Skup Prirodnih Brojeva: Auditorne Vježbe #1, 2 - Matematika 1 - Preddiplomski Studij 2022/2023

AUDITORNE VJEŽBE #1, 2 | MATEMATIKA 1 | PREDDIPLOMSKI STUDIJ 2022/2023
I. BROJEVI
I. 1. SKUPOVI BROJEVA
1. SKUP PRIRODNIH BROJEVA
 1, 2,3, , n, n  1, 
Svojstva:
 Skup ima najmanji element. To je broj 1.

 Skup ima beskonačno mnogo elemenata.
 Svaki prirodni broj ima sljedbenika. Za broj n to je broj n  1 .
 Svaki prirodni broj, osim broja 1, ima prethodnika. Za broj n to je n  1 .
 Zatvoren je s obzirom na operacije zbrajanja i množenja.
 Parni brojevi su oblika: parni  n : n  2 k , k  
 Neparni brojevi su oblika: neparni  n : n  2k  1, k  
2. SKUP CIJELIH BROJEVA
  ,  n,  1, 0,1, , n,  , primijetimo kako je  .
Svojstva:
 U skupu ne postoji ni najmanji ni najveći element.

 Svaki cijeli broj n ima sljedbenika n  1 i prethodnika n  1 .
 Definirane su operacije zbrajanja, oduzimanja i množenja, a rezultati tih operacija su cijeli
brojevi.
3. SKUP RACIONALNIH BROJEVA

m 
  : m, n  , n  0  .
n 
m
Cijeli broj m može se reprezentirati razlomkom pa racionalni brojevi sadrže cijele, a ovi prirodne
1
brojeve, tj.   .
4. SKUP IRACIONALNIH BROJEVA

Duljina dijagonale kvadrata stranice jedan ( d  2 ) govori nam da postoje brojevi koji nisu racionalni.
Takve brojeve zovemo iracionalnim brojevima i označavamo ih s I .
-svi brojevi koji se ne mogu zapisati kao količnik dva cijela broja, tj. to su brojevi koji imaju beskonačno
mnogo decimala koje se ne pojavljuju periodički.
-primijetimo kako je I  
-{√2, √3, √6, 𝜋, … }

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 1 / 25
5. SKUP REALNIH BROJEVA
 I , I    ( u nastavku ćemo se upoznati više sa skupom realnih brojeva)
6. SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA
  x  yi : x, y  , i 2  1 ( u nastavku ćemo se upoznati više sa skupom kompleksnih brojeva)
I. 3. Polje realnih brojeva
Prikazivanje realnih brojeva na pravcu omogućuje lakše proučavanje podskupova skupa koje zovemo
intervali.
Neka su a, b takvi da je a  b .
OTVORENI INTERVAL a, b je skup svih realnih brojeva koji se nalaze između a i b:
a, b  x  : a  x  b .
ZATVORENI INTERVAL ILI SEGMENT  a, b je skup svih realnih brojeva koji se nalaze između aib
uključujući i rubne a i b:
a, b  x  : a  x  b
Pored otvorenih i zatvorenih intervala definiraju se poluotvoreni intervali
a, b    x  : a  x  b ,  a, b   x  : a  x  b
i beskonačni intervali
, a   x  : x  a , , a    x  : x  a
a,    x  : x  a ,  a,     x  : x  a .

1. Omeđeni i neomeđeni skupovi
Interval je omeđen ako su mu rubovi a i b konačni realni brojevi.

Svaki broj m  a naziva se donja međa, a svaki broj M  b naziva se gornja međa intervala I .
Ukoliko je neki od rubova intervala a, b jednak  ili  , onda je interval neomeđen.
Primjer:
a) 17,    x  : x  17 je neomeđen, jer nije omeđen odozgo.
b) ,3  x  : x  3 je neomeđen, jer nije omeđen odozdo.
Pojmovi omeđenosti te donje i gornje međe proširuju se i na po volji uzete podskupove brojevnog pravca.
Tako je
 Donja međa skupa S svaki broj m koji je manji ili jednak bilo kojem elementu skupa S .
 Gornja međa skupa S svaki broj M koji je veći ili jednak bilo kojem elementu skupa S .
 Neprazan podskup S brojevnog pravca je omeđen ako postoje brojevi m i M takvi da za svaki x  S
vrijedi m  x  M .
Drugim riječima, svaki omeđeni skup ima konačnu donju i gornju među. U suprotnom kažemo da je
skup neomeđen.
2. Minimum, maksimum, supremum i infimum skupa
 Supremum skupa S je broj  sa svojstvima:

1)  je gornja međa skupa S
2)  je najmanja gornja međa.
Pišemo   sup S . Ukoliko skup nije omeđen odozgo, onda supremum ne postoji pa stavljamo
sup S   . Ukoliko supremum  pripada skupu S , onda za njega kažemo da je maksimum skupa
S i pišemo   max S .
 Infimum skupa S je broj  sa svojstvima:

1)  je donja međa skupa S
2)  je najveća donja međa.
Pišemo   inf S . Ukoliko skup nije omeđen odozdo, onda infimum ne postoji pa stavljamo
inf S   . Ukoliko infimum  pripada skupu S , onda za njega kažemo da je minimum skupa S i
pišemo   min S .
Primjer: Jedna donja međa skupa A  3,2 je npr. 5 jer je 5  x , x  A , ali najveća donja
međa – INFIMUM skupa A je inf A  3 . Budući da -3 nije u skupu A tada minimum ne postoji!

