NOVELA I MATOŠ

KNJIŽEVNI RODOVI

1. književni rodovi – lirika epika drama

2. epske vrste – romani, novele, pripovjetke, kartke priče

3.razlika: pripovjedno dijelo – objektivna

Lirska pjesma- subjektivna

PRIPOVJEDNI TEKST

4. razlika: unutarnja kompozicija – fabula

Vanjska kompozicija – poglavlja, činovi…

5. razlika: unutarnja kompozicija – raspored događaja

Fabula –

6. vrste pripovjedača – 1., 2., 3., lice i pouzdani i nepoduzdani

7. vrste likova – protagonist, antagonist, dinamični, statični, plošni, stereotipni i slojeviti likovi

POVIJEST NOVELE

8. utemeljitelj novele – Giovanni Boccaccio u predrenesansi

9. dekameron – 100 priča, 10 pripovjedača u 10 dana

10. renesansni autor – Miguel Cervantes Saavedra napisao Don Quijot

11. poznata novela E.A. Poea – crni mačak

12. prve hrvatske novele – 19.st. realizam

13. najpoznatiji hrvatski autor novela u realizmu – A. Šenoa

14. tema realističkih novela – društvo

Modernističke novele na prvo mjesto stavljaju – pojedinca

15. psihološka novela – modernizam

16. ironija – postmodernizam

NOVELA

17. novela – kratka pripovjedna vrsta u kojoj postoji samo jedan središnji lik i jedan središnji događaj

18. fabula novele prostorno i vremenski ograničena – jedan dan, određeno mjesto

19. ekonomičnost kao kompozicijsko načelo novele – novela je kratka

20. središnji likovi – jedan

21. središnji događaji – jedan

22. novelistička tema – bilo što

23. uvodni dio – najava događaja

Središnji dio – razrada događaja

Završni dio – preokret i poanta

24. novelistički ciklus – jedna novela služi kao okvir ostalim novelama

25. razlika: kratka priča – najkraća

Novela – duža od kratke priče, no kraća od pripovjetke

Pripovijetka – najdulja

DEKAMERON

26. autor dekamorna – Giovanni Boccaccio

27. dekameron – 14.st., predrenesansa

28. dekameron – 100 novela

29. mjesto radnje – Firenca

Vrijeme radnje – 1348.g.

30. prijevod – knjiga deset dana

31. mladići i djevojke se nalazi izvan grada zbog kuge u Firenci, te krate vrijeme pričajući priče.

A.G. MATOŠ: ŽIVOTOPIS I STVARALAŠTVO

32. rođen – 13.6. 1873.g.

33. ja sam Bunjevac podrijetlom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem

34. život – rođen je 13.6.1873. u Tovarniku. Pohađao je gimnaziju i bio loš učenik koji je puno čitao. Neuspješno
je studirao veterinu u Beču, te se nakon toga vratio u Zagreb. Pisao je pripovjetke, eseje, putopise,pjesme…
najpoznatija djela su mu Iverje, Novo Iverje, Ogledi, Vidici i putovi… umro je 17.3.

35. važnost Matoševa boravka u Parizu – donio modernizam

36. Moć savjesti – napisano 1892. i počinje hrvatska moderna

37., 38. početak i kraj razdoblja hrvatske moderne – 1892.(matoš piše Moć savjesti) – 1914.(Matoš umire)

39. novelističke zbirke – Iverje, Novo Iverje, Umorne priče

40. Iverje – novelistička zbirka, otpaci od tresanja drva

41. matoševa zbirrka pjesama – Pjesme

42. matoševi putopisi – Vidici i putovi, naši ljudi i krajevi

43. impresionistička proza – domoljubni motivi, likovi oblikovani prema stvarnim ljudima…

44., 49. simbolistička proza – motivi ljubavi i smrti, neobični događaji, bizarni likovi…

45., 50. impresionistička proza – Kip domovine leta 188*, Pereci, friški pereci…

46. simbolističke proza – Moć savjesti, Camao, Cvijet s raskršća…

47. tematika impresionističkih novela – domaća zagrebačko-zagorska sredina

48. tematika simolističkih novela – bizarna/neobična tematika

A.G. MATOŠ: KIP DOMOVINE LETA 188*

51. povijesni kontekst – mađarizacija Hrvata, pobuna Hrvata protiv Mađara

52. književni kontekst –opisuje tužne prizore u domovini

53. ironija – ismijavanje ljudi i društvenih pojava tako da se govori suprotno od onoga što se misli

54. sarkazam – zlobna ironija

55. satira – oštro i zajedljivo ismijavanje negativnih društvanih pojava

56. groteska – izobličeno prikazivanje stvarnosti u kojese unose elementi pretjerivanja i karikature