmjene, koji je u
najvecem dijelu baziran na intenzivnom izvozu razvijenih zemalja prema zemljama u
razvoju, dovodi ove zemlje do hronicnog nedostatka konvertibilnih sredstava placanja
i stvara potrebu za dodatnim kreditnim zaduzivanjem s ciljem podmirenja osnovnih
potreba vlastitih ekonomija. S obzirom na to da zaduzivanje ima svoju gomju granicu
izdrzljivosti, rjesenje se nalazi u politici favoriziranja direktnih stranih ulaganja, koja
u jednoj osmisljenoj strategiji mogu imati znacajne pozitivne efekte, ali u dosta
slucajeva predstavljaju prostu rasprodaju nacionalnih resursa. Ovim se prakticno
onemogucava dvosmjemost tokova medunarodne razmjene roba i usluga. Iz ovih
razloga, specificni oblici spoljnotrgovinskih transakcija nisu stvar ekonomske
historije, nego se i danas odvijaju relativno intenzivno. Oni predstavljaju znacajnu
dopunu redovnim - konvencionalnim oblicima spoljnotrgovinskih transakcija, a
obavljaju ih partneri kako na relaciji razvijene trzisne ekonomije - ekonomije u
razvoju, tako i na relaciji izmedu ekonomija u razvoju.
Mada preciznih podataka nema, procjene govore da se danas od ukupnog obima
svjetske trgovine, na specificne spoljnotrgovinske aranzmane odnosi 20 - 25%.48

399
IX Specifieni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

Nadalje, danas partneri iz 90-ak zemalja, a koji saraduju s, naprimjer, njemackim

privrednim subjektima, za isporuku svojih roba ne traze placanja
slobodnokonvertibilnim valutama, nego zahtijevaju kontraisporuke njemackih roba,
sto u najvecem dijelu predstavlja bit specificnih spoljnotrgovinskih transakcija,
odnosno specificnih formi fmansiranja u spoljnoj trgovini.

Osnovni faktori koji uvjetuju pojavu i primjenu specificnih spoljnotrgovinskih

poslova jesu:

nepostojanje redovnih medudrzavnih trgovinskih odnosa;

potpunije zaposljavanje domacih proizvodnih i usluznih kapaciteta;
prodor na nova trzista i trzista intenzivnih mjera zastite;
neophodnost zastite od djelovanja kursnih rizika, narocito pri terminskim
drugim dugorocnim spoljnotrgovinskim poslovima;
nepovoljnost uvjeta transfera i konvertovanja valuta pojedinih zemalja;
nepovoljan klirinski saldo izmedu drzava gdje postoji takav sistem obracuna i
finansijske likvidacije spoljnotrgovinskih transakcija;
postojanje po kvaliteti i cijeni nekonkurentne robe;
uspostavljanje spoljnotrgovinskih veza i odnosa ekonomija koje rusu na
odgovarajuci nacin komplementame;
uvodenje elemenata inozemne konkurencije na domace trziste, a bez
mobilizacije slobodnokonvertibilnih sredstava placanja.

2. Vrste speclflcnih oblika finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

U kontekstu nasih razmatranja obratit cemo paznju na sljedece specificne oblike

spoljnotrgovinskih transakcija, odnosno specificne oblike finansiranja
spoljnotrgovinskih transakcija."

kompenzacione aranzmane;
globalne kompenzacije (vezani poslovi);
off-set aranzmane;
switch aranzmane.

Specificne spoljnotrgovinske transakcije se, prema koncepciji, nacmu formiranja,

uvjetima i tehnici izvrsenja, nacinu finansijske likvidacije i, uopce govoreci, prema
ekonomskoj sustini, znacajno razlikuju od konvencionalnih spoljnotrgovinskih
transakcija. Upravo specificnost fmansijske likvidacije ovih transakcija ne cini ih
sarno posebnom vrstom spoljnotrgovinskih poslova, nego i jednom posebnom
finansijskom konstrukcijom, jednom formom finansiranja koja omogucava odvijanje
znacajnog dijela medunarodne razmjene roba i usluga. U ovu grupu transakcija cesto
se svrstavaju i klirinski aranzmani. Medutim, s obzirom na to da su klirinski
aranzmani ujedno i jedan poseban sistem medudrzavnih placanja, prethodno smo ih
obrazlozili i objasnili nacin njihovog funkcioniranja, tako da u ovom dijelu 0 njima
necemo posebno govoriti.

