GOTIČKA SKULPTURA U ITALIJI

Benedetto Antelami
- Referenca na to što se u drugoj polovici 12. st. događa na prostoru Italije

- Skidanje s križa, zid južnog transepta katedrale u Parmi, 1178. g.

- KIPAROV POTPIS: potreba isticanja umjetnika

- Jasno je da se radi o romaničkoj skulpturi, ali reljefi ukazuju na bitne promjene u oblikovanju: potreba za narativnošću,
emocije na licima

- Bogorodica s Djetetom, Krstonica Parma, S portal→ blagi pomak, ali je i dalje snažna romanička tradicija, polikromija

NICOLA PISANO - Prvi spomen Apulija 1225. – zadnji Toskana 1287.

- Na nekoliko dokumenata potpisan je kao Maestro Nicolas Pietri di Apulia

- Bio je kipar i graditelj → „otac talijanske skulpture“

- Prvi je krenuo u oblikovanje likova tako da se mogu povezati sa emocionalnim stanjima

Pripisana djela (poznato iz ugovora):

1. Propovjedaonica krstionice katedrale u Pisi, 1260.

2. Skidanje s križa i friz Navještenja, Rođenja, Kupanja Krista i Navještenja pastirima, Lucca, L portal pročelja kat., 1260-64.

3. Škropionica, Pistoia

4. Grobnica sv. Dominika, San Domenico, Bologna, 1264-67.

5. Propovjedaonica katedrale u Sieni, 1269.

6. Zdenac u Perugi, 1273-1280.
- Imao je radionicu i pomoćnike, najvažniji pomoćnik bio mu je njegov sin Giovanni

Krstionica katedrale u Pisi, 1260.

- Nedaleko od samog zdenca → arhitektonsko rješenje propovjedaonice, pristupno stepenište

- Svaki drugi stup stoji na lavu-antička tradicija(glave), orao je držač knjige

- Reljefne ploče (5)– ikonografija vezana uz Kristov život

- 1. ploča – ikonografija Rođenja – 4 ikonografske teme – Navještenje, Rođenje, Kupanje, Poklonstvo

- Nastojanje da se istakne emocija – to ga odvaja od romaničke skulpture, kružno oblikovanje narativne priče, draperija,
likovi izlaze u prostor-psihologija, gradnja prostora arhitekturom

- 2. ploča – prikaz skidanja s križa – Krist Patiens, realizam njegova tijela dosegnuo je vrhunac 14. st.

- Prikazan je sa 3 čavla – dokaz o francuskim utjecajima, oblikovanje kose sa svrdlanjem

- 3. ploča – posljednji sud – gomilanje likova→glavno obilježje Nicole Pisana

- Nema toliko dramatike kao što će to biti kod njegova sina

Lijevi portal pročelja u Lucci,
1260. – 1264. g.

- Naglasak je na naraciji i emotivnim

stanjima

- Skidanje s križa i friz Navještenja, Rođenja,

Kupnja Krista i Navještenja Pastirima
- realizam, emocije, narativnost

Grobnica sv. Dominika, 1264. – 1267. g.

- Crkva san Domenico, Bologna

- Nastajala je godinama, sanduk je djelo Nicole Pisana

- Svaki od likova ima svoju priču – psihol. kakakrt.

- Ikonografija: život sv. Franje s naglaskom na

Bogorodicu s Djetetom- izlazak iz okvira u prostor

- Polikromirano i pozlaćeno

- Veza između majke i sina, a ne majke i Spasitelja

- detaljne teške i naborane tkanine

Propovjedaonica katedrale u Sienu, 1269.

- Rađena s pomoćnicima

- Ploče (5) – ikonografija vezana uz Kristov život, reljefne ploče su odvojene likovima

- Veći broj likova u odnosu na Pisu, Dinamika je naglašenija

- Svaki lik je individualiziran, bitno je pokazati realnost situacije, detalji

- Arhitektura ima važnu ulogu u prikazivanju dubine prostora

- Vizitacija – naglašena emocija, izvrsno oblikovanje draperije

- U kompozicijskom smislu je vrlo slično kao i u Pisi

 Fontana Maggiore Perugia, 1278. g.

- Nicola i Giovanni (njegov sin) radili su zajedno

- Fontana rađena kao 2 zdenca

- Donji je radio Nicola, a gornji Giovanni

GIOVANNI PISANO - i kipar i arhitekt

- Pripisana djela:

1. Zdenac u Perugi, 1273-1280.

2. Voditelj gradnje katedrale u Sieni 1294-1298.

3. Voditelj gradnje katedrale u Pisi, 1297.

4. Propovjedaonia crkve Sv. Andree, Pistoia (1298-1301)

5. Propovjedaonia katedrale u Pisi, (1302-1310)

Zdenac Perugia
- Niži bazen – 25 strana

- Reljefi prikazuju: radove mjeseci, prizore iz Ezopovih basni, heraldičke

zvijeri, scene iz Starog zavjeta, prikaze slobodnih umjetnosti, mit o
Romulu i Remu
- ploče su odijeljene jedna od druge uz pomoć polustupova: tordirani, glatki

- Manji bazen – poligonalan, 24 strane

- Likovi iz Starog zavjeta, personifikacije gradova, Nimfe, živući suvremenici

- Ploče su izvedene u ružičastom mramoru, a na spojevima su pune skulpture

- Giovanni Pisano prikazuje odmake od svoga oca u oblikovanju punih kipova

Siena, katedrala
- Bio je proto-majstor, radio je donji dio pročelja (dokumenti, ↙ne zna mjesto na pročelju)
- Izradio ciklus proroka i filozofa, proročice, životinje
(skulptura se čuva u muzeju)

Sibila i Platon →

- Napreduje u oblikovanju glave i kose – individualnost: dob,

snaga, odlučnost, mirnoća (psihološka karakt.)
 - Nema nagomilavanja draperije kao kod Nicole, ublažavanje naglašenosti nabora

→ IZAIJA, muzej katedrale

- individualnost: kosa, nos, strogo lice

Bogorodica s Djetetom, muzej katedrale, oko 1300. g.

- Jedan dio katedrale u Pisi – bio je voditelj gradnje

- Teška draperija u donjem dijelu, ali prirodno pada

- Komunikacija s Djetetom – promjena→blagi majčinski pogled

Propovjedaonica, San Andrea, Pistoia, 1298. – 1301. g.

- U arhitektonskoj formi je slična sa propovjedaonicom Nicole Pisana

- 6strana, orao koji je držač knjige, trilobi su zašiljeniji
- Pokolj nevine dječice – dinamično, naglašena dramatika;
jasna priča, kružna kompozicija, narativnost, geste

- Ima praznog prostora – nije kao kod NIcole Pisana

- Ikonografija je vezana uz kristološki ciklus, slijed tema bez

oštrih rezova

- I telamoni nose stupove, a ne samo lavovi

Propovjedaonica u katedrali, Pisa, 1302. – 1310. g.

- Bogatija je za razliku od ove tri prije navedene, ali pretjerana - kružna forma

ARNOLFO DI CAMBIO
- Učenik Nicole Pisana, suvremenik Giovannija Pisana

- Nicola i Giovanni Pisano i Arnolfo di Cambio zaokružuju talijansku gotičku skulpturu 13. st. – zasadi antike+gotika

- Bio je graditelj i kipar, radio je u toskanskom krugu

 - U jednom trenutku odlazi u Rim – papinski kipar

- Pripisana djela:

1. Mramorna grobinca, San Domenico, Orvieto (Zdenac u Perugi, 1273-1280

2. Ciborij, San Paolo Fuori le Mura, Rim, 1285.

3. Voditelj gradnje katedrale u Firenci, 1296.

Nadgrobni spomenik kardinala du Braye, Orvieto, San Domenico, 1282. – 1284. g.

- 1282. Za vrijeme posjeta papi Martinu IV. umire francuski kardinal Guillaume de
Braye

- Spomenik se danas ne nalazi na izvornome mjestu

- Grobnica koja će snažno utjecati na razvoj grobnica u 13. i 14. st.

- Položeni lik pokojnika(starac-prikazan kao da spava), anđeli razmiču zavjese, u gornjoj zoni se nalazi
Bogorodica s Djetetom i 2 sveca, tekst
- Anđeo je prikazan sa stražnje strane, veliki realizam (komunikacija kipara)
- polikromija

Rim, San Paolo fuori le mura

- Ciborij – franc. gotička arhitektura u malom, 1285. g.
- Svi elementi koji se u arhitektonskom smislu vežu uz francusku gotiku-fijale, tabernakuli

- Za katedralu u Firenci, osim projektiranja, izradio je dio kiparske dekoracije

Skulpture iz muzeja katedrale u Firenci

- realizam, pad drapeije
 1300. – 1350. g.

- 2 polovina 13. st. razvoj skulpture i slikarstva vezan uz Toskanu

- Promjena centara
- 1378.- 1417. Papa seli u Avignon – Rim gubi na važnosti
- Napulj dijelom preuzima primat, osobito u doba Roberta Mudrog

TINO DI CAMAINO (1280/85. – 1337. g.)

- Kipar iz Siene, učenik Giovannija Pisana

- Radio u Pisi, Sieni (glavni majstor katedrale 1315-20), Firenci (1321.-23.), 1323. seli u Napulj (dvor Roberta Mudrog)

Pripisana djela:

1. Grobinca kardinala Petronia, Katedrala, Siena, oko 1318.

2. Grobinica biskupa Antonia Orsa, katedrala, Firenca

- U najvećoj mjeri je radio grobnice

Spomenik kardinala Petronija, Siena, katedrala, oko 1318. g.

- Ponavlja neke elemente koje je uveo Arnolfo di Cambio

- Pokojnik, zastor i dame, tabernakul s trilobama-Bogorodica s djetetom+2sveca

- Tema uskrsnuća Krista

- Skulpture koje nose sarkofag – prikazi vrlina s gustim i bogatim tkaninama, priridno padaju

- Dosta realistično uspijeva prikazati ljudsku figuru

Spomenik Antnonio Orso, Firenca, katedrala, 1321. g.

- Novina – pokojnik ne leži na poklopcu, stavlja ga u sjedeći položaj

- Prikazan je kao da spava

- Savršeno baratanje dlijetom

- Oblikovanje čitavog niza detalja: fizionomija oblika ruku, sitni nabori tkanine

- Oblik glave – jasno je da je riječ o portretu

- Nije cjelovito sačuvan (Bogorodica s djetetom je možda dio)

 - Oblikovanje nabora – vrhunac gotičkog oblikovanja
- Prikazuje prisan odnos između majke i djeteta, blagost

Grobnica Marije iz Mađarske, S Galgiardo

Primario, Napulj, S. Maria Donna Regina, 1325.
g.
- smještaj unutar ciborija
- arhitektonsko + skulptorsko oblikovanje

GIOVANNI DI BALDUCCIO (prva polovica 14. st.) - Kipar i graditelj

- 1317.-18. radi na katedrali u Pisi pod vodstvom Giovannija Pisana

- Radio nadgrobne spomenike i propovjedaonice u Firenci i okolici

- Od 1339. do 1347. djeluje u Milanu → Arka sv. Petra Mučenika, San Eustorgio, Milano 1336-1339.

- Širi toskansku priču prema sjeveru

Arka sv. Petra Mučenika, Milano, S. Eustorgio; kapela Portinari, 1336. – 1339. g.

- Nije vezana uz zid i nema ležećeg pokojnika

- Sanduk je natkriven četveroslivnim krovom

- Na krovu ispod baldahina u tabernakulu je Bogorodica s

Djetetom

- 8 vrlina kao nositeljice arke

- Svaka od njih ima individualizirano lice

- S njim se zaokružuje toskanska prča

Umjerenost Nada i vjera

LORENZO MAITANI (1275. – 1330. g.) - Graditelj, kipar, mozaičar i slikar u staklu

- Radio u Orvietu, Perugi i Sieni

- 1310 – 1330. glavni majstor u izgradnji katedrale u Orvietu

1) Reljefi na pilastrima pročelja?, katedrala, Orvieto, 1320-1330.

