Muzejska pedagogija i marketing u muzeju

 Muzej je institucija zasnovana s ciljem da kulturnu baštinu pokazuje javnosti

 Predmet / publika

 Pedagoško odjeljenje - izrađuje i sprovodi programe u radu s djecom

predškolskog i školskog uzrasta, organizuje odgovarajuće pedagoške radionice i
prigodne izložbe i druge aktivnosti iz djelatnosti Muzeja.
 Marketinško – propagandno odjeljenje – ima zadatak pribavljanja finansijskih i
robnih sredstava za realizaciju pojedinih muzejskih akcija te popularizaciju
muzejske ponude u medijima, školama i drugim sredinama, potencijalnim
korisnicima muzejskih usluga.

MARKETING U KULTURI

Osnovni instrumentarij marketinga u kulturi:

• Marketinška strategija razvoja i promocije
• Istraživanje „tržišta“
• Usmjerenost prema korisniku

MARKETING U MUZEJIMA
• MUZEJ
• MUZEJSKI PROIZVOD
• KORISNIK
• MARKETINŠKI PLAN INSTITUCIJE
• PARTNERI

MARKETING I
ODNOSI S JAVNOŠĆU
• Poslovi koji se odnose na marketing i odnose s javnošću postaju i jesu savremeni
„komunikator“ i vrlo važan segment muzejske djelatnosti.
• Marketing u kulturi, između ostalog, mora se bazirati na ciljanim istraživanjima
putem kojih dobijamo i prikupljamo informacije na osnovu kojih donosimo dalje
odluke u sveukupnom marketinškom instrumentariju u matičnoj instituciji.
• Bolje poznavanje “tržišta” usmjerava nas i podstiče na aktiviranje dodatnih
resursa, promjena pristupa, usluga i ideja, kao i njihovo učinkovito distribuisanje
korisnicima usluga.

ISTRAŽIVANJE „TRŽIŠTA“
• Institucije baštine trebaju se prilagoditi savremenim metodama istraživanja
„tržišta“
• Koristiti efikasnije metode u opšem istraživanju kvalitete postojećeg nivoa usluga
• Pratiti savremene komunikacijske metode
• Muzeji ne predstavljaju samo mjesto kulturnog doživljaja već i mjesto susreta u
širem smislu, mjesto gdje bi se trebalo podsticati i omogućiti se višeslojna
komunikacija.
 • Komunikacija sa posjetiocima jedna je od važnijih uloga u poslovanju muzejske
institucije
• Savremeno poslovanje pretpostavlja otvorenost i neposrednost
• Uloga posjetitelja u procesu muzejske aktivnosti:
- Uobičajena uloga je više-manje „pasivni promatrač“
• Kako ostvariti komunikaciju s posjetiocima?
- Uvođenjem novih komunikacijskih alata, „pasivni promatrač“ dobija
ulogu „aktivnog saučesnika“
• Kako privući korisnike i (još važnije) ne korisnike?
- Osmišljavanjem izložbi i projekata savremenog sadržaja, motivisanjem preko
zadovoljnih korisnika te različitim nagradnim aktivnostima.
- Uloga Odjeljenja za marketing i odnose s javnošću i Pedagoškog odjeljenja

MARKETINŠKO ISTRAŽIVANJE KORISNIKA ILI ISPITIVANJE MIŠLJENJA

POSJETIOCA

• vrednuje aktivnosti Muzeja

• pozicionira ustanovu u opštoj ponudi na „tržištu“
• upoređuje s drugim institucijama
• upućuje na promjene:
otkloniti loše
poboljšati postojeće
• prati potrebe posjetioca - korisnika
Uvođenje novosti u opštoj ponudi je nužno u savremenom društvu, kao i neprekidno
prilagođavanje posjetiocima odnosno, njihovim željama i potrebama.

KOMUNIKACIJA S KORISNICIMA
Uobičajene mogućnosti komuniciranja:
• Projekti i programi – neverbalna komunikacija
• Jednosmjerna –stručna vođstva
• Radionica - verbalna, za određene grupe
• Direktna komunikacija- ekstremno
zadovoljni, odnosno nezadovoljni
• Indirektna (Knjiga utisaka, ankete - anketni upitnici, intervjui)

Komunikacija treba biti:

• stalna
• neposredna
• detaljna
Podsticanje na stalnu komunikaciju, odnosno trenutno izražavanje
mišljenja na mjestu događaja, podsticanje posjetioca na komentar o viđenom.
Najbolji način za dobijanje iskrenog stava o viđenom i doživljenom je u
trenutku odvijanja samog događaja - doživljaja.
Ciljevi istraživanja – analiza
Definisanje ciljeva, kreiranje pitanja u skladu sa dogovorenim
ciljevima, dizajniranje i kreiranje ankete, terensko ispitivanje, obrada
pitanja kao i analiza rezultata uz kreiranje završnog izvještaja
predstavlja ukupnu analizu „tržišta“ kako bi uspješno, na osnovu
dobijenih rezultata zaokružili potrebe naših korisnika

 Ciljevi istraživanja:

- Ispitati navike posjetioca izložbe

- Ispitati motive dolaska
- Ispitati prepoznatljivost muzejskih aktivnosti
- Utvrditi informiranost posjetioca
- Ispitati stavove posjetioca o muzejskim aktivnostima
- Utvrditi dobnu, obrazovnu i polnu strukturu posjetioca muzeja
- Upoznati nove potrebe
METODA ANKETIRANJA
Anketa / upitnik /intervju

