SINTEZA – 3.

pisana provjera
IMENICE
Imenicu dekliniramo tako da na osnovu imenice dodajemo nastavke za njihovu deklinaciju.
Osnovu dobivamo najlakše tako da maknemo nastavak u G. Deklinaciju imenice možemo
odrediti iz njenog rječničkog oblika, najbolje po nastavku u G.
Deklinacije:
1. ili a deklinacija N -a n -ae
G -ae g -arum
U G završava na -ae
D -ae d -is
najčešće ženskog roda, rijetko muškog A -am a -as
(zanimanja: nauta, -ae, m.) V -a v -ae
Ab -a ab -is
puella, -ae, f.

N G rod
osnova: puell-ae
2. ili o deklinacija
U G završava na -i
najčešće muškog i srednjeg roda muški rod na -us:
1. na -us N -us n -i
G -i g -orum
populus, -i, m.
D -o d -is
A -um a -os
V -e v -i
N G rod
Ab -o ab -is
osnova: popul-i
2. na -er:
1
magister, magistri, m. muški rod na -er:2

N - n -i
G -i g -orum
D -o d -is
A -um a -os
V - v -i
Ab -o ab -is

1
Riječima poput magister ne vidi se osnova u N, već ju vidimo tek micanjem nastavka u G.
2
Isto se deklinira kao imenice 2. deklinacije na -us, samo N završava na -er i jednak je V.
osnova: magistr-i
puer, pueri, m.
osnova: puer-i

2. deklinacija – srednji rod srednji rod:

Pravila za srednji rod (sve deklinacije): N=A=V
n=a=v -a
templum, -i, n.
N -um n -a
G -i g -orum
N G rod D -o d -is
A -um a -a
osnova: templ-i
V -um v -a
Ab -o ab -is
3. deklinacija
- u G završava na -is
muški i ženski rod

KONSONANTSKE OSNOVE I – OSNOVE

- završavaju na brojne završetke u N za - često završavaju na -is u N
razliku od ostalih deklinacija Pravila za i-osnove:
rex, regis, m. Imenica (m. i ž.) pripada
i-osnovama ako:
N G rod 1. ima jednak broj slogova u N i G:

N - n -es N - n -es
G -is g -um G -is g -ium
D -i d -ibus D -i d -ibus
A -em a -es A -em a -es
V - v -es V - v -es
Ab -e ab -ibus Ab -e ab -ibus
osnova: reg-is navis, -is, f.; finis, -is, m.,3
drugi primjeri: imber, imbris, m. itd.
pastor, pastoris, m.; civitas, civitatis, f.; dux, ducis, m. 2. ima dva suglasnika ispred
nastavka -is:
Nastavci: (i-osnove m. ž. razlikuju se samo u g = ium) urbs, urbis, f., mons, montis, f.

srednji rod (3. deklinacija)

KONSONANTSKE OSNOVE I – OSNOVE

corpus, corporis, n. Pravilo za i-osnove (srednji rod)
nomen, nominis, n. Imenica pripada i-osnovama ako u
N završava na: -e, -al, -ar
npr. mare, maris, n.
Pravila za srednji rod (sve deklinacije): animal, animalis, n.
N=A=V
exemplar,exemplaris, n.
n=a=v –(i)a

N - n -a N - n -ia
G -is g -um G -is g -ium
D -i d -ibus D -i d -ibus
A - a -a A - a -ia
V - v -a V - v -ia
Ab -e ab -ibus Ab -i ab -ibus

PRIDJEVI:
Pridjevi 1. klase (koriste 1. i 2. deklinaciju)
Slažu se s imenicom koju opisuju u rodu, broju i padežu