3. APSOLUTNA VRIJEDNOST REALNOG BROJA
Apsolutna vrijednost realnog broja je funkcija

:  0,  .
Za neki realni broj x ( x  ) njegova je apsolutna vrijednost definirana formulom
 x ,x  0
x 
 x , x  0
Prema formuli vrijedi:

3 3
 , 3.16  3.16  3.16 , 0  0, x  x .
5 5
Svojstva apsolutne vrijednosti:
1) x 2  x , x  5) x  y  x  y , x, y 
x  a  a  x  a x x
2) , za a  0, x  6)  , x, y  , y  0
x  a  x  a  x  a y y
3)  x  x , x  7) x  y  x  y , x, y 
(nejednakost trokuta)
4) x  x , x 
8) x  y  x  y , x, y 
Napomena: Ukoliko je a  0, a  tada nejednakost x  a vrijedi za bilo koji realni broj x .

Na slici 1. prikazan je graf funkcije f  x   x
Slika 1. Graf funkcije f  x   x .

ZADACI ZA VJEŽBU
Zadatak 1: Zapišite funkciju
f ( x)  x  2  4
bez apsolutne vrijednosti te ju zatim i nacrtajte.

Rješenje: Odredimo najprije intervale u kojima izraz unutar apsolutne vrijednosti poprima pozitivne i negativne
vrijednosti.
- +
x  2  0  x  2
-2
x  , 2 x  
 2,  
f ( x)  ( x  2)  4 f ( x)  x  2  4
f ( x)   x  6 f ( x)  x  2
 x  2 , x  2
f ( x)  x  2  4  
 x  6 , x  2
Slika 2. Graf funkcije f ( x)  x  2  4

Napomena: Zadatak smo mogli riješiti na način da prvo funkciju g  x   x  2 zapišemo bez
apsolutne vrijednosti koristeći definiciju:
 x  2, x  2  0  x  2, x  2
g  x  x  2   
  x  2  , x  2  0  x  2, x  2
 x  2  4, x  2  x  2, x  2
Pa je f  x   g  x   4   
 x  2  4, x  2  x  6, x  2
Ukoliko funkcija u sebi sadrži više apsolutnih vrijednosti tada ovaj način nije najbolji i preporučamo
da se najprije odrede izrazi u kojima svaki pojedini izraz unutar apsolutne vrijednosti poprima
pozitivnu i negativnu vrijednost. U nastavku ćemo pogledati jedan takav zadatak:

f ( x)  2 x  3  2 x  1  x  3
Rješenje: Odredimo nultočke pod apsolutnih vrijednosti (jer prije i poslije nultočki izraz pod apsolutnom
vrijednosti mijenja predznak):
3
2x  3  0  x   3 3
2 , 3 3,   ,1 1, 
x 1  0  x  1 2 2
x  3  0  x  3 2x  3 - - + +
x 1 - - - +
x3 - + + +
(Tablicu smo napravili tako da smo u prvom retku redom poslagali nultočke od najmanje do najveće i tako podijelili skup realnih brojeva
na intervale. Granice nismo uvrstili, ali vi možete (mi ćemo kasnije voditi računa o rubovima). U stupce stavljamo redom izraze unutar
apsolutne vrijednosti,
Kako smo popunili tablicu? Nas zanima kako se ponašaju izrazi unutar apsolutnih vrijednosti na intervalu , 3 . Uzmemo broj
unutar tog intervala, npr. x  4 i uvrštavamo u izraze unutar apsolutne vrijednosti ( 2 x  3 , x  1 i x  3 ). Ukoliko je rezultat
negativan kao kod 2x  3  2   4  2  6 tada stavljamo znak „minus” i to nam označava da je na tom intervalu izraz pod
apsolutnom vrijednosti negativan, itd...)
U ovisnosti o tablici predznaka riješavamo se apsolutne vrijednosti:

