GOTIČKA ARHITEKTURA U ITALIJI

- Italija je pod jakim utjecajem romanike u 12.st., snažan uzlet gotike kreće
tek u 13. st.
- Italija je tada skup malih držvica, gradske komune
- Graditeljski pothvati → najčešće se starije građevine pregrađuju, nema puno
novo izgrađenih građevina
- KONSTRUKTIVNI ELEMENTI: križno-rebrasti svod, šiljasti luk, malo i
kontraforni sustav
- Nema jasnih podjela stilova, individualnost
- Snažan uzlet samostanskih redova – franjevci i dominikanci
- Franjevci i dominikanci su utjecali na umjetnost Italije
- Jug: najviše počiva na cistercitskim redovima

Opatijska crkva Santa Maria i Santo Stefano, Fossanova

- Cistercistki red – utječe na arhitekturu južnog dijela
Italije – longitudinalni T tlocrt + pravokutna apsida
- Posvećena 1208. g., samostanski sklop
- Trobrodna bazilika, transept na istoku, pravokutno
istaknuta apsida, pravokutne kapele
- Vrlo jednostavan kontraforni sustav
- Preuzimanje pravila od romaničkih cistercitskih
samostana → gotički novo uvedeno: kontraforni
sustav, velika rozeta, šiljasti luk
- Glavni brod: križni svod, naglašene pojasnice
- Nema potrebe za jakim kontrafornim sustavom zbog
čvrstih monumentalnih stupova arkada i relativno malog lateralnog osvjetljenja
- Nema dekora zida između arkada i lateralnog osvjetljenja (2zone)

Plan cistercitskog samostana, Casamari, Italija

- Crkva započeta 1203. g., posvećena 1217 g.

- Razrađen svod glavnog broda: križno-rebrasti
- Usko lateralno osvjetljenje
- Naglašeno debelo stupovlje – nema prozračnosti kao u Francuskoj
 Ostaci samostanske crkve u Monte San Galgano, 1224.

-Naglašena arkada sa šiljastim lukovima – novi način gradnje je

bio prihvaćen, ali na njima prihvatljiv način
Masivni stupovi, crkva ne ide toliko u vis
-Triforij u talijanskim gotičkim crkvama praktički i ne postoji

Samostanska crkva, Morimondo

- Cistercitska kultura u 13. st. je donijela francuski ukus, ali
na malo drugačiji način
- Italija: uporaba različitih materijala
- sjever-opeka -središnji dio-kamen
- kružna forma arkada, nisko spušteno lateralno osvjetljenje
- samo dojam zdepastije gradnje, ali je monumentalna

Assisi, Sv. Franjo

- Donja crkva: 1228. – 1232. g.

- Gornja crkva: posvećena 1253. g.
- Među najvažnijim građevinama središnje Italije
- Franjevci, dominikanci: jednostavnost, poniznost, posvećenost čovjeku=arhitektura
- Gradnja kreće 2,3 godine nakon smrti sv. Franje, vrlo brzo nakon što je kanoniziran
Dvoetažna crkva → Gornja crkva: jednobrodna, T transept, poligonalna apsida, križno-
rebrasti svod, kružni kontrafori
– na temelju cistercitske kulture proširila je pravilo gradnje s izduženim brodom i T tlocrtom
te četvrtastim ili poligonalnim svetištem
- Donja crkva – čitav niz odvojenih bočnih kapela, križno-rebrasti svod, jednobrodna, T
transept, polukružna apsida, zvonik, polukružni kontrafori, neobičan narteks
- Kružni kontrafori- u jednom segmentu su lebdeći
- slikari Cimabue i Giotto radili su na oslikavanju donje crkve
- Otvara se mogućnost oslikavanja prostora, nema skulpture koja priča priču
- U Italiji dekoraciju ne preuzimaju arhitektonski elementi već fresko slikarstvo
- Vanjština: izduženi prozori bifore s okulusom – poznavanje franc. načina gradnje
 Sv. Klara, Assisi, 1257.-1265. (klarise)

- Sv. Klara je bila ženski pandan sv. Franji

- Kontraforni sustav→ vrlo robustan – nije važno
da je estetski prihvatljivo
- Jednobrodna građevina, križno-rebrasti svod, T
transept, mala rozeta, portal više romanički
- Jednostavnost u unutrašnjosti

Bologna, Sv. Franjo, 1236.

