Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 33

UNIVERZITET U BEOGRADU

FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA

ZNAČAJ METODE SCENANIRIJA U JAVNIM PREDUZEĆIMA


SEMINARSKI RAD

MENTOR: NEMANJA BACKOVIĆ


STUDENTI: ANĐELA BIOČANIN 2018/0706
NEVENA GITARIĆ 2018/0665
Sadržaj
1. UVOD.................................................................................................................................................2
2. KORACI U KREIRANJU...................................................................................................................4
3. METODE SCENARIO PLANIRANJA U JAVNIM PREDUZEĆIMA..............................................6
3.1 METODE VEZANE ZA MEDIJE...............................................................................................6
3.2 Intervju........................................................................................................................................6
3.3 Vremenske metode......................................................................................................................7
3.4 Intiutivne metode.........................................................................................................................7
3.5 Metode čiji su fokus stejkholderi.................................................................................................7
3.6 Sistematičke metode....................................................................................................................7
3.7 KONSEKVENCIONE METODE...............................................................................................8
4.POSTUPAK SPROVOĐENJA METODA SCENARIJA U SRPSKIM PREDUZEĆIMA......................9
4.1 GRADSKE PIJACE..........................................................................................................................9
4.2 ZAVOD ZA UDŽBENIKE.............................................................................................................12
5.SCENARIO METOD NA PRIMERU SIROMAŠTVA U SRBIJI.........................................................13
6. VRSTE SCENARIJA U JAVNIM PREDUZEĆIMA HRVATSKE.....................................................14
6.1 RAZVOJ PRIMORJA OBALA HRVATSKE.................................................................................14
6.2 MONOKULTURNI TURIZAM......................................................................................................14
6.3 SCENARIO ODRŽIVOG TURIZMA.............................................................................................15
6.4 SCENARIO INTEGRALNOG RAZVOJA.....................................................................................16
6.5 DONOŠENJE ODLUKE O SCENARIU........................................................................................18
7.TIPOVI SCENARIJA U JAVNIM PREDUZEĆIMA............................................................................20
8.STUDIJA SLUČAJA NA PRIMERU JKP VIDRAK U VALJEVU......................................................21
8.1 O PREDUZEĆU..............................................................................................................................21
8.2 PREDSTAVLJANJE PROBLEMA................................................................................................22
8.3 MOGUĆI SCENARIJI....................................................................................................................23
8.4 ZAKLJUČAK STUDIJE.................................................................................................................25
9. STUDIJA SLUČAJA-TELEKOM SRBIJA..........................................................................................26
9.1 O KOMPANIJI................................................................................................................................26
9.2 FORMULACIJA STUDIJE.............................................................................................................27
9.3 PREDLOŽENI SCENARIJI............................................................................................................28
9.4 ZAKLJUČAK STUDIJE.................................................................................................................29
10.ZAKJUČAK RADA.............................................................................................................................30

2
11.LITERATURA.....................................................................................................................................31

1. UVOD

Metod scenarija je širok pojam. Sama definicija scenarija ne postoji, već su je naučnici
vremenom menjali i prilagođavali svom dobu i iskustvu. Važno je naglasiti da je ovaj metod svoj
put započeo sedamdesetih godina prošlog veka kada se završila naftna kriza. Ono što je do tada
predstavljalo glavni problem jeste što se smatralo da je budućnost poslovanja logična i da se
može unapred znati. Međutim, kada je svet zadesila kriza nafte, menadžeri su shvatili da je
potrebno formulisati neku metodu za ,,predviđanje budućnosti’’ koja bi doprinela poslovanju u
svetu biznisa. Tako nastaje metod scenarija. Postoje podaci prema kojima je ova metoda nastala
još za vreme drugog svetkosg rata i primenjivala se u vojsci, pa je i definicija potekla iz tog
doba. Nešto više podataka dobijeno je 60ih godina prošlog veka kada je i počela sa primenom
definicija navedena u tekstu koja je opšteprihvaćena i koja se najčešće u praksi i koristi. Sama
definicija reči scenario je prošla brojne izmene, pa ćemo navesti par definicija koje se danas
upotrebljavaju. ,,Scenario je hipotetički niz događaja formiran da bi se pažnja usresredila na
uzročne procese i odlučujuće tačke,,. Ovu definiciju dali su Kahn i Wiener. Još jedna definicija
kaže da je scenario suštinski osnova za opisivanje budućeg stanja koja su moguća i prihvatljiva
iz više različitih aspekata. Svakako, budućnost je neizvesna i ovaj metod može da nam približi
šta da očekujemo od svojih postupaka. Ovaj metod ne služi da bi predvideo budućnost već da
definiše moguće alternative. Možemo definisati i scenario kao alat strateškog planiranja koij bi
omogućio sagledavanje šire slike i racionalnog gledanja potencijalnih rezultata. Sama reč
scenario uglavnom asocira na budućnost, pa je ova metoda u suštini i dobila naziv po tome jer je
za cilj ove metode navedena želja za približavanjem budućih ishoda. Uglavnom, pitanje na koje
adekvatan odgovor daje ovaj metod je: Šta će biti kada? I to je ono odakle i počinje sama razrada
ovog metoda. Koliko god da su definicije različite, sve u sebi imaju pojam budućnosti, alata,
metode ili tehnike i svaki scenario ili metod scenaria je baš na to fokusiran, na usmeravanje
kompanije ka dobroj budućnosti. Fleksibilnost je glavna odlika ove metode jer kao što je
definisan iz mnogo izvora, tako je i njegova izrada dosta laka i omogućava izmene u skladu sa
ličnim mišljenjem i stavovima kao i prilagođavanje svakoj situaciji, pa je primenjivana u
mnogim oblastima poput energetike, turizma, prodaje, proizvodnje, analiza posla…
Svaka metoda ima svoje glavne elemente i oni moraju da se povežu na strateškom nivou i da
obuhvate jednu celinu kako bi se poštovali koraci o kojima će reči biti kasnije. Iako je krajnji
rezultat ovog scenirija lakše sagledavanje budućnosti, vrlo je važno napomenuti da se na početku
realizacije kreće od hipoteze da je budućnost nepoznata i da je to nešto što tek
treba ,,predvideti’’. Prilikom izrade uglavnom se formira tim ili grupa ljudi kako bi se efikasnije i
efektivnije sproveo ceo proces. Važno je da cela grupa funkcioniše kao tim i da se usaglase
prilikom svakog koraka u ovom procesu. Često dolazi do greške pa se pojam scenario
poistovećuje sa pojmom predviđanja i zato kada se definiše ovaj metod uglavnom se pod

3
navodnike stavlja predviđanje jer je velika greška porediti ova dva pojma. Razlikuju se na više
aspekata. Prvo, scenario jeste neka mogućnost za budućnost, ne može garantovati istu već je
samo pretpostaviti, dok je predviđanje pojam koji nosi veću verovatnoću za budućnost. Drugo,
bazira se na NEIZVESNOSTIMA tačnije pretpostavkama a predviđanje se bazira na
IZVESNOSTI. Treće, scenario se bavi rizikom i pokušava da ga otkloni i spreči, dok je u
drugom slučaju rizik nevažan i zapostavlja se. Četvrto, sam scenario je ređe u upotrebi od
predviđanja koje se u preduzećima koristi na dnevnom nivou. Predviđanje je nadomak
budućnosti tako da dugoročno sagledavanje situacije nije potrebno, dok je sa druge strane
scenario dugoročnije fokusiran i obuhvata ciljeve i formu u budućnosti. Svrhe scenario
planiranja jesu mnoge, kao na primer pomoć pri donošenju odluka, racionalnije sagledavanje
postojećeg stanja ali i budućeg, inovativniji način pristupu i razmišljanju, podsticanje
kreativnosti i želje, motivacija, predočavanje problema…
Scenario zahteva identifikaciju i analizu trendova tržišnog razvoja. Svaki uticajni faktor mora
biti određen i detaljno proučen kako bi se stvorio realan scenario. Kada dođe do realizacije,
menadžment bi trebalo da analizira sve opcije i da se postepeno prilagođava novinama u
poslovanju kako ona nailaze. U okviru metode može postojati više scenarija ( npr scenario1,
scenario2 i scenario 3). Potrebno je predočiti interne i eksterne faktore i njihovu međusobnu
povezanost. Kako je savremeno doba nepredivo i odlikuje se pre svega globalizacijom, novim it
tehnologijama, velikom konkurencijom na trežištu, širenju poslovanja, nova znanja… zato je
potrebno pripremiti scenario kroz par koraka. Uvek je najvažnija identifikacija, to je svakako
neka vrsta orjentacije da se zna ,,na čemu je’’ kompanija i koje je početno stanje sistema. Ovde
je važno analizirati okruženje u širem smislu, dakle srodne kompanije, dobavljače i sve potrebne
stejkholdere, ali je važno i obaviti analizu okruženja u sklopu grane, dakle onih kompanija koje
su nam srodnije i bliskije po poslovanju. Drugi deo odnosio bi se na postavljanje pitanja:
ključnih 5 pitanja mogu se primeniti i ovde (KO, ŠTA, GDE, KADA I KAKO). Takođe se
postavljaju pitanja poput konkurenata, asortmana… Poslednje, ali možda i važnije od odgovora
na prethodna pitanja jeste vreme. Vreme je važno jer se uglavnom ovaj metod odnosi na
dugoročnije poslovanje, ali svakako da proces ne treba da bude predug jer može otići u nedogled
i neće imati poente. Dakle, potrebno je da bude u granicama kratak ali i dug. Znači, neki okvir
bio bi između dve i dvadeset godina. Smatra se da je poenta analiziranja budućnosti u shvatanju
uticaja događaja na naše poslovanje. Ovaj metod služi kao podsticaj na razmišljanje i mora se
pažljivo posvetiti pažnja jer je lako promašiti poentu. Faktori koji su važni jesu svakako
socijalni, ekonomski, pravni, društveni tehnološki… to može predstaviti neku osnovu za razvoj
ovog metoda. Kada analiziramo te faktore spremni smo za dalji korak a to je sam proces
kreiranja metoda scenarija.
Ova tehnika ima i svoje nedostake. Pre svega, ukoliko se ne odradi dobro može dati lošu
prognozu i sve napore organizacije da usmeri pogrešno. Postoji mogućnost od prevelikih
očekivanja iako je naglašena poenta ove metode. Ljudi se mogu previše osloniti na ovaj metod i
zanemariti druge analize poput PEST, Brainstorming analize i slično. Poenta je uvek sagledati
stvari iz više različitih uglova. Preskakanje koraka kojih ima osam takođe može naneti lošije i
slabije ishode. Angažovanje pogrešnih ljudi i nedovoljna posvećenost samoj metodi može
prouzrokovati negativne strane.

4
Potrebno je napraviti razliku između scenario planiranja i tradicionalnog planiranja. Sa aspekta
perspektive scenario je sveobuhvatan dok je tradicionalno planiranje parcijalno. Scenario se više
fokusira na kvalitativno vrednovanje dok se tradicionalno planiranje pre fokusira na
kvantitativno. S obzirom na to da je fokusirano na budućnost, metod scenaria je promenljiv i
dinamičan, a tradicionalan je suprotno njemu miran i statičan. Pogled na budućnost u
tradicionalnom modelu možemo definisati kao pasivno dok je u metodi scenarija vrlo aktivno i
kreativno.

2. KORACI U KREIRANJU

Iako je navedeno da je sam proces jako fleksibilan i prilagodljiv, ipak postoji određeni broj
koraka koji se mora ispoštovati. U definiciji postoji osam koraka:
1. Prvi korak bio bi definisanje najvažnijih pitanja
U okviru ovog koraka, pored pitanja važno je definisati i razlog primene ovog metoda kao i
ciljeve i očekivanja nakon realizacije. U prethodnom delu navedeno je koja su to pitanja na
koja treba odgovoriti, pa ćemo ih ukratko samo navesti:
KO?
ŠTA?
KAKO?
GDE?
KADA?
Pored toga, naglašeno je da se treba odgovoriti i na pitanja vezana za konkurente i okruženje.
Konkurenti jesu svakako najveća pretnja svakom preduzeću, pa je za analizu konkurenata
potrebno odvojiti vreme i najbolje je to odraditi odmah na početku. Najčešće se savetuje da
se konkurenti analiziraju putem SWOT analize koja će prikazati konkurentske šanse,
slabosti, pretnje i prilike. Na osnovu toga može se odraditi i analiza sopstvenog preduzeća u
datom trenutku i poređenjem da se donesu zaključci. Osnovniih pet pitanja je najlakše
analizirati, tu je potrebno napisati najvažnije informacije o samoj kompaniji, kada bi
kompanija želela da se cilj ostvari, na kom mestu i ko će raditi na ostvarenju. Od
komplikovaniji pitanja potrebno je analizirati potrebne odluke radi poslovanja na dugi rok,
koje su to buduće odluke koje treba donositi…
U okviru ove faze treba razviti i bazu podataka u kojoj će se nalaziti svi podaci i odgovori na
gore navedena pitanja. Baza podataka se može širiti u toku realizacije ukoliko se odgovor na
neko pitanje dopuni ili promeni.
2. Korak dva jeste analiza najvažnijih faktora okruženja
Nakon definicije pitanja kao deo prvog koraka, ovde se radi detaljnija analiza ne samo
konkurenata kao što je u prethodnom koraku slučaj, već i dobavljača, kupaca, saradnika,
potencijalnih stejkholdera i trenutnih stejkholdera. U ovom koraku se takođe mogu pružiti