400
dr.Enver Baekovic IX Specifieni oblicifinansirnnja spoljnotrgovinskih trnnsakcija

2.1 Kompenzacioni aranzmani

Kompenzaeioni aranzmani u sustini predstavljaju prostu razmjenu roba za robe,

usluga za robe ili pak usluga za usluge. ani predstavljaju izvoz odredenih roba i/ili
usluga koji je u vezi s uvozom roba ilili usluga, a bez upotrebe klirinskih ili slobodno
konvertibilnih sredstava placanja. Kod ovih aranzmana, dakle, osim u pojedinim
izuzeeima, ne dolazi do efektivnih placanja izmedu partnera koji realiziraju aranzman,
odnosno ne dolazi do pokretanja placanja u medunarodnim okvirima. Sam termin
kompenzaeioni aranzmani navodi na pomisao da u ovakvoj vrsti poslova jednostavno
dolazi do uzajamnog "prebijanja" roba. avo nije tacno. S obzirom na to da se
kompenzaeione robe u pravilu veoma razlikuju po kvalitetu i kvantitetu, njihova
uzajamna kompenzaeija nije ni moguca. Ispravno je reci da u ovakvim poslovima
dolazi do uzajamne kompenzaeije - "prebijanja" vrijednosti roba koje su predmet
razmjene spoljnotrgovinskih partnera. Dakle, medij koji omogucava kompenzaeiju, tj.
zajednicki imenitelj za robe koje se kompenziraju jeste novae, odnosno novcano
iskazana vrijednost datih roba, tj. njihova eijena. Uopceno govoreci, kompenzaeioni
aranzmani zasnivaju se na ideji podjednakih vrijednosti - eijena uvoznog i izvoznog
posla, a uzajamno ugovorene vrijednosti - eijene ovih poslova medusobno se
kompenziraju. Kod aranzmana kompenzaeije kao spoljnotrgovinskih poslova dolazi
do medunarodnog kretanja roba i/ili usluga, u medunarodnim okvirima pokrecu se
instrumenti obezbjedenja placanja, ali ne dolazi do medunarodnog kretanja sredstava
placanja - novea. U ovom kontekstu kompenzaeioni aranzmani razlikuju se od
konveneionalnih spoljnotrgovinskih poslova "sarno" po tome sto u medunarodnim
okvirima ne dolazi do efektuiranja placanja.

Kompenzaeioni aranzmani posebno dobijaju na znacaju i intenzitetu u situaeijama

pojave visoke inflaeije te pojave razlicitih vrsta deviznih restrikeija i uvodenja mjera
earinske zastite. Iz ovoga proizlazi jasan zakljucak da su ovakvi spoljnotrgovinski
aranzmani iznudeni ekonomskim uvjetima u kojima se javljaju. Kao takvi oni imaju
izrazit spekulativni karakter. Spekulativni karakter proizlazi i iz same sustine ovih
poslova. Nairne, poseban proeeduralni segment ovih poslova jeste ugovaranje
jedinicnih eijena za robe koje su predmet kompenzaeionog aranzmana, a time i
ukupne eijene aranzmana. U toj situaeiji, pogotovo kada je rijec 0 kompenzaeiji roba
koje se mogu lahko unovciti za slobodnokonvertibilna sredstva placanja robama koje
imaju slabu konkurentsku pozieiju, partner koji je u boljoj pregovarackoj pozieiji u
pravilu postize bolju ekonomsku pozieiju u poslu kao ejelini. Druga strana, pak, moze
pretrpjeti znacajne ekonomske i finansijske gubitke. Iz ovog razloga, gotovo u pravilu,
kompenzaeioni aranzmani predmet su posebne zakonske regulative te podlijezu
posebnoj proeeduri odobravanja od nadleznih drzavnih organa. Imajuci ovo u vidu,
kompenzaeioni aranzmani imaju svoje opravdanje ukoliko:

pozitivno utjecu na ujednacavanje spoljnotrgovinske razmjene s drugim

zemljama ili pojedinim regionima;
pozitivno utjecu na uskladivanje strukture finalne potrosnje na domacem
trzistu;
efikasno obezbjeduju uvoz defieitamih sirovina i polufabrikata za potrebe
domace proizvodnje finalnih proizvoda;
utjecu na potpunije zaposljavanje i koristenje domacih resursa;

