DRUGA MODERNA

 1952. – 1969.
 Zahtjevi za slobodom umjetničkog stvaralaštva
 Naglašavanje autonomnosti umjetničkog čina i potreba za stvaralačkom slobodom
 Pluralizam stilova – stvaranje vlastitih poetika
 Časopisi:
 Krugovi (1952. – 1958.)
o U Zagrebu
o Slogan „Neka bude živost“ – urednik Vlatko Pavletić iznio program
nove generacije hrv. književnika – zalaganje za slobodu umjetničkoga
izražavanja i uvažavanje različitih autorskih poetika
o Mladi umjetnici nisu pristajali uz dominantnu poetiku
o Zagovaranje zaokreta prema modernističkim strujanjima sa zapada ali i
hrvatskoj tradiciji
o Josip Pupačić, Antun Šoljan, Ivan Slaming, Slavko Mihalić
 Razlog (1961. – 1968.)
o Da stranice časopisa postanu slobodna govornica za iznošenje vlastitih
ideja nove generacije mladih književnika
o Estetsko-umjetnički kriterij u objavljivanju tekstova
o Poezija bliska filozofiji(egzistencijalizam)
o Pripovjedna proza bavi se temama odnosa pojedinca i svijeta
o Danijel Dragojević, Dubravko Horvatić, Zvonimir Majdak
 Predstavnici poezije
 Jure Kaštelan
o Zbirke – Crveni konj, Pijetao na krovu, Biti ili ne biti, Malo kamena i
puno snova
o Motivi konkretne stvarnosti i duhovnoga svijeta
o Motivi – zavičaj, rat, sloboda, pjesništvo, ljuba, patnja, smrt, san
o Pjesme – Tifusari, San u kamenu, Jadikovka kamena, Sebevido i
snovido
 Vesna Parun
o Ti koja imaš nevinije ruke – pjesma
o Iz zbirke Crna maslina
o Vidimo sudbinu pjesnikinje kao snažne žene koja je svjesna svog
gubitka i svojih slabosti o kojima govori bez imalo srama 
o https://www.lektire.hr/ti-koja-imas-nevinije-ruke-pjesma/
o Pjesme – mati čovjekova, balada prevarenog cvijeća, koralj vraćen
moru, sto soneta
 Josip Pupačić
o U prvim zbirkama dominiraju zavičajni motivi i prikaz skladne slike
svijeta, iz perspektive djeteta koje osjeća povezanost sa zavičajem
(autobiografski i pejzažni motivi) – EMOCIONALNO PJESNIŠTVO
 o U nadolazećim zbirkama dolazi do zaokreta i raspadanja takve slike
svijeta, pjesme postaju apstraktnije – POJMOVNO PJESNIŠTVO
o U posljednjoj pjesničkoj zbirci dolazi do ujedinjena faza – lirski subjekt
se vraća ranijim temama i motivima iz egzistencijalnoga iskustva, a u
pjesmama izražava tragičan doživljaj svijeta
o Zbirke – Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe,
Ustoličenje, Oporuka, Moj križ svejedno gori
o Pjesme – more, tri moja brata, zaljubljen u ljubav
 Slavko Mihalić
o Zbirke – Komorna muzika, Posljednja večera, Klopka za uspomene,
Tihe lomače
o Pjesme – metamorfoza, približavanje oluje, majstore ugasi svijeću,
prolazim zrinjevcem dotiče me more, inače bi sve bilo besmisleno
 Ivan Slaming
o Pjesme – radi se o tom…, ubili su ga siglama, barbara, a roma alla
romana
 Predstavnici proze
 Vladan Desnica
 Petar Šegedin
 Ranko Marinković
 Slobodan Novak
 Antun Šoljan
 Proza u trapericama – karakteristična za šezdesete i sedamdesete godine 20. stoljeća;
u njezinu su središtu likovi mladih buntovnika, najčešće se pripovijeda iz perspektive
lika, u pripovijedanje se uvodi žargon
 Kiklop – fabula
 Prvi plan – realistički sloj – priča o intelektualcu Melkioru Tresiću koji se
panično boji nadolazećeg rata
 Drugi plan – simbolički sloj – buduća drama koju Melkior zamišlja, priča o
brodolomcima s broda Menelaj koje su zarobili kanibali