5
odgovori na neka pitanja koja bi glasila: ,, Šta se definiše kao uspeh, a šta kao
neupseh?’’, ,,Koji su konkurenti najveća pretnja?’’ , ,,Na osnovu kojih okolnosti dolazi do
formiranja konačnog rezultata?’’ i tako dalje. Svakako, analize se mogu raditi na više načina.
Mogu se samo istraživati, može se kompanija raspitivati kod prethodnih saradnika, mogu se
istražiti podaci na agenciji za privredne registre, može se uraditi SWOT analiza..
Što se tiče analize kupaca odnosno potrošača potrebno je identifikovati njihove zahteve,
potrebe i želje i tome prilagoditi dalji proces kao i u svakoj metodi. Ukoliko kupci ne žele
krajnji produkt, preduzeće neće profitirati i budući ishodi se neće ispostaviti validnim. Svako
preduzeće posvećuje veliki deo vremena na ovaj korak jer je ključan za dalji razvoj metode
scenarija.
Korak broj tri jeste identifikovanje glavnih pokretačkih snaga. Kada je u prethodnom koraku
završena analiza potrebno je odrediti snage koje će pokretati preduzeće. Na pojam snage se
ovde misli šta je to što pokreće kategorije navedene u prethodnom koraku. Te snage mogu
biti na primer demografske na koje se ne može uticati, ali može se uticati na javno mišljenje
na primer. Na snage na koje se ne može uticati jako je važno obratiti pažnju jer se one
karakterišu kao nepredvidive a ipak jako značajne. Ovaj korak jeste najzahtevniji jer ima
široki obim. U okviru ovog koraka treba i vizuelno prikazati kompaniju u budućnosti i
odgovarati na pitanja koja su navedena u prvom delu kako bi se ocenio napredak kroz vreme.
Prvi deo četvrtog koraka odnosi se na rangiranje prethodno definisanih snaga po kriteijumu
vanžnosti. Ovaj deo je potrebno sprovesti analizom, a pre toga potrebno je izvršiti rangiranje
važnosti, dakle, svakoj snagi dodeliti određenu ocenu i onda se na osnovu toga određuju tri
faktora koja su najuticajnija. Na isti način se radi i drugi deo, a to je kriterijum nesigurnosti,
samo što se u ovom slučaju uzimaju one snage sa najmanjim stepenom odnosno ocenom, jer
predstavljaju najsigurnije snage.
Peti korak jeste izbor scenarija logike. Poenta ovog koraka jeste odabrati par scenarija koji na
osnovu svojih odlika za koje su zaduženi ekperti odgovaraju zadatom problemu. Iako su
scenariji brojni, važno je napomenuti da se izbor scenarija treba suziti na što manji broj jer se
svakom mora posvetiti detaljna pažnja.
Šesti deo odnosio bi se na povećanje obima koji sadrži scenario. To praktično znači da se
treba nadograditi početni oblik scenarija koji je definisan u prvom koraku, a kasnije razrađen
u drugom i trećem delu. Potrebno je razviti scenario putem istraživanja mogućnosti i svakom
delu dodati poneku novu crtu kako bi se razvio. Takođe u ovom koraku moguće je definisati i
nove pokretačke snage i na kraju ovog koraka mogu se sjediniti u postati jedna celina.
Pretposlednji, sedmi korak, odnosi se na implikaciju. Kada su u prethonom koraku početna
stanja napredovala i razvijena, može se postupak osvrnuti na prvi korak. Ovde je
pretpostavka i odgovor na pitanje: ,,Šta bi sve moglo da se desi sa našim intereom ako se
dogode okolnosti iz svakog scenarija posebno?’’.
Poslednji korak se odnosi na izbor ključnih kriterijuma. Kriterijumi su važni jer se na samom
kraju pomoću njih mogu odbaciti scenariji koji su suvišni i koji ne ispunjavaju kriterijume
prethodno definisane. Ovde se sužava izobr i sam cilj ovog koraka jeste da se na kraju
sprovede najvalidniji scenarijo koji će definisati stanje i buduće događaje koji mogu zadesiti
organizaciju, pa na osnovu toga mogu pomoći organizaciji da im se prilagodi. Važno je da

6
posebni stručnjaci definišu baš ove kriterijume kako ne bi došlo do zabune jer su kriterijumi
individualni ukoliko bi ih svako ponaosob definisao.
Možemo zaključiti da je praćenje ovih koraka sam ključ metode scenarija i da je moguće
primeniti ga u svim organizacijama bilo proizvodnim bilo uslužnim jer su koraci objektivni i
pružaju mogućnost primene za bilo koju industriju. Takođe, treba napomenuti da je važno i
pratiti njihov redosled, ili makar ispoštovati prvi i poslednji korak jer su oni ključni i od njih
zavisi sama budućnost organizacije i strategija koja će se prilagoditi toj budućnosti.

3. METODE SCENARIO PLANIRANJA U JAVNIM


PREDUZEĆIMA

U okviru planiranja senaria postoji više metoda koje se mogu koristiti i biti uspešne. Primena u
javnim preduzećima je široka i može se praktično bilo koji metod primeniti jer je u javnim
preduzećima moguće eksperimentisati sa različitim tehnikama.
3.1 METODE VEZANE ZA MEDIJE
Metode vezane za medije mogu se klasifikovati u više grana:
a) Medijsko skeniranje
b) Preskliping
c) Analiza ključnih reči
d) Analiza sadržaja
Medijsko skeniranje može biti konstantno ili povremeno. Odnosi se na oglašavanja putem
interneta i medija u smislu novina, tv-a, radia…Ovaj metod je značajan za javna preduzeća baš iz
razloga što se mediji povezuju sa javnošću, pa je lakši načim doprineti da se glas preduzeća čuje
tako što će angažovati medije. Na primer, javna preduzeća koja se ističu po ovoj metodi jesu:
gradske čistoće, toplane, arhivi, elektrodistribucije, npr u Srbiji kompanije poput Telekoma,
pošte, fakulteti..
Pres kliping jeste neka vrsta aplikacije ili servisa koja selektuje određene novinske članke,
internet stranice, profile itd i prikazuje korisnicima prema filteru njihove oblasti za koje su
zainteresovani. Javna preduzeća koriste ovaj metod kako bi se javno oglasila u svim oblastima i
prenela poruku jer i sami proizvođači ali i potrošači koriste ovaj vid izveštavanja.
Treći metod odnosi se na ključne reči koje se koriste kako bi se privukla pažnja. Ovaj metod se
koristi kako bi se prilikom kucanja određene reči na guglu pojavio sajt koji vodi ka
informacijama koje su nam potrebne. Na primer, pretragom reči grejanje automatski se dolazi do
sajta beogradskih toplana i toplana u našoj zemlji. Dakle, javna preduzeća koriste i ovaj metod.
Analiza sadržaja se zalaže da se svi podaci koji su ispisani u nekom tekstu analiziraju i porede
kako bi se postigla sigurnost da tu valindni i tačni.

7
3.2 Intervju
Intervju metode jesu metode koje se zasnivaju na razgovoru i usmenom informisanju i dobijanju
odgovora i informacija. Najpoznatija metoda u ovoj podeli jeste Delfi metoda koja je nastaala
sredinom prošlog veka. Delfi metod je anoniman pa je veći izraz slobode mišljenja, poštuje
protokol i sastoji se iz više krugova. Krajnji rezultat se predstavlja verbalno i to je važno zbog
komunikacije među ekspertima.
Panel diskusije čini grupa ljudi koji se skupljaju radi razmene mišljenja i stavova. Tema
razgovora se zna i pre samog početka panela tako da se pojedinci mogu pripremiti i formulisati
svoje mišljenje. Cilj ove metode jeste da se mišljenja slože. Javna uprava vodi panel diskusije
redovno zbog ulaska u Evropsku Uniju.
Postoje i fokus grupe, panel eksperta, iznošenje mišljenja grupe ili jedinke..
3.3 Vremenske metode
Najznačaniji predstavnik ovih metoda je ste model krive S. Kriva S se primenjuje u javnim
preduzećima kako bi se životni ciklus bolje razumeo. Ona obuhvata troškove pa je često koriste
preduzeća kojima je cilj profit. Dakle, primenjivana je u Telekomu, parking servisima… Pored
toga može se navesti i analiza serija..
3.4 Intiutivne metode
Future history, koja se najviše i poklapa sa metodom scenarija jeste jako zastupljena intuitivna
metoda koja se primenjuje u svim preduzećima. Kako i sam naziv kaže, bavi se budućim
iskazima i pomaže u predočavanju budućeg stanja, skoro pa isto kao i proces samog metoda
scenarija. Brainstorming je u 21. veku sve zastupljenija metoda i od skoro je počela da se
primenjuje i u državnim institucijama, tačnije javnim preduzećima. Ovaj metod obuhvata
zajedničko delovanje više pojedinaca koji dele svoje znanje, veštine i iskustva i usmeravaju ih ka
rešenju potencijalnog problema. Važno je da se obuhvati i prihabti ideja svakog člana
brainstorminga zasebno i da se odrede argumenti za ili protiv. Što se tiče javnih preduzeća,
uglavnom je brainstorming slabije primenjivan jer je od skoro poznat kao validan za rešavanje
problema. Na primer, uglavnom ga primenjuju kompanije koje su ,,korak ispred’’ i prate tehnike
koje su zastupljene na tržištu. Problemi na putevima se često mogu rešiti ovom metodom, pa su
sve veća zalaganja za ovu oblast. Utiče se na kompanije ,, Putevi Srbije’’ kao i celu javnu upravu
da se organizuju braistorming sastanci koji bi doprineli rešavanju problema.
3.5 Metode čiji su fokus stejkholderi
Analiza stejkholdera svakako je jako važna jer je potrebno znati koje su to osobe ili organizacije
koje imaju korist od naše kompanije. Pre svega, tu se misli na konkurente. Najvažnije je dobro
upoznati konkurenciju, a ona se najbolje analizira primenom 5 sila konkurencije M.Portera.
Model se sastoji od 5 delova koji se odnose na konkurente i pre svega prikazuju moć
konkurenata, pregovaračku snagu dobavljača, pregovaračku snagu kupaca, opasnog od
supstitvnih proizvoda, neslaganje sa konkurentskim firmama. Takođe se ovde može uraditi i
SWOT analiza naše kompanije ali i konkurentske i tako se dobijaju relevantne informacije i o
našoj kompaniji ali i o suparničkoj.
3.6 Sistematičke metode
Odgovori na pitanja koja se tiču neizvesnosti i kompleksnosti.

8
1.Da li naše organizacione aktivnosti imaju direktan uticaj na konkurente?
2. Smatra li se poslovno okruženje naše kompanije vrlo složenim sa mnogim faktorima koji se
klasifikuju kao nejasni i odnosima koji utiču na našu organizaciju?
3. Da li će se promene teško predvideti?
4. Da li je zastupljeno konstantno pojavljivanje novih konkurenata?
5. Postoje li pretnje sa kojima se suočavamo?
6. Jesu li performanse izložene snažnojm uticaju javne politike?
7. Opis rasta tržišta u narednim godinama?
8. Povoljne šanse u poslovanju u naredne dve godine?
9. Da li je potrebe i zahtevi potrošača menjaju?
10. Promena socijalnih osobina ?
11. Da li su konkuretni u stalnim promenama ?
12. Da li postoji visoka inovatnivna stopa na poslovnom tržištu?
Odgovori na ova pitanja će pružiti uvid i olakšati donošenje poslovnih odluka i predočiti stanja
na tržištu danas, ali i buduća stanja pa se zato postavljaju pitanja i koja se tiču budućnosti, ali
bliske budućnosti, tačnije godinu ili dve unapred. Mnoge kompanije ne vrše ovu metodu već se
oslanjaju na prethodne metode, navedene gore, ali treba napomenuti da je na institutima širom
sveta ovo jedna od prihvaćenijih metoda.
3.7 KONSEKVENCIONE METODE
Prvi tip metode u okvriu ove podele bio bi ,,Issues managment’’ i on je fokusiran da prikljuplja
podatke i ifnromacije vezane za inovacije u poslovnom svetu, za promene koje se dešavaju, da
isprati socijalne mreže poput Instagrama, Facebooka, ali i vesti širom sveta i prikupi relevantne
informacije potrebne za poslovanje u budućnosti.
Drugi podmetod odnosio bi se na opisivanje zasebnog uticaja određene pojave ili kategorije. Kao
primer može se navesti cena poskupljenja nafte koja će se odraziti na poslovanje toplana širom
Srbije. Oni su zaduženi da cenu svog gasa prilagođavaju ceni po kojoj ga nabavljaju, tako da je
naftno kretanje od velikog značaja na svim poljima. Takođe se može i gledati tehnološka
promena na primeru servisa kojima je primarna tehnologija u poslovanju.
Treći bi bio drvo posledica koji se odnosi na iskazivanje mogućih ishoda određenog poslovanja u
budućnosti i koje će posledice to drvo imati na dalji razvoj i na dalje poslovanje. Ovaj metod je
retko primenjivan u Srbiji, ali se može primeniti u ekološkim preduzećima kako bi se svaki korak
i pokret koji se organizuje posledično sagledao i kako bi se predupredile određene greške koje
takođe mogu biti iskazane ovim drvetom, tačnije ovom metodom.
Poslednji podmetod koji ćemo opisati bavi se analiziranjem efekata, preciznije, analizom
najverovatnijih efekata. Ovaj metod se često može matrično prikazati gde se u gornjem desnom
uglu nalaze najverovatniji efekti kao posledica određenog ponašanja, gornji levi kvadrat

9
podrazumevao bi visoke efekte uz niske troškove, što je svakako i primarni cilj. Donji desni
kvadrat odnosi se na visoke troškove uz niske efekte i baš taj kvadrat je od velikog značaja jer
predočava organizaciji da je određena odluka loša i da neće biti efikasna. Poslednji bio bi levi
donji kvadrat koji bi označio niske troškove i niske efekte što je i očekivano jer se zna da ukoliko
se malo uloži u određeno poslovanje, efekti će biti niži, možda i niži od očekivanog. Dakle, na x
osi bi se nalazili troškovi, a na y osi bili bi sami efekti koji su i predmet ovog metoda. Svakako,
uvek je najbolje opredeliti se za što manje troškove uz što veći učinak, ali sam proces koji
izgleda jednostavno, treba se dodatno analizirati,
Dakle, na osnovu svih ovih metoda možemo zaključiti da su široko primenjivani u javnim
preduzećima, a čak i oni koji nisu mogu se primeniti, što je objašnjeno u primerima. Potrebno je
razvijati svoje poslovanje kroz bilo koji metod scenaria planiranja zbog većeg uspeha.