3
Imenicama na -is N i V nastavak nije „ništa“, no kao i za ostale imenice samo prepišite N iz rječničkog oblika.
npr. bonus, 3 (bonus, bona, bonum) = dobar
bonus – kada opisuje imenicu muškog roda, koristi 2. deklinaciju na -us
bona - kada opisuje imenicu ženskog, koristi
bonum - kada opisuje imenicu srednjeg roda, koristi 2. deklinaciju na -um
Postoje i pridjevi koji u muškom rodu završavaju na -er i dekliniraju se kao imenice na -er:
liber, libera, liberum = slobodan – osnova je vidljiva u N svih rodova
pulcher, pulchra, pulchrum – osnova je vidljiva u N ženskog i srednjeg roda
- pogledajte tablice na str. 75 u udžbeniku
GLAGOLI:
U latinskom jeziku postoje 4 konjugacije (i brojni nepravilni glagoli, od kojih nam je zasad
važan samo glagol „biti“ = sum, esse, fui).
Prepoznajemo ih po rječničkom obliku:
amo, 1. habeo, 2. lego, 3. capio, 3. 4 venio, 4.
infinitiv: amare habere legere capere venire
osnova: ama- habe- leg- cap- veni-
Vremena prezentske osnove (koja smo jedino i učili: prezent i imperfekt) dobivamo da
dodajemo nastavke na osnovu.
Opći nastavci prezentske osnove za aktiv: Opći nastavci prezentske osnove za pasiv:
-o/m -mus -r -mur
-s -tis -ris -mini
-t -nt -tur -ntur

Budući da osnova 3. konjugacije završava na suglasnik (miče se -ere, a ne samo -re), javljaju
se vezni vokali između osnove i nastavka.
Prezent aktivni svih konjugacija:
amo, 1. (inf. amare) habeo, 2. (habere)

1. amo 5 1. amamus 1. habeo 1. habemus

2. amas 2. amatis 2. habes 2. habetis
3. amat 3. amant 3. habet 3. habent

lego, 3. (legere) capio, 3. (capere)

1. lego 1. leg-i-mus 1. cap-i-o 1. cap-i-mus

2. leg-i-s 2. leg-i-tis 2. cap-i-s 2. cap-i-tis
3. leg-i-t 3. leg-u-nt 3. cap-i-t 3. cap-i-u-nt

venio, 4. (venire)

1. venio 1. venimus
2. venis 2. venitis
3. venit 3. veni-u-nt
4
3. konjugacija dijeli se na glagole na -o i glagole na -io.
5
Osnova je ama + o = „amao“, ali se vokali stežu u oblik: amo.
 Imperfekt aktivni svih konjugacija: (dodavanje -ba između nastavke i osnove, a nastavak za
1. l. jd. je -m.

amo, 1. (inf. amare) habeo, 2. (habere)

1. ama-ba-m 1. ama-ba-mus 1. habe-ba-m 1. habemus

2. ama-ba-s 2. ama-ba-tis
2. habe-ba-s 2. habetis
3. ama-ba-t 3. ama-ba-nt
3. habe-ba-t 3. habent

lego, 3. (legere) capio, 3. (capere)

1. cap-i-e-ba-m 1. cap-i-e-ba-mus
1. leg-e-ba-m 1. leg-e-ba-mus
2. leg-e-ba-s 2. leg-e-ba-tis 2. cap-i-e-ba-s 2. cap-i-e-ba-tis
3. leg-e-ba-t 3. leg-e-ba-nt 3. cap-i-e-ba-t 3. cap-i-e-ba-nt

venio, 4. (venire)

1. veni-e-ba-m 1. veni-e-ba-mus

2. veni-e-ba-s 2. veni-e-ba-tis

3. veni-e-ba-t 3. veni-e-ba-nt

Prezent pasivni – 1. i 2. konjugacije

amo, 1. (inf. amare) habeo, 2. (habere)

1. amor 1. amamur 1. habeor 1. habentur

2. amaris 2. amamini 2. haberis 2. habemini

3. amatur 3. amantur 3. habetur 3. habentur

VAŽNO!
Glagol „biti“ sum, esse, fui
prezent (aktivni6) imperfekt (aktivni)

1. sum 1. sumus 1. eram 1. eramus

2. es 2. estis 2. eras 2. eratis
3. est 3. sunt 3. erat 3. erant

GRAMATIKA
Kakvi tipovi zadataka će biti u ispitu? (ponavljanje će biti dan prije ispita)
Što trebate znati?
Imenice: prepoznati kojoj deklinaciji pripada riječ, odrediti osnovu, napisati puni rječnički
oblik riječi, napisati određeni padež
Pridjevi: prepoznati koji se pridjev i imenica slažu u rodu, broju i padežu
Glagoli: napisati osnovu glagola, napisati određeno vrijeme (prezent/imperfekt) i način
(aktiv/pasiv)

CIB
Rimsko kraljevstvo (udžbenik, bilježnica)
Izreke – dobijete latinski oblik – napisati značenje na hrvatskom
Civilizacijski sadržaj iz tekstova koje smo radili

6
Glagol „biti“ nema pasiv.