1° x  , 3 :
f1  x     2 x  3  2    x  1      x  3  Mi ćemo uključivati lijeve rubove (osim

f1  x   2 x  3  2  x  1  x  3 ako je granica beskonačnost).
f1  x    x  8
 3
2° x   3,  :
 2
f 2  x     2 x  3  2    x  1    x  3
f 2  x   2 x  3  2  x  1  x  3
f2  x   x  2
 3
3° x    ,1 :
 2
f3  x    2 x  3  2    x  1    x  3
f3  x   2 x  3  2  x  1  x  3
f3  x   5 x  4

4° x  1,  :
f 4  x    2 x  3  2  x  1   x  3
f4  x   2x  3  2x  2  x  3
f4  x   x  8
Vidimo kako na intervalima funkcija poprima različite jednadžbe (definirana je po dijelovima), stoga je:
 x  8 , x  , 3

x  2  3
, x   3, 
  2
f  x  
5 x  4  3
, x    ,1
  2

 x  8 , x  1, 
 3
Nacrtajmo po dijelovima dane pravce (na intervalu , 3 crtamo pravac y   x  8 , na intervalu  3,  crtamo
 2
y  x  2 , itd..) :
Slika 3. Graf funkcije f ( x)  2 x  3  2 x  1  x  3 .

f ( x)  3  x  2

Rješenje: U slučaju kada imamo apsolutnu unutar apsolutne tada je najbolje rješavati se postepeno apsolutne
vrijednosti. Naš savjet je da se rješavate uvijek najprije unutarnje (jer je lakše). No, pokazat ćemo i postupak
kada se riješavamo najprije vanjske apsolutne vrijednosti.
I. način: Rješavamo se najprije unutarnje apsolutne (preporučamo!)
f ( x)  3  x  2
x  2  0, x  2  0,
tj. x  2 : tj. x  2 :
f  x   3     x  2 f  x   3   x  2
f  x  3  x  2 f  x  3  x  2
f  x  x  5 f  x   1  x    x  1
f  x  x 1
x  5  0, x  5  0, x  1  0, x  1  0,
tj. x  5 : tj. x  5 : tj. x  1: tj. x  1:
f  x     x  5 f  x  x  5 f  x     x  1 f  x  x 1
f  x  x  5 f  x  x  1
f  x  x  5 -5 f  x  x  5 f  x  x  1 1 f  x  x 1
-2
(Brojevni pravac je napravljen samo kako bi nam olakšalo konačni zapis. On nije nužan u rješavanju ovoga zadatka. Služi samo radi
preglednosti. Primjetite da smo krenuli granati slučajeve tako da smo lijevo pisali izraze koji su  0 , a desno koji su  0 (ili smo granali bez
nekog pretjeranog „reda”) onda iz tablice ne bi tako lako iščitali konačni zapis funkcije pa bi nam brojevni pravac bio od velike pomoći. )
Funkcija zapisana bez apsolutne vrijednosti glasi:
 x  5 , x  , 5

x  5 , x   5, 2
f  x  
 x  1 , x   2,1
x 1 , x  1, 


II. način: Rješavamo se najprije vanjske apsolutne :
f ( x)  3  x  2
3 x  2  0 3 x  2  0
x2 3 x2 3
x  2  3 ili x  2  3, 3  x  2  3,
tj. x  1 ili x  5 : (*) tj.  5  x  1: **
f  x    3  x  2  f  x  3  x  2
f  x  x  2  3
x  2  0, x  2  0, x  2  0, x  2  0,
tj. x  2 : tj. x  2 : tj. x  2 : tj. x  2 :
f  x     x  2  3 f  x    x  2  3 f  x   3     x  2 f  x   3   x  2
f  x  x  5 f  x  x 1 f  x  x  5 f  x  x  1
Zbog (*) ova funkcija Zbog (*) ova funkcija Zbog (**) ova funkcija Zbog (**) ova
vrijedi na intervalu vrijedi na intervalu vrijedi na intervalu funkcija vrijedi na
x  2   x  1  x  5 x  2   x  1  x  5 5  x   2 intervalu
2  x  1
,tj. x  5 , tj. x  1
 x  5 , x  , 5

 x  5 , x   5, 2
f  x  
 x  1 , x   2,1
x 1 , x  1, 

Vidimo kako je puno lakše riješavati se najprije unutarnje apsolutne vrijednosti jer tada izbjegavamo
rješavanje apsolutne nejednadžbe.
Napomena: Primjetite kako u I. načinu i II. načinu zapis funkcije f se razlikuje u uključivanju granica. No, to nije
pogrešno jer je funkcija neprekidna.
Crtanje grafa funkcije:

Budući da imamo zapis funkcije f ne koristeći apsolutnu vrijednost možemo nacrtati funkciju f :
Slika 4. Graf funkcije f ( x)  3  x  2 .