4.POSTUPAK SPROVOĐENJA METODA SCENARIJA U


SRPSKIM PREDUZEĆIMA
Da bi se sproveo ovaj postupak bilo je potrebno izvršiti određenu vrstu istraživanja. Ovo
istraživanje sprovela je Ivana, koja je radila ovu temu kao svoj doktorski rad i došla je do brojnih
podataka o javnim preduzećima u našoj zemlji. Istraživanje je sprovedeno u više gradova naše
zemlje uključujući i Vojvodinu. Podaci su se prikupljali u obliku intervjua sa menadžerima
kompanija koji su bili zaduženi da odgovore na pitanja iz upitnika, ali i da pruže relevantne
podatke da bi se činjenice dokazale. Intervjui su se obavljali uživo i online, uglavnom putem
elektronske pošte ili telefonskih razgovora. Sam proces je započinjao uopštenim pitanjima
vezanim za osnovne podatke o kompaniji poput istorije, vizije, misije, ciljeva.. Dalje, pitanja su
bila vezana za geografski položaj kao i mesta poslovanja. Uglavnom, javna preduzeća zadužena
su za poslovanje samo u okvriu Srbije i imaju svoja predstavništva u našoj zemlji jer im je i opis
posla da pokrivaju poslovanje u Srbiji. Treće pitanje jeste bilo i ključno i tiče se samog
istraživanja i odnosi se na metode predviđanja koja se koriste u kompaniji. Mnoge kompanije
iskazale su da slabo koriste metode predviđanja jer ih smatraju neprimenjivin u javnim
preduzećima, dok su druge pak odgovorile da koriste različite metode, pogotovo metod scenarija.
Takođe, bilo je potrebno dati odgovore n apitanja vezana za praćenje tehnološkog rasta u svetu i
u granama poslovanja, kao i da li se ugledaju na neke konkurente, tačnije upravljanje javnim
preduzećima i van granica naše zemlje, gde su mnoge kompanije, preko 60% rekle da prate
poslovanje kompanija pogotovo iz susednih zemalja, ali i zemalja iz Evropske Unije, da bi mogla
da ih primene u našoj zemlji. S obizirom na to da 25% kompanija ne koristi tehnološko
predviđanje, od ostalih 75% ispitanih, samo je 4% reklo da koristi metod scenarija kao
kvalitativni metod predviđanja. Zbog čega? Uglavnom jer im deluje kompleksno i jer pored
osnovnih koraka ne pruža neki vid šeme za njegovo sprovođenje pa samim tim opada
zainteresovanost, jer je u našoj zemlji zastupljeno da se posao završi što pre i po određenoj
unapred pripremljenoj šemi, kako se ne bi uložio preveliki napor.
4.1 GRADSKE PIJACE
Što se tiče gradskih pijaca, one spadaju u javno preduzeće koje je u vlasništvu države, ali koje za
cilj ima ostvarenje profita. Pijace, kao što je opšte poznato fukncionišu po principu prodaje
domaćih proizvoda na tezgama po nižim cenama nego u marketima. Svaka opština ima svoju

10
gradsku pijacu, ali usled sve veće pojave supermakreta koja su privatna preduzeća i koriste
takođe domaće proizvode, ptorebno je sprovesti metod scenarija kako bi se znalo šta to može da
se očekuje do kraja 2030. godine. Problem nastaje što je zakup tezgi poskupeo i svakodnevno
domaćini dobijaju ponude da prošire svoje poslovanje i dostavljaju proizvode marketima za veći
novac.
Pijaca svoje prihode dobija od iznajmljivanja tezgi i lokala na pijaci. Pored toga, prodavcima su
dostupni i frižideri, ramovi, vitrine i drugi rekviziti koji se takođe iznamljuju. Potrebno je proći
svih 8 koraka kako bi se utvrdio budući ishod ovog poslovanja.

Preuzeto sa: https://www.slideteam.net/eight-steps-in-scenario-planning-technique.html


Pod jedan ćemo opisati problem. Dakle, u poslednjih 10 godina, pijace koje su još od 16.veka
aktivne u prodaji i usluživanju svih generacija i snabdevanju domaćinstava domaćim
proizvodima. Pojačano pojavljivanje supermarketa počelo je da predstavlja veliku pretnju, a to se
oseća pogotovo u poslednje dve godine usled pandemije. Mnogi domaćini odustali su od
pojavljivanja na pijaci jer se plaše, pored toga, veća domaćinstva su započela proizvodnju za
supermarkete.. Pijace su zamenjene pa i sam profit ovog javnog preduzeća je ugrožen. Zbog toga
ćemo primeniti ovaj metod kako bismo otprilike sagledali buduće ishode.
Uspeh se može definisati kao najglavniji faktor. Šta se može smatrati uspešnim poslovanjem? U
ovom slučaju, uspešno poslovanje podrazumevalo bi povratak na stari režim, veći protok ljudi na
pijacama, veća količina ponude usled povećane tražnje, ali i veća zarada. Drugi deo se može
posvetiti analizi konkurencije. U ovom slučaju najveći konkurent može biti Lidl, ali i bilo koji
supermarket u okruženju, jer je svaki od njih otvorio odeljak pijace u svom asortimanu.

11
Prednosti konkurenata se mogu ogledati u tome što se sve nalazi na jednom mestu, pa nij
potrebno obići više lokacija kako bi se nabavili proizvodi. To pogotovo odgovara ljudima bez
automobila ali i penzionerima koji sraćuju svoje kretanje. Mane bi bile što ti proizvodi suštinski
nisu sveži već se prskaju i u njih se ubrizgavaju različite vrste pesticida kako bi što duže izgledali
sveže, dok je ukus osiromašen. Sa druge strane, baš su to vrline i snage beogradskih pijaca koje
se svakodnevno snabdevaju svežim proizvodima. Snaga jesu i cene koje su niže nego u
marketima.
Pokretačke snage se u ovom slučaju mogu fokusirati na potrošače i na proizvođače. Glavno
mesto svakako zauzimaju potrošači zbog kojih se ovo poslovanje i održava i postoji i nakon
velikog broja vekova i godina. Nažalost, kao pokretačka snaga u ovom slučaju može se navesti
COVID19 koji predstavlja najveći pokretač ovog problema usled kojeg ljudi provode sve manje
vremena u nabavci i kupuju pre plasticirane proizvode koji će duže trajati da ne bi morali da idu
u nabavku na 2 do 3 dana. Sledeći deo bi se odnosi na klasifikaciju po bitnosti ovih kriterijuma,
pa je važno reći da je od ovih snaga svakako virus na prvom mestu, ali na drugom su odmah
potrošači. Snage poput javnog mišljenja i ostalih nisu ni navedene, ali se podrazumevaju da su
prisutne jer su praktično iste u svakom poslovanju i nije ih potrebno detaljno navoditi.
Peti korak bio bi predstavljanje nekoliko scenarija. Svakako, počevši od nade za uspešno buduće
poslovanje, prvi scenario može biti povratak na pijace i veći protok ljudi kroz istu. Takođe, više
proizvoda, niže cene i veće zadovoljstvo potrošača. Drugi scenario bio bi pesimističniji, tačnije,
postepeno zatvaranje pijaca usled pandemije a kasnije usled zime koja predstoji. Svakako, u
ovom slučaju bi pored prodavaca velike posledice snosila i javna pijaca koja bi usled zatvaranja
objekta snosila visoke troškove a kasnije i novčani deficit. Treći scenario bi bila mogućnost
online kupovine gde bi pijaca u okviru svgo sajta otvorila segment za online kupovinu gde bi
proizvođači nudili svoje proizvode i oni bi stizali sveži i u ranim jutarnjim satima na adrese
potrošača. U online kupovini bi učestvovale pijace iz svih gradova koje su u vlasništvu gradskih
pijaca i na samom početku bi bilo potrebno obeležiti grad iz kog je potrošač kako bi mu se
prikazala najbliža pijaca i kako bi na njegovu adresu stizali što svežiji proizvodi.
Šesti korak koji se tiče nadograđivanja scenarija obuhvatao bi dodatne osobine svkaog scenarija.
Prvi scenario bi se uvećao tako što bi se energija povećala, povećao bi se broj proizvođača i
prodavaca a samim tim i profit usled iznajmljivanja tezgi. Pored toga, možda bi se i sama
površina pijaca povećala jer bi usled povećanog interesovanja zahtevala veći broj tezgi i ostale
prateće opreme koja je zahtevana. Drugi scenario moguće je nadograditi time što bi došlo do
kvara proizvoda i gašenja domaćih proizvodnji dok bi se povećao uvoz iz inostranstva što bi sa
sobom vuklo i veće cene na tržištu, ali i oslabljen kvalitet zbog samog procesa transporta krajnji
produkti mogu biti prljavi, neukusni ili bajati. Treći scenario koji se tiče online kupovine takođe
može povećati zainteresovanost i direktno suprotstavljanje konkurentima, takođe može u ovom
slučaju početi i saradnja sa marketima pa se mogu dostavljati proizvodi i iz njihovih pijaca za
koje bi svakako gradske pijace uzimale procenat od prodaje.
Sedmi kroak kao što je ranije navedeno bavi se odgovorom na pitanje interesa kompanije usled
svkaog scenarija. U prvom slučaju svakako da bi interes kompanije bio na najvišoj mogućoj
lestvici jer je to ono što kompanija i očekuje ali i priželjkuje. Tako da bi i moguća ulaganja koja
su navedena u prethodnom koraku doprinela interesu kompanije koji bi bio u okviru ovog
scenarija najviši. Na drugom mestu svkaako bi bio scenario tri, jer je online prodavnica opet
moguće rešenje za buduće poslovanje i takođe ulaganje za razvoj opcije na sajtu i kontaktiranje

12
proizvođača kao i sklapanje ugovora bi se isplatili ubrzo nakon početka samog poslovanja.
Naravno, najmanji interes koji praktično i ne postoji jeste u situaciji broj dva koja bi poslovanje
dovela do nule i praktično ugasila javnu trgovinu domaćim dobrima.
Poslednji deo jeste određivanje kriterijuma. Kriterijumi u ovom slučaju bi bili: broj prodatih
proizvoda, razvoj marketa, ponuda u marketima, broj zakupljenih tezgi na nedeljnom nivou, broj
zadovoljnih potrošača, cene na pijaci, cene u marketima, zadovoljstvo potrošača marketa, broj
prodatih prozivoda u marketima, zainteresovanost za online kupovinu..
Po svemu sudeći, najverovatniji scenario jeste scenario tri, što zbog samog poslovanja u
savremeno doba, što zbog lakoće kupovine putem intereta za kojom raste interesovanje na
dnevnom nivou.

4.2 ZAVOD ZA UDŽBENIKE


Zavod za užbenike predstavlja jako važno javno preduzeće na teritoriji naše zemlje. Svi đaci
osnovnih i srednjih škola su snabdeveni knjigama i radnim sveskama iz zavoda. Zavod je
preduzeće koje u našoj zemlji postoji preko 60 godina i u skladu sa tim prolazilo je kroz brojne
faze tokom svog dugogodišnjeg poslovanja. Cilj ove kompanije jeste da omogući dostupno
znanje i obrazovanje svim učenicima širom naše zemlje. Zavod se prvo pojavio kao privatno
preduzeće i tako je poslovao 30ak godina, zvanično, 1993.godine ova kompanija postaje
preduzeće u vlasništvu države. Težnja ovog preduzeća jeste da zauzme vodeću poziciju u
obrazovanju, pisanju i izdavanju udžbenika. Iako je to primarni cilj, ne može se zaboraviti ni
profit koji je svakako jedan od glavnih motiva za poslovanje. Takođe, u svom programu zavod
ima i lektire koje su obavezni deo nastavnog programa svih školskih uzrasta, počevši od drugog
razredna osnovne škole. Ono čime ćemo se baviti u okviru ovog podnaslova jeste metod
scenarija kako bismo predočili verovatne događaje u budućnosti ove kompanije.
Naime, svi smo svesni dešavanja u svetu u protekle dve godine, ali i modernom dobu
digitalizacije koje se zasniva na sve većoj upotrebi mobilnih uređaja ili pametnih uređaja poput
tableta i lap topova na svakodnevnom nivou, ali i prilikom učenja i savladavanja gradiva. Potreba
za školskim knjigama se nije umanjila, jer je to materijal potreban da bi se odradio test u školi,
dobila ocena, ispratilo gradivo ali i slušala sama nastava na času i pratila. Međutim, da li je
pojava digitalnih udžbenika sa sobom povukla buduće smanjenje proizvodnje knjiga, opisaćemo
u daljem tekstu.
Kako su đaci nekada na online režimu, a nekada idu u školu, roditeljima je nejasno za koji vid
literature da se opredele. Zbog toga, ,,Zavod za udžbenike’’ je u okviru svog sajta napravio
sekciju sa online materijalom dostupnim svim đacima kako bi mogli da isprate gradivo u online
režimu. Ovi udžbenici su besplatni, pa je primećeno da se sve manje naručuju i kupuju knjige u
ovlašćenim knjižarama od početka 2021. godine. Iako je virus nepredvidiv, potrebno je sagledati
situaciju iz više uglova i odrediti scenario koji se može očekivati.
Prvi očekivani scenario jeste da se pandemija ne zaustavi makar još godinu dana i da će nastava
nastaviti da se održava u online režimu, što je veliki gubitak za preduzeća poput ovog. Takođe,
kao i u primeru vezanom za gradske pijace, profit u ovom slučaju dolazi od stanovništva koji
kupuju knjige i lektire. Ukoliko bi došlo do ovog scenarija preduzeće bi prestalo sa
prozivodnjom, tačnije obustavilo bi proizvodnju udžbenika u materijalnoj formi već bi samo

