SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU

BROJANJE SAOBRAĆAJA NA DIONICI TRAVNIK-TURBE

SEMINARSKI RAD

Predmet:
Saobraćajno inženjerstvo

Mentor: Studentica:

Prof. dr.sc. Sinan Alispahić Džejlana Hodžić (S-05/21)

Viši asistent: Haračić Ajla, MA

 Travnik, decembar 2022. godine

SADRŽAJ stranica

1. UVOD......................................................................................................................................3
2. BROJANJE SAOBRAĆAJA.................................................................................................4
1.1. Metoda ručnog brojanja saobraćaja.................................................................................5
1.2. Automatsko brojanje saobraćaja......................................................................................6
1.3. Novo rješenje brojanja saobraćaja...................................................................................7
2. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE TRAVNIK...................................8
2.1. Cestovna mreža općine Travnik........................................................................................9
2.2. Pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćaja..................................................................12
3. BROJANJE SAOBRAĆAJA NA DIONICI CESTE TRAVNIK-TURBE.........................15
Faktor vršnog sata...................................................................................................................21
Osvrt na rezultate....................................................................................................................23
ZAKLJUČAK..............................................................................................................................24
LITERATURA.............................................................................................................................25

2
 1. UVOD

Tema seminarskog rada je brojanje saobraćaja, u određenim vremenskim periodima na relaciji

Travnik-Turbe.

Rad se sastoji od nekoliko cjelina:

1. Uvod – dio u kome su definisani osnovni pojmovi seminarskog rada,

2. Glavni dio – dio u kome su predstavljeni rezultati brojanja saobraćaja na relaciji Travnik
- Turbe, zatim osnovni pokazatelji sigurnosti na području općine Travnik, mreža cesta i
proračuni,
3. Završni dio – dio u kome je napravljen manji zaključak o svemu onome što je
predstavljeno u glavnom djelu.

U nastavku su definisani osnovni pojmovi koji su najčešće korišteni u radu.

Saobraćaj - predstavlja sistem čija je svrha kretanje vozila, ljudi ili informacija na određenoj
lokaciji, širem prostoru ili mediju, odnosno čija je svrha obavljanje prijevoza i/ili prijenosa ljudi,
roba, tereta ili informacija, u odgovarajućim saobraćajnim uvjetima, zauzimanjem dijela
kapaciteta saobraćajnice prema utvrđenim pravilima i proceduri.

Vozilo - je svako prijevozno sredstvo namjenjeno za kretanje po cesti osim pokretnih stolica bez
motora za nemoćne osobe i dječijih prijevoznih sredstava.

Brojanje saobraćaja - je postupak snimanja obima potražnje u unaprijed određenom

vremenskom razdoblju (sat, dan, mjesec, godina) pri određenom prostornom položaju mjernog
presjeka ili dionice.

Faktor vršnog sata – odnos između saobraćaja u toku jednog sata i ekvivalentnog maksimalnog
protoka.

Saobraćajna nezgoda - je događaj na cesti ili koji je započet na cesti, u kojem je sudjelovalo
najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je jedno ili više osoba poginulo ili povrijeđeno ili je
nastala materijalna šteta.

Mreža cesta - čine magistralne, regionalne i lokalne ceste, kao i ulice u naseljima i gradovima.

3
 2. BROJANJE SAOBRAĆAJA

Brojanje saobraćaja je postupak snimanja obima potražnje u unaprijed određenom vremenskom

razdoblju (sat, dan, mjesec, godina) pri određenom prostornom položaju mjernog presjeka ili
dionice.

Brojanje ili snimanje saobraćaja čini osnovu za planiranje saobraćaja.

Kvalitetan sistem brojanja saobraćaja na cestama od posebne je važnosti jer prikupljeni i

statistički podaci omogućuju:

- praćenje i analiziranje saobraćajnih potreba privrede i stanovništva

- uočavanje nedostataka

- na činjenicama utemeljeno prognoziranje, planiranje i projektovanje raznovrsnih elemenata

modernog transportnog i saobraćajnog sistema.