401
IX Specificni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

podsticu plasman proizvoda i usluga ciji je plasman u redovnoj

spoljnotrgovinskoj razmjeni otezan;
podsticu poslovne veze s trzistima za koja postoji interes ali veze msu
dovoljno razvijene ili ne postoji redovna spoljnotrgovinska razmjena;
obezbjeduju zadovoljavajuce uvjete spoljnotrgovinske razmjene u odnosu na
one koji se postizu u redovnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Spoljnotrgovinska praksa i teorija poznaju razlicite podjele kompenzacionih

aranzmana. Kompenzacioni aranzmani mogu se podjeliti na dvije opce skupine:

- ciste - pune kompenzacije;

- nepotpune - kvazikompenzacije;

2.1.1 Ciste - pune kompenzacije

Cista, odnosno puna kompenzacija jeste kompenzacioni posao koji podrazumijeva

kompenzaciju roba i/ili usluga u idealnom omjeru vrijednosti 1:1. avo su
kompenzacije u izvomom smislu znacenja tog termina. Kod ovakve kompenzacije ne
dolazi do medunarodnog kretanja sredstava placanja, s obzirom na to da, kao sto smo
vee naveli, dolazi do uzajamnog kompenziranja - "prebijanja" vrijednosti roba koje su
predmet kompenzacionog aranzmana. Kompenzacioni aranzman obavlja se uz
uzajamno izdavanje sredstava obezbjedenja placanja, npr. akreditiva ili garancija, od
poslovnih banaka Cije ucestvovanje u aranzmanu partneri uzajamno dogovore, te uz
ucestvovanje posrednika, obicno speditera (mada ulogu posrednika moze imati i
banka ili osiguravajuca kompanija), koji je osoba od povjerenja ("povjerljiva ruka")
obiju strana u poslu. Aranzman podrazumijeva potpisivanje dvaju pravno neovisnih
kupoprodajnih ugovora. Ugovori podrazumijevaju identicne vrijednosti roba koje se
kupuju, odnosno prodaju. U ovim ugovorima oba partnera su istovremeno izvoznici
za robu koju prodaju, a uvoznici za robu koju kupuju.

Ovdje treba imati u vidu jednu vaznu napomenu. Nairne, kao i u svakom
spoljnotrgovinskom ugovoru, strane u poslu ugovaraju odredeni paritet isporuke u
skladu s odredbama INCOTERMS-a. To znaci da ce do mjesta primopredaje
kompenzacionih roba svaka strana u poslu, a u skladu s paritetom isporuke, snositi
svoj dio troskova, Npr., ako posluju partner iz Bosne i Hercegovine i partner iz
Njemacke, a isporuka roba je na granici izmedu Madarske i Slovacke, do tog mjesta
svaki partner snosi svoje pripadajuce troskove, avo prakticno znaci da moze doci do
prekogranicnih placanja za oba partnera. Medutim, ta placanja nisu u vezi s izvomom
idejom i konstrukcijom kompenzacionog aranzmana, te ih u kontekstu razmatranja
ove problematike posmatramo kao nesto sto prethodi samom aranzmanu
kompenzacije.