13
omogućilo dostupnost online na sajtu. U tom slučaju, dobra odluka bila bi da se takva usluga
naplaćuje, makar simbolično, jer se i za online udžbenike utrošavaju resursi. Ukoliko se u obzir
ne bi uzela ta opcija, nije loša ideja da škole plate neku vrstu pristupa tom servisu i da tako đaci
imaju besplatan uvid u lekcije koje su im potrebne.
Pokretačke snage jesu ljudi, novac, virus, ali i mašine za proizvodnju knjiga kao i papir, tačnije
celuloza korišćena za proizvodnju ovih knjiga. U ovom slučaju, analiza same konkurencije nije
neophodna jer je isti slučaj i sa privatnim izdavačkim kućama kao i sa javnim preduzećem poput
ovog.
Drugi scenario možemo definisati kroz poboljšanje situacije sa korona virusom i samim tim
povratak u školske klupe na duže staze, što će rezultirati ukidanjem online udžbenika sa sajta i
pisanjem i štampanjem novih izdanja knjiga na kojima bi se radilo. Ovaj scenario se najranije
može očekivati 2022. godine septembra, ali uprkos tome mogu postojati napori za ostvarenje
ovog scenaria ako se poboljšanje situacije vidi kroz par meseci.
Treći scenario odnosio bi se na miks nastavu, tačnije na nastavu koja je praktično primenjena u
sadašnjem trenutnom školovanju i sa sobom bi nosila posledice u vidu korišćenja oba tipa
udžbenika što bi sa sobom povuklo slabiju proizvodnju udžbenika, ali bi ona opet postojala tako
da u rangu potenciranja ovo bi bio drugi scenario koji se priželjkuje iz ugla ovog preduzeća.
Što se tiče kriterijuma za određivanje scenaria oni bi se sagledavali od perioda septembar 2021-
leto (avgust) 2022 i to bi bili: broj prodatih udžbenika, broj posećenosti sajtu, broj preuzetih
udžbenika sa sajta, povećanje interesovanja za online knjige, nedostatak resursa…
Svakako je najbolja opcija opcija 1, ali najverovatniji scenario je scenario tri.

5.SCENARIO METOD NA PRIMERU SIROMAŠTVA U


SRBIJI
Siromaštvo predstavlja jako osetljivu temu u svim zemljama, pa je često tema koja se izbegava,
ali je potrebno da se podigne svest o tome. Ova analiza je sprovedena u nadležnoj javnoj
instituciji i bavi se predviđanjem do 2035.godine. Naporni ove analize se ogledaju u tome da se
sagledaju moguće solucije kako bi se smanjilo siromaštvo u našoj zemlji ali i pomoglo onima
kojima je pomoć najpotrebnija, tačnije finansijski slabijim osobama.
Da bi se moglo utvrditi kako različite vrste faktora utiču na pojavu siromaštva, na sam pojam
siromaštva, njegov obuhvat u našoj zemlji, jačinu i prisutnost, specijalno odeljenje koje se naziva
S.I.P.R.U koje je skraćenica za socijalni tim kome je cilj smanjenje siromaštva na teritoriji
Rebublike Srbije. Ovaj tim čini grupa stručnjaka ove oblasti koji su se okupili kako bi uz pomoć
scenario analize našli uzorok i otklonili posledice ovog problema. Sama analiza u svoj fokus
stavlja metode indukcije, ali uz pomoć korišćenja metode scenarija.
Sam proces treba da se održi u tri dana. Prvi deo će trajadi jedan dan i obuhvatiće neki uvod u
proces i samu priču i kao uzorci istražiće se slučajevi koji trpe posledice siromaštva u svojim
domaćinstvima i obaviće se detaljan razgovor sa njima ali će ih i predstavnik tima uvesti u sam
proces. Druga radionica će se odnositi na razgovore o ličnim problemima, ličnom gledanju na
siromaštvo i detaljnom objašnjenu kako smatraju da se problem može rešiti, ali i kako oni vide
siromaštvo naše zemlje do 2035. godine. Ono što se može svakako zaključiti jeste da će odgovor

14
svakog pojedinca biti u istoj formi, a to je da se stanje neće menjati na bolje, već da će se samo
pogoršati i da će ljudi masovnije ostajati bez poslova ili nemogućnosti zaposlenja zbog
pripadanja ,,nižoj’’ socijalnoj klasi ili nacionalnoj manjini. Potrebno je da ovaj projekat podrže
javne institucije koje će pružiti radna mesta ovim ljudima i tako delimično otkloniti siromaštvo.
Ujedno, razmatra se i pitanje smanjena poreza jer je za naše standarde u našoj državi stopa
poreza jako velika.
Mnogi ljudi jesu u dugovima prema državi jer ne uspevaju na mesečnom nivou da ispune svoje
obaveze u smislu plaćanja. Takođe, predviđa se da će se u budućnosti obezbediti krov nad
glavnom beskućnicima u vidu većih hangara u kojima će oni boraviti ukoliko nemaju svoje
mesto stanovanja. Sve snage upravnih organa usmererne su da se scenario ne pogorša, već da se
ovaj problem sagleda iz više različitih perspektiva i da se pomogne što je više moguće svakom
finansijsko oštećenom pojedincu. Ključni faktori i pokretačke snage ovog primera bile bi
prosečne plate, stopa poreza, broj ljudi koji živi ispod proseka, broj nezaposlenih, broj ljudi koji
na birou čeka na posao…

6. VRSTE SCENARIJA U JAVNIM PREDUZEĆIMA


HRVATSKE

6.1 RAZVOJ PRIMORJA OBALA HRVATSKE


Primenom metode scenarija, konkretno Delfi metode koja je sprovedena iz više krugova, došlo
se do zaključka da je za ovu temu moguće izdvojiti tri potencijalna scnearija. Svaki od njih je
razrađen posebno, moguć je i relevantan za temu koja se obrađuje. U okviru ove metode
posmatra se period od 2014.godine do 2031. godine. Drugi krug metode se odnosio na
predočavanje scenarija i mogućnosti njihvoe primene ali i rešavanja i otklanjanja problema koji
bi se pojavili prilikom primene ili događanja nekog od navedena tri scenarija. Metod se odlikuje
konzinstentnošću i koherenošću pa je tema drugog kruga bila fokus na ove dve osobine i
prethodno pomenuto predočavanje. Ovim projektom se bavilo ministarstvo mora, prometa i
infrastrukture.
Ministarstvo se okviru svog poslovanja izradom dokumentacije i organizacijom projekata
vezanih za pomorstvo i infrastrukturu. Takođe, angažuje se prilikom pokretanja projekta i
vršenja kontrole i nadzora izvršnih radova na određenom projektu, takođe, služi i za
obezbeđivanje resursa što iz ličnog budžeta, što iz angažovanja investitora koji će imati udeo u
samom kreiranju i implementaciji projekta. Pored toga što se bave pomorskim saobraćajem, ovo
ministarstvo je aktivno u lučkim, drumskim, vazdušnih i ostalim tipovima saobraćaja koji se
odvijaju na svakodnevnom nivou. Takođe, može angažovati inspektore koji će vršiti kontrolu
kako bi se poštovali propisi o zaštiti životne sredine i o čistoći samog objekta na kome se vrši
određena vrsta saobraćaja.
Oblasti zaštite kojima se bavi ovo ministarstvo omogućuju i lov i ribolov na Jadranskom moru i
samim tim se zahteva čistoća i urednost mesta. Iako ovaj posao nije profitabilan u smislu da je to
primarni cilj, vrlo je važno da se njime upravlja pažljivo i poštovanjem obrazaca i pravila
napisanih u zakonima i propisima kako ne bi došlo do neslaganja i zagađenja mora, vazduha i
puteva kojima se kreću drumska vozila poput automobila, bicikli, trotineta i vozova. U okviru
sajta ovog ministarstva detaljno se mogu videti prikazane strategije koje je potrebno ponovo

15
uraditi jer su napisane za period do 2020. godine. Iz te perspektive i nastaje problem ove oblasti,
slabija ažurnost rezultira potrebama primene metoda.

6.2 MONOKULTURNI TURIZAM


Kao prvi od tri utvrđena scenarija javlja se monokulura turizma. Očekuje se da će ovaj scenario
biti glavni kada je u pitanju infrakstrukturna razvijenost Hrvatske, precizno područja Dalmacije.
U okviru ovog scenarija mnogi članovi grupe jesu potencirali pitanje kako će ovaj scenario
uticati na poljoprivredu, da li će oštetiti radne površine, sadnice itd i došlo se do zaključka da će
svakako jedan manji broj zemljišta morati da se uzme ukoliko se planira razvoj turističkih
kompleksa, ali da će svaki kompleks nastojiti da ne dira obradive površine, već da će ih uzeti u
svoje vlasništvo i voditi računa o njima za svoj profit ukoliko neki deo zemljišta na kome se
izgrađuje bilo koje turističko odredište zauzima prostor nekog polja obradive prirode.
Sam scenario sadrži sledeće podatke:
1.Pre svega, naglašeno je da će svako zemljište koje se smatra povoljnim biti iskorišćemo
u turističke svrhe, dakle za izgradnju smeštaja poput hotela, vila i slično ali i za
rekreativne aktivnosti poput teniskih, fudbalskih, odbojkaških i košarkaških terena.
Naravno, kompleksi bi sadržali i bazene i suvenir šopove koji bi takođe zahtevali
ulaganja i deo zemljišta.
2.Dalmacija će se voditi kao sezonsko mesto, dakle služiće kao letnja ili zimska sezona
turistima prilikom posete Hrvatskoj što za sobom može povući nižu stopu zaposlenosti u
ovim oblastima kao i povećanu nezapolsenost u ostalim mesecima godine koji se ne
smatraju sezonom. Kako je ceo proces trenutno samo plan, postoji šansa za povećanom
zaposlenošću u ovoim oblastima kao sezonskim poslovima ali ne pre 2023. godine kada
je planirano da se ovaj scenario i ostvari.
4. Predviđa se da se do kraja 2030.godine ili početka 2031. godine stvori sve veći broj
okolnih mesta za stanovanje jer će se prilikom izgradnje kompleksa ove složine zahtevati
migracija tačnije odseljavanje stanovnika na mesta van grada, pošto će sam grad biti
fokus turizma i biće razvijen u tom pravcu da će gotovo prisiliti stanovištvo da promeni
svoje domove. To će naravno, pretpostavlja se, prouzrokovati veliko nezadovoljstvo kod
brojnih ljudi, pa će možda i tražiti od države da im sagradi domove u predgrađima o svoj
račun, što bi i trebalo da bude slučaj.
5. Što se finansijskog aspekta tiče, smatra se da će mnogi ljudi na dnevnom nivou imigrirati
i dolaziti na posao u gradove kada se presele u predgrađa, tako da to iziskuje veće
troškove što će stvoriti veće nezadovoljstvo samo po sebi. Izgradnja turističkog
kompleksa povući će sa sobom veću stanarinu ukoliko se živi privatno kao i veću cenu po
kvadratu ukoliko se stanovi kupuju.

6.3 SCENARIO ODRŽIVOG TURIZMA


Ovaj scenario u svojoj osnovi ima cilj da se sadašnji razvoj i stanje turizma na prostorima
Dalmacije zadrži i da se ništa ne menja u budućnosti i budućem poslovanju. U skladu sa tim,
nešto što je potrebno preduzeti je alokacija ponude turizma i višedelnih učinaka na određene
poslovne delatnosti. Svakako je opšte poznato da se ne može uticati na pojam demografskog
starenja ovaj scenario koji se bazira na inovativnosti i na povećanju socijalne svesti može

16
razultirati da se taj pojam održi, a ne da se pogoršava. U okviru ovog scenarija za razliku od
prvog, posvećuje se pažnja i prirodnim bogatstvima koja se mogu iskoristiti u turističke svrhe, pa
su delovi ovog scenarija dati u sledećim tačkama:
1. Korišćenje resursa poput potoka, reka i mora, pogotovo onih koji se nisu koristili u ove
svrhe. Uz njih će se graditi kompleksi i omogućiti uživanje uz obale ili žuberenje potoka i
zvuk reke.
2. Smatra se da će ovaj poduhvat da razvije poslovanje i u drugim oblastima poput privrede,
poljoprivrede, zdravstva i ostalih uslužnih delatnosti jer će cirkulacija ljudi biti velika u
prometnim mesecima dok se u ostalim mesecima svakako zadržava protok određenog
broja ljudi na dnevnom nivou. Na osnovu ovoga se izvodi činjenica da će ovaj scenario
možda i značiti turističko vođstvo Dalmacije u oblasti čitave Hrvatske.
3. Na koji način će razvoj turizma sa sobom povući i razvoje ostalih grana, sledi
objašnjenje.
Pre svega, razvoj vinogradarstva će biti na samom vrhu jer je potrebno svaki hotel sa više
od tri zvezdice snadbeti kvalitetnim vinom, ali i voćem. U skladu sa tim, poljoprivrednici
će imati posla prilikom obezbeđivanja hotela i vila svežim salatama, voćem i povrćem
koje se mogu pojaviti i kao zaštitni znak hotela. Takođe, zdravstvo će se poboljštati usled
povećane potrebe za testiranjem na covid, zatim usled povećanja interesovanja za
vakcinu, kao i veća prodaja lekova, krema za sunčanje i preparata protiv alergije.
Industrije kojima će ovo svakako najviše profita doneti jesu IT industrija i arhitektura.
Smatra se da je arhitektura u poslednje vreme zapostavljena i da se uglavnom unajmljuju
stručnjaci iz stranih zemalja, ali predviđa se da će ovaj scenario doneti suprotne
mogućnosti.
4. I ovaj scenario je obuhvatio informacije o radnoj snazi i potrebi za njom jer će se kao što
je gore napomenuto, mnogi ljudi odlučiti za preseljenje zbog buke i gužve. Smatra se da
će u periodu nakon 2025. godine potreba za zaposlenima biti veća nego što je bila do
sada i što će biti u narednih 4-5 godina.
5. Kao poslednja tačka ovog scenarija izdvaja se očekivani broj doseljenika, tačnije veće
interesovanje stranih državljana da svoje mesto boravka promene i da se opredele za
Dalmaciju što će obezbezditi veći priliv novca ali i stanovništva.
6.4 SCENARIO INTEGRALNOG RAZVOJA
Poslednji od predložena tri scenarija se odnosi na razvoj u integralnom smislu i on sagledava
godišnje planove kao svoje primarno gledište i polaznu tačku. Ovaj scenario se nada da će
posledica primena inovacija u svim oblastima razvoja, pogotovo informacionih tehnologija
visoko zastupljenih i traženih, privući veliki broj motivisanih i ambicioznih mladih ljudi da se
zainteresuju za Dalmaciju i tu provedu određeno vreme, bilo kao studenti ili kao zaposleni.
Smatra se da će ovaj scenario poboljšati prethodno navedene nedostatke u demografskom
sistemu zemlje i da će stvoriti vedro okruženje pozitivno i primamljivo za rad. Ovaj scenario je
ocenjen najvišom ocenom od strane komisije, 4,20, od moguće ocene 5, dok su ostala dva
scenarija dobila slabije ocene koje nisu zadovoljavajuće. Veća analiza i šire objašnjenje biće dato
u zaključku. Tačke ovog scenarija su sledeće