Prvo brojanje vozila na području Bosne i Hercegovine obavljeno je 1954. godine s ciljem
dobijanja podataka o strukturi i intenzitetu saobraćaja na mreži cesta u Bosni i Hercegovini.

Osnovni podatak je prosječni godišnji dnevni saobraćaj (PGDS) i dobija se tako što se ukupan
protok vozila za godinu dana na jednoj dionici puta podjeli sa brojem dana u godini.

Qgod
PGDS= (vozila/dan)
365

Brojanje saobraćaja može biti: - metodom ručnog brojanja

- automatskom metodom

4
1.1. Metoda ručnog brojanja saobraćaja

Ova metoda koristi se na raskrsnicama gdje vozila imaju puno skretanja.

Ručno brojanje saobraćaja se odvija uz pomoć ljudi koji su stacionirani na samoj lokaciji
brojanja ili neposredno uz nju.

Broj brojača ovisi o:

- vremenu brojanja,

- veličini saobraćaja,

- broj skretnica

Saobraćajna kretanja se evidentiraju upisivanjem u brojačke listove.

Vrijeme brojanja ovisi o svrsi brojanja. Ako je osnovnim brojanjem određeno vrijeme vršnog
opterećenja može i kratkotrajno brojanje od pola sata do dva sata dati potrebne rezultate. Pri
brojanju treba odabrati karakteristične dane kada su opterećenja prosječna.

Razlikuju se dvije vrste brojanja:

1. Statičko brojanje – broje se vozila u određenom vremenskom intervalu koja prođu kroz
određeni presjek ceste. Tako se dobivaju podaci o opterećenju ceste, a koriste se pri
dimenzioniranju saobraćajnica i čvorišta.

2. Dinamičko brojanje – to je brojanje saobraćajnih tokova. Njime se ustanovljuje jačina, smjer

i put saobraćajnih tokova.

5
1.2. Automatsko brojanje saobraćaja

Automatsko brojanje saobraćaja odvija se uz pomoć uređaja zvanih “brojila saobraćaja”.

Mogu biti: stacionirana i prenosiva brojila.

Ovi uređaji su postavljeni na samu saobraćajnicu ili neposredno uz nju. Oni registruju kretanje
vozila na poprečnom djelu saobraćajnice na koju su postavljeni.

Automatsko brojanje saobraćaja na mreži magistralnih cesta FBiH izvodi se od 2005. godine. U
FBiH ugrađeni su brojači koji razvrstavaju vozila po vremenskim programima, grupama vozila i
pragovima brzine.

Podaci o izbrojanim vozilima, sa pojedinih brojača, preuzimaju daljinski GSM modemom dok se
sa nekih brojača prikupljaju manuelno, odlaskom na lokalitet, gdje se podaci uzimaju pomoću
računarske opreme.

Postoje i radarski brojači koji vrše zapis po klasama vozila, satima i sekundama prolaska vozila.

Vozila se razvrstavaju u 5 klasa i to:

 K1 i K2- motocikli, putnička vozila, kediji,

 K3 – kombi i laka teretna vozila,
 K4 –autobusi i teška teretna vozila,
 K5 –kamioni sa prikolicom i šleperi.

6
1.3. Novo rješenje brojanja saobraćaja

Novo riješenje virtuelnog brojanja saobraćaja u realnom vremenu koristi mobilnu mrežu, bez
potrebe za instaliranjem bilo kakvih uređaja pored saobraćajnice. Ovo rješenje uspješno je
testirano i sada je dostupno širom SAD-a.

Rješenje, koje se oslanja na anonimne podatke iz mobilne mreže, prati cjelokupnu populaciju
mreže u mobilnim komutacijskim centrima, koji su sastavni dio mreže. Svi telefoni na mreži se
prate anonimno u realnom vremenu, 24/7, bez obzira da li telefon ima GPS ili ne.

