Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Dukovski, Dario. Svakodnevica, Standard I Slobodno Vrijeme Nakon 1945." U Prijelomna Vremena Hrvatske Zemlje Nakon 1918., Ur. Suzana Leček

    Uploaded by

    Onami Animu
    28 views10 pages

    Original Title

    Dukovski, Dario. „Svakodnevica, standard i slobodno vrijeme nakon 1945.“ U Prijelomna vremena Hrvatske zemlje nakon 1918., ur. Suzana Leček

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    28 views10 pages

    Dukovski, Dario. Svakodnevica, Standard I Slobodno Vrijeme Nakon 1945." U Prijelomna Vremena Hrvatske Zemlje Nakon 1918., Ur. Suzana Leček

    Uploaded by

    Onami Animu

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 10
    ATICA HRVATSK BIBLIOT > EKA POVIE Sreak VIL rion vemena HRVATA Prost some nahn 1918 lav rei LUKASEPUT, Urednikibionke ZORANLADIC Urednicasveska SUZANALECEK r Recenzent MIRA KOLAR FOMISLAV ANIC NIKICA BARIC Poxjrestvo Maticehrvatske ‘ZORISLAV LUKIC DAMIRZORIC Doers oa “ali isp dopa cunt tls ‘ache eta ag pd 1 A PRIJELOMNA VREMENA Hrvatske zemlje nakon 1918. Urednica veska SUZANALECEK MATICA HRVATSKA ‘ZxGREB 202. Tisak: wnat ee ine, Zag ts dere ie ag So soa ja Zag Literatura: ‘ane asst eat tl jt Ht ma ha nt, 2 (he ‘ogre Ihe, Sie: ipl Kamen Kal nao Ral “el an, Zag 9916-12 he end, Mar: Rdg ehh Kk ‘eR Real Maas Zag 889,52 Bane Dd Mase A di get Hrs da. Zag 211,62 anc Rl ~ Maan. Zl) Kl aa Zag 98 ta anim Nn noi nape Via ‘Saeed ple Zab 6, 75-7 (eu, Na Gls hemp ncaa: ha ‘posit etamurla a Rabati msl 3.2. ge 012, 297-25. ot ei Has de lore gan pb aot Mi Va, ar, a 1977,639-48. Dp, elie Kal alee prone me ‘ry Ho. Zag 2010 anf Se - gl Dar Ora do jn ‘er fombvona Hg dr ar i ot jst aden an Hoa aa mas a est Zag 204 (Manageable) i su Ard upon arta, At dso ume Hy dara Lg 211 34-59 sao, a at Wag 985-1957 Tank Gg Ma Sessa ict Sti seg ras Sina Hr, Zag 203. 196, I len Ola pr sens armog en, Sa nak age 208. 171-177 Jun i eo aC ata jaya ‘Leen Bal Zab 207, 55 onlin Ken ad, Ra - i Mas Ak i os iid 209 Kato he) 502 | etn Izvor i liter lad, Asner La mde 1-8 as sil i Se tl gg a Lah A Seorgafia Pi Oe ene deh ey dra age 13 (aa Sone Cpe nae we ght hd i entre ag ‘racine peg 19-9 aoe be a Ht pa Ses to age es 8, as Ate Tenn na ae ‘a: 7acesin so Hepa su Forfar wl 2 Zag 97, 145-20 Mar. AP ab (50-1918), ic "bc Zaye 201.205 Mar Cas rats spam sadn neg gnc Nd nt 2 ap Mua A: Za dana oa So pred ko ak 20 cs 2018. Pree oie: ts mado hts at “age 19, ado Mah Dae S sama mi “age 20 al bt arta Ha 190 ‘hm hein Gr 193 Zag 207 ani Mune Hela onal: ian ves Ri Hl Sr eu ina Zaye 206 37% ‘shi es Soe rane eg pia sta Zag 207| Sea vai. Ka te Anda Ca Ms Ga ‘Spi Zage 205 ‘Sia hs, Vk Pie sp mara a ws god Xb Zab 10, 10-110 ‘llr ao Sues pent pra age. Set ro ‘nh Zageb 295 187738539, ‘pe ns rs ea ns Kap 95, Zagato a pee ark age 08 2g Va: et ds pr on, a etd rats age 01182 Svakodnevica, standard i slobodno vrijeme nakon 1945. godine vata je iz rata naa siromasena i depopulirana, lak grado dom nis bill bombardiran, pa i dio indie nije bio unten, tvotu gradu peih port sh godina bio izranredno tetak Nedesta je rane orev. 7b toga sont stanovnic gradova kj st na sel imal robinu privemeno oda i radova Dio gradskeomladine fee eprovodio i na sel ina radnim akira. ako je proizvodnja naredaih godina konstanino