Grčko-Perzijski ratovi

Početkom 5.st.pr.n.e. Rascjepkanoj Grčkoj zaprijetio je istočni susjed Perzija.

Maloazijski Grci su teško podnosili perzijsku vlast jer su morali plaćati veliki danak i jer su Perzijanci štetili
grčkoj trgovini dajući prednost feničkim trgovinama.
Podigli su ustanak protiv Perzije, ali su im pomoć poslale samo Atena i Eretrija.
Perzijski kralj Darije 1. iskoristio je pomoć koju su Atena i Eretrija pružile malo-azijskim Grcima kao izlika
za napad na Grčku.
Darije 1. pokorio je grčke gradove na tračkoj obali te Bizant na Bosporu pa je ulaz u Crno more bio u
persijskim rukama.
U pokorenim gradovima stanovništvo su predali tiranima pa se stanovništvo buni (Milet), za pomoć se
obraća Grcima.
Ustanak je ugušen i Milet je spaljen.
Darije se sprema osvetiti Ateni.
Prvi Darijev pohod, pokušava prebaciti veliku vojsku brodovima u Europu, no spriječilo ga je nevrijeme
490.g.pr.n.e. Darije provjerava dali su mu grčki gradovi odani i od njih traži "zemlje i vode".
Perzijska se vojska sa vojskom, konjima i opremom iskrcala na Maratonskom polju nedaleko od Atene.
Brojčano je perzijanaca bilo više no atenska vojska je bila bolje opremljena i uvježbana.
Atenjani su pobijedili pa je počela preuzimati vodeći položaj u Grčkoj.
(filipides zbog kojeg se trči maraton)-perzijanci su pobjegli lađama
486.g.pr.n.e. Umire Darije i nasljeđuje ga Kserkso.
Dao je sagraditi dva mosta na Helespontu(oba mu je srušila oluja) zato što je planirao napasti Grčku
istodobno s mora i s kopna
Tada gradi plutajući most preko kojeg je na europsku stranu došla velika perzijska vojska.
Politički sukobi u Ateni izmeđi Aristida i Temistokla, Aristid je protjeran,a Atenjani po nalogu Temistokla
ojačali mornaricu
(481.g.pr.n.e. Na Krimu kod Korinta sastali su se predstavnici 31 grčkog grada i odlučili se zajedno boriti
protiv barbara, na čelu su Atena i Sparta(ne kuzim bas))
u lipnju 480.g.pr.n.e. Spartanski kralj Leonida dočekao je perzijance kod Termpoilskog klanca te se
junački borio sve dok nisu svi izginuli, a Atenjani su se uspjeli evakuirati
Kserkso je došao u opustošenu Atenu i spalio je
Krajem rujna 480.g.pr.n.e. Dolazi do pomorske bitke kod Salamine- između Perzijanaca i Grka
Zahvaljujući Temistoklovoj hrabrosti i vještini,atenske male lađe su uspijele odnijeti pobjedu nad
Perzijom.
Kserkso se povukao,ostavio je svog zapovjednika Mardonija koji je i iduće godine provalio u Atenu
Grci su udružili svoje snage i 479.g.pr.n.e. Došlo je do bitke kod Plateje(blizu Atene), perzijanci su
poraženi, a Maradonija je poginuo
Perzijanci su konačko poraženi kod rta Mikale
 
Periklovo doba
Nakon Grčko-Perzijskih ratova javlja se dualizam
1.Sparta na čelu Peloponeskog saveza
2.Atena na čelu Delskog pomorskog saveza
Periklo-upamćen po zalaganju za bolje uvjete života atenskoga demosa,dobro obrazovan,izvrstan
govornik,svake godine izabran za stratega-tijekom njegove uprave demokracija u Ateni je dosegla
vrhunac.
Uvodi mistorfiju-plaća za državne službenike, kako bi siromašni mogli biti u državnim službama.
Delski savez se pretvara u Atenski imperij(savez)
Opasao je grad i luku zidinama
Kiparstvo: Fidija,Miron i Poliklet
Partenon-hram(arhitekti:Ikitin,Kalikrat,Fidija)
Erehteion-hram-karijatide
Propiteji-nalaze se u atenskoj Akropoli
Kazalište
Razvoj drame(tragedija i komedija)
Dramatičari: Eshil,Sofoklo,Euripid i Aristofon
Herodot-književnik, povjesničar
Razvoj filozofije
Sofisti:čovjek je jedino mjerilo za sve
Privatni život Grka-robovlasništvo
Značaj obitelji
Razlikuje se odgoj dječaka i djevojčice
 