To je jedino rješenje za brojanje vozila u realnom vremenu na svijetu koja ne zahtjeva

instalaciju i zadržavanje na terenu. Podaci se mogu dostaviti operaterima putem kontrolne table
uživo i XML feed-a u realnom vremenu, kao i putem CSV datoteka

7
2. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE TRAVNIK

Travnik je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine,
90 km zapadno od Sarajeva, te je ujedno glavni grad Srednjobosanskog kantona. U općini
Travnik živi oko 53.482 stanovnika.

Tabela broj 1. Broj vozača na području općine Travnik za period 2018. – 2021. Godine

Izvor: [6]

Broj vozača na području općine Travnik

Godina Broj vozača
2018. godine
2019. godine
2020. godine
2021. godine

TEKST

Tabela broj 2. Broj registrovanih vozila na području općine Travnik za period od 2018. -
2021. Godine

Izvor: [6]

Broj registrovanih vozila na području općine Travnik

Godina Broj registrovanih vozila
2018. godine
2019. godine
2020. godine
2021. godine

8
2.1. Cestovna mreža općine Travnik

Općina Travnik se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa dobrom komunikacijom sa

svim važnijim centrima i koridorima u zemlji. Travnik je veoma dobro povezan putem cestovnog
koridora, dok se željeznički koridor nalazi u neposrednoj blizini.

Travnik se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine u Lašvanskoj dolini kroz koju se
proteže strateški saobraćajni koridor koji povezuje centralnu Bosnu sa drugim dijelovima zemlje.
U granicama Bosne i Hercegovine, Travnik ima centralni položaj, podjednako udaljen od njenih
granica prema državama sa kojima graniči. Kroz Travnik prolazi magistralni put M-5 koji
povezuje Sarajevo sa zapadom zemlje. Autoput Vc, koji povezuje Sarajevo sa sjeverom i jugom
zemlje je udaljen oko 34 km dok je međunarodni aerodrom Sarajevo udaljen 91 km.

Kroz općinu Travnik ne prolazi ni jedan autoput, a od magistralnih cesta prolazi magistralni put
M - 5, u dužini od 8,2 km (polazna tačka računanja je ulaz u Travnik kod Elči - Ibrahim Pašine
medrese a krajnja tačka je Turbe).

Što se tiče regionalnih puteva, na području općine Travnik izgrađena je regionalna cesta R413a

Dolac - Han Bila - Ovnak, zatim R413 dionica Turbe-Šešići, zatim R413b na dionici Gostilj –
Dobretići - Jajce.

9
 Slika broj 1. Magistralna cesta M-5 kroz Bosnu i Hercegovinu

Izvor: [7]

M5 je magistralna cesta u Bosni i Hercegovini. Put se pruža u pravcu istok-zapad kroz srednju
Bosnu, od granice sa Hrvatskom kod graničnog prelaza Izačić, kroz Bihać, Jajce, Donji Vakuf,
Travnik, Sarajevo, do granice sa Srbijom na istoku kod Višegrada. Put je dug 505 kilometara.
Magistralna cesta M5 je dio evropskog međunarodnog puta E761.

Slika broj 2. Prikaz magistralnog puta M – 5 kroz općinu Travnik

Izvor: [11]

10
Magistralni put M – 5 prolazi kroz općinu Travnik iz pravca Dolac na Lašvi kroz Travnik prema
Turbetu. Ograničenje brzine je na ulazu u grad 60 km/h, kroz grad 50 km/h, prema Turbetu na
lokalitetu Kraljevice ograničenje brzine je 60 km/h. Na ovom magistralnom putu vrlo je lahko
primjetiti da većina vozača se ne pridržava ograničenja brzine kao ni ostalih saobraćajnih pravila,
što rezultira time da svjesno ili nesvjesno dovode u opasnost sebe i druge učesnike u saobraćaju.