17
1. Prvi fokus ovde jeste na zaposlene i na održiv razvoj samog posla i funkcionisanja iako
će se uvesti nova reforma turizma. Dakle, odnosi se na očekivanja veće količine mladog
stanovništva koji će se zapošljavati u više različitih oblasti. Dakle, ovo će pored reforme
turizma obuhvatiti reformu čitavog ekonosmkog sistema države. Pored potrebnih
zaposlenih u turizmu, tražiće se i zaposleni u bankama, zdravstvu i ostalim privrednim
delatnostima koje će uznapredovati. Da bi se ovo postiglo, važno je kao prednost istaći
posvećenost inovacijama, kreativnosti, dizajnu, marketingu, analitici i programiranju.
Ovo je želja da se i obrazovni deo unapredi pored turističkog. Iako će ova oblasti i dalje
bi ti turistički primarna, postoje brojni primeri u svetu u kojima postoje prestižni
univerziteti iako su oni turistička atrakcija.
2. Druga tačka se odnosi na pristup samom kreiranju kompleksa i razvoju turizma. U okviru
ove sfere razrađuje se saradnja između više delatnosti i njihovo ujedinjenje kako bi se
posao ostvario što efikasnije i efektivnije. Naravno, fokus je i dalje turizam kao primarna
delatnost, ali se može uzeti u obzir i prerađivačka industrija koja će se, po mišljenju
stručnjaka razvijati. Ali, ono što je važno je prethodno napomenuta veza turizma sa
ostalim oblastima, pa će se potencirati kreativno delovanje u svim aspektima poput
dizajna, kreiranja, grafičkog dizajna, mode, informacionih tehnologija, filmske
produkcije…).
3. Poenta trećeg dela jeste da se u prvi plan na osnovu prethodno definisanih oblasti stave
privredne delatnosti koje se smatraju budućnosšću, a ne takoreći zastarele koje nemaju
svrhe i oduzimaju vreme i snagu. Dakle, fokus na inovacijama.
4. Deo vezan za stanovništvo svakkao da je obrađen u okviru svakog scenarija. Smatra se i
u ovom slučaju da se pojam demografskog starenja ne može sprečiti, ali dovođenje
mladih i inovativnih ljudi u prostore zemlje može napraviti neku vrstu kompenzacije i
nadoknaditi ovaj propust koliko je to moguće. I ovde se cene stambenih prostora
analiziraju i smatra se da će život u gradu poskupeti i da će primorati ljude na iseljenje i
promenu životnog prostora i mesta. Smatra se da je najvažnije da se centar gradova
oslobi i da se pripremi za izgradnju kompleksa. Pored toga, sledeća lokacija jesu naravno
kuće i zemljišta u blizini obale koja će omogućiti prelepe poglede ali i više cene kada je u
pitanju iznajmljivanje i zakup ovakvog vida smeštaja. Iako zahteva velike investicije i
snosi velike rizike, ovaj scenario sa sobom vuče najraciolanije objašnjenje i stavovoe koji
deluju kao najprihvatljiviji u datoj situaciji.

PRVI SCENARIO
DRUGI SCENARIO
-demografsko starenje
-demografsko starenje
-razvoj turizma
-porast u drugim privrednim oblastima
-nemarnost za stanovništvo
-značaj zdravstva i vinogradarstva
-smanjenje rada drugih oblasti
-reke, potoci i more
-fokus samo na turizmu
-potrebna radna snaga
-povećane cene stanarite i kvadrata
-otkazi u određenim oblastima

18
TREĆI SCENARIO
-demografsko starenje
-oblasti van turizma
-izražena kreativnost
-veza sa drugim oblastima
-ponude za mlade
-najveća ocena

6.5 DONOŠENJE ODLUKE O SCENARIU


Na osnovu gore navedenih scneraija, metodom Delfi će se doneti odluka koji scenario najbolje
zvuči i ka kom scenariu treba težiti i uložiti napore u smislu posvećivanja tima i angažovanja
resursa da bi se išlo ka njegovom ostvarenju. Ne treba se zaboraviti da svakako primena ove
metode nije stoprocentna već da je samo neki uvid u moguća dešavanja u nakoj bližoj ili daljoj
budućnosti, kao što je ovde bio slučaj 2031. godina. Ocene koje su gore napomenute jesu veoma
važne jer se već u drugom krugu metode dodeljuju na osnovu samo opisa i kratko prikaza, pa je
naglašeno da treći scenario ima najvišu ocenu od strane stručnjaka formiranih da se bave ovom
metodom.
Razgovor o prvom scenariju rezultirao je mišljenjima više stručnjaka koji se svode na istu
poentu. Prvi od njih je rekao da ne vidi budućnost dalju od 2031. godine sa ovakvim tempom i
razvojem, jer je sam turizam u velikom riziku shodno sa globalnom situacijom i da je jako
labavo i nestabilno ukoliko se ovo desi. Takođe, argumentovao je što se fokus prikazao samo na
turizmu a ne na drugim oblastima pa se dolazi od zaključka da bi stanovnici morali da rade više
poslova tokom godine kako bi preživeli sezonu turizma ukoliko se ne bave ovom oblasti. Sa
druge strane, mišljenje drugog stručnjaka se delimično slaže i podudara sa prvim i slaže se da je
u okvriu prvog scenarija odrađeno samo planiranje na kratak rok što se nikako ne podudara sa
ciljem a to je dugoročno planiranje. Pošto je ovaj scenario podrazumevao igradnju van pitanja
stanovništva i van dozvole da se umešaju i iznesu svoje mišljenje, stručnjaci tome protivreče sa
jedne tačke gledišta. Slažu se da je potrebno centar izgraditi i napraviti ga turistički, ali je
potrebno i ostaviti delove koji će služiti ljudima da se nasele i da vode svoje živote i van
turističkih atrakcija koje nudi Dalmacija. Jedan stručnjak je predočio da sam turizam i nije
pitanje lokalnog stanovništva i da time ne treba da se bavi samo gore navedeno ministarstvo već i
privatni investitori koji će učestvovati na celom projektu i koji će doneti konačne odluke.
Smatraju da je najadekvatnije rešenje koje se može primeniti ukoliko stupi na snagu ovaj
scenario da se gradovi podele u parcele i da se odredi koje će se to parcele izabrati za gradnju i
da se u tom slučaju ne čeka odobrenje ili finansije investitora jer će to prouzrokovati veće

19
slaganje kod stanovništva kao i čitavog ministarstva. U Dalmaciji je skoro ceo deo kod mora
izgrađen i prosto tu nema prostora za dalju gradnju, a rušenje i ponovno građenje, tačnije
restauracija nema poente jer postoje druga mesta poput dokova, šuma i prirodnih bogatstava koja
treba iskoristiti i omogućiti višestruko uživanje posetiocima. Naravno, zaštićeni parkovi i šume
se u ovom slučaju ne bi uzimali u obzir jer su sami po sebi priroda koja se ne dira i nije potrebno
uništavati izgradnom jer je Dalmacija bogata na svu sreću velikim zemljištem koje se može
iskoristiti u građevinske svrhe. Smatra se da je tip ugovora kod ove vrste objekata najbolji kao
odvojeni ugovor ili ključ u ruke kako bi se ceo postupak prepustio graditeljima ali u konsultaciji
sa ministarstvom, tačnije ministrom. Takođe, ono što je važno i za šta se smatra da će doneti
najveće zadovoljstvo kod građana jeste renoviranje starih kuća koji su naseljeni dugi niz godina i
koje bi pvoećale zadovoljstvo i smanjile razgovore o temi koje nisu prijatne za njih.
Što se tiče drugog scenarija, on je naišao na manje kritike kod stručnjaka, ali opet ih je bilo.
Prvo ćemo naglasiti pozitivna mišljenja, tj.stavove o ovoj temi. Veliki je plus što bi se odnosila
na unapređenje domaće proizvodnje i što će dati na značaju domaćim proizvođačima, kao i
priliku da posluju tokom cele godine jer je naglašeno da će veliki uticaj ovo imati na zaposlenje.
Međutim, u okviru definisanja ovog scenarija, smatra se da ovo nije dovljno, već da bi trebalo
ući u ,,dublju’’ saradnju i povezanost poslovnih grana kako bi se saradnja ostvarila na što većem
nivou. Takođe, potrebno bi bilo angažovati stručnjake koji će raditi na pvoezivanju ova dva
pojma i oblasti pa će i to iziskivati troškove, ali to je očekivano i to sa sobom vuče još jedan vid
posla koji će svakako biti neophodan. Dakle, svakako da se očekuje da se poslovi dodele
domaćim stanovicima koji su stručni u datoj oblasti. Sam koncept ove teme koja se tiče održivog
turizma usmerava se ka višem nivou slaganja i spajanja delatnosti iz različitih oblasti i za cilj ima
pojačano strateško planiranje. Međutim, važno je pridati značaj i pojedincima i vršiti ankete jer i
same dozvole za gradnju nisu dovoljne da bi se ovo sprovelo u delo. Važno je napomenuti da je
potrebno detaljno razraditi plan gradnje kako bi se ovaj scenario ispunio jer se mora uzeti u obzir
da je Dalmacija na moru i da podzemne vode mogu iznenaditi početak gradnje i uništiti
komplekse, pa je potrebno obratiti pažnju na sve delove i aspekte. Kao pozitivnu činjenicu
izdvojićemo priliv stanovništva za rad, ali to ima i negativne strane jer je već navedena masovna
selidba ljudi ukoliko ovaj scenario stupi na snagu.
Poslednji scenario jeste ono što bi svakako bila najbolja opcija i scenario koji se najviše
priželjkuje i kome će se težiti u budućnosti. Već je navedena ocena koju je dobio i to je redak
slučaj da je od strane stručnjaka neki scenario ocenjen ovako visokom ocenom. Obrazložićemo.
Ovaj scnerio u obzir uzima sve propuste iz aspekata prethodna dva. Pre svega, omogućava da se
sama Dalmacija širi i razvija inovativno i kreativno kroz primene tehnologije savremenog doba
koje će pomoći da se realizuje sama ideja ovog scenarija. Takođe, velike pohvale jesu za deo
obrazovanja koji obuhvata razvoj univerziteta i fakulteta i pružanje prilike mladim ljudima da
uče i obrazuju se u ovakvom delu Hrvatske. Takođe, sve veća potreba za radnom snagom
mladog doba raduje stručnjake i taj deo dobija veorvatno najvišu ocenu u ovoj oblasti. Međutim,
neki stručnjaci su se izjasnili da je ovaj scenario možda nerealan i nije ga lako sprovesti jer
zahteva visoku implementaciju u mnogim oblastima, pa turizam može ispasti iz fokusa i može se
preusmeriti na neke druge sfere, a sam projekat može ostati nedovršen. Tako da, u skladu sa tim,
savetuje se da se napori usmere u ostvarenje ovog scenarija, ali uz obraćanje pažnje na posledice
i moguća skretanja. Ono što je bilo pohvala scenarija broj dva, ovde predstavlja još veću pohvalu

20
jer se odnosi na spajanje i pripajanje jednoj delatnosti drugoj i omogućava singeriju i uspešno
funkcionisanje.
U svom sklopu možda je ovaj scenario najzahtevniji, tačnije zahteva najduži proces pripreme,
planiranja i implementacije, ali se uz dobar projektni tim i tim lidera može sve rešiti, veruju
stručnjaci. Problem dolazi do dela sa resursima jer su potrebna velika ulaganja pa je samim tim
nemoguće prepustiti realizaciju samo ministarstvu i državi, već je potrebno pronaći insvestitore
kao pojedince ili akcionarska društva, kompanije i institucije koje bi uložile u ovaj scenario i
naravno profitirale od njega procentualno. Naravno, unapred se predviđa veliki broj
zainteresovanih strana jer će se osloboditi prostor za velike hotele i komplekse poput olinkluziv
hoela, hotela sa dve, tri ili četiri zvezdice, terena, spa centrova, bazena otvorenog i zatvorenog
tipa, pa se računa i na poveću zainteresovanost za sportove jer će se treninzi lakše realizovati
kada postoji prostor za to. To automatski, vuče sledeću pozitivnu stranu ovog scenarija, a to je
mogućnost zaposlenja velikog broja mladih ljudi voljnih za rad na više različitih pozicija.
Biće potreban veliki broj asistenata, fizioterapeuta, recepcionara, čistača, čuvara… tako da je
ovaj scenario svakako najbolja opcija. Predlog koji je dao jedan stručnjak inspirisan celim
scenariom bio je proširenje luke kako bi se omogućio veći pomorski saobraćaj i veća količina
brodova i jahti koje će biti stacionirane upravo na ovom mestu. Zaključak cele situacije jeste da
se najviše nade polaže u treći scenario, ali da će postojati i interesovanje za prva dva koja se
mogu realizovati ugledanjem na treći ukoliko on bude preobiman za ostvarenje do 2035. godine
u Hrvatskoj.