- Bologna je u 13. st. bila vrlo značajan kulturni i sveučilišni centar (franc. gotiku prihvaća na
sebi svojstven način)
- Trobrodna bazilika, deambulatorij, upisani transept, kvadratne kapele(lakše svođenje), 6
dijelni križ.rebr. svod u glavnom brodu
- Vanjština → opeka, glavni portal naglašen bjelinom mramora, vertikalno uvučeno pročelje,
izdužene monofore, arhivolte → ukazuje na poznavanje gotičke arhitekture
- kontraforni sustav, kod apside lebdeći kontrafori→ samo nosiva funkcija(ne dekoracija)
- rastvaranje ziđa sa biforama + četverolist
- Elegantna arkada, 3 zone elevacije (srednja je prazna)
- U unutrašnjosti se često razlagao zid različitim građevnim materijalom - ritam

Firenca, Santa Maria Novella

-Crkva dominikanskog samostana (isti tlocrti)

-Započeta prije 1246. g., dugo građena – 100 godina
-Kor i transept započeti prije 1279. g.
-Gradnja broda do ranog 14. st.
-Jasna shema: 3brodna bazilika, T transept, istaknuta pravokutna apsida, bočne
apside, križno-rebrasti svod, miješanje materijala – ritam boja
-Elegantniji i tanji stupovi i arkade(polukružne) + okulusi
-Nema kontrafora
- Firenca je poznata po specifičnim pročeljima sa nizom
geometrijskih elemenata
- Polikromirana rebra i lukovi arkada
Firenca, Santa Croce

-franjevačka crkva, izduženi tlocrt

-Započeta 1294. g., a završena 1443.g.
-Vanjski prostor – dodavanje fijala, luneta, gotičko pročelje: 3
portala, miješanje materijala
-Otvoreno gredište dopušta gradnju bez kontrafora
-Bočni brodovi su presvođeni
- visoke arkade, korniš dijeli prostor na 2 nivoa
-Apsida – naglašeni trijumfalni luk, šiljasti prolaz
-Poligonalna apsida, silno umnožen broj kapela
- Vrlo su važne bočne kapele → tadašnji bankari plaćali su umjetnike
da oslikaju kapele (Giotto je oslikavao neke)
- Freska kao relikvija – drugačija razina shvaćanja
- Sve je oslikano – različite vrste kamena ili fresko oslici

Siena, Santa Maria Assunta, 1229. -katedrala

-Siena je bila važno i snažno središte, centar trgovine
-Imali su dovoljno novaca da se financiraju neki značajni projekti
-Građeno je na temeljima ranije crkve- izvorna katedrala je postala transept
-Kupola je postavljena na križištu glavnog broda i transepta
-Vanjski prostor – naglašavanje i pokretanje prostora uz raznobojnost mramora,
rozeta, flankiranje s malim tornjićima, 3 uvučena portala→ poznate su im franc. građevine
-Unutrašnjost: dinamika-bijeli i tamnosivi kamen, blago zašiljene arkade
-Gornji dio – rastvaranje sa velikim prozorima
-Korniš – dijeli gornji dio od donjeg dijela
-Romanička tradicija kampanila – gradnja tornjeva uz građevine, nema potrebe za umnožavanjem
-Vanjski prostor – skulptura i kiparski ukrasi → vezan uz Francusku
-Donja zona – stupnjevano uvučeni portali, gornja zona – velika rozeta
-Novina: skulptura, dekorativni elementi: vodorige, fijale, rakovice
-2 pergamene – studije za pročelja katedrala u Orvietu i Sieni
Katedrala Sanctissima Corporale, Orvieto, 1290. g.
- Otkrivanje relikvije svetog tijela: legenda, ukrašena izvana jer nije samostanska

- Polikormiranje vanjštine
- Trobrodna, transept, pravokutna apsida, nema kontrafornog sustava
- Do izražaja dolazi kiparski ukras
- Pročelje: 3 uvučena portala, rozeta, fijale, vimperg, zakovice
– sličnost sa Sienom → komunikacija majstora
- Rozeta- poznavanje rayonnantne skulpture Francuske
- Ikonografija se seli na prostor između portala + kiparski rješeni portali
- Nije presvođen ni glavni brod ni bočni brodovi – drveno krovište
- jednostavnost arhitekture: polukružni luk, korniš, lateralno osvjetljenje

Santa Maria del Fiore, Firenca

-Katedrala, započeta 1294. g., Brunelleschi ju dovršava u 15. st.