Pored saobraćajnih nesreća, na obilježenim pješačkim prelazima uglavnom zbog nemara vozača,
poginulo je par pješaka.

Slika broj 3. Prikaz regionalnih puteva na području općine Travnik

Izvor: [11]

Pored navedenog magistralnog puta M-5, regionalnih puteva, na teritoriji općine Travnik nalaze
se i razne lokalne ceste koje povezuju mjesta unutar općine Travnik.

11
2.2. Pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćaja

Sa aspekta sigurnosti saobraćaja, proučavanje i razumijevanje izvora opasnosti i negativnih

pojava u saobraćaju su u cilju utvrđivanja metodologije za rješavanje pitanja sigurnosti ljudi i
imovine u saobraćaju, te se nastoje utvrditi razlozi izazova saobraćajnih nesreća, koji uzroci
utiču na nastanak saobraćajnih nesreća, kakva je veza između uzroka, greške i posljedice, koji
faktori utiču na na nastajanje saobraćajnih nesreća. Većina faktora saobraćajnih nesreća potiču
od čovjeka, njegovih osobina kao regulatora ponašanja. Ta činjenica obavezuje da se čovjeku,
najbitnijem učesniku u saobraćaju, najviše posveti adekvatna pažnja.

Tabela broj 3. Osnovni pokazatelji sigurnosti saobraćaja na području općine Travnik

Izvor: [6]

Godina 2018 2019 2020 2021

Broj saobraćajnih nesreća sa 4 0 1 1
poginulim osobama
Broj saobraćajnih nesreća sa 19 13 16 13
teže povrijeđenim osobama
Broj saobraćajnih nesreća sa 50 50 84 63
lakše povrijeđenim osobama
Broj saobraćajnih nesreća sa 760 786 508 260
materijalnom štetom
UKUPNO 833 849 609 337

Najčešće do nastanka saobraćajnih nesreća dovodi veliki broj, međusobno isprepletenih i

istovremenih objektivnih i subjektivnih faktora. Posljedica se definiše kao rezultat nesreće
izražena kvalitativno i kvantitativno. Posljedice saobraćajnih nesreća mogu biti nesagledive, pa
se sve veći broj naučnih institucija i disciplina uključuje u proučavanje i analizu samih uzroka u
cilju prevencije saobraćajnih nesreća i ublažavanju njihovih posljedica.

12
 Tabela broj 4. Osnovni pokazatelji sigurnosti u saobraćaju na području općine Travnik

Izvor: [6]

Godina 2018 2019 2020 2021

Broj poginulih osoba 4 0 1 1
Broj teže povrijeđenih osoba 22 14 16 13
Broj lakše povrijeđenih osoba 65 68 115 77

Da bi se postiglo željeno stanje sigurnosti u saobraćaju, neophodno je potpuno sagledati trenutno

stanje, te na osnovu rezultata vrednovanja sigurnosti saobraćaja tačno odrediti kako i gdje treba
ulagati da bi se postiglo željeno stanje sigurnosti. Detaljna i uporedna analiza saobraćajnih
nesreća predstavlja najpouzdanije sredstvo za ocjenu nivoa sigurnosti saobraćaja.

140

120 115

100

80 77
65 68
60

40
22
20 14 16 13
4 1 1
0
0
2018 2019 2020 2021

broj poginulih osoba broj teže povrijeđenih osoba broj lakše povrijeđenih osoba

Slika broj 4. Prikaz posljedica saobraćajnih nesreća na području općine Travnik u periodu
od 2018. – 2021. godine

Izvor: [6]

13
U strukturi saobraćajnih nesreća, a prema statističkim podacima, ustanovljeno je da oko 65 –
75% slučajeva saobraćajne nesreće su izazvane zbog nepravilnog postupanja vozača, 10 – 25 %
zbog neodgovarajućeg stanja ceste, te oko 5 – 10 % zbog tehničke neispravnosti vozila.