Peloponeski ratovi
1.dio rata trajao je 10 godina(431.-421.g.pr.n.e.-Arhidamov rat)
Završio je kompromisnim mirom (Nikijin mir)
Nastavljen 415.g.pr.n.e.-završio porazom Atene i hegemonijom(prevlast) Sparte
Uzroci:
Veliki procvat Atene i strah Peloponežana da njihov savez ne izgubi predanost
Antagonizam(neprijateljski odnos,suparništvo) Dorana i Jonana
Trgovačka konkurencija
Povod:
Sukob Korinćana i Atenjana (Korinćani pomažu Potideji da istupi iz Atenskog saveza i da sa svojeg
teritorija protjera atensku posadu)
432.g.pr.n.e. Članovi Peloponeskog saveza su na zahtjev Megare i Korinta objavili rat Ateni
U prvom djelu rata Atenjani ratuju na moru,a Peloponežani na kopnu
430.g.pr.n.e.u Ateni i Pireju hara kuga-Periklovi neprijatelji su to iskoristili i istjerali ga tako što su ga
proglasili krivim za to, no uskoro su vidjeli da je nevin pa je ponovno proglašen za stratega-429.g.pr.n.e.
Umire od kuge
Iste godine Atenjani zauzimaju Potideju
Nakon Perikla na čelu Atenjana je Kleon-zalaže se za napadački rat
Nasuprot njemu je Nikija-zalaže se za mir i kompromis
Spartanski vojskovođa Brazida zauzeo je Amfipolis i ugrozio interese Atenjana
U bitci kod Amfipolisa ugibaju i Kleon i Brazida
421.g.pr.n.e. Sklopljen je 50 godišnji mir-Nikijin mir
Obje strane priznaju "status quo"iz 431.g.pr.n.e.
Megara,Koirnt,Elida i Teba nisu priznale mir, a nisu ga lojalno izvršavale(?) isto kao i Atena i Sparta
Alkibijad-atenski aristokrat-nastupa kao eksremni aristokrat
Spartanci su za monarha postavili Lisandra
406.g.pr.n.e.Atenjani su porazili Spartance kod Arginuskih otoka
405.g.pr.n.e. Sparta ima već novu mornaricu i Lisandar čeka povoljan trenutak za osvetu
Krajem kolovoza 405.g.pr.n.e. Zatekao je npripravnu atensku flotu kod rječice Egospotant na
Helespontu, napao ju je i porazio
Lisandar je istjerao atenske posade iz svih utvrda na Propontidi i Egejskom moru izvan Atike, blokirao
Pirej i tako u kolovozu 404.g.pr.n.e. Prisilio Atenu na kapitulaciju
Atenjani su morali:
1)srušiti sve zidine u Pireju
2)srušiti sve zidine između Atene i Pireja
3)predati preostalo brodovlje i odreći se svih posjeda izvan Atike
4)primiti u grad oligarhe(bogate) i učlaniti se u Peloponeski savez
5)Atenom je zavladalo 30 tirana uz spartansku posadu
Sparta je ojačala i postala hegemon-Tebanci jačaju te dolazi do sukoba Spartanaca i Tebanaca
Kulminirao je 371.g.pr.n.e.u bitci kod Leuktire-pobjeda Tebanaca
Teba ima hegemoniju(dominacija,prevlast jedne države) pa se upliće u politiku Makedonije-Makedonci
su u Tebu morali poslati taoce kao obvezu da će svoje obaveze izvršiti(međi njima i Filipa Makedonskog)
Helensko doba
Aleksandar(vlada:336.g.pr.n.e.-323.g.pr.n.e.)
Aniketos(nepobjeđeni)-nadimak za Aleksandra
Sin Filipa II. I epirske princeze Olimpije;Aristotelov učenik
Obračunao se s pretenditima(najozbiljniji kandidati za neku titulu) pa nastavlja očevu politiku
Na sjeveru pobjeđuje Ilire, na jugu ga Korinstki savez priznaje za vođu
Nakon što je učvrstio svoj položaj u Grčkoj kreće prema Perziji
Proljeće 334.g.pr.n.e. Prelazi Helespont kod Sesta sa oko 40 000 vojnika
1.pobjeda Aleksandra nad Darijem III. Kod rijeke Granik
Osvojen veliki dio Male Azije->333.g.pr.n.e. Gordion (Gordijski čvor)
2.pobjeda nad Darijem III.kod grada Isse
Aleksandar nakod opsade ulazi u Tir, pa kreće prema Egiptu/Aleksandar 331. kreće iz Egipta u Malu Aziju
3.pobjeda Aleksandra nad Darijem III. Kod sela Gaugamela (Darije bježi)
330.perzijski velikaši ubili Darija III. U Ekbatani (jer ih sramoti)
330.-327-g.pr.n.e.
Aleksandar ratuje u Baktriji i Sogdijani
Sukob s časnicima-visoko rangirani vojnici
Uvodi proskinezu->bacanje pred cara
Ženi se Roskanom->pobjedil njezinog tatu i oženil ju po njezinim običajima
Kreće u Indiju-dolazi do Hifasisa
325.g.pr.n.e.počinje povratak
Sastanak u Suzi->"vjenčanje Europe i Azije",Aleksandar vojnicima daje žene iako ih već imaju kod kuće
Nastavlja ratne pohode po Aziji, u proljeće 323.g.pr.n.e.dolazi u Babilon
13.7.323.g.pr.n.e.Aleksandar umire od groznice
Atenjani pozivaju Grke na otpor, no Makedonci učvršćuju vlast
Nakon Aleksandrove smrti njegovi nasljednici (dijadosi) dijele državu
Nasljednik-dobiva:
Antigon-Makedoniju
Ptolomej-Egipat
Seleuk-Aziju
Znanost i umjetnost Helenizma
Helenizam-razdoblje širenja Grčke kulture od strane Makedonaca
Kozmopolitizam-svjetonazor u kojem se čovjek osjeća kao doma bilo gdje
Filozofija-Aristotel-čovjek je "zoon politikon"("društveno biće)
Cinici-sreća je u kreposti
Razvoj znanosti:Euklid i Arhimed
Razvoj Aleksandrije-muzej,knjižnica
Umjetnost:
Slikarstvo,kiparstvo(Lizip)
Pojava korintskog stupa