Odvijanje posla pocmje tako sto partneri u pravilu simultano zakljucuju dva
kupoprodajna ugovora uz usaglasavanje roba koje ce uvesti, odnosno izvesti, i uz
precizno definiranje jedinicnih cijena i ukupne vrijednosti roba koje se uzajamno
razmjenjuju. Ugovorima se odreduju i banke koje ce izdati sredstva obezbjedenja
placanja, npr. akreditive, te se odreduje povjerenik, obicno spediterska organizacija.
Naredna faza posla podrazumijeva uzajamno otvaranje akreditiva kao sredstava
obezbjedenja placanja. Uloga akreditiva u ovoj transakciji identicna je njegovoj ulozi
u bilo kojoj drugoj spoljnotrgovinskoj transakciji, a to je obezbjedenje placanja. Svaka

402
dr.Enver Backovic IX Specificni oblici finansimr!ia spoljnotrgovinskih transakcija

banka koja ucestvuje u poslu ujedno je i akreditivna i notificirajuca banka. Ukoliko se

dogodi da jedan od partnera ne ispostuje obavezu kontraisporuke robe koja po
kvalitetu i kvantitetu odgovara onome sto je ugovoreno, drugi partner koji svoju
obavezu ispostuje ima obezbijedeno placanje od akreditivne banke koja je njemu kao
korisniku otvorila akreditiv. U ovim poslovima cesta je upotreba kontraakreditiva kao
akreditivne konstrukcije. Nakon otvaranja akreditiva, partneri u poslu treba da
isporuce ugovorene kompenzacione robe u "povjerljive ruke", dakle povjereniku, iii,
kako ga jos mozemo nazvati, "escrow agentu". Nakon toga, prema logici
funkcioniranja akreditivnog posla, partneri kompletiraju akreditivne dokumente i
razmjenjuju ih putem banaka koje ucestvuju u realizaciji aranzmana. Prema toj istoj
logici, banke detaljno provjeravaju ispravnost akreditivnih dokumenata. Posto su dosli
u posjed dokumenata koje je poslala suprotna strana u poslu, partneri u
kompenzacionom aranzmanu vrse prezentaciju dokumenata povjereniku (prezentacija
dokumenata ne mora biti istovremena), koji nakon toga vrsi simultanu ili sukcesivnu
predaju robe partnerima u ovom poslu. Finansijska likvidacija ovog aranzmana nece
uslijediti razmjenom placanja, cime bi se likvidirali uzajamno otvoreni akreditivi,
nego uzajamnom kompenzacijom - "prebijanjem" akreditivnih vrijednosti, tako da do
efektivnih placanja, odnosno do pokretanja placanja u medunarodnim relacijama nece
doci, Ovim bi i kompenzacioni posao kao cjelina bio okoncan. Treba istaci da je u
bilo kojem slucaju potpuno sinhronizirana realizacija aranzmana, pogotovo kada je u
pitanju isporuka roba povjereniku, te isporuka roba od povjerenika ucesnicima
kompenzacije, u praksi tesko provo diva a da ne dode do steta uzrokovanih
uskladistenjem robe, placanjem osiguranja, placanjem lezarina te gubljenjem roba na
kvantitetu i kvalitetu.

2.1.2 Nepotpune - kvazikompenzacije

Formalno gledano, prema nacinu oformljenja i osnovnim elementima izvrsenja

nepotpune - kvazikompenzacije ne razlikuju se od kompenzacija u izvomom smislu.
Medutim, postoji sustinska razlika u tome da kod ovih vrsta kompenzacija dolazi do
pokretanja placanja u medunarodnim okvirima posto uzajamna isporuka roba nije u
idealnom omjeru njihovih vrijednosti 1:1, a sto nije karakteristika kompenzacija u
izvomom smislu znacenja te rijeci, I u ovom kao i u prethodnom slucaju
kompenzacija ce se obaviti na temelju dvaju kupoprodajnih ugovora, u kojima su
partneri istovremeno uvoznici za robe koje kupuju i izvoznici za robe koje prodaju.
Bit ce izvrseno uzajamno otvaranje dokumentarnih akreditiva kao instrumenata
obezbjedenja placanja za slucaj da jedna od strana ne izvrsi preuzete obaveze isporuke
robe u ugovorenom kvalitetu i kvantitetu. Povjerenik ce biti taj kome se isporuka robe
stavlja neopozivo na raspolaganje, a prema vee opisanoj proceduri, nakon prezentacije
dokumenata, on ce izvrsiti predaju isporucenih roba stranama u poslu. Medutim, u
ovom slucaju, kako smo vee naveli, uzajamne isporuke roba nece biti u idealnom
omjeru vrijednosti roba I: 1. Jedna od strana u poslu prihvata da kompenzacioni
aranzman bude izvrsen dijelom isporukom roba u odredenoj vrijednosti, a dijelom
efektivnim placanjem prema partneru u poslu. Posto omjer vrijednosti uzajamnih
isporuka robe nije 1:1, uloga povjerenika veoma je varna. On nece izvrsiti predaju
roba partnerima u poslu sve dok partner koji je preuzeo obavezu da dio aranzmana
"zatvori" izvrsenjem efektivnog placanja, to placanje i ne izvrsi, tj. dok banka drugog
partnera ne potvrdi prijem ispravnog placanja po osnovu ovoga aranzmana.