Navedeni su objektivni i subjektivni faktori saobraćajnih nesreća:

1. Objektivni faktori saobraćajnih nesreća – mogu biti tehnički, prirodni i društveni.

- tehnički objektivni faktori – odnose se na vozilo, put i opremu,

- prirodni objektivni faktori – podrazumijevaju klimatske i geografske uslove,

- društveni objektivni faktori – odnose se na nivo razvoja, historijske uslove, odnos društva,
prisustvo savremenih dostignuća i nivo obrazovanja.

2. Subjektivni faktori saobraćajnih nesreća – ubraja se ličnost čovjeka, odnosno ponašanje

vozača i pješaka kao učesnika u saobraćaju.

14
3. BROJANJE SAOBRAĆAJA NA DIONICI CESTE TRAVNIK-TURBE

Svaka prognoza saobraćaja počinje prikupljanjem podataka o postojećem saobraćaju. Vrste

podataka koji su potrebni za prognozu saobraćaja su: intenzitet saobraćaja, klasifikacija vozila,
težina vozila, popunjenost vozila.

Tabela broj 5. Prikaz rezultata brojanja saobraćaja na relaciji Travnik – Turbe u

vremenskom intervalu od 06:30 – 09:30

Izvor:obrada autora

Vremenski interval Putnička Teretna Autobusi Motocikli Bicikl Pješaci

vozila vozila i
06:30 – 06:45 15 / / / / /
06:46 – 07:00 22 / / / / /
07:01 – 07:15 21 / 1 / / /
07:16 – 07:30 21 2 / / / /
07:31 – 07:45 20 / / / / /
07:46 – 08:00 18 / 1 / / /
08:01 – 08:15 19 / / / / /
08:16 – 08:30 11 / / / / /
08:31 – 08:45 26 / 1 / / /
08:46 – 09:00 34 / 1 / / /
09:01 – 09:15 27 / / / / /
09:16 – 09:30 31 / / / / /
UKUPNO 265 2 4 / / /

Brojanje saobraćaja je obavljeno 04.12.2022. godine na relaciji Travnik – Turbe, na lokalitetu

Kraljevice u dva vremenska perioda; jutarnji period od 06:30 – 09:30 i u večernjem periodu od
15:00 – 18:00.

15
 Tabela broj 6. Prikaz rezultata brojanja saobraćaja na relaciji Turbe – Travnik u
vremenskom perodu od 06:30 – 09:30

Izvor: obrada autora

Vremenski interval Putnička Teretna Autobusi Motocikli Bicikli Pješaci

vozila vozila
06:30 – 06:45 21 / / / / /
06:46 – 07:00 13 / / / / /
07:01 – 07:15 21 / 2 / / /
07:16 – 07:30 19 / / / / /
07:31 – 07:45 16 / / / / /
07:46 – 08:00 19 / / / / /
08:01 – 08:15 20 / / / / /
08:16 – 08:30 25 / 2 / / /
08:31 – 08:45 25 / / / / /
08:46 – 09:00 29 / / / / /
09:01 – 09:15 35 / / / / /
09:16 – 09:30 37 1 / / / /
UKUPNO 280 1 4 / / /

Prema rezultatima brojanja saobraćaja na relaciji Travnik – Turbe i Turbe – Travnik, u jutarnjem
periodu, može se primjetiti da nije prošao velik broj vozila što se tiče oba smjera.

Jedan od razloga može biti i to što je brojanje obavljeno neradnim danom, inače radnim danima
ova relacija je veoma prometna zbog odlaska stanovništva na posao, tako da je radnim danima
brij vozila u oba smjera znatno veći.