7.TIPOVI SCENARIJA U JAVNIM PREDUZEĆIMA


Kako je već naznačeno i u praksi primenjeno u Evropi i širom sveta se ovaj metod unapređivao,
pa su se samim tim javili brojni tipovi ovog metoda koji se mogu primeniti u svim industrijama,
ali će fokus biti na javnim preduzećima, kako i sama tema nalaže.
U literaturi se sreću brojni tipovi, ali najglavnije tipove jesu definisali Godet i Roubelat i njihova
podela obuhvata četiri osnovna tipa scenarija u preduzećima. Prvi bi svakako bio eksploratorni
scenario koji se bazira na principu prošlosti, tačnije fokusira se na prošlo i sadašnje vreme kako
bi sagledavalo budućnost. Dalje se javlja željeni scenario a za njim slede i realno ostvarim i
mogući scenario. Mogući kako i sam naziv kaže prikazuje mogućnosti koje postoje i mogu se
desiti u preduzeću na osnovu sagledavanja prošlosti, ostvarivi je onaj koji je najrealniji, tj.
Očekuje se da će se on najverovatnije ostvariti u nekom predviđenom periodu za koji se događaj
i posmatra, a željeni jeste onaj koji firma priželjkuje, tačnije teži njegovom ostvarenju u periodu
koji je definisala na samom početku, ali i u samom budućem poslovanju u globalu. Ove scenarije
više primenjuju preduzeća koja su inovativnija. U prethodnom delu rada smo napomenule
istraživanje koje je sprovedeno na nivou naše države gde se može videti da i sama preduzeća na
našem području slabije razvijaju ovaj metod zbog strahova budućnosti, tako da je najviše
primenjivan željeni metod, jer se njime najlakše definišu dobici.
Druga podela tipova:
Ovaj tip se može definisati kao prognoziranje
Tip zasnovan na prognozama budućih ishoda poslovanja na osnovu
postojećeg stanja.

21
Ovaj tip je suprotan prvom. Započinje od
Retroprognizirajući cilja, tačnije krajnjeg očekivanog položaja i
stanja i pronalazi uzročnike koji do njega
dovode.
Osnova su norme, tačnije neko pravilo koje se
Tip na osnovu normi treba poštovati kako bi se cilj realizovao što
pre i što efikasnije.
Koristi stručne metode i tehnike kako bi što
Stručni tip preciznije definisao scenario.
Suština je celu budućnost osmisliti i
Tip baziran na kvalitetu sagledavati sa kvalitativnog cilja i aspekta.
Koristi tehnologiju kao primarni izvor
Tip baziran na kvantitetu definisanja scenarija.

Pored ovih tipova, koji se donekle smatraju glavnim i ključnim, napomenućemo još nekoliko
koji imaju širu primenu, ali se slabije koriste u javnim preduzećima, pogotovu na području naše
zemlje i zemalja koje nas okružuju. Kao najupečatljivije možemo izdvojiti bazne, bazni se
odnose na postavljanje neke baze kao što i sam naziv kaže, sagledaju budućnost i upravljaju
svoje odluke na osnovu toga, prošlost ih ne interesuje, a sadašnjoj služi kao neka osnova za
razvoj.
Možemo napraviti i dvodelnu podelu prediktivnih metoda koje po svom nazivu se bave
odgovorima u budućnosti. U ove analize spadaju ,,What-if’’ analiza i analiza prognoze.

8.STUDIJA SLUČAJA NA PRIMERU JKP VIDRAK U


VALJEVU
8.1 O PREDUZEĆU
JKP VIDRAK kao preduzeće locirano u Valju obuhvata pružanje brojnih usluga na teritoriji
samog grada ali i okoline kako i samo predstavlja centar zbrinjavanja potrepština. Ovo preduzeće
u svom poslovanju pokriva više zakona, od kojih su neki:
Zakon o javnim preduzećima
Zakon o komunalnim delatnostima
Zakon o zaštiti potrošača
Zakon o zaštiti životne sredine…
U skladu sa svojim poslovanjem, zaduženi su da poštuju zakone u svim oblastima kojima se
bave, pogotvoo zakon o zaštiti potrošača koji je imao izmenu septembra 2021. godine. U okviru
svog poslovanja, JKP se grana na sedam službi koje nezavisno vrše svoje poslove ali su
podređene glavnom direktoru i izvršnom direktu u svom centru. Službe ovog preduzeća
prikazane su na sledećoj slici:

22
Služba za
Služba ulica poslove
zajednice

Služba
Ulična ekologije/
služba
zelenila

Služba Parking
groblja servis

Svaka od ovih službi ima svoje direktore, koji iza sebe u hijerarhiji imaju sekretare i radnike,
pogotovo inspektore koji služe da kontrolišu propisno odvijanje svih poslova u okviru šireg
preduzeća. Svi poslovi moraju biti u skladu sa zakonom i moraju ih sprovoditi na osnovu
pravilnika koji su doneti od strane ministarstva i zauzimaju visoko mesto u dokumentaciji.

8.2 PREDSTAVLJANJE PROBLEMA

Naizgled, ne bi trebalo da postoje bilo kakvi problemi vezani za ova preduzeća, tačnije grane
poslovanja jer je kao što je već rečeno sve uređeno zakonom i pravilnicima kojih za posleni po
pravilu pridržavaju. Međutim, problem jesu građani koji se ponašaju suprotno propisanim
pravilima i dovode u rizik bilo koje vrste i sebe i svoje okruženje. Najveći problem nastaje u
granama koje se tiču ekologije i parkinga, ali je važno obratiti pažnju i na groblja koja se usled
COVID19 znatno menjaju i sam koncept funkcionisanja preduzeća je prepušten novom sistemu
koji se kreirao spontano usled novonastale situacije.
Svaka od ovih grana se suočava sa problemima i velikim neizvesnostima u budućnosti baš zbog
gore navedenog razloga i potrebno je okupiti tim koji će formirati i postepeno proceniti buduće
ishode svake grane zasebno. Mi ćemo u okviru ove studije predstaviti problem vezan za dve
grane poslovanja ovog preduzeća: Ekološka služba i služba zoologije, koja nije navedena u slici
jer se ponekad odvaja kao zasebna služba a nekada je definišu unutar službe za ulice.
Prva studija biće definisana na sledeći način.

23
,,Preduzeće JKP Valjevo se u poslednjih 10 godina suočava sa istim problemom- problem
čistoće i održavanja životne sredine. Ovaj problem naravno, postoji na čitavoj teritoriji Srbije i
služba želi da reši ovaj problem. Rešili su da primene metod scenarija kako bi najbolje sagledali
buduće mogućnosti poslovanja ukoliko izaberu neki od predloženih scenarija (kasnije opisanih).
Šef službe raspolaže godišnjim budžetom zadobijenim od strane države i potrebno je da
adekvatno nabavi resurse, posadi ih u vidu biljki i drveća i da nakon toga angažuje jedinicu za
održavanje istih. Dešavaju se tri vrste problema: prva vrsta odnosi se na pikavce i papire koji
zagađuju zemljište na kome se sade biljke i drveće. Drugi problem nastaje kod koraka koji
podrazumeva održavanje zelenila, jer je sve teže održati zelenilo koje je uništeno od strane
čoveka ili životinje popu pasa lutalica, mačaka, krtica i ostalo.. Treći jeste broj zaposlenih koji je
svakako glavni problem možda u ovoj situaciji jer bi se prethodna dva rešila kada bi postojalo
osoblje koje bi to moglo da reši. Saša, kao šef, treba da organizuje tim koji će rešiti ove
probleme. Odabrao je da im kao metod rešavanja ponudi metod scenarija za koji veruje da će
pored rešavanja problema doneti uspeh jer će odrediti i buduće događaje koji će omogućiti
sagledanje posledice trenutnog načina poslovanja. Tim čini 8 stručnjaka iz različitih oblasti i na
sastanku su formirali tri moguća scnearija koja će se na osnovu datih podataka ispuniti. Na
osnovu ovih scenarija, potrebno je odrediti najpoželjniji i rangirati ih od takvog do najmanje
poželjnog.’’

8.3 MOGUĆI SCENARIJI


Prvi scenario kao motiv stručnjaka u osnovi nosi optimizam da će se problem rešiti najranije
2025. godine. Iz kog razloga? Pre svega, smatra se po statistikama dobijenim od svetske zaštite
životne sredine da će se budžeti za sađenje i održavanje zelenila širom sveta povećati i da će naša
zemlja raspolagati većim budžetom. Sa sobom to vuče i mogućnost zapošljavanja većeg broja
ljudi koji će se baviti ovime, a neće se vršiti angažovanje ljudi iz srodnih oblasti, već će se cela
organizacija proširiti. Pored toga, predviđa se da će se pojaviti veliki broj novih sadnica koje će
se uvoziri širom Evrope, tako da će plan polja lala na našim prostorima ugledati svetlost dana i
moći će da se započne sa njim. Ovaj scenario zahteva visoke troškove, angažovaniju radnu
snagu, ali i i velike uspehe kojima se teži odavno. Ono što takođe obuhvata ovaj scenario
predviđen za rešavanje drugog problema, zagađenje od strane ljudi i životinja, računa se da će se
po uzoru na Evropske države poput Švajcarske i Nemačke i naša zemlja složiti i uvesti velike
mere kazne novčanog tipa za ljude koji ne poštuju ovo. To će se učiniti postavljanjem kamere
duž celog grada ali i angažovanjem pojedinaca koji će kontrolisati ovakav vid prekršaja i imati
prava da kazne osobe na licu mesta. Jasno je da to moraju biti članovi policije ili bilo kog javnog
preduzeća ovlašćenog da piše kazne trećim licima. Pored toga, kao kazna može se uvesti
društveno korisni rad što se i očekuje i prvom scenariju jer je to veliki korak koji će se odvijati
radom na sadnicama i održavanjem zelenila od strane ljudi koji prekrše bilo koje pravilo
održavanja. Table sa upozorenjima će takođe unaprediti ovaj scenario. Potrebno je da se
troškovno ovaj scenario sagleda i da se odredi da li će i to povećanje budžeta pokriti sve ove
troškove koji su veliki. Potrebno je da tim od 8 stručnjaka čini i finansijski direktor ili radnik koji
će sve predloge obrazložiti finansijski i pomoći u donošenju odluke i perspektivnijeg
sagledavanja ove situacije.
Scenario dva se odlikuje strožijem principu od prvog. Dakle, smatra se da ovaj problem neće
moći da se reši u narednom periodu i predviđaju se stroge mere propisane od strane Ministarstva
i Vlade vezane za kršenje ponašanja propisanog Zakonom. Takođe, razmatra se i uvođenje
24
novog zakona koji bi trebalo da donese neki od poslanika iz ove oblasti, kako bi Zakon uopšte
došao u razmatranje. Potrebno je da se tim zakonom obavežu svi građani da pre svega vrše
reciklažu u svojim domovima i da đubre podele na: staklo, papir i ostalo kako bi se lakše vršio
proces reciklacije kojim se može sačuvati ekologija naše zemlje. Ovaj princip je uveliko
primenjivan u Švajcarskoj kao i visoke kazne, tako da po ugledu na nju možemo i mi sprovesti
ovo samo je potrebno da postoji volja i da se Zakon usvoji. Naravno, proces donošenja Zakona
nije lak. On počinje inicijativom, ali je potrebno da prođe nekoliko faza poput radne grupe, javne
rasprave i glasanja na Skupštini kako bi bio donesen. Svakako je inicijativa prisutna i smatra se
da će ovaj scenario ugledati svetlost dana u što kraćem roku, ali svakako da je nemoguće
sprovesti ga u skorije vreme jer je formiranje Zakona predug proces koji se može odužiti i na par
meseci do godinu dana. Pored toga, potrebno je obezbediti podršku u smislu finansiranja samih
prostora za reciklažu, koji već postoje ali su mali, tako da ukoliko se ovaj scenario dogodi
potrebna su ulaganja u sve veći broj kontejnera koji će se razlikovati po bojama i na sebi imati
oznake koja vrsta đubreta ide u njih. Takođe, potrebno je da stanovnici i u svojim kućama imaju
ovakav vid kanti koji će im pomoći da lakše odvoje materijale. Ovaj scenario je delimično
započeo svoje ostvarenje jer postoje akcije prikupljanja čepova od plastike koji se recikliraju i
doniraju dalje, tako da je svakako da je ovaj scenario već na svom putu prošao neku osnovu i
započeo proces implementacije. Što se tiče radnika, ovaj scenario kao i prvi zahteva veće
angažovanje radnika za kontrolu ali i za rad u centrima za reciklažu što će povećati radnu snagu
ali je potrebno da se i budžet poveća kako bi se ovo ostvarilo do kraja.
Mnogi stručnjaci se zalažu za ovaj scenario sa ekološke strane jer ima pozitivne podsticaje
i ,,gura’’ reciklažu u prvi plan što je na našim prostorima jako zatvorena tema o kojoj se jako
malo govori, tako da sa sobom nosi i povećanje svesti i odgovornosti što se tiče same ove teme.
Pored toga, smatra se da će se obradive površine povećati smanjenjem njihovog zagađenja i da
će biti moguće zasaditi semena na mestima na kojima to trenutno nije moguće zbog velikog
zagađenja i velike količine materijala koji zagađuju prirodu i onemogućavaju da se ovaj korak
sprovede kao što bi trebalo da bude. Pored toga što ova oblast raspolaže malim budžetom
uočavaju se velike cene u stambenim zgradama kada je u pitanju održavanje zelenila, pogotovo
što je to zemljište vlasnika zgrade koji je angažovao sađenje određenog zelenila radi lepšeg
ambijenta, umesto da to uradi država i njeni organi, tako da se u određenim kompleksima ovo
održavanje plaća i 5000 dinara što sje svakako visoka cena za ovakav vid održavanja jer je sama
priroda ono što treba da održavamo i iskoristimo svako obradivo zemljište kako bi se tu zasadili
pelceri i semena različitih vrsta drveća i biljaka, a ne da se na ovaj način profitira iz ove ne tako
profitne oblasti.
Treći scenario se fokusira na radnu snagu i predviđa manju zainteresovanost za rad u ovoj oblasti
u narednih par godina, čak do 30%. Razlozi za to su, kako stručnjaci koji su radili na ovom
scenariu kao i na ostala dva, očigledni. Već je naglašeno da postoji mali borj zaposlenih u ovim
oblastima, pogotovo u JKPu na teritoriji Valjeva. U Beogradu je drugačija situacija jer je i sama
površina veća, ali opet, postoji manjak radnika tako da se angažuju zaposleni iz drugih grana da
pomognu u sađenju, kontroli i praćenju napretka sadnica na našim prostorima.
Predviđa se da će broj zaposlenih opasti i usled velikog broja odlaska u inostranstvo, gde je ovaj
posao konkretno bolje plaćen baš zbog Zakona i propisa koji se poštuju i važe, kazne su veće, ali
i budžeti za primenu i razvoj ove oblasti. Pored toga, ovaj scenario predviđa da će se građani
pobuniti ukoliko kazne budu velike za kršenje ove zabrane i da će to imati dva uticaja: jedan se
odnosi da će delom uneti strah i da će početi veliko poštovanje ovih mera i propisa na teritorijij