-Unutrašnjost – zadržala se srednjovjekovna struktura: trobrodnost, križno-rebrasti
svod, visoke arkade, korniš
-Iznimna je visina građevine iako nema kontrafornog sustava – debelo ziđe
-Kraj katedrale je u 14. st (1334. – 1387. g.). izgrađen-kampanil → svaki kat radio je
drugi majstor
-projektirao ga Giotto – samo 1.kat izgrađen dok je živio
-Korištene su različite vrste mramora

Pisa, Santa Maria della Spina

-Podsjeća na relikvijar; jednobrodna, pravokutno svjetište

-Graditelji su bili upoznati sa elementima francuske gotike
-Unutrašnjost → nastavlja se dekoracija drugim bojama
kamena
-Vanjština – kvadrifore, tabernakul+skulptura (francuski
način), rakovice, fijale, timpan, rozeta
-Upotreba različitih materijala
 Padova, sv. Ante (Santo)
- Padova – bogata gradska komuna
- Trobrodna građevina, polukružna apsida, pravokutne kapele,
transept, deambulatorij(relikvija sv. Ante), pravokutne apside,
gradnja opekom, specifični kontrafori
- Kupole podignute na tamburima – nastalo pod snažnim
utjecajem Venecije (sv. Marko), Bologna-svetište
- Zatvorena vanjština(zidna masa), izdužene monofore, šiljasti završetci, trijem na pročelnom zidu, kontraforni sustav

Milano, katedrala

- Završava se početkom 19. st. u neogotičkim oblicima, započeta je 1386. g.

- Vladar Milana je oženio Francuskinju→ona je pokrenula graditelje da sagrade
katedralu po njoj bliskome ukusu (utjecaj Francuskog kulturnog kruga)
- Nestalo je novaca pa je gradnja prekinuta
- Bourges je najvjerojatnije bio uzor
- Longitudinalna peterobrodna bazilika, transept, poligonalna apsida, križ.-rebr.
svod, monumentalnost unutrašnjosti
- visoke arkade sa izduženim tankim
stupovima
- Vrlo jasna povijesna okolnost nastanka
građevine – nije opća stanica gotičke
arhitekture u Italiji
- Vanjština → nastaje tek u 19. st.
- Kontraforni sustav vezan je uz francuske
uzuse i dekoriran je

Bologna, San Petronio, 1388. g.

- Na temeljima ranosrednjovjekovne građevine, nikada dovršena
- Longitudinalna, polukružna apsida, trobrodna + niz kapela bočno
- Najmnumentalnija crkva tog vremena u Italiji
- Plitki kontraforni sustav
- 2 dijela pročelja jer nije dovršeno
- Unutrašnjost – otvorena svijetla građevina, izdužena zona arkada+kružni okulusi, križno-
rebrasti svod, dinamiziranje uporabom različitih materijala
 SS: S. Giovanni e Paolo, Venecija, oko 1333. g.- dominikanski samostan

-U Veneciji se jako puno gradi opekom, portal naglašen mramorom

-Longitudinalna, T transept, polukružna apsida + 2 bočne sa svake strane,
elegantni, izduženi stupci, ali nema ravnog začelnog zida
-Grede koje povezuju arkade ojačavaju svod i zato nema
kontrafornog sustava
-Istočni završetak je rastvoren okulusima i monoforama

Santa Maria Gloriosa dei Frari, Venecija - Franjevačka crkva

- širina srednjega broda, nema kontrafora-svod
ojoačavaju poporečne grede
- Slaganje kapela na istočni završetak, korska
pregrada – liturgijska veza sa istokom
- Trobrodna crkva građena u opeci

Mantova, Palazzo Ducale

- vladarova palača preuzima elemente crkvene arhitekture
- Trijem sa naglašenim šiljastim lukovima
- Korniš, obrambeni sustav
- Stambena zgrada

Verona, Ponte Scaligero, 1376. g.

Korištenje kruništa

Venecija, Duždeva palača

-Najznačajnija stambena građevina

-Donji (javni) trijem – zona arkada, i gornji (privatni) trijem
-Gornja zona → naglašavanje balkona, veliki otvori, krunište
-Cvjetna gotika, šiljaste trilobe, čipkasta struktura
-Gotika prilagođena njihovim ukusima – upotreba skulpture za dekorativnost

Venecija, Ca d'Oro
- Palača, 1. i 2. kat je otvoren širokim trijemom – trilobi i četverolisti, gotički
dekorativni elementi
- Naglašena gotičkim dekorativnim elementima
- Jedna od najznačajnijih građevina na Canale Grandeu