Crtanje grafa funkcije pomoću pomaka: Ukoliko ne trebamo odrediti zapis funkcije f ne koristeći apsolutnu
vrijednost tada funkciju f možemo crtati pomoću pomaka.
(Krenemo crtati najunutarnjiju funkciju, a to je x  2  nju dobijemo tako da funkciju x pomaknemo za 2 ulijevo).
1. korak: Crtanje funkcije g  x   x
2. korak: Crtanje funkcije h  x   x  2  pomak funkcije g za dva ulijevo.
3. korak: Crtanje funkcije i  x    x  2  osnosimetrično preslikamo funkciju h s obzirom na x os.

4. korak: Crtanje funkcije j  x   3 | x  2 |  pomak funkcije i za 3 gore.
5. korak: Crtanje funkcije f  x   3 | x  2 |  Apsolutna vrijednost djeluje tako da sve što je negativno
prebaci u pozitivno, stoga onaj dio funkcije j koji se nalazi ispod osi x osnosimetrično preslikamo s
obzirom na x os.

Zadatak 4: Riješite jednadžbe i rješenja provjerite grafički
a) 5x  1  2
Rješenje: Odredimo najprije intervale u kojima izraz unutar apsolutne vrijednosti poprima pozitivne i negativne
vrijednosti.
1 - +
5x  1  0  x  
5
1

5
1  1
x  ,  x    , 
5  5
  5 x  1  2 5x  1  2
5 x  1  2 1
x
3 5
x
5
Slika 5. Grafički prikaz rješenja jednadžbe
b) x 3 5  6
Rješenje: Najprije se riješavamo unutarnje apsolutne:
x 3 5  6
x  3  0, x  3  0,
tj. x  3: tj. x  3:
  x  3  5  6 x 35  6
x  2  6 x 8  6
x2 6
x 8 0 x  8  0,
x20 x  2  0,
tj. x  8 : tj. x  8 :
tj. x  2 : tj. x  2 :
  x  8  6 x 8  6
  x  2  6 x26
 x  2 x  14
x  8 x4
x2
x  8
Nisu zadovoljeni uvjeti prvog grananja:

4 nije manje od 3 i 2 nije veće ili jednako od 3.

c) x  2  x  3  2x 1
Rješenje: Kako bi zadatak bio dobro definiran mora vrijediti da je apsolutna vrijednost veća ili jednaka od
1
nule. Odnosno, moramo pripaziti na UVJET da vrijedi: 2 x  1  0  x  .
2
Riješavat ćemo se najprije unutarnje vrijednosti:
x  2  x  3  2x 1
x20 , x20 ,
tj. x  2 : tj. x  2 :
  x  2  x  3  2x 1  x  2  x  3  2x 1
x  2  x  3  2x 1 1  2x 1
2 x  5  2 x  1 1  2x 1
  2 x  5  2 x  1 2x  2
x 1
2x  5  2x 1
Rješenje se ne nalazi unutar intervala  2, 
2x  5  0 , 2x  5  0 ,
5 5
tj. x  : tj. x  :
2 2
  2 x  5  2 x  1 2x  5  2x 1
2 x  5  2 x  1 5  1
4 x  6
Jednadžba nema
3 rješenja!
x
2
(nalazi se rješenje unutar 5
Napomena: Primijetite da je presjek : ,  , 2  , 2 stoga
prvog i drugog intervala, tj. 2
5 danu jednadžbu provjeravamo na intervalu , 2 .
, i ,2 )
2
3 1 3
Konačno rješenje: Primijetite da x  zadovoljava uvjet ( x  ) stoga je x  rješenje dane jednadžbe!
2 2 2
Oprez! Nije dobro samo granati kao u slučaju b) jer s desne strane imamo funkciju koja ovisi o nepoznanici
x i može se dogoditi da neka rješenja ne odbacimo jer se nismo brinuli o uvjetima prilikom rješavanja
apsolutnih vrijednosti!
2 x  5 , x  2
f  x  x  2  x  3  
 1 ,x  2
2x 1 x 1
d) 4 
3 2
Rješenje: Kako bi zadatak bio dobro definiran mora vrijediti da je apsolutna vrijednost veća ili jednaka od
x 1
nule. Odnosno, moramo pripaziti na UVJET da vrijedi:  0  x 1
2
Odredimo sada intervale u kojima izraz unutar apsolutne vrijednosti poprima pozitivne i negativne
vrijednosti.
2x 1 13 - +
4 0 x 
3 2 13

13 2  13
x  ,  x   ,  
2  2
2x 1 x 1
4  6 2x 1 x 1
3 2 4  6
24  4 x  2  3 x  3 3 2
24  4 x  2  3 x  3
7 x  23 : 7
x  29
23
x
7
Oba izraza su manja od 1 i nisu unutar
danih intervala te ne zadovoljavaju uvjet
Jednadžba nema rješenje!

