Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića

s pravom javnosti

Velike civilizacije pretkolumbovske Amerike

Ime i prezime učenika: Iva Lukić i Šimo Knežević

Razred: 2.c
Predmet: Povijest

Slavonski Brod, 2023.

Sadržaj

1. Uvod........................................................................................................................................3
2. Središnji dio............................................................................................................................4
2.1. Općenito o Majama..........................................................................................................4
2.2. Način života.....................................................................................................................4
2.3. Vjera i vjerski običaji.......................................................................................................5
2.4. Pismo Maja......................................................................................................................6
2.5. Umjetnost.........................................................................................................................7
3. Zaključak.................................................................................................................................8
4. Sažetak i ključne riječi............................................................................................................9
5. Popis Literature.....................................................................................................................10
1. Uvod

Pretkolumbovska Amerika bila je dom najvećih svjetskih civilizacija. Svaka od njih bila je
progresivna i sofisticirana na svoj način, obogaćena mnogim tradicijama i kulturama.
Pretkolumbovska Amerika zapravo je razdoblje američke povijesti prije dolaska europskih
kolonizatora i doseljenika. Unatoč zajedničkom imenu, Indijanci su ipak bili podijeljeni u
nekoliko civilizacija: Inke, Maje i Asteci. U ovom seminaru opisujemo život jedne od
najpoznatijih civilizacija tog vremena i prostora. Nikada nisu sami sebe nazivali tim imenom,
ali su ostali poznati kao Maje. U ostatku ovoga rada istražit ćemo i otkriti kako je izgledao
život u pretkolumbovskoj Americi. Zahvaljujući jedinstvenom životnom okruženju, bili smo
fascinirani temom te zaintrigirani svime što smo iz nje mogli naučiti. Do podataka smo
dolazili uglavnom pretražujući internet i čitajući članke i tekstove na određenu temu. Za
pisanje rada koristili smo i udžbenik iz povijesti.

2. Središnji dio
2.1. Općenito o Majama

Fascinirani smo drevnim civilizacijama i njihovom doprinosu svijetu u kojem danas živimo.
Među mnogim velikim civilizacijama koje su ostavile tragu našoj povijesti, civilizacija Maja
ističe se kao jedna od najzagonetnijih i najintrigantnijih. Upoznat ćemo se s načinom života
tijekom putovanja kroz vrijeme, prateći uspon i pad civilizacije Maja i istražujući njezin
utjecaj na moderno društvo. Civilizacija Maja bila je pretkolumbovska civilizacija koja je
postojala u onome što je danas poznato kao Srednja Amerika i Meksiko. Narod Maja bio je
poznat po svom naprednom znanju astronomije, matematike i pisanja, kao i po svojim
impresivnim postignućima u umjetnosti, arhitekturi i poljoprivredi. Vjeruje se da je
civilizacija Maja nastala oko 2000. godine prije Krista, a svoj je vrhunac dosegnula u
klasičnom razdoblju, koje se proteglo od 250. godine nove ere do 900. godine. Tijekom tog
vremena, narod Maja je razvio složen politički sustav, s nizom moćnih gradova-država koje
su vladale ogromnim teritorijima. Ovi su gradovi-države često međusobno ratovali, ali su
također bili uključeni u opsežnu trgovinu i kulturnu razmjenu.1

2.2. Način života

Glavni zadatak u to vrijeme im je bilo obrađivanje tla u tropskoj kišnoj šumi u čemu su bili
vrlo vješti. Grah, ćili papričice, pamuk, kakao i rajčice bili su plodovi koje su najčešće
uzgajali. Svoje proizvode su uzgajali na obiteljskim farmama. Te su farme poznate pod
nazivom 'milpe'. Milpa je komad zemlje koji se obrađuje posebnom tehnikom branja mnogih
vrsta kukuruza graha o sjemena bundeve. Ta je tehnika i danas poznata u Meksiku. Značenje
riječi milpe proizlazi iz dviju riječi: milli i hleb što u prijevodu bi značilo „iznat zasijane
parcele“. Iako su poznati kao vješti i spretni lovci te ribari ipak životinjsko mesu nisu tako
često konzumirali u svojoj prehrani. Zbog ne tako velike količine mesa, jeli su ga u posebnim
prilikama poput svečanosti ili pak nekih proslava. 2 Svaki član civilizacije nosio je ime
sastavljeno od više riječi: prvog, odnosno vlastitog imena, zatim očevo i naposljetku majčino
prezime. Što se tiče odgoja tu nema niakvih novih i nerazumnih stvari za to doba, dječaci
odnosno sinovi su pomagali očevima s poslovima izvan kuće, to jest u poljoprivredi i obradi
tla. Majkama oko kućanskih poslova kao što je kuhanje ručka pomagale su kćeri. Zakoni nisu
bili strogi pa tako je i sklapanje braka bilo vrlo jednostavno. Jedina stvar na koju su obraćali
pozornosti jest da prilikom stupanja u brak mladenci nisu u nikakvom krvnom srodstvu. Po
njihovom uređenju države bilo je dopuštena i rastava braka što nije bilo često u ostatku
svijeta, a udovac ili udovica mogli su stupiti u novi brak već nakog godinu dana od sahrane
bivšega supružnika. Zanimljivo je nešto što današnjem društvu nije prihvatljivo – „gledanje u
križ“ Maje su smatrale znakom ljepote. Status se također izražavao „piercinzima“ po licu i
ušima. Od velikog značaja bili su i razni ornamenti po tijelu te sveto kamenje na zubima koje
je predstavljalo pripadnike višeg staleža. Još jedna od danas popularnih nedostataka zapravo
bolje rečeno višaka na tijelu – visoko, ravno čelo smatrano je prikazom ljepote. Odrađivali su
ritual kojim su postizali određeni oblik čela. Vezanjem dasaka djeci još u dojenčanskoj dobi
1
Maya. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.,
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39593
2
Sara Rhodes, Značenje Milpe, https://bs.warbletoncouncil.org/milpa-417
dok im lubanje još nisu do kraja formirane, bili su uvjereni da će ih to dovesti do želejnog
cilja i zbog toga su ih ostavljali vezane na njima i po nekoliko dana. Poveznica s današnjim
modernim svijetom je ta što i tada način odijevanja imao veliku ulogu u socijalnom statusu
pojedinca. Svrstavanje društva bilo je vrlo izraženo i lako primjetno. Uz plemstvo i
svećenstvo dolaze i takozvani obični ljudi (plebejci), obrtnici te puk koji je obrađivao zemlju.
Velikaši su dolazili od četiri plemićke obitelji, dok su vođe gradova i sela bili nešto nižega
ranga to jest nisu bili od kraljevske krvi. Naljeđe se kao inače predavalo po muškoj lozi. Što
je čovjek bio cjenjeniji odnsono na višoj ljestvici to mu je njegovo imanje bilo bliže centru
grada. Robovi su bili najniži sloj društva te nisu imali nikakvih povlastica, oni te zemlja i
položaj bili su nasljedni. Jedini oblik kazne koji su provodili u slučaju kriminala je bila smrt.

2.3. Vjera i vjerski običaji

Civilizacija Maja dobro je poznata po svome vjerovanju i neobičnom shvaćanju svijeta u

vjerskom pogledu. Vjerovali su cikličnu prirodu života. Ciklična priroda života se odnosi na
ideju da sve što se događa u prirodi prolazi kroz određene cikluse ili krugove, te da se ti
ciklusi ponavljaju iznova i iznova. Primjeri ciklične prirode života uključuju godišnje doba,
ritmove plime i oseke, rođenje i smrt biljaka i životinja, kruženje hranjivih tvari kroz
ekosustave, i tako dalje. Svaki od tih ciklusa ima svoje specifičnosti i karakteristike, ali svi se
temelje na ideji da se sve u prirodi ponavlja u određenim intervalima. U filozofiji, ciklična
priroda života također ima značajnu ulogu, jer se smatra da je život beskonačan krug rađanja,
smrti i ponovnog rađanja. Ovo vjerovanje da se nikad zapravo ništa nije „rodilo“ i da nikad
ništa nije „umrlo“ nadahnio je njihovo viđenje na svemir i shvaćanje života na Zemlji.
Potaknuti razmišljanjima te teleološkim pogledima razvila se mašta o naporima u arhitekturi,
matematici te astronomiji. Xibalba je bilo carstvo podzemnog svijeta u mitologiji Maja.
Vjeruje se da je to bilo mjesto gdje su mrtvi odlazili nakon smrti. Put u Xibalbu bio je opasan
i bio je ispunjen brojnim preprekama, a oni koji su uspjeli preživjeti te prepreke bili su
podvrgnuti različitim iskušenjima. U Xibalbi su živjeli brojni bogovi smrti, čije su žrtve bile
ponuđene kako bi se održao red u svijetu živih. Također se vjeruje da su u Xibalbi postojale
razne zamke i testovi koje su trebali izvršiti oni koji su umrli, a imali su želju da se vrate u
život na Zemlji. Xibalba je predstavljala važan koncept u mitologiji, jer je bila povezana s
idejom smrti i ponovnog rađanja, što je bila važna tema u njihovoj vjerskoj kulturi. U mnogim
umjetničkim djelima i pričama koje su prenosili Maje, Xibalba je predstavljala mjesto
iskušenja, ali i mjesta gdje se događaju važne transformacije i preobrazbe. Ako se osoba
uspješno snašla, bila bi u mogućnosti pronaći put do uspona kroz devet razina podzemlja te
trinaest razina višega svijeta do vrata raja.3 Postojao je i jedini načini do kojeg bi duša izravno
došla do raja i izbjegla dug i naporan put kroz Xibalbu je prilikom smrti tijekom poroda, kao
žrtveni dar, na terenu za loptu, u ratu ili samoubojstvom. Samoubojstvo bilo je opravdano iz
jednoga razloga, a on je taj što su imali boginju samoubojstva po imenu Ixtab. Ixtab je bila
boginja smrti i vješanja. Ona je bila zaštitnica onih koji su se ubili, posebno žena koje su se
objesile. Ixtab je povezana sa žetvom duša, i vjerovalo se da će ona osobno doći po duše onih
koji su umrli na takav način i odvesti ih u podzemni svijet. Također je bila povezana s drugim
konceptima smrti, uključujući i ideju da smrt nije kraj, već prelazak u drugi oblik postojanja.
Ona se smatrala zaštitnicom onih koji su bili nesretni u životu, kao i onih koji su iz bilo kojeg
razloga bili osuđeni na smrt. Ixtab se često prikazuje s vratima koja vode u podzemni svijet,

3
Joshua J. Mark, Civilizacija Maja, https://www.worldhistory.org/trans/bs/1-11151/civilizacija-maja/
noseći omču oko vrata, simbol koji je povezan s vješanjem. Iako je povezana sa smrću, Ixtab
se također smatrala božicom plodnosti i rođenja, jer je bila povezana s procesom prelaska
duše iz jednog oblika postojanja u drugi. Vječna sreća se dostiže dolaskom u Tamoanchan
koji se smatrao rajem na Zemlji jer su u jednini takav oblik raja vjerovalo i nisu prihvaćali da
postoji raj na nebu. Nakon uspona na svim raznama živjelo se na mističnoj planini. Nakon što
su bogovi stvorili ljude, ljudi su poslani iz Tamoanchana u stvarni svijet, s dužnošću da
uzgajaju kukuruz i drugu hranu koju su dobili od bogova. Tamoanchan se smatrao svetim
mjestom i vjerovalo se da su bogovi i duhovi živjeli u tom mjestu. Tamo živjeli i preci ljudi,
pa se Tamoanchan i mjesto poštovanja prema precima. On je bio početak i vrhunac čovjekova
života. Zbog svog cikličkog stava, Maje nisu ljudske žrtve smatrale pogrešnim. Ljudi
žrtvovani bogovima ne "umiru", već nastavljaju dalje. Ovo kozmološko vjerovanje utjecalo je
na sve poglede civilizacije Maja i rituale koji su se redovito izvodili u špiljama prizivajući
tamu Xibalbe te na uzvisinama ili hramovima koji su simbolizirali gorje Tamoanchan.

2.4. Pismo Maja

Istraživajući znanstvenici su došli do spoznaje da je samo mali broj majanskog društva imao
sposobnost pisanja, a to su uglavnom bili plemići i svečenici. Za razliku od nama poznatog
europskog napretka svijeta gdje su žene imale gotovo nikakva prava u pretkolumbovskoj
Americi to nije bio slučaj. Začuđujuće i teško za povjerovati, ali ženama višeg staleža
dovoljeno je učenje i pisanje te su bile gotovo jednako obrazovane kao muški dio društva.
Rzlog zbog kojeg nije svakome bilo dopušteno učenje i pisanje povezivalo se s činjenicom da
su oni vjerovali u to da je pismo sveto. Tadašnji narod čvrsto je vjerovao da je pismo izmislio
bog Itzamna. Maja su Itzamnu povezivali s mudrošću, znanjem i kreativnošću, a smatrali su
ga i zaštitnikom astrologije, matematike i kalendara. Često prikazuje kao starac s dugom
bradom, a ponekad kao mladić s kristalnom lubanjom. Vjerovalo se da Itzamna živi u devet
nebeskih razina i da je jedini bog koji može putovati između tih razina. Poznato kao
hijeroglifi Maja, bilo je pismo koje su koristili drevni Maja za pisanje. Sastojalo se od oko
800 hijeroglifa, od kojih su neki bili slikovni, a neki fonetski. Hijeroglifi su se koristili za
pisanje složenih tekstova koji su opisivali povijest, mitologiju, astronomiju i druge važne
dijelove kulture. Razvilo se iz starijeg pisma koje se koristilo u Mesoamerici, a naziva se
olmečko pismo. Hijeroglifi su se pisali na papiru, koži, kori drveta, školjkama i drugim
materijalima. Pismo se koristilo u cijeloj regiji u kojoj su živjeli Maja, od južnog Meksika do
Gvatemale i Hondurasa. Razumijevanje hijeroglifa bilo je izgubljeno nakon dolaska
španjolskih osvajača u 16. stoljeću. Međutim, danas se hijeroglifi ponovno proučavaju i
dešifriraju. Veliki dio onoga što znamo o kulturi i povijesti Maja danas dolazi iz tih pisanih
dokumenata.4

2.5. Umjetnost

Umjetnost Maja obuhvaća širok raspon umjetničkih izričaja, uključujući arhitekturu,

skulpturu, slikarstvo, keramiku, nakit i tkanje. Umjetnost za Maje, a pogotovo one starije bila
je usko povezana s njihovom religijom, vjerovanjem te mitologijom, a često je uporabljena za
4
Armin Alijaj, Pismo Maja, https://www.worldhistory.org/trans/bs/2-655/pismo-maja/
uspostavljanje komunikacije s bogomvima. Arhitektura je bila vrlo napredna, a njihovi
hramovi, palače i druge utvrde imali su složene arhitektonske oblike i bogato ukrašene
pročelja. Primjeri su veličanstvene piramide i hramovi u Chichén Itzà, Tikalu i Palenqueu. Uz
to, Maja su izrađivali impresivne kamenom ukrašene stupove, reljefe i portale. Slikarstvo
izrađivano je na papiru, tkaninama i keramici. Slike su se najčešće temeljile na mitologiji, a
često su sadržavale likove bogova, ljudi i životinja. Slike su bile izuzetno detaljne i često su se
koristile žive boje. Maja su također bili poznati po svojoj vještini u izradi nakita, uključujući
ogrlice, naušnice, narukvice i prstene. Nakit je često bio izrađen od plemenitih metala i
kamenja, a motivi su često sadržavali mitološke i religijske teme. Na njihovom području nakit
je ostao vrlo cjenjen i igrao je veliku ulogu u predstavljanju pojedinca kao osobe. Tkanje je
bila jedna u mnoštvu vještina u kojoj su bili iskusni i vrli. Tkanine su se koristile u raznim
kontekstima, uključujući odjeću, tekstilne zastore i tepihe. Tkanine su bile ukrašene različitim
motivima, kao što su izmišljeni likovi, životinje i geometrijski uzorci. Umjetnost Maja bila je
vrlo važna u njihovoj kulturi zbog snažne povezanosti s njihovom religijom i mitologijom.
Danas, ta umjetnost ostaje ključan dio nasljeđa Maja i predstavlja važan izvor informacija o
njihovoj kulturi, povijesti pa i samom načinu života.5

3. Zaključak

Život u pretkolumbovskoj Americi uvelike se razlikovao pd onoga što se događalo u Europi u

to vrijeme. Poznate civilizacije kao štu su Maje razvile su kompleksne društvene strukture,
pisma, religije i umjetničke tradicije. Veliku važnost su pridavali i posvećivali povezanosti s
5
Ana Marković, Čunko Kultura Maya, https://cultstud.ffri.hr/?p=389
prirodom. Uglavnom su se bavili poljoprivredom i bili ovisni o osnovnim životnim
potrebama. Izvršavali sumnoge vjerske obrede i rituale koje su prakticirali u svakodnevnom
životu. Postojalo je nekoliko glavnih gradova gdje su sagrađene impresivne građevine i
utvrde. Ono što su djelili s ostatkom svijeta bila je socijalna razlika i društvena podjela. Život
unutar obitelji bio je jasno postavljen i definiran. Pozitivna strana je što žene nisu bile toliko
ograničene i imale su prava na obrazovanje ukoliko im je to njihov status omogućavao. Život
je bio raznolik i obilježen dubokoj povezanosti s prirodom i vlastitom kulturom.

4. Sažetak i ključne riječi

Civilizacija Maja bila je pretkolumbovska civilizacija koja je postojala u onome što je danas
poznato kao Srednja Amerika i Meksiko. Među mnogim velikim civilizacijama koje su
ostavile trag u našoj povijesti, civilizacija Maja ističe se kao jedna od najzagonetnijih. Glavni
zadatak u to vrijeme im je bilo obrađivanje tla. Tijekom tog vremena, narod Maja je razvio
složen politički sustav, s nizom moćnih gradova-država. Narod Maja bio je poznat po svom
naprednom znanju astronomije, matematike i pisanja te impresivnim postignućima u
umjetnosti, arhitekturi i poljoprivredi i povezanosti s prirodom.

Ključne riječi: Civilizacija Maja, pretkolumbovska civilizacija, obrađivanje tla, složen

politički sustav i povezanost s prirodom

5. Popis Literature

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. ,

Maya, https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39593 (pristupljeno: 1.4.2023.)
Tihana Pavlek, Civilizacije pretkolumbovske Amerike,
https://wakelet.com/wake/YoHeHxftA6OPkii5yn5yJ (pristupljeno: 1.4.2023.)

Joshua J. Mark, Civilizacija Maja,

https://www.worldhistory.org/trans/bs/1-11151/civilizacija-maja/ (pristupljeno: 2.4.2023.)

Profil Klett, Civilizacija Maja, https://hr.izzi.digital/DOS/773/2676.html (pristupljeno:

2.4.2023.)

Armin Alijaj, Pismo Maja, https://www.worldhistory.org/trans/bs/2-655/pismo-maja/

(pristupljeno 3.4.2023.)

Garčin Hrvoje, Petrić Hrvoje, Tomorad Mladen, Svijet prije nas Povijest 2, Zagreb:
Meridijan, 2020.

Kakve su bile stare civilizacije Amerike?, https://danas.hr/zivot/sos/kakve-su-bile-stare-

civilizacije-amerike-a0523fec-b9f2-11ec-b875-0242ac130010 , (pristupljeno: 1.4.2023.)

Sara Rhodes, Značenje Milpe, https://bs.warbletoncouncil.org/milpa-417 (pristupljeno:

2.4.2023.)

Ana Marković, Čunko Kultura Maya, https://cultstud.ffri.hr/?p=389 (pristupljeno: 3.4.2023.)