Specifični problem u izboru državnih i administrativnih

sjedišta
Lokacija

• Administrativna funkcija privlači druge aktivnosti što znači i koristi

• Izbor i premještanje administrativnih centara izaziva konfrontacije

Problem lokacije administrativnih, političkih ili državnih centara javljaju

se kao problemi:
- gospodarsko-politički
- na regionalnoj razini

•
Kriteriji regionalizacije – dugoročni razvojni interesi

1) zemljopisno-morfološke karakteristike i prirodni izvori

reljef, vrste tla, klima, fauna, flora, vode, mineralni izvori i prometni položaj

2) Ukupan broj stanovnika i njegove strukture

- strukture po funkcionalnim dobnim skupinama
- obrazovni sastav stanovništva
- prirodno kretanje i migracija
Kriteriji regionalizacije – dugoročni razvojni interesi

3) Gospodarska struktura

4) Stanje, ustroj i funkcije javnog sektora

5) Stanje ruralne i urbane strukture

6) Socijalne strukture

7) Stanje i razvijenost informacijskih sustava

Regionalizacija u praksi

• Regionalizam se javlja kao otpor promjenama

• Industrijska revolucija unijela je promjene i raslojavanje
• Ekonomsko, socijalna i političko raslojavanje

• Sve više do izražaja dolaze regionalne disproporcije

- Međuregionalne tenzije
- Težnja za ostvarivanjem ekonomske, političke i kulturne autonomije regije
- Decentralizacija upravnih, ekonomskih i drugih centraliziranih društvenih
funkcija
Regionalizacija u praksi

• Pitanje urbanizacije
• Ekonomsko-socijalne strukture stanovništva
• Prostorne pokretljivosti stanovništva, selo-grad

Svaka zemlja samostalno bira model regionalizacije koji se najbolje

prilagođava njenoj strukturi i dugoročnim razvojnim ciljevima
Političko-teritorijalni ustroj
• Od 1945. godine do danas Hrvatska je imala 9 temeljitih promjena
upravno-teritorijalnog ustroja, a u biti se ništa nije promijenilo. Osnivanje nove općine
ili cijepanje postojeće, ima smisla samo onda ako će se time potaknuti gospodarski i u
sklopu toga i demografski razvoj

• U pravilu su promjene upravno-teritorijalnog ustroja u potaknute vrijeme

gospodarskih kriza, stoga su se ponavljale greške iz promjene u promjenu

• Opravdanje za promjene bilo je smanjiti troškove javne uprave pri čemu se nije vodilo
računa o tome da se upravnim ustrojem oblikuju, uz ostalo, uvjeti za ravnomjerniji
prostorni gospodarski i demografski razvoj.

• Nakon niza promjena upravno-teritorijalnog ustroja pokazalo se da su

gospodarsko-društvena kretanja vrlo brzo pokazala da ustroj nije učinkovit. Potonje
potvrđuje činjenica kako se sa svakom novom političkom garniturom pokreće
diskusija o tematiziranim promjenama
Političko-teritorijalni ustroj
• S gospodarskog i demografskog motrišta, kratkoročno snižavanja troškova tzv.
racionalizacijom javne uprave može imati u srednjem i dugom roku velike
negativne učinke, osobito imajući u vidu snažnu depopulaciju na manje
razvijenim područjima
• Nekadašnje velike općine pokazale su se neučinkovite jer su zapostavljale
razvoj ruralnih prostora; nakon podmirivanja javnih potreba centra malo bi
sredstava preostalo za seosko okruženje.

• Treba imati u vidu problem naglašenih razlika u razvijenosti između gradskih

centara i njihovog seoskog okruženja, osobito na manje razvijenim hrvatskim
prostorima
• mali i gospodarski nerazvijeni gradski centri, na manje razvijenim teritorijama,
nerijetko i sami veliki dio svojih javnih potreba pokrivaju različitim
subvencijama iz državnog proračuna. U takvim uvjetima ruralni prostori s
malim brojem stanovnika ostaju na margini