403
IX Specificni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

CISTA - PUNA KOMPENZACIJA

(detaljna shema)

I
1
ZEMLJA- A ·1 ZEMLJA- B
1
I
I

POSREDNIK
(sped iter)

.0
IZVOZNIK / UVOZNIK /
UVOZNIK IZVOZNIK

I. sklapanje ugovorao izvozu, odnosn uvozu

1a. sklapanje ugovora 0 izvozu, odnosno uvozu
2. zahtjev za otvaranje akreditiva
3. otvaranje akrediti va
4. notifikacija akreditiva
2a. zahtjev za otvaranje akreditiva
3a. otvaranje akreditiva
4a. notifikacija akreditiva
5,5a. predaja robe pod nadzor povjerenika i kompletiranje robnih dokumenata
6,6a, 6b. kompletiranje i predaja robnih dokumenata
7,7a. prezentacijarobnih dokumenata povjereniku
8,8a. predaja robe ugovornim stranama
9. uzajamno kompenziranje vrijednosti isporucenih roba - otvorenih akreditiva

404
dr.Enver Backovic IX Specifieni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija

NEPOTPUNA - KVAZIKOMPENZACIJA
(detaljna shema)

POSREDNIK ~is=.:....=..:..=-:..-=:....:....:::~
(sped iter)

ZEMLJA-A ZEMLJA -8

IZVOZNIK / UVOZNIK UVOZNIK / IZVOZNIK

8ANKA «A» 8ANKA «8»

e.
L - - - - - - - - - - - - - - - - - - - I - -......:it=.~--------------'

1. sklapanje ugovora 0 izvozu, odnosno uvozu

la. sklapanje ugovora 0 izvozu, odnosno uvozu
2. zahtjev za otvaranje akreditiva
3. otvaranje akreditiva
4. notifikacija akreditiva
2a. zahtjev za otvaranje akreditiva
3a. otvaranje akreditiva
4a. notifikacij a akreditiva
S, Sa. predaja robe pod nadzor povjerenika i kompletiranje robnih dokumenata (70 : 100)
6, 6a, 6b. kompletiranje i predaja robnih dokumenata
7, 7a. prezentacija robnih dokumenata povjereniku
8, 8a, 8b, 8c. nalog za efektivno placanje 30% vrijednosti ugovorene kompenzacije,
placanje, prijem sredstava, notifikacija pIacanj a
9,9a. predaj a kompenzacionih roba partnerima u poslu
10. uzajamno "prebijaje" - kompenzacija vrijednosti otvorenih akreditiva

2.1.3 Pojavni oblici kompenzacija u praksi

U praksi spoljnotrgovinskog poslovanja najcesca podjela kompenzacionih aranzmana

jeste prema broju ucesnika i broju zamalja iz kojih potjecu ucesnici u kompenzaciji, te
nacinu tehnicke realizacije. Tako, prema ovim kriterijima, postoje sljedece vrste
kompenzacionih aranZmana: 50
proste iii direktne kompenzacije;
mjesovite i prosirene kompenzacije;
triangulame kompenzacije;
triangulame kompenzacije robom konvertibilnih valuta;
triangulame kompenzacije robom nekonvertibilnih valuta;
kompenzacije uz koristenje racuna povjerenja.