rasa ((vornice so se wl brzo gradi) standard ni povetkom 1950-ih nie dosigao predratnu razinu dan of raha Spotng rasta standarda stanovniiva poveran jes vlikim dajanima wads oso mirovnsko osigurane.odnosno dane sociale dréave Hrvatska je 195015 1960-h gina prolaala kroz duboke drastvene klturme politike ‘gespodarske mijene. Pckra) 1950 i podetkom 1960-h gral doujavaubreani Fanta, U tom fe smisiy ovo razdoble star prjelomnica, Usporedos brzom indusrjlizajom odbjan se proces urbanizaije | moderizacie dst. U vet ri hrvalskihgradova swore’ sujet bezoga napetka, Sioga grad, dakako, pret Ssnazie praca obrazacsusremenoga nacina Bivens. Posbice sto odnos na ‘yeiehratske gradove:Zagres Spi, Rjku, Osijek, Karlovac, Pol Poces moder rizacje urbanizacje (vezani ur sane procese miyaca slo-gred) usebi su no- sil zametke masoynoga potrsackoqa deus i sdeusba dokolces kao avn e- ‘nel odrustvablagostanjae, poduprtogsoojalniomdreavomt. Name, sprvajesama soil sigarost socjina deava) ha od partishog i dezavnog tha svasena eo tem soclisichoga» blastn, odnsno standarda. toga se materalno ‘lagostanje standard nist raj uonojmjeikao na Zap. Potrtackodrasvo ‘drasevo dokolice bil su poshedicapostpnog gospodarsog anita Hae satin 0h dod 1. mnt a Hoa ‘seme earns osovavasoga dust kako jbl shh dese Toot Laks nt proton ob ke oto eo olen apa Kompanj, goopodars sem godine ota sara potrosadhog drs (0 1953 ola severe + loenocuopskim teem pe e nog pra taba delat sromasnogasortinana iekom dupe petogodsnegplana (1957-196, dale lam poco raze detatzace da wdnoson wo- range ste inbiajenim. Catania Hevse i je ake pati pan ‘modi oda bua), kupovati alien ist jini robu Soke potroin, poscbice akuanstva, aka eooklyn vac ume nabaviat naj gram Fonske plo pounalihzapadnih rock sastava. Ipak, una njhovu realna rasta pla ns bile dovoline 2a narasle potosadke Zeke, koto se move dokzat: da se proseenom placom 1953. nie moglo kit ri pt part obicri pela. Hetnaest gona kasi pa aval trinast pari no i dale mal, jer Svedskom se prosiénom placom jos 1950, moglo kup ston i Seadset pari. Progecna plas 917 tsucazapestenh u Fivatsh) isl je 1968 ‘godine 90 dinara hk 72. america dolar, nie prema trina, nvr <: itanskoga proseénog pimanja Dake place su meal it nadopuniene po ‘rokackim kedtima, Mogugnos da gradani kupyju bu na Kredit dla ova 56 | nm kim podurccima vise poletau nov radu i poveala promt robe, oj bi bog ‘lo ograncenihnoveani seedstava Kojima gradan inate rspoly sala na sae je napusten. todabno se radio na promoci | provodenu iobodoga \remene seljem masowne zabuve, pa suse organiza festival zabane glabe a zal isk festival puck zaavnl sjmov ciekus (Odnos ast koja jewel sei va pravo dita kulturnim kretanjina taran ‘ma koa se postaila kao vihunskiarbitarw ujetnost ~ prema miadedi bio jew nage wo Konzenvativan spolitizra,Podgesiom ssocialisick ultres pois ‘ani st abranjvanizapadngdk, odnosno=kaptalistich utes usm unyet nikim cjatnostna,patako ulabi U tom smis naaraensieiejerazdo- ‘ihe 1945-1950, kad Ss omladinsidarnosicesteo regia na Saki seAaskic istup promocie prince jazz glare taljanskekancone (canzone) U kasnijem raablj, 1950-1955, jednak se ono zadrao sim wnekim maim sein 'ma.ovisoo poticki trukturama koje su real kturnu sce, al promjene "use ughvowom aja, psebice meds mama iu nihav dos prema