ANKETA - najčešće korištena Naučna metoda u istraživanju javnog mijenja i ponašanja

korisnika uopšteno.
Važni parametri za formiranje ankete :
• postaviti cilj istraživanja
• dobiti opštee podatke o posjetiocima
Svrha provođenja ankete:
- Vrednovanje usluga
- Priprema i procjena novih aktivnosti
- Kontrola uspješnosti poslovanja
- Ispitivanje zadovoljstva mišljenja korisnika /zaposlenika
- Prikupljanje mišljenja, stavova, znanja
- Izrada dugoročnih planova na osnovi interesa korisnika
OPINIOMETAR

• Paket napredne tehnologije koji se sastoji od uređaja i aplikacija, tj. procesa

dizajniranih da omoguće prikupljanje stavova korisnika na samom mjestu
odvijanja poslovne aktivnosti
• Savremena metoda anketiranja
- Na zaslonu Opiniometra postavlja se štampani upitnik koji može sadržavati do 15
pitanja
- Na svako pitanje mogućnost od dva do devet ponuđenih odgovora
- Ispitanik, vrlo jednostavno, u nekoliko minuta odgovara na anketu.

PREDNOSTI OPINIOMETAR METODE ISTRAŽIVANJA

 Direktna komunikacija s javnošću
 Prikupljanje mišljenja, pohvala i pritužbi
 Kvalitetna informacija o mišljenju i zadovoljstvu korisnika
 Saznanje o novim potrebama
 Brzi pristup povratnim informacijama
  Brze i transparentne analize
 Pouzdanost podataka
 Anonimnost

Prisutnost uređaja

 Poziv na komunikaciju
 Pridavanje važnosti posjetiocu
 Promotivni materijal Muzeja

Manifestacija: NOĆ MUZEJA

- Ukupan broj ispitanika

- Muzej je za Noć muzeja posjetilo cca 72% žena i 28% muškaraca
- Najveći broj ispitanika, kao motiv dolaska naveli su besplatan ulaz a zatim stalnu
postavku
- Najveći broj ispitanika, 40% nikad do sada nisu posjetili Muzej, dok je njih. Oko
34% to već ranije učinilo.
- Osim Muzeja RS, te je noći 46% ispitanika posjetilo i MSURS
- 90% ispitanika ocijenilo je događanja Noći muzeja izuzetno zanimljivim.

Posjećenost muzeja
 Besplatan ulaz, da ili ne?
 Proučavanje ponašanja muzejske publike (zašto su odlučili posjetiti muzej, kako
se kreće pri razgledavanju izložbe?)
 Prijem publike (susretljivost, briga oko posjetioca)
 Prijatelji muzeja (udruge, volonteri...) = sudjelovanje publike u radu muzeja
 Oglašavanje u medijima
 Animacijska funkcija muzeja

Radno mjesto:
muzejski pedagog
 graditelj “mosta” između muzeja i posjetioca
 prilagođavanje potrebama posjetioca (posebne potrebe)
 stručna vođstva uslovljena ciljnim grupama
 organizacija radionica u muzeju i izvan njega
 edukativna predavanja
 didaktičko-pedagoške izložbe
 realizacija edukativnih publikacija

Ko je i što treba biti

“muzejski pedagog”?
 predstavnik muzeja javnosti
 predstavnik potreba posjetioca muzealcima
 predvodnik poruka postavki i izložbi raznim ciljnim grupama (vođstva, radionice,
radni listići, predavanja i dr.)
  organizator grupnih i individualnih posjeta muzeju (kvalitet - ne kvantitet)
 jednostavno: most između muzejske institucije i posjetioca (svih ciljnih grupa)

Muzej kao kulturni saučesnik:animacijska funkcija muzeja

 Povremene izložbe
 Vođeni obilasci
 Pedagoška djelatnost za mlade
 Predavanja / seminari / radionice
 Pozorište / koncert
 Restoran / kafeterija
 Trgovina / suvenirnica
 Iznajmljivanje prostora

Izložba: izvor znanja ili

pometnji i nesporazuma
IZVOR ZNANJA:
izloženi eksponati posjetiocima jasno predaju svoju poruku. To je moguće ako su:
 pravilno postavljeni (visina)
 pravilno osvjetljeni ( koja vrsta osvjetljenja)
 pravilno predstavljeni legendama (tip i veličina slova)
 i na kraju da je radno vrijeme prilagođeno posjetiocu

IZVOR POMETNJI & NESPORAZUMA

 NEDOSTATAK SVEGA GORE NAVEDENOGA!

Ciljne grupe i njihove potrebe

Ciljne grupe:
 predškolski
 osnovnoškolski
 srednjoškolski
 fakultetski uzrast
 individualci
 treća životna dob
 osobe s poteškoćama u razvoju
Potrebe ciljnih grupa različite, rješavaju se prilagođavanjem podataka koji stvara
informaciju i na kraju znanje:
 1. vođstva
 2. radionica
 3. predavanja
 4. legenda
 5. publikacija

Kako se stvara znanje?

 nova kultura učenja stimuliše vlastitu kreativnost i saradnju te treba biti usmjerena
na motivaciju i emociju učenika
 čovjek pamti
 kada čita 10 %
 kada čuje 20 %
 kada vidi 30 %
 kada vidi i čuje 70 %
 kada sam napravi 90%

Učenje u muzeju
CILJ: muzej kao instrument nastavnoga procesa
NEFORMALNO UČENJE
 neobvezatno, nude razne mogućnosti za učenje u neutralnom prostoru
 nema provjere znanja / nema potvrde znanja
 posjeta muzeju može biti zabavna i edukativna

CILJ pedagoško-didaktičkih izložbi

Ako je informacija prilagođena korisniku, onda nastupa edukacija u prepoznavanju i
shvatanju vrijednosti baštine koja se čuva u muzeju!