-Digitalno upravljanje benzinskim motorom

Za pogon cestovnih vozila najčešće služe višecilindrični

benzinski motori. Oni rade u Otto ciklusu od četiri takta. U
trećem taktu električna iskra zapaljuje smjesu zraka i benzina.
Zadnjih 110 godina primjenjivao se elektromehanički sustav
paljenja. On ima niz nedostataka rješenih suvremenim
sustavima tranzistorskog beskontaktnog paljenja.

Kod višecilindričnih motora s velikom brzinom vrtnje klasični

sustav paljenja ne zadovaljava pa je nužno ovakvo rješenje.
U slučaju manje brzine vrtnje i manjeg broja cilindara,
elektromehanički sustav funkcionira ali loše.

Cilj je smanjiti potrošnju goriva i emisiju ispušnih plinova te

povećati pouzdanost motora.
Optimalni rad motora moguć je samo sa digitalnim
upravljanjem.
Najvažnije je odrediti ispravan kut pretpaljenja.

David Studak 4.g

To znači da iskra mora nastati prije nego što klip dođe do gornje
mrtve točke cilindra. Taj kut ovisi o brzini vrtnje i opterećenju
motora,u starim sustavima taj zadatak su obavljali mehanički
regulatori, a uvedni su mikrokontroleri.
Bobina ( zavonjica za paljenje) sluđi za dobivanje naponskih
impulsa na elektrodama svijećice u cilindru.
Pomoću tranzistora snage prekida se struja od nekoliko amprea
u primarnom namotu, pa se u sekundarnom namotu inducira
kratkotrajni impuls visokog napona.

David Studak 4.g

Najpoznatiji je Bosch s integriranim sustovom Motronik.
Motornik uređaj ima 6 senzora koji pretvaraju neelektrične
veličine u električne.
Kod senzora s digitalnim izlazom nije potreban A/D pretvarač.
Jednočipno µR može upravljati radom motora.
U ROM memoriju upisani su kutevi pretpaljenja u 4096
memorijskih lokacija. µR prema upravljačkom programu uzima
iz memorije odgovarajući optimalni kutpretpaljenja u svakoj
prigodi.
Signal iz µR je slab pa se pojačava u izlaznom stupnju.Podsustav
paljenja daje signal na primar bobine, a podsustav ubrizgavanja
goriva upravlja ventilom za gorivo koje pod tlakom ulazi u
usisnu cijev.

David Studak 4.g