sim strani oblicimaapadajacke gabe. Milde? koja jeimalaradioaprate sla je potaino strane radopostae, posebice Radio Luxembourg koji ve mogio wubvalits ’na redijem val. Kao odgovor na ovakve poave vast stu provodenju desedne politike Mpc koneoe unjetnost Kalu, a ies lobodnog vemena,ponudle bron trjeve 7a mde gharbenik. pak tse odnos prema sano} aban) ghz bistedinom 1950h mien, ‘Nekiod ajpoznaiihfetivalazabavne labe,primjrie Krapinski festival kav shih popevki (1966), Melodie ste i Kvarera (Nata) melodie Kiurnera 1954), Splits val (1960), Opatisi festival (Dani agsvenste aan muzik, 1958) Zagreb estival bane laze ~ Zar (196) te Puls fins festival gr ‘noga fina (1954) li Dubrovacke tne gre(1950)odrat ce sew nee zene, sve dd danaingh dan, Oni st usto nal primer ispunjvanjadobodnagvremena ‘aa cainizabave. Korisnoi usmyereno ispunjavanje dobodnogveemena bil su anallabetsi tse iia vite stupnju, tz. arodna sveuélista os uviek je to vnjeme kultura ila neposredno vezaa i 2a prosyet iz jdnostavnog razoga Sto jena ta natin bilo aks sta zadacu masovnost, akon Drago sets rata proces obogacivana sabodnog vemena na jd rug rzini masta se tagom proatnetaccije ~ udruga gradana. Pie se now rida ne vise kao nezavisnh udruga gradana. Organvacia sabodnega ‘remenazatvaala ese starosne sine prvenstvena pr ds inst ja od sin wrt, preko oxnovnih sted koa fakultet, poduzeca (rah ‘organic do umiovjenikih domova. U nihowu se akvins pie nga: nj drugs (drut ub), koje bi osmisjvaezajenke aktvnost w shobodno vnjeme fujetnicke, portske is). Osim tga, osnivaju se i obnavigj ramovrsaa tudratena poput Crvenog kia, eroklubor, Fenialog sivera sports ska Zajenice daa i Skle, Deva» deca. Noon to th in rain ‘odnosu na predratne pandan est da su sv ove udeuge klubov! organiza, Jj ss 20k slobono vnjeme stanovnitvataaine Soejlistithe Republi Je Hrvaske, moral bit udlanjeni, preko svoihkrovnih repubheksh organizacia St | mann Mat oda Nao tei 1960 (i RDA 122 Ahum22: ps ‘namasovnij drustveno-poltiku organizacij u Hrvatsk) ~Socalisick savez radnog narna Hivatske. Medutim, vod polosine 196th asec se sve mans nszosnostideologjeipolie u organiza konfigracisobodnog vemena, sto tikako ne zai da jana potpune nestle Posehna se pozomostposvetivalaslobodnom veemenu mladih. Ur drdavu, ayn lagu provodenja sbadnog vremena ipak prewimu obit iol Od sia 1950:ih do sedine 1970 egzsiju rai oblc okupjana dee | mladih, U ‘skoskom razdobhu tou vanskolskel2vannasayneaktirnosts Nake sto bile sports, klturno-umjeritk,tehnickeisrodne aktivnostaodvjle suse usklo ‘puskole, droga, organize, pobre saveza, ho su bil ovorent sia kojsuse Jnl uu te suomoguéaval balene konkrctnim programm. {evan ovih speciiznihi generac odrednihinstitucanastalaje ptkra) 1940: poseba vena udrg Ko se brinul.o razitim anteresima srk sojva sta ‘omits, starosno neodeedemh,scljem dase gradanin w slobodnom vrement bavi amaterskim djlatnstima te Cao selobodt soe kreativne sposobnost radi igre. ispunjvana shobodog vemena vrednim sadrajimae ~ Naoda tenika ‘Naouna tehnika okpl je cel spektar interest etito profirai Nubova, aviomodearabrodomodlar, radio tebngara,kinoamater,otograjedicara ppadobranaca kovnaka, parade. Istdobno su osnivanaamaterska wdrutena, sekoje Klubovi poput Klubora milaih knjbewnika i pest, ramsk,baletih {i gazhenih see, zborora,flklomih