25
naše zemlje, ali sa druge strane postoji inat naših građana pa će doći do uništenja sadnica i
kultura širom zemlje koji se teško mogu povratiti. Takođe, u idealnom slučaju potebno je
finansirati i domaću proizvodnju i prodaju sadnica na pijacama kako bi se stimulisalo sađenje
biljaka koje rastu na našoj zemlji, bez uvoza. Naravno, postoje sadnice koje ne opstaju na našim
područjima pa ih možemo uvesti iz drugih zemalja, ali je nepotrebno da se to uradi ukoliko
država stimuliše domaću proizvodnju. U skladu sa ovim smatra se da će se proizvodnja i prodaja
domaćih sadnica podići i porasti za 50% u narednih 5 godina što će stimulisati možda i izvoz
određenih sadnica pored jabuka i šljiva kao voća koje već izvozimo godišnje u velikim
količinama.
Ovaj scenario se može definisati i kao miks prethodna dva, jer je sa jedne strane fokusiran na
radnike i radnu snagu i problem koji će nastati ukoliko se dogodi migracija velikog broja radnika
u inostranstvo, dok je sa druge strane fokusiran na donošenje Zakona i povećanje kazni kako bi
se sistem doveo u red.
Drugi problem vezan za zoologiju u sebi ima samo jedan scenario, tako da ćemo se tim
problemom baviti u kraćim crtama.
Pre svega, potrebno je pronaći način da se životinje zaštite ali i da se ujedno reši problem i šteta
koju nanose prirodi u Srbiji i svetu. Generalno, u našoj zemlji postoji veliki broj lutalica i to je
glavni problem. Uglavnom se misli na pse i mačke koji žive na ulici pa samim tim vrše
fiziološke potrebe na mestima na kojima to nije dozvoljeno. S toga, potrebno je i očekuje se
otvaranje većeg broja azila, ali sa uslovima koji su pristojni i koji će omogućiti bezbedan život,
hranu i vodu svim životinjama koje su na ulici. U Srbiji već postoji veliki broj azila, gotovo u
svakom gradu, ali su uslovi u njima diskutabilni. Konkretno JKP će u budućnosti u saradnji sa
sektorom zoologije da uloži u otvaranje većeg broja azila koji će zauzimati veću površinu i imati
veću količinu hrane i vode potrebnu, kao i veterinarsku negu za svakog psa ili mačku zbrinutog
od strane azila.
Takođe, ovde postoji problem radne snage ali je on lakše rešiv jer je potreban manji broj
zaposlenih u sektoru zoologije u odnosu na sektor ekologije. Takođe, važno je da se ova dva
sektora/grane povežu i da zajedno rade na sprovođenju ciljeva koji će zadovoljiti potrebe obe
strane. Takođe, potrebno je rešiti problem prebivališta, u smislu da je u zimskom periodu
potrebno nabaviti potrebnu opremu kako bi životinje bile zbrinute u azilu. Predviđa se da će do
2030.godine u Srbiji biti otvoreno još 10 azila sa najnovijom opremom i veterinarima koji će biti
na raspolaganju 24časa nedeljno i tako će se pružiti adekvatna nega sa jedne strane, a sa druge,
ekološke strane, sprečiće se uništavanje obradivih površina i stvoriće se mogućnost za stvaranje
novih sadnica i ulepšavanje parkova u našoj zemlji.
8.4 ZAKLJUČAK STUDIJE
Na osnovu problema i scenarija koji su predstavljeni od strane stručnjaka angažovanih za analizu
i rešavanje postojećeg problema, možemo doneti zaključke za svaki scenario posebno.
Prvi scenario sa sobom vuče najveći optimizam jer je pre svega dat rok do 2025.godine što je
realno diskutabilno i moralo bi se uložiti puno vremena i truda kako bi se ovaj scenario tada
ostvario. Da se definisao za neki dalji period, makar sedam godina, postojala bi veća verovatnoća
za njegovo ostvarenje i stručnjaci bi se više zalagali za njega. On sa sobom svakako vuče i dobre
strane. Na primer, povećanje budžeta je svakako ono čemu teži svaka grana poslovanja, pogotvo
ona koja je na neki način zapostavljenja na našim prostorima a postoje napori i želja da se ona

26
ostvari. Pored toga, mogućnost zaposlenja naših građana je svakako veliki plus jer je opšte
poznat problem nezaposlenosti u našoj zemlji tako da bi otvaranje novih pozicija sa sobom
povuklo veću zainteresovanost i učešće možda i dobrobvoljno u zasađivanju i održavanju.
Inicijativa će biti preduzeta, ali se smatra da će se realizacija dogoditi sa zakašnjenjem. Po rangu,
ovaj scenario bi zauzeo drugo mesto.
Na prvom mestu je drugi scenario koji zvuči najrealnije i za koji su se stručnjaci složili da ima
najveću osnovu da bude ispunjem u skorašnjoj budućnosti, verovatno i ranije nego što je
očekivano. Razlog je postojanje sistema za reciklaciju na našoj zemlji i potrebno je malo
unapređenje kako bi ovaj scenario funkcionisao i stupio na snagu uslovno rečeno. Najveći plus
jeste što je obuhvatio sva tri problema navedena u opisu i bavi se nalaženjem dobrog rešenja uz
ograničene resurse. Dakle, potrebno je samo uložiti u centar za raciklažu i manje radnih mesta u
odnosu na ostale resurse. Međutim, kada bi ovo bio najskuplji scenario stručnjaci kažu da će
svakako zauzeti prvo mesto jer je, kao što je navedeno, obuhvatio sve oblasti i najrealnija rešenja
za svaki problem. Ono što je potrebno naglasiti, a gore nije navedeno jeste da je ovaj scenario
obuhvatio i rešenje sa životinjama koji bi novac od reciklaže uložio u formiranje i otvaranje
kućića za pse i mačke i opremu za nove azile.
Što se tiče trećeg scenarija, delimično i jeste ostvarljiv ali se smatra da će druga posledica gore
navedena da prevagne i da možda scenario neće uroditi plodom. Potrebno je da se nađe
kompromis i da se kazne svedu na sumu koju je moguće da plati svaki građanin jer je nemoguće
da kazna u našoj zemlji sa slabo razvijenom ekologijom i doslovno ,,nečistim’’ ulicama bude ista
kao u zemljama koje su sistem za rešavanje ovog problema uvele pre mnogo godina i koji kod
njih funkcioniše na visokom nivou. Svakako je ovde zastupljen ugled na zemlje Evrope i to je
pozitivan deo svakako, ali je proces implementacije i realizacije dug u ovom slučaju tako da bi
ovaj scenario svakako zauzeo treće mesto od ova tri scenarija.
Što se tiče problema zoologije, na osnovu drugog scenarija je on delimično pokriveć
i ,,predviđen’’ ali svakako da je potrebno analizirati detaljnije ovaj problem kada se prikupe
podaci dovoljni da se ovo detaljnije prouči. Do tada, svakako pozitivno predviđanje jeste da će se
ovo ostvariti u skorijem roku da će zoološki problem biti rešen u skorije vreme, kada se budu
prikupila sredstva.

9. STUDIJA SLUČAJA-TELEKOM SRBIJA


9.1 O KOMPANIJI
Telekom Srbija je poznata kompanija i jedino državno preduzeće koje se bavi snabdevanjem
interneta i kablovkse stanovnika Srbije. Kao i u mnogim preduzećima, njihov fokus jeste na
postizanju što većeg nivoa zadovoljstva kod korisnika i žele da aktivno prate i reše njihove
moguće probleme. Kako je poznato da se na dnevnom nivou širom sveta dešavaju problemi sa
signalom i mrežom, ovo preduzeće nastoji da sve svoje napore uloži da se smanji verovatnoća
nedostatka signala i konekcije u domaćinstvima Srbije. Ovo preduzeće je pored optšina i srodnih
grana najveće preduzeće u našoj zemlji i ima veliki broj radnika. Poseduje predstavništva u
svakom gradu i lokalnim mestima na kojima se stanovnicima pružaju brojne usluge poput
prodaje telefona, uključivanja interenta, raskidanja ugovora, popravke signala, redovne kontrole,
rešavanja operativnih problema, rešavanje optičkih problem na zahtev korisnika… Ovo

27
preduzeće na godišnjem nivou dobijaju sertifikate i priznanja za uspešan rad i velike ocene i
zadovoljstvo korisnika širom Srbije. Pored Srbije, posluju i u drugim državama naše zemlje, pa
je jedna od kompanija u okviru telekoma i m:tel koji se nalazi u Bosni i Hercegovini i sa kojima
se sarađuje već duži niz godina. Pored toga, neke od oblasti poslovanja jesu i m:tel u Crnoj Gori i
Austriji, kao i Arena sport koji ima 5 kanala na kojima se prate razne vrste sportova. Od skorijih
novosti u njihovom poslovanju možemo navesti skorašnju vest da je Vodafon potpisano saradnju
i ugovor sa Telekomom, što znači da ovo preduzeće svakako napreduje i da će se širiti i sklapati
saradnje sa još više preduzeća ovog tipa u daljem poslovanju, što je i najvažnije za problme
kojim ćemo se baviti.
Sedište ovog poslovanja je u Beogradu, ali kao što je gore napomenuto u svakom gradu postoji
centar koji pruža gore navedene usluge. Uz to, i u samom Beogradu postoje lokacije širom grada
na kojima se vrši poslovanje ovog preduzeća. Ovo preduzeće svakako radi i na interakciji sa
svojim korisnicima pa je u okviru sajta postoji help centar gde se mogu obratiti korisnici online
putem i tako da brže dobiju odgovor na svoj problem, da se dogovore sa operaterima oko
rešavanja problema i eventualnog dolaska. Moguće potencijalne probleme ćemo navesti kasnije,
jer ćemo svakako koristiti metod scenarija kako bismo formulisali studiju slučaja, a nakon toga i
scenarije koji se predviđaju za dalje poslovanje i okolnosti koje je moguće predskazati.
Ponude koje postoje u okvri poslovanja mts-a kojima ćemo se i baviti svakako u ovoj studiji jesu
sledeće:
-BOX paketi koji omogućavaju da se smanji cena korišćenja telefona (fiksnog), mobilnog
telefona, usluga interenta u kućnim uslovima i korišćena televizije i pristup svim kanalima.
-Telefoni: u ovom preduzeću se mogu kupiti telefoni sa paketima koji uključuju minute, poruke i
internet pakete sa 3G ili 4G mrežom, ali se mogu kupiti isamo uređaji koje je moguće platiti i na
rate 12 ili 24 meseca, u zavisnosti od paketa.
-Fiksni telefoni: najređe se ljudi odlučuju za ovaj vid usluge jer se sami fiksni telefoni koriste
slabije nego ranijih godina, ali opet postoji zainteresovano stanovništvo za ovakav vid usluge,
uglavnom su to stariji ljudi i penzioneri kojima je ovo primaran vid komunikacije.
-TV i internet se najčešće posmatraju zajedno jer se po jeftinijoj ceni na mesečnom nivou
dobijaju usluge intereneta i televizora i pristup velikom broju kanala.
9.2 FORMULACIJA STUDIJE
Kako bi se unapredilo poslovanje dela Telekom preduzeća koje se odnosi na usluge interenta,
televizora i telefon, direktor preduzeća odlučio je da sa svojim saradnicima organizuje sastanak
na kome će diskutovati kakva se situacija predviđa, pre svega zainteresovanost potrošača za
usluge Telekoma, a kasnije i kakvo će stanje biti sa tehnologijom na tržištu i kako će se
kompanija prilagoditi novim uslovima koji se očekuju u budućnosti. Na predlog direktora,
sastavila su se dva scenarija koja se razlikuju po svojim ciljevima i sagledana su iz više različitih
perspektiva kako bi se najadekvatnije opisalo moguće stanje i ono što se očekuje u nekom
budućem periodu. Ono što je važno jeste da se metod scenarija korišćen u ovim analizama
razlikuje i da se prvo kreće od proučavanja budućnosti, kako je odlučeno na sastanku, a nakon
toga je odlučeno da se sadašnjost sagleda i da se na osnovu budućnosti odredi najpoželjniji
scenario koji će zadovoljiti i preduzeće tačnije ceo Telekom i korisnike, što je svakako
najvažnije.