e) x 1  x  2  1
Rješenje: Najprije odredimo za koje x  izrazi pod apsolutnom vrijednosti postižu 0:
x 1  0 x20
i
x 1 x2
Odredimo predznake izraza unutar apsolutne vrijednosti:
x 1: - + +
x  2: - - +
1 2
1° x  ,1 2° x  1, 2 3° x   2, 
  x  1   x  2   1 x  1   x  2  1 x 1 x  2  1
x 1  x  2  1 x 1 x  2  1 2x  3  1
2 x  2 11 2x  4
x 1 Kako je tvrdnja 1  1 uvijek istinita x2
Kako 1  ,1 slijedi da u ovom za bilo koji x  1, 2 slijedi da je
slučaju nema rješenja. rješenje ovog slučaja: x  1, 2
Konačno rješenje je unija sva tri slučaja: x1,2 .
f) 2x  1  x  1  x  2  x  3
Rješenje: U ovom zadatku ne moramo stavljati uvjet da je x  3  0 jer izraz na lijevoj strani može biti i
pozitivan i negativan jer se zbrajaju i oduzimaju apsolutne vrijednosti!
Najprije odredimo za koje x  izrazi pod apsolutnom vrijednosti postižu 0:
1
2x  1  0  x  
2 1 1
, 2 2, 1 1,   , 
x  1  0  x  1 2 2
x  2  0  x  2 2x 1 - - - +
x 1 - - + +
x2 - + + +

1° x  , 2 : 2° x  
 2, 1 :
  2 x  1     x  1    x  2   x  3   2 x  1     x  1    x  2   x  3
2 x  1  x  1  x  2  x  3 2 x  1  x  1  x  2  x  3
2 x  2  x  3 2 x3
3x  5 x  1
5 Kako 1 
 2, 1 zaključujemo da jednadžba nema
x
3 rješenja na ovom intervalu.
5
Kako   , 2 zaključujemo da jednadžba Napomena: Ukoliko ste stavili da je x   2, 1 tada
3 bi zaključili da je x  1 rješenje jednadžbe na ovom
nema rješenja na ovom intervalu.
intervalu!
 1  1
3° x   1,  : 4° x    ,  :
 2  2
  2 x  1   x  1   x  2   x  3 2 x  1   x  1   x  2   x  3
2 x  1  x  1  x  2  x  3 2x  1  x 1  x  2  x  3
2 x  x  3 2x  2  x  3
3x  3 2x  x  3  2
x  1 x 1
 1
Budući da je 1  1,  zaključujemo da je  1
 2 Budući da je 1   ,  zaključujemo da je x  1
x  1 rješenje jednadžbe.  2
rješenje jednadžbe.
Konačno rješenje: Dana jednadžba ima dva rješenja, x  1 i x  1 , tj. x1,1 .
Napomena: Budući da trebamo i grafički riješiti ovu jednadžbu, moramo zapisati funkciju
f  x   2x  1  x  1  x  2 bez apsolutne vrijednosti (Bilo bi brže da smo prvo odredili zapis funkcije f bez apsolutne
vrijednosti, a zatim riješili jednadžbu kada već moramo i grafički provjeriti– pogledajte zadatak 5. ili ako već vidite iz gornja četiri slučaja
iščitajte kako izgleda funkcija f bez apsolutne vrijednosti – to vam kaže u svim slučajevima treći red):
1° x  , 2 : 2° x  
 2, 1 :
f1  x     2 x  1     x  1    x  2  f 2  x     2 x  1     x  1    x  2 
f1  x   2 x  1  x  1  x  2 f 2  x   2 x  1  x  1  x  2
f1  x   2 x  2 f2  x   2
 1  1
3° x   1,  : 4° x    ,  :
 2  2
f3  x     2 x  1   x  1   x  2  f 4  x   2 x  1   x  1   x  2 
f3  x   2 x  1  x  1  x  2 f4  x   2 x  1  x 1  x  2
f3  x   2 x f4  x   2 x  2

2 x  2 , x  , 2

2 , x   2, 1

f  x   2 x  1
, x   1, 
  2

2 x  2  1
, x    , 
  2
Zadatak 4: Riješite nejednadžbu:  x 2  x  3x  8 .
Rješenje: Prema definiciji apsolutne vrijednosti mora vrijediti da je desna strana veća od nule (jer apsolutna
vrijednost je uvijek  0 ).
UVJET:
3x  8  0
8
x
3
Odredimo nultočke izraza unutar apsolutne vrijednosti:
 x2  x  0
x 1  x   0
x1  0, x2  1
Sa slike vidimo kako je:
  x2  x  0 za x   0,1
  x2  x  0 za x  , 0  1, 

 x  x , x  0,1
 2
Stoga je  x 2  x   2
 x  x , x  ,0  1, 

U ovisnosti o intervalima promatrajmo rješenja nejednadžbe:
1° x   0,1 2° x  , 0  1, 
 x 2  x  3x  8 x 2  x  3x  8
x2  2x  8  0 Sa slike vidimo da je rješenje x2  4x  8  0
x2  2x  8  0 nejednadžbe x2  4 x  8  0
x1  2, x2  4 x  , 4  2,  Nema nultočaka (D<0)
Sa slike vidimo da ovaj slučaj nema rješenja!

x 
Rješenje 1° je x   0,1   , 4  2,   , tj

x 
Konačno rješenje: Ova jednadžba nema rješenja!
Uvjerimo se i grafički (ne traži se u ovom zadatku!)
Slika 10. Sa slike vidimo da parabola nije nikada ispod pravca.