405
IXSpecifieni oblici finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija dr.Enver Backovic

2.1.3.1 Proste iii direktne kompenzacije

Proste iii direktne kornpenzacije jesu najjednostavniji vid kornpenzacionih aranzmana.

U ovirn konstrukcijarna ucestvuju sarno dva partnera iz dvije zernlje. Obavljanje
kornpenzacionog aranzmana, tj. njegova tehnicka realizacija odvija sa u skladu s
opisanirn tokovirna odvijanja pune, odnosno djelomicne kornpenzacije. Prerna tome,
kao i sve druge vrste kornpenzacija, prosta kompenzacija moze se pojaviti u formi
pune, odnosno formi djelomicne kornpenzacije. Uloga banaka, kao i uloga posrednika,
jednaka je vee opisanorn.

2.1.3.2 Mjesovite i prosirene kompenzacije

Ovaj vid kornpenzacije podrazurnijeva kornpenzacioni aranzman u cijoj realizaciji

ucestvuje vise partnera iz dvije zernlje. Neki od partnera direktni su ucesnici
kornpenzacionog aranzmana, a drugi u aranzmanu ucestvuju na indirektan nacin, Kod
ove vrste kornpenzacionog aranzmana direktni ucesnici kornpenzacije nisu
istovrerneno kupci za robe koje uvoze i prodavci za robe koje izvoze. Ovdje se, s
ciljem realizacije aranzmana, u konstrukciju posla uvodi jos jedan (iIi vise) partner,
ciji je zadatak da uvezene robe plasira na domacem trzistu, Tako se u ovirn poslovirna
javljaju tri, cetiri iIi vise partnera.

U slucajevima kada se u aranzmanu kornpenzacije javljaju tri partnera, govorirno 0

mjesovitom kornpenzacionorn aranzmanu. Nairne, s jedne strane, kornpenzacioni
aranzman je direktan, jer je jedan partner iz npr. zernlje "A" istovrerneno i uvoznik i
izvoznik, dok je u zernlji "B" uloga izvoznika i uvoznika podijeljena izrnedu dva
partnera ucesnika u kornpenzacionorn aranzmanu. U pravilu, nosioci
kornpenzacionog aranzmana jesu partneri koji se s obiju strana javljaju kao izvoznici.
Postupak tehnicke realizacije te uloga banaka i posrednika isti su kao i kod direktne
kornpenzacije.

Kada su u kornpenzacioni posao ukljucena cetiri (iii vise) partnera iz dviju zernalja,
govorirno 0 prosirenom kornpenzacionorn poslu. U ovoj situaciji u jednoj zernlji jedan
od partnera u konstrukciji uvijek je izvoznik, dok je drugi uvoznik. Bitna
karakteristika ove vrste kornpenzacije jeste da se ona odvija na osnovu zakljucenja po
dvarna ugovorirna izrnedu cetiriju partnera. Pri ovorne jedan ugovor jeste ugovor 0
izvoznorn poslu, dok je drugi ugovor ugovor 0 uvoznorn poslu. Ucesnici iz svake
zernlje potpisuju rnedusobne ugovore kojirna definiraju rnedusobna placanja za robe
koje su isporucili inozernnirn partnerirna u kornpenzaciji. Tako, u okviru jedne zernlje
uvoznik preuzirna obavezu placanja izvozniku u domacoj valuti, i obratno; uvoznik iz
druge zernlje preuzima obavezu placanja izvozniku iz svoje zernlje, opet u lokalnoj
valuti. Na ovaj nacin obavlja se promet roba i usluga izmedu dviju zernalja s vise
partnera bez upotrebe slobodnokonvertibilnih sredstava placanja, a cijene iz svake
poslovne transakcije placaju se lokalno u domacim valutarna.

2.1.3.3 Triangularne kompenzacije

Triangulame su kornpenzacije relativnovrijetke poslovno-finansijske konstrukcije,

Dogadaju se u situacijarna kada partneri izdviju zernalja ne rnogu naci robe pogodne i
od interesa za kornpenziranje s drugorn stranorn u aranzmanu. U tom slucaju, a s'

406