16
 Tabela broj 8. Prikaz rezultata brojanja saobraćaja na relaciji Travnik – Turbe u periodu
od 15:00 – 18:00

Izvor: obrada autora

Vremenski interval Putnička Teretna Autobusi Motocikli Bicikli Pješaci

vozila vozila
15:00 – 15:15 68 / / / / /
15:16 – 15:30 65 1 2 / / /
15:31 – 15:45 73 / 4 / / /
15.46 – 16:00 69 1 / / / /
16:01 – 16:15 55 1 / / / /
16:16 – 16:30 63 1 1 / / /
16:31 – 16:45 57 / 2 / / /
16:46 – 17:00 55 1 / / / /
17:01 – 17:15 73 2 1 / / /
17:16 – 17:30 63 / 1 / / /
17:31 – 17:45 60 / / / / /
17:46 – 18:00 65 / 1 / / /
UKUPNO 766 7 12 / / /

Ograničenje brzine na mjestu brojanja je 60 km/h, pri brojanju nekoliko puta je moglo doći do
saobraćajne nesreće većinom zbog opasnog preticanja. Vidljivost je bila smanjena zbog magle
koja je bila prisutna tokom čitavog brojanja u jutatnjem terminu, a onda u manjoj količini magla
je bila prisutna i u večernjem terminu. Vozačima je pored mraka na vidljivost zntno uticala
magla. Prilikom brojanja saobraćaja u večernjem terminu, bilo je vidljivo to da pored guste
magle neki vozači ili nemaju ili ne žele da upale svijetla na vozilima koja su namjenjena za
maglu, što može biti indirektan uzrok saobraćajne nesreće, to jeste, vozač se ne prilagođava
vremenskim uslovima tokom vožnje čime krše član 95. Zakona o osnovama sigurnosti
saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini, te tako ugrožavaju sebe i ostale učesnike u
saobraćaju.

17
 Tabela broj 9. Prikaz rezultata brojanja saobraćaja na relaciji Turbe – Travnik u
vremenskom periodu od 15:00 – 18:00

Izvor: obrada autora

Vremenski Putnička Teretna Autobusi Motocikli Bicikli Pješaci

interval vozila vozila
15:00 – 15:15 73 / 1 / / /
15:16 – 15:30 70 / 2 / / /
15:31 – 15:45 83 1 2 / / /
15.46 – 16:00 89 / / / / /
16:01 – 16:15 73 1 / / / /
16:16 – 16:30 76 2 / / / /
16:31 – 16:45 108 / 1 / / /
16:46 – 17:00 83 3 1 / / /
17:01 – 17:15 83 1 / / / /
17:16 – 17:30 63 1 / / / /
17:31 – 17:45 60 1 1 / / /
17:46 – 18:00 75 / 1 / / /
UKUPNO 936 10 9 / / /

Prema podacima brojanja saobraćaja, na relaciji Travnik-Turbe i Turbe-Travnik u vremenskom

periodu od 06:30-09:30 i od 15:00-18:00, može se uočiti da je najveći protok putničkih
automobila. Visok stepen automobilizacije dovodi do ovih rezultata, gdje danas jedna porodica
može da ima više od jednog automobila. Zbog sve veće i veće razvijenosti transporta robe,
materijala, vidljiv je i protok teretnih vozila na ovoj relaciji.

18
 Slika broj 5. Prikaz mjesta brojanja relacija Travnik – Turbe

Izvor: [obrada autora]

Prolazak teretnih vozila znatno je veći u večernjim terminima, zato što noćne vožnje najbolje
odgovaraju vozačima na dugim relacijama.Veći broj transportnih zadataka se može obavljati
noću, kako bi se preko dana manji broj kamiona nametao na putne površine i stvarao gužve na
cesti, eventualno da izgubi dosta vremena zbog gužvi koje stvaraju putnička vozila, autobusi i
slično. Na osnovu podataka možemo dobiti i podatke o zastupljenosti i gustoći autobusnih linija.
Protok autobusa u dnevnom prometu je intenzivan, s obzirom na to da ovom dionicom prolaze
autobusi koje voze lokalne linije, zatim autobusi koji vrše međugradski prijevoz putnika i na
kraju autobusi koji prolaze iz drugih zemalja ili iz Bosne i Hercegovine prolaze kroz različite
gradove a njihovo krajnje odredište je negdje u inostranstvu.