Zadatak 5: Nacrtajte funkciju f  x   x  3  2 x  1  2 x  1 i zapišite ju bez apsolutne vrijednosti , a zatim
grafički i računski riješite f  x   3 .
Rješenje: Odredimo nultočke podapsolutnih vrijednosti:
x 3  0  x  3
, 1 1,1 1, 3 3, 
x  1  0  x  1
x 3 - - - +
x 1  0  x  1
x 1 - + + +
x 1 - - + +
U ovisnosti o tablici predznaka riješavamo se apsolutne vrijednosti:
1° x  , 1 :
f  x     x  3  2  x  1  2  x  1   x  7
2° x   1,1 :
f  x     x  3  2  x  1  2  x  1  5 x  3
3° x  1,3 :
f  x     x  3  2  x  1  2  x  1   x  1
4° x  3,  :
f  x    x  3  2  x  1  2  x  1  x  7
  x  7 , x  , 1

5 x  3 , x   1,1
f  x  
 x 1 , x  1,3
 x7 , x  3, 

Riješimo sada nejednadžbu f  x   3 u ovisnosti o intervalu gdje se nalazi x :
a. x  , 1 : b. x   1,1 : c. x  1,3 : d. x  3,  :

x  7  3 5 x  3  3 x 1  3 x7 3
 x  4 5 x  0 x  4 x  10
x4 x0 x  4 Presjek s intervalom u
Presjek s intervalom u Presjek s intervalom u Presjek s intervalom u kojem promatramo:
kojem promtramo: kojem promatramo: kojem promatramo: x  10, 
x  , 1 x   1, 0 x 
Konačno rješenje je unija sva tri slučaja: x  , 0   10,  .
Napomena: Primijetimo kako nismo morali prilikom rješavanja nejednadžbi ponovno rješavati se apsolutne
vrijednosti kada smo već pronašli zapis funkcije f zapisan bez apsolutne vrijednosti. U zadacima to iskoristite kako
bi si skratili vrijeme rješavanja zadataka.
Provjerimo i grafički:

Slika 11. Sa slike vidimo da apsolutna vrijednost poprima

vrijednosti veće od 3 na intervalu , 0   10,  .
Zadatak 6: Neka su skupovi A , B i C dani s

A  x  :1  2 x  5  7 ,
B   x  : 2 x 2  3 x  20  0 , ,
 x5 
C  x  :  0 .
 4 x 
a) Odredite elemente skupova S1  A  B  C , S2  A  B  C
b) Odredite infimum i supremum skupova S1 i S2 te minimum i maksimum, ukoliko postoje.
Rješenje: Prije nego što riješimo zadatke pod a) i b) moramo odrediti koji x -evi su rješenja danih nejednadžbi
A  x  :1  2 x  5  7
1  2x  5  7
2x  5  1 I (PRESJEK) 2x  5  7
2 x  5  1 2x  5  1
ILI (UNIJA)
x2 x3 7  2 x  5 2x  5  7
2 x  2 I (PRESJEK) x6
x  1
Rješenje 1° je unija: x  , 2  3,   Rješenje 2° je presjek: x   1, 6

Konačno rješenje je presjek 1° i 2° : x   1, 2   3, 6  .
Budući da su u skupu A svi x -evi iz skupa prirodnih brojeva koji zadovoljavaju danu nejednadžbu slijedi da je
x  1, 2,3, 4,5, 6 , tj. A  1, 2,3, 4,5, 6
B   x  : 2 x 2  3x  20  0
2 x 2  3 x  20  0
2 x 2  3 x  20  0
5
x1   , x2  4
2
5
x   , 4 , a budući da je x iz skupa cijelih brojeva slijedi da je x  2, 1, 0,1, 2, 3 ,tj. B  2, 1, 0,1, 2,3 .
2
, 5 5, 4 4, 
 x5 
C  x  :  0 x5 - + +
 4 x  4 x + + -
x5
x  5  0  x  5 - + -
4 x
4 x  0 x  4
Iz tablice vidimo kako je rješenje: x  