28
Direktor je radnike podelio u dve grupe: GRUPA 1 I GRUPA 2. Obe grupe dobile su podatke o
dosadašnjim poslovanjima preduzeća, o planovima za skorašnju budućnost i o strategijama koje
je strateški tim formirao za poslovanje u narednih par godina. Podaci korišćeni ovde jesu:

Potrošnje po kategorijama
6

0
Potrošnja interneta Potrošnja telefonije Potrošnja BOXA Potrošnja televizije

0-18 19-45 46-75

Na ovom grafikonu se može videti neka prosečna potrošnja 2020. godine na osnovu tri starosne
kategorije: 0-18, 19-45 i 46-75. Oba tima dobila su ovaj grafikon kako bi se na osnovu njega
definisali mogući scenariji i potencijalna dešavanja u skorašnjoj budućnosti. Rešavanje studije i
pdefinisanje scenarija trajalo je mesec dana, a na kraju je predstavnik svakog tima na usmenoj
prezentaciji prikazao svoje predloge i rešenja. Scenariji će biti opisani u narednom delu.

9.3 PREDLOŽENI SCENARIJI


Prvo ćemo opisati dva scenarija koja su definisala GRUPA1.
Prvi scenario grupe jedan jeste urađen za period 2021-2031 i posmatrao je poslovanje sve četiri
oblasti u okviru tog perioda. Pre svega, uvešće se novi box. Za sada postoje 2 boxa, box tri i box
četiri i uvešće se box5 koji će uključiti i tablet uređaje za koje se smatra da su preteča novih
generacija, pre svega zbog veličine jer su manji od lap topova i u ,,brzom načinu života’’ su
korisniji i praktičniji od kompjutera i lap topova. Što se tiče telefona, kako na godišnjem nivou
izlazi nova serija od istihp orizvođača, veruje se da će se pojaviti novi proizvođači telefona koji
će biti preteča i koji će razvijati i pratiti najnovije tehnologije i razvijaće svoje uređaje u skladu
sa njima. Takođe, smatra se da i kompanije poput Samsunga i Apple-a neće posustati i da će se
razvijati do samog vrha. Pored toga, kompanije koje su od skoro u svom usponu poput Huaweija,

29
Xiaomija i slično doći će do uspeha i raditi i razvijati proizvode paralelno sa ostalim
kompanijama.
Takođe se razmatra i pitanje novih uređaja koji će se pojaviti na tržištu. Za sada nije precizirano
kada će se i koji uređaji pojaviti ali već prostoje prototipi koji su na tržištu predstavljeni prošle
godine i čiji se razvoj očekuje u nekom narednom periodu kada će novi uređaji ogledati svetlost
dana pa se može očekivati i da će oni zameniti neki uređaj iz BOXa4 na primer i biti ubačeni
najverovatnije umesto fiksne telefonije. Pored toga, situacija sa mobilnim telefonima je
delimično već jasna. Doći će do pojave novih uređaja, tj. Modela telefona sa većim brojem
kamera, većim memorijskim prostorom i sa boljim tač skrinom. Što se tiče fiksne telefonije,
očekuje se prestanak njenog postojanja oko 2050.godine kako su analizirali članovi ove grupe.
Naime, postoji sve manja upotreba fiksnih telefona jer stariji ljudi prelaze na korišćenje mobilnih
telefona zbog svojih porodica, ali i zbog roga što je razmena saobraćaja između fiksne telefonije
i mobilnog dosta skuplja nego kada se to radi preko jednog uređaja. Na taj način će se nepotrebni
uređaji izbaciti iz proizvodnje, a novi uređaji će imati više prostora za prikaz i dobijanje mesta na
tržištu tehnologije u našoj zemlji i širom sveta.
Drugi scenario ovde se tiče uvođenja 5G mreže koji predstavlja jako osetljivu temu današnjice.
Već postoje neke naznake ove mreže ali se ona izbegava zbog velike količine štetnih materija
koje sadrži i zračenja i radijacije koju prouzrokuje. Na osnovu istraživanja i dobijenih
informacija postoje pretpostavke koje govore da će se procenat štete smanjiti za više od 50% i da
će se 5G mreža sve više forsirati u svetu jer sa sobom vuče jako bolju konekciju koja je potrebna
ljudima. Njeno postojanje će takođe ugroziti već postojeće 3G i 4G mreže i one će se povući i
ljudi će na svojim telefonima imati brži internet ali će biti izloženi većem riziku.Očekuje se da će
ova pojava doneti nezadovoljstvo pa se smatra da će se jednim delom orgawnizovati građanski
protesti protiv 5G mreže koji će se dešavati u nekoliko navrata zbog same situacije koja je
građanima jasna.
GRUPA2 je takođe na osnovu svojih sastanaka i analiza došla do dva scenarija od kojih se jedan
delimično i poklapa sa prvim scenariom grupe 1. Naime, ovaj scenario sagleda budućnost
tehnologije ali iz finansijskog aspekta. Kako je usled pandemija cena svakog pojedinačnog
materijala za proizvodnju bilo čega, od cipela do tehnike porasla, smatra se da će trend rasta cena
tek doživeti svoju punu snagu oko 2028. godine kada će gotovo biti nemoguće da se materijal
koji ulazi u tehnološke aparate nabavi po ceni koja je prihvatljiva. To će sa sobom povući i veću
cenu svakog uređaja ali će dati slobodnu operativcima da povećaju i cene usluga itnenrneta i
televizije, jer će i sam televizor koštati više, kao i svaki ruter i kabal koji ulazi u sastav ponude
Telekoma. Za sada, ove cene su skočile od 5-15% u zavisnosti od tražnje ali i ponude, pa se retki
delovi prodaju i nabavljaju po znatno višim cenama nego ranije, što je posledica pandemije
virusom. Smatra se da će možda u nekom trenutnku stati ovaj trend, ali da će svakako još sedam
godina barem biti prisutan i da ćemo se suočavati sa porastom cena svih potrepština na dnvenom
nivou. Naravno, neće se u svim državama ove cene znatno uvećati. Države koje same imaju
proizvodnju ovih delova svkaako će se truditi da i cene ostanu u nekom prihvatljivom rangu
kako se fabrike ne bi gasile i kako bi industrija nastavila da napreduje. Međutim, problem će
nastati kada dođe do uvoza određenih resursa koji su potrebni fabrikama tehnologije kako bi se
jedan komad proizveo. Smatra se i da će carine poskupeti i da će u narednih desetak do petnaest
godina na tržištu opstati samo oni koji se mogu nositi sa troškovima povećanim za skoro 40% u
odnosu na sadašnje stane ponude tražnje i cene na tržištu.

30
Drugi scenario se bavi kreativnijim delom, tačnije dizajnom proizvoda koji će svakako biti u
zenitu. Smatra da proizvodi ne mogu toliko da se unaprede koliko mogu da se izdvajaju od
sostalih konkurenata po svom izgledu, dizajnu i specifikacijama. Stručnjaci smatraju da će se
pojaviti telefoni novih oblik a i veličina koji će privlačiti pažnju korisnicima i buduti želju za
korišćenjem kako bi bili jedinstveni i posebni. Naravno, cene će porasti u slučaju da se kupi
telefon na primer ovakve vrste, ali će specifikacije takođe pratiti tehnološki napredak i biti u
skladu sa njim tako da će pored spoljašnjeg izgleda i sam uređaj imati funkcionalnost i
specifikacije kao i svaki drugi koji se u tom trenutku nalazi na tržištu. Takođe, razvoj novih
aplikacija će se uvesti u Telekom i ovo preduzeće će imati autorska prava da ih na mesečnom
nivou naplaćuje za korišćenje. Ove aplikadcije će pre svega služiti u korisne svrhe, poput
aplikacije za plaćanje putem kriptovaluta, aplikacije za praćenje bilo kog uređaja (telefona,
tableta, lap topa)…
Mnogi su se sližili da će se tehnologija jednog trenutka zaustaviti ali da će kreativnost zauvek da
napreduje i da će se zbog toga ovaj scenario više svideti stanovništvu u odnosu na prvi koji je
više stručne i tehničke prirode.
9.4 ZAKLJUČAK STUDIJE
Nakon završetka analize, došlo je do predavanja rešenja. Kao što je već navedeno , predstavnici
tima su uživo pred svima prezentovali moguće scenarije, njima su se dodeljivali rangovi i na
osnovu toga je strateški tim seo i formira strategiju kako bi se rezultat ispunio i kako bi se ka
njemu težilo u daljem poslovanju.
Što se tiče scenarija grupe1, svakako da su jednoglasnom odlukom doneli zaključak da je bolji
scenario broj jedan koji neće doneti bilo kakvu štetu već samo napredak i uspeh. Naravno,
finansijski se više priželjkuje drugi scenario jer je već definisano troškovno koliko bi doprineo
poslovanju, ali svakako da je bezbednost na prvom mestu uprkos svim rizicima koje bi
prouzrokovao prvi scenario u smislu postupka izvođenja prozivoda sa tržišta i ostalo. Što se tiče
drugogscenaria, smatra se pre svega da je dobra ideja jer je mišljenje mnogih da će se 5g mreža
na našom prostorima javiti već do kraja sledeće godine i da će postati primarna u korišćenju, što
svakako škodi i šteti intreresima svih oblasti i svih osoba, pogotovo korisnika samog internata
koji su izloženi zračenju samim korišćenjem telefona.
Druga grupa svakako jeste više finansijski posmatrala celu priču i to je uradila na dobar način, ali
je njihov scenario zanemario tehnološke napretke i mogućnosti koje on pruža sa pozitivne strane,
već su se više bavili troškovima izvoza i uvoza kao i predviđenim cenama carina koje će biti
veće što je već poznato. Drugi scenario je dobio simpatije zbog pristupa kreativnosti i
uvažavanja da će se pored tehnologije u budućnosti razvijati i ostale oblasti digiatalizacije poput
kreativnosti i marketinga. Potrebno je svakako pravovremeno odrediti i angažovati stručnjake
koji će se baviti ovime i razviti, ali se ne sumnja da će se kroz vreme to razviti i da će se dobiti i
potrebni resursi i osoblje koje će sprovesti ovaj scenario u delo. Rang je sledeći:

31
SCENARIO 1
GRUPE1

SCENARIO
2 GRUPE 2

SCENARIO SCENARIO
2 GRUPE 1 1 GRUPE2

10.ZAKJUČAK RADA
Na osnovu dosadašnjih informacija o ovoj analizi dobijem istraživanjem po internetu došli smo
do zaključka da je ovaj metod još uvek u svom razvoju i da će se njegov napredak očekivati
svake godine na sve većem nivou. Na osnovu studija slučaja videli smo da se on može primeniti
na svim preduzećima u Srbiji iako nije široko zastupljen. Svi tipovi ove metode prestavljaju
osnovu koja će se nadograđivati u budućnosti i koja će imati široku primenu u brojnim
industrijama poput dizajna, tehologije, ekologije, scociologije ali i politike. Već postoje naznake
da će se države opredeliti da se prilikom izbora koriste ovaj metod što svakako znači da je on
formiran da doprinese širokoj masi i svim potrebama. Ono što je važno jeste da će se odgovori na
pitanja koja su navedena u uvodu KO ŠTA KADA GDE I KAKO nadograditi i da će se dodati
odgovori na pitanje zašto gde će se detaljno obrazlošiti misljenja i stavovi na bilo koju temu koja
se analizira ovom metodom. Takođe, ovaj metod jeste osnova i može se povezati sa drugim
metodama sa kojima će se spajati i graditi nove metode koje će tek imati primenu i biti
orijentisane ka uspešnoj budućnosti poslovanja. Naučnici su već započeli sa pisanjem radova na
ovu temu, ali i kritika kako bi se doveo do najuspešnijeh modela za široku primenu.
Zainteresovanost je sve veća što odgovara tvorcima ove metode i njihovim naslednicima, iako
ona sada doživljava svoju punu svetlost, tačnije doživeće je u narednim godinama. Svakako, ovaj
metod je dobra osnova za uspešno poslovanje svake kompanije iz bilo koje oblasti.

11.LITERATURA
 https://mts.rs/

32
 https://mts.rs/O-Telekomu
 https://www.researchgate.net/publication/
329528646_PRIRUCNIK_ZA_METODE_SCENARIJA_ZA_ENERGETSKO_PLANIRANJE_U_LOKALNIM
_ZAJEDNICAMA
 https://poslovnestudije.com/wp-content/uploads/2020/07/01_Sasa_Micic_Srpski.pdf
 https://poslovnestudije.com/wp-content/uploads/2020/07/01_Sasa_Micic_Srpski.pdf
 https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A6165/datastream/PDF/view
 http://www.ekof.bg.ac.rs/wp-content/uploads/2014/05/DjK-Scenario-01.pdf
 https://studenti.rs/skripte/menadzment/metod-scenarija/
 https://sr.erch2014.com/obrazovanie/87014-metod-scenariya-primery-i-istoriya.html
 http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0354-46051401081S
 https://scindeks.ceon.rs/Article.aspx?artid=0354-54151801105V
 Lindgren, M., Bandhold, H. (2003), Scenario Planning: ,,The link between future and strategy,
Palgrave Macmillan’’
 http://mcb.rs/recnik/5-forces-porterov-model-5-sila/
 Đorđe Vojinović, Petar G., Milovan Kotur(Beograd, 2010)- ,,Priručnik za metode scenarija za
energetsko planiranje u lokalnim zajednicama’’
 https://vidrakvaljevo.com/sluzbe/sluzba-zoohigijene/
 https://mmpi.gov.hr/more-86/projekti-113/strategija-pomorskog-razvitka/15768
 Đuričin, D., Janošević, S., Kaličanin,Đ., (2012i 2013, Beograd): ,, Menadžment i strategija’’ ,
Ekonomski fakultet

33

You might also like