19
 Slika broj 6. Prikaz mjesta brojanja relacija Turbe – Travnik

Izvor: obrada autora

Također je primjetno da nije prošao ni jedan motocikl ili bicikl, razlog tome je najvjerovatnije
vremenski uvjeti i godišnje doba. U toplijem vremenskom periodu veliki broj motociklista i
rekreativnih biciklista prođu ovom dionicom. Ova dionica nema obilježen pješački prelaz.

20
Faktor vršnog sata

Saobraćaj u vršnom satu kritična je veličina za operativne analize.

Odnos između saobraćaja u toku jednog sata i ekvivalentnog maksimalnog protoka definiše se
kao faktor vršnog sata a označava se sa Fvrs. Analize kapaciteta, kao i druge vrste analiza
fokusiraju se na saobraćaj u vršnom sati tijekom vremena od 15-minutnih intervala.

Q
Fvrs= (vozila/dan)
4 × MAX . 15 MIN

Proračun faktora vršnog sata u periodu 06:30-09:30h na dionici Turbe -Travnik

Proračun vršnog sata u intervalu od 06:30-07:30, broj vozila je:21,13,23,19;

Q 21+ 13+23+19 76
Fvrs= = = =0,82
4 × max .15 min . 4 × 23 92

Proračun vršnog sata u intervalu od 07:31-08:30, broj vozila je: 16, 19, 20,27; Fvrs=
Q 16+19+20+27 82
= = =0,75
4 × max .15 min . 4 ×27 108

Proračun vršnog sata u intervalu od 08:31-09:30, broj vozila je: 25, 29, 35, 38;

Q 25+29+35+38 127
Fvrs= = = =0,83
4 × max .15 min . 4 ×38 152

Proračun vršnog sata u periodu 15:00 – 18:00, na dionici Turbe – Travnik

Proračun vršnog sata u intervalu od 15:00-16:00, broj vozila je: 74, 72, 86, 89;

74+72+86+ 89 321
Fvrs= = =0,90
4 ˟ 89 356

Proračun vršnog sata u intervalu od 16:01-17:00, broj vozila je: 74, 78, 109, 87;

74+78+109+ 87 348
Fvrs= = =0,79
4 ˟ 109 436

Proračun vršnog sata u intervalu od 17:01-18:00, broj vozila je: 84, 64, 62, 76;

21
 84+64 +62+76 286
Fvrs= = =0,85
4 ˟ 84 336

Proračun faktora vršnog sata u periodu 06:30-09:30 na dionici Travnik-Turbe

Proračun vršnog sata u intervalu od 06:30-07:30, broj vozila je 15, 22, 22, 24;

Q 15+22+22+24 82
Fvrs= = = =0,89
4 × max .15 min . 4 × 24 96

Proračun vršnog sata u intervalu od 07:31-08:30, broj vozila je: 20, 19, 19, 11;

Q 20+19+19+11 69
Fvrs= = = =0,86
4 × max .15 min . 4 ×20 80

Proračun vršnog sata u intervalu od 08:31-09:30, broj vozila je: 27, 35, 27, 31;

Q 27+35+27+ 31 120
Fvrs= = = =0,85
4 × max .15 min . 4 ×35 140

Proračun vršnog sata u periodu od 15:00-18:00 na dionici Travnik-Turbe

Proračun vršnog sata u intervalu od 15:00-16:00, broj vozila je: 68, 68, 77, 70;

Q 68+68+77+70 283
Fvrs= = = =0,91
4 × max 15 min . 4 ×77 308

Proračun vršnog sata u intervalu od 16:01-17:00, broj vozila je: 56, 65, 59, 56;

Q 56+65+59+56 236
Fvrs= = = =0,90
4 × max 15 min . 4 ×65 260

Proračun vršnog sata u intervalu od 17:01-18:00, broj vozila je: 76, 64, 60, 66;

Q 76+64+ 60+66 266

Fvrs= = = =0,87
4 × max 15 min . 4 ×76 304

22
Osvrt na rezultate

Brojanje saobraćaja obavljeno je 04.12.2022. godine (nedjelja), na relaciji Travnik – Turbe, na

lokalitetu Kraljevice, u vremenskom periodu od 06:30 – 09:30 i od 15:00 – 18:00.