skupina sz oveorganizacie | wdruzenja Jecloako agli rata, od poloine 960-th do pots 1970-4, doa sport, ‘Ska, planinarsa sividacka dust i labo Razvitakismjr kulture sobodnog vtemena visi suo rast sandardastanovnis va lojje od 1845, pase do potkraj 1970 ih uz neka edstupanja i manje ize. stalnom uaz. To abjainjvaliakeslobodnoga vemena,aonda isan rset vo) clans brojnih sloboinovremensih drug. mn Sa amddoemnen pe | SIS "Noslobodino vijmet nadin nega spa ‘ata samo i kata drustva, koa i ezima. Mode h eprom iz ats ‘biel i poednea, dake samossne «private ollke na kaj ce senain spun ti slobodno vrieme,vrijeme koje nijevezano uz posao i bilo oj dug »pisi. Hoge spunjeneslobodnoga vreera imal intelektualny, ekreacsko sports, stvaala, spas ones dokoligarsy ii kakvu deugu densi, bilo ‘verano w oblikowane potrosackoga drastva naka je ovis iskjcivo 0 vol interes poedinca ‘Slaxdnoseveijeme od druge poloine 1960 thdosredin 1980-h nese provetio ‘na ieima etna prio naporskim piedhama spesjaciaea kasi clsko-klubovima Citanelejigai duane lrbe woe vemos uk predsta Tova scr punjavanja sobanog viemena medu sim starosnim kupinama. Posebnu ulogu w nai asporedajnaina korstenja dobodoog vremena kod ve “ine tanownva taj rajednicke dav, pata | Hrvaske,odigral sx sob: hi automobi elena, posebice radblu 1970-5 1980 i gona, Porastom “Gandara mogucnoicu nabave escbnog automa ne samo da se povedalo as polofvovrjeme kojim epojedinac mayan samosalnoupraija nego si se pave {lit iahor + neovinospuniaveng slobodnoga vemena,peseboo abo ect 0 provodenjavkenda, dati Diagdana(praznika) lt godnjh odors, Sno bilo is moguénoséuhupaetelevizorairavtkom TV programa. dsredine 196 -shpasvedo danas tevin jeosajal mapostku estan primat uzauzina- ju slbodinog vemena. Bro tlevzoa jerastaoinuretno bro. otetkom 1970 Five je polovna domacinstva imal eso, potra} 197i etvtine «do pots 1980: Ca preko 915, Bio je to nsimasovnii, njrabavni i razmjero ‘jen nin spanavanaslobodnog vemena sik stares skupina, tka) 20.sposetkom 21. so tlevia pomalogubiprimat uzaokuphanso- bodinog vtemena, posebice kod lad karst komypjtora, video (ly stain) Jnteretskih gsc surfing, Posena je pica aokupllenos lade genera al nom komunikacn preko mebslaiinternea ‘Sarl aktiynost negra jun log aij a povijesna razmatranja itekako ‘animljva,posebice 24 razdoble pots} 20; poéetkom 21. stole, Qlokspan razve daira, pscbise thnk, khnalogie kOmuanikace.poxeeava prosor ko Tn lobodnog vemena, obo dec maim, Prema znanstvenim socio kim psho-pedagoskim stazivanima,najiseslobodnog yremena mladiprovode tudrastvu vse, tradi sade naine Hila drukéie odeitelskog isklsko, Uslobodiom vremenroni ng odabicu aktivnost drustenenarav, a0 80 isc cruvenje spritebisa, dk daleko mange raniman pokarujuza kulture ‘brezovmesktins Dri ima zanimiviesuim akivnost veane wz dea ‘nj, razonodu i zabavu od ont koe zahjevaj ntlektualn angazman. Nap bvacencimbenik provodena sobadnog vesnena mila u Hrvatsk) ran kultun obraza oj ine aktivnost zaave razonode: ols wdisko-klubove na stulumes, afc te druzenjs pratima. Zabaa, aprav, Sufi da bi eispunlo ‘rien koje csaje na raxpolagun nakon voitaenihradah kok obaveza -Mladenaratje prvom reduzarimsjvaktiostusmyjerene prema osobnoj god ‘with, druzenjy,zabvi ira, U Hrvatsko) poetkom 21. soja vdhvo

    You might also like