 5, 4 , tj. C  
 5, 4 . (desni rub nije uključen jer je 4 nultočka
nazivnika!)
a) S1  A  B  C  1, 2,3
S 2  A  B  C   5, 4  5, 6
b)
inf S1  1  min S1
sup S1  3  max S1
inf S 2  5  min S 2
sup S 2  6  max S 2


 1  4x 

Zadatak 7: Neka je S   x  :  1 . Odredite skup S , a zatim odredite infimum, supremum,

 2  5  3 x 

maksimum i minimum skupa S (ukoliko postoje!).
1  4x
Rješenje: Riješimo najprije nejednadžbu  1 , a njena rješenja bit će elementi skupa S .
2  5  3x
1  4x
1
2  5  3x
Napomena: Ne smijemo množiti s nazivnikom jer ne znamo predznak nazivnika (Ako je nazivnik negativan moramo
mijenjati znak nejednakosti, a ako je pozitivan znak jednakosti ostaje nepromijenjen ). Iz tog razloga ćemo se
najprije riješiti apsolutne vrijednosti.
5  3x  0  x  
5 - +
3
5
5 
1° x  ,  : 3
3
1  4x
1
2     5  3x  
1  4x
1
3x  7
1  4x
1  0
3x  7
1  4 x   3x  7 
0
3x  7
7 x  6
 0 / :  1
3x  7
7x  6
0
3x  7
Razlomak će biti negativan kada su brojnik i nazivnik različitih predznaka! Stoga ćemo odrediti predznake brojnika i
nazivnika tablično (nama je tako najbrže i najlakše). Brojnik i nazivnik mijenjaju predznake u nultočkama pa ćemo ih
prvo odrediti:
7 7 6 6
6 ,   ,  , 
7x  6  0  x   3 3 7 7
7
7x  6 - - +
7
3x  7  0  x   3x  7 - + +
3
7x  6 -
+ +
3x  7
Nultočka je prekrižena jer je nultočka nazivnika pa nas podsjeća da ovaj rub ne možemo uvrstiti u
rješenje! Iako je u ovom slučaju očito da ne možemo uvrstiti ni jedan rub zbog znaka strogo manje!
7 6
Rješenje ove nejednadžbe je: x   ,  + presjek s intervalom na kojem promatramo nejednadžbu:
3 7
7 5
x  ,
3 3

 5
2° x    ,  :
 3
1  4x
1
2   5  3x 
1  4x
1
3 x  3
1  4x
1  0
3 x  3
1  4 x   3 x  3 
0
3 x  3
x  2
0
3 x  3
x2
0
3x  2
Razlomak će biti negativan kada su brojnik i nazivnik različitih predznaka! Stoga ćemo odrediti predznake brojnika i
nazivnika tablično (nama je tako najbrže i najlakše). Brojnik i nazivnik mijenjaju predznake u nultočkama pa ćemo ih
prvo odrediti:
, 1 1, 4 4, 
x20 x 2
3x  3  0  x  1 x4 - - +
3x  3 - + +
x4 + +
-
3x  3
Rješenje ove nejednadžbe je: x , 1  4,  + presjek s intervalom na kojem promatramo nejednadžbu:
 5
x    , 1  4,  .
 3
7
Konačno rješenje je unija 1° i 2° slučaja: x   , 1  4,  .
3
7
Stoga je skup S jednak: S   , 1  4,  .
3
7 7
 inf S   (Budući da  nije u skupu minimum ne postoji!)
3 3
 sup S   (čitamo: supremum skupa S ne postoji, a onda ne postoji ni maksimum)

ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD
1. Nacrtajte graf funkcije

a) f ( x)  2 x  1  x  3 b) f  x   1  x
Slika 13. Rješenje zadatka 2.1. b)
Slika 12. Rješenje zadatka 2.1. a)
Rješenje
2. Riješite jednadžbe i rješenja provjerite grafički:
2
a) 2x  3  x 1 x1  , x2  4
3
b) | x 1| 1 Nema rješenja
c) 3x  2  x  2 Nema rješenja
d) x 1  2  3 x1  4, x2  6
2 x 1
e)  x1  1, x2  7
2x 1 3
3. Riješite jednadžbe:
x 1 x 1
a)  3 Nema rješenja
2x 1 2x 1
b) x2  x  2  x2  x  2 x  , 1   2,  
4. Riješite nejednadžbe:
a) x3  0 x3
b) x 2  2 x  15  x  13 x   4, 1   2, 7 
1 3
c)  x3  x4 5 x  , 3  2, 
2 2
2 1 6
d) x  2  x  1  3 x  4 x , 
3 2 17