Brojanje saobraćaja je vršeno statičkom metodom, uz korištenje brojačkog lista. Kao rezultat
brojanja može se vidjeti da je protok vozila veći u večernjem terminu u odnosu na jutarnji.

Proračunom vršnog sata dobijeni su sljedeći rezultati:

Relacija Travnik – Turbe:

- Vršni sat u periodu 06:30 – 09:30 je u vremenskom intervalu od 06:30 – 07:30 kada je
prošlo ukupno 82 vozila i faktor vršnog sata iznosi 0,89,
- Vršni sat u periodu 15:00 – 18:00 je u vremenskom intervalu od 15:00 – 16:00 kada je
prošlo ukupno 283 vozila i faktor vršnog sata iznosi 0,91.

Relacija Turbe – Travnik:

- Vršni sat u periodu 06:30 – 09:30 je u vremenskom intervalu od 08:31 – 09:30 kada je
prošlo ukupno 127 vozila i faktor vršnog sata iznosi 0.89,
- Vršni sat u periodu 15:00 – 18:00 je u vremenskom intervalu od 15:00 – 16:00 kada je
prošlo ukupno 321 vozilo i faktor vršnog sata iznosi 0,91.

23
ZAKLJUČAK

Kroz ovaj seminarski rad spomenuti su bitni elementi koji se odnose na brojanje saobraćaja.

Brojanje saobraćaja inžinjerima omogućava podatke koji znatno utiču na planiranje saobraćaja i
planiranje budućih saobraćajnica.

Na osnovu predstavljenih osnovnih pokazatelja na području općine Travnik, može se vidjeti da je

broj saobraćajnih nesreća u 2021. godini znatno smanjen u odnosu na 2018. godinu. Veoma je
mali broj saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom u periodu od 2018-2021.

Na osnovu proračuna vršnog sata može se vidjeti da je vršni sat najveći u popodnevnom terminu
na šta utiče to da u tom periodu završava radno vrijeme u firmama na području općine.

Može se vidjeti i dobro razvijena i gusta mreža autobuskih linija na ovom području, zatim
prolazak teretnih vozila koji nemaju određeno vrijeme prolaska.

Rezultati brojanja saobraćaja podloga su istraživanju, prognoziranju, planiranju te gospodarenju

cestovnom infrastrukturom.

24
LITERATURA
[1] Kulović M.: Uvod u saobraćajno inženjerstvo, Internacionalni Univerzitet Travnik,
Saobraćajni fakultet, Travnik, 2011.

[2] Bošnjak I. Badnjak D. Osnove prometnog inženejrstva, Sveučilište u Zagrebu, 2005

[3] Milošević S. Teorije saobraćajnih nesreća, Saobraćajni fakultet Beograd, 1994

[4] Lindov O. Saobraćajna kultura, Fakultet za saobraćaj i komunikacije i Pedagoški fakultet

Sarajevo, 2012

[5] Zakon o sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini,

[6] Policijska stanica Travnik, MUP SBK

Internet izvori:

[7] https://bihamk.ba/ (07.12.2022.)

[8] https://www.jpautoceste.ba/ (12.12.2022.)

[9] https://opcinatravnik.com.ba/ba/dokumenti/stratesko-razvojni-dokumenti/26879-strateski-
dokumenti (13.12.2022.)

[10] https://www.traffictechnologytoday.com/news/traffic-counting-categorization/new-real-
time-traffic-virtual-counting-solution-uses-cellular-network-with-no-roadside-hardware-
required.html (13.12.2022.)

[11] https://www.google.com/maps/ (13.12.2022.)

25