- Nije sigurno je li stvarno izradio sve što mu je pripisano

- Postoji sačuvani dokument koji govori o izradi brončanog kipa sv. Ivana (kao orao prikazan) i dokument koji govori o
naručivanju bronce za taj kip → na temelju toga mu se pripisuje
izrada

- Na temelju vješte izrade pretpostavlja se da je napravio i ostale

simbole evanđelista i Bogorodicu s Djetetom i anđele

- Simboli evanđelista se nalaze iznad pilastra

- Na pilastrima je razrađena ikonografija – Kristološki ciklus –

zaokružena priča i lako je čitljiva – rijetko pročelje u Italiji koje je
ikonografski definirano - naracija

- Unutrašnja dva pilastra su oblikovana kružnim viticama – pretpostavlja se da je njih radio malo lošiji majstor
(učenici ili pomoćnici Lorenza Maitania)→to se vidi na temelju detalja, horor
vacui, nečitljivost
r
- Vanjska dva pilastra se pripisuju Lorenzu Maitaniu

- Jak realizam u prikazu životinja

- U plitkom reljefu uspije dobiti dojam dubine prostora

- Oblikovanje ljudskog lika je izvedeno na vrlo visokoj razini – realizam tijela

- U oblikovanju pejzaža nema suvišnih elemenata (odjek
slikarstva)

- Vanjski južni pilastar – pad čovjeka → sposobnost da

prenese poruku i psihološki učinak
- prikaz groteske drame, očaj, strah
ANDREA PISANO (oko 1290. – 1348. g.) - Graditelj, kipar, zlatar

- Brončani reljefi na na južnim vratima krstionice katedrale u Firenci (1330 – 1336.)

- Nakon 1337. vodi gradnju zvonika firentinske katedrale

- 1347. – 1349. vodi gradnju katedrale u Orvietu

- Najviše sačuvanog njegovog opusa je u zlatarskoj tehnici

- Djeluje pod utjecajem slikarstva Giotta: kulise i scenografije, škrt pejzaž

Vratnice južnih vrata krstionice u Firenci, 22.01. 1330. – 1336. g.

- Trebalo je istaknuti vrata, postoji dokument o izradi

- Reljefi su složeni unutar vrlo pravilnog geometrijskog prostora

- Lijevo: život sv. Ivana Krstitelja (10 gornjih prizora)
- Desno: smrt sv. Ivana Krstitelja (10 gornjih prizora)
- Najniže (8 prizora): personifikacije Vrlina
- Realnost, oblikovanje treće dimenzije – zna što se događa u njegovom okruženju
NINO PISANO (oko 1315. – 1368. g.) - Arhitekt, zlatar, kipar
- Sin i učenik Andree Pisana

- Nakon oca Andree 1349. vodi gradnju katedrale u Orvietu

- Iz kiparskog opusa mu je najviše očuvanih Bogorodica – ljupkost i nježnost, lijepa lica, S-linija, meki nabori

→Bogorodica iz Navještenja, Pisa, Santa Caterina, 1350. – 1368. g.

- Minimalni detalji koji idu prema realizmu

- Više je iskoraknu prema francuskim uzorima

↘Bogorodica iz Navještenja, Pariz, Louvre

Bogorodica Dojiteljica, S. Maria della Spina, Pisa→

- nježan odnos majke i bebe

ANDREA ORCAGNA (? – 1368. g.)

- U najvećoj mjeri je radio

tabernakule

- Kipar, slikar i graditelj

Tabernakul Firenca, Orsanmichele,

1352. – 1359. g.

- Više arhitektonsko nego

kiparsko djelo
- Francuski utjecaji

- U pokretanju likova,
narativnosti – „posljednji u
nizu“ gotičkih kipara druge
polovice 14. st.