3
 x2 x   
e)
x  3 1  5, 4  2, 2  3 
 1
f) 2 x 2  3x  1   x 2  x  2 x   1, 
 3
5. Odredi sve realne brojeve x koji zadovoljavaju sustav
nejednadžbi  1 1 7 5
x   ,   ,
2 1 3
 3x   .  12 18 18 12 
3 2 4
6. Za skup S  x  : x 2  2 x  15  0   3, 0 odredite S  3, 0
infimum i supremum te minimum i maksimum, ukoliko inf S  3, min S  
postoje. sup S  0  max S
7. Odredite infimum i supremum te minimum i maksimum,
ukoliko postoje.
inf S1  3  min S1 ,
a) S1  3,  
sup S1   , max S1  
inf S 2   , min S 2  
b) S 2  , 4
sup S 2  4, max S 2  
inf S3  2  min S3
c) S3   2, 4  5
sup S3  5  max S3

Skup Prirodnih Brojeva: Auditorne Vježbe #1, 2 - Matematika 1 - Preddiplomski Studij 2022/2023

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skup Prirodnih Brojeva: Auditorne Vježbe #1, 2 - Matematika 1 - Preddiplomski Studij 2022/2023

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AUDITORNE VJEŽBE #1, 2 | MATEMATIKA 1 | PREDDIPLOMSKI STUDIJ 2022/2023

1. SKUP PRIRODNIH BROJEVA

 Skup ima najmanji element. To je broj 1.

  ,  n,  1, 0,1, , n,  , primijetimo kako je  .

 U skupu ne postoji ni najmanji ni najveći element.

3. SKUP RACIONALNIH BROJEVA

4. SKUP IRACIONALNIH BROJEVA

-{√2, √3, √6, 𝜋, … }

5. SKUP REALNIH BROJEVA

 I , I    ( u nastavku ćemo se upoznati više sa skupom realnih brojeva)

6. SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA

  x  yi : x, y  , i 2  1 ( u nastavku ćemo se upoznati više sa skupom kompleksnih brojeva)

I. 3. Polje realnih brojeva

OTVORENI INTERVAL a, b je skup svih realnih brojeva koji se nalaze između a i b:

Pored otvorenih i zatvorenih intervala definiraju se poluotvoreni intervali

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 2 / 25

Interval je omeđen ako su mu rubovi a i b konačni realni brojevi.

b) ,3  x  : x  3 je neomeđen, jer nije omeđen odozdo.

2. Minimum, maksimum, supremum i infimum skupa

 Supremum skupa S je broj  sa svojstvima:

 Infimum skupa S je broj  sa svojstvima:

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 3 / 25

Apsolutna vrijednost realnog broja je funkcija

Prema formuli vrijedi:

Svojstva apsolutne vrijednosti:

Napomena: Ukoliko je a  0, a  tada nejednakost x  a vrijedi za bilo koji realni broj x .

Slika 1. Graf funkcije f  x   x .

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 4 / 25

bez apsolutne vrijednosti te ju zatim i nacrtajte.

Slika 2. Graf funkcije f ( x)  x  2  4

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 5 / 25

bez apsolutne vrijednosti te ju zatim i nacrtajte.

U ovisnosti o tablici predznaka riješavamo se apsolutne vrijednosti:

f1  x     2 x  3  2    x  1      x  3  Mi ćemo uključivati lijeve rubove (osim

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 6 / 25

Slika 3. Graf funkcije f ( x)  2 x  3  2 x  1  x  3 .

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 7 / 25

bez apsolutne vrijednosti te ju zatim i nacrtajte.

Funkcija zapisana bez apsolutne vrijednosti glasi:

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 8 / 25

Crtanje grafa funkcije:

Slika 4. Graf funkcije f ( x)  3  x  2 .

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 9 / 25

2. korak: Crtanje funkcije h  x   x  2  pomak funkcije g za dva ulijevo.

3. korak: Crtanje funkcije i  x    x  2  osnosimetrično preslikamo funkciju h s obzirom na x os.

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 10 / 25

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 11 / 25

Slika 5. Grafički prikaz rješenja jednadžbe

Nisu zadovoljeni uvjeti prvog grananja:

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 12 / 25

Slika 6. Grafički prikaz rješenja jednadžbe

Slika 7. Grafički prikaz rješenja jednadžbe

Slika 8. Grafički prikaz rješenja jednadžbe

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 14 / 25

Konačno rješenje je unija sva tri slučaja: x1,2 .

Slika 9. Grafički prikaz rješenja jednadžbe

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 15 / 25

Konačno rješenje: Dana jednadžba ima dva rješenja, x  1 i x  1 , tj. x1,1 .

Anja Šteko | anja.steko@ferit.hr | Trpimirova 2-13 | 16 / 25

Slika 9. Grafički prikaz rješenja jednadžbe

Zadatak 4: Riješite nejednadžbu:  x 2  x  3x  8 .

Odredimo nultočke izraza unutar apsolutne vrijednosti:

Sa slike vidimo kako je: