Vježbe SVE PDF

EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI
RAČUNOVODSTVO TROŠKOVA
Doc.dr.sc. Andrea Arbula Blecich
E mail: andrea.arbula.blecich@efri.hr
RAZDVAJANJA FIKSNE I VARIJABILNE
KOMPONENTE TROŠKOVA
Vježbe 1
Troškovi – kriterij reagiranja na stupanj zaposlenosti
Apsolutno fiksni
FIKSNI
(troškovi razdoblja)
Relativno fiksni
(stepeničasti)
MJEŠOVITI
(POLUVARIJABILNI)
Proporcionalno
Progresivno
VARIJABILNI (visoko korištenje
kapaciteta)
Neproporcionalno
Degresivno
Metode razdvajanja fiksne i varijabilne
komponente troškova
Iskustvene
• Metoda procjene
• Metoda varijatora
Matematičke
• Elementarne matematičke metode
• Metoda koeficijenta reagibilnosti
• Metoda više i niže točke neovisne varijable
• Metoda računske interpolacije (ekstrapolacije)
• Grafička metoda
• Metoda funkcionalne regresije
• Metoda jednostavne regresije
• Metoda višestruke (multiple) regresije
Metoda varijatora
Primjer 1:
Na razini proizvodnje od 400 jedinica (razina prosječnog iskorištenja kapaciteta) poduzeće je
ostvarilo ove troškove:
Vrsta troškova iznos
Materijal izrade 3.000
Pomoćni materijal 700
Mazivo 260
Energija 920
Usluge 660
Amortizacija 500
Nematerijalni troškovi 2500
Plaće izrade 2.500
Odvojite varijabilnu od fiksne komponente troškova i izračunajte ukupne, fiksne i varijabilne troškove
ako poduzeće poveća proizvodnju na 430 jedinica. Sastavite fleksibilan plan troškova predviđajući
10% oscilacija u proizvodnji. Primijenite iskustvenu metodu varijatora u odvajanju fiksne od varijabilne
komponente troškova.
Izračun P1: P1:
Izračun Dobiveni iskustveno (zadano)
OPSEG PROIZVODNJE = 400 jedinica
VRSTA UT FT VT
TROŠKA VARIJATOR % IZNOS % IZNOS % IZNOS  10 %
MAT. IZRADE 1 100 3.000 0 0 100 3.000 300

POM.MAT. 0,95 100 700 5 35 95 665 66,5
MAZIVO 0,8 100 260 20 52 80 208 20,8
ENERGIJA 0,7 100 920 30 276 70 644 64,4
USLUGE 0,2 100 660 80 528 20 132 13,2
AMORTIZACIJA 0 100 500 100 500 0 0 0
NEMAT.TROŠKOVI 0,1 100 190 90 171 10 19 1,9
PLAĆE 0,05 100 2.500 95 2.375 5 125 12,5
UKUPNO: 8.730 3.937 4.793 479,3
Izračun P1:
Pvt = 4.793 / 400 = 11,98

UT(430 jed.) = 11,98 * 430 + 3.937 = 9.089
FT(430 jed.) = 3.937
VT(430 jed.) = 11,98 * 430 = 5.152
• Fleksibilni plan ukupnih troškova:

• UT = FT + VT(±10%)
• UT = 3.937 + 4.793 (±10%)
UT VT FT
PROSJEČNO ISKORIŠTENJE 8.730 4.793 3.937
10% 9.209 5.272 3.937
-10% 8.251 4.314 3.937
Metoda koeficijenta reagibilnosti
Primjer 2:
Poduzeće ostvaruje sljedeće troškove na dvije razine iskorištenja kapaciteta:
Opseg realizacije
VRSTA TROŠKA Br. jedinica Br. jedinica
3.900 4.485
1. Materijal izrade (MI) 8.480 9.752
2. Energija 2.500 2.630
3. Opći troškovi uprave i prodaje (OTUP) 987 1.025
4. Amortizacija 900 900
5. Plaće izrade (PI) 1.950 2.100
Metodom koeficijenata reagibilnosti izračunajte fiksnu i varijabilnu komponentu troškova na razini

proizvodnje od 4.485 jedinica i sastavite fleksibilni plan troškova predviđajući 8% oscilacija u proizvodnji.
Izračun P2:
Koeficijent reagibilnosti = % promjene troška / % promjene opsega aktivnosti

Npr. koef. reagibilnosti za plaće izrade =
(2.100/1.950) / (4.485/3.900) = 1, 0769 / 1,15 = 7,69 / 15 = 0,51
OPSEG PROIZVODNJE = 4.485 jedinica
OPIS KR UT VT FT 8%
1. MI 1 9.752 9.752 0 780,16
2. ENERGIJA 0,35 2.630 912 1.718 72,94
3. OTUP 0,26 1.025 263 762 21,05
4. AMORT. 0 900 0 900 0,00
5.PI 0,51 2.100 1.077 1.023 86,15
UKUPNO: 16.407 12.004 4.403 960,30
Izračun P2:
Fleksibilni plan ukupnih troškova:
UT VT FT
4.485 jed. 16.407 12.004 4.403
+8% 17.367 12.964 4.403
-8% 15.447 11.043 4.403

Metoda koeficijenta reagibilnosti
Primjer 3:
Ukupne troškove u visini od 558.000 kn sačinjavaju: apsolutno fiksni 230.000, proporcionalno
varijabilni (PVT) 190.000 i neproporcionalno varijabilni (NPVT) 138.000. Ovi troškovi se
odnose na proizvodnju od 19.000 jedinica. Izračunajte ukupne, apsolutno fiksne, proporcionalno i
neproporcionalno varijabilne troškove za proizvodnju od 28.000 jedinica ako
je koeficijent reagibilnosti neproporcionalno varijabilnih troškova 1,125 za proizvodnju iznad
19.000 jedinica.
Izračun P3:
Q1 19.000 Q2 28.000
UT1 558.000 UT2 721.539 4) AFT2+PVT2+NPVT2

AFT1 230.000 AFT2 230.000 1) Ne mijenjaju se s promjenom kapacteta
PVT1 190.000 PVT2 280.000 2) (PVT1/Q1)*Q 2
NPVT1 138.000 NPVT2 211.539 3) NPVT1+NPVT1/Q1*KR(NPVT)*(Q2-Q1)
KR(NPVT) 1,125
Metoda više i niže točke neovisne varijable (metoda diferencijalnih troškova, metoda dviju točaka)
Primjer 4:
Poduzeće zapošljava pomoćnog radnika u službi prodaje po potrebi prodajne službe. Trošak je
miješan, poluvarijabilni, jer ovisi o satima rada koji su uvjetovani veličinom prodaje. Poduzeće
želi procijeniti trošak za svako buduće poslovanje primjenom metode više i niže točke
neovisne varijable.
VIŠA NIŽA RAZLIKA

Neovisna varijabla (prodaja) 17.000 9.000 8.000
Trošak pomoćnog radnika 505 305 200
Izračun P4:
Varijabilna komponenta = 2,50% od prodaje

Viši – niži trošak pomoćnog radnika/Viša – niža vrijednost prodaje
=200/8000
Fiksna komponenta= 80 kn
305 – (2,5%*9.000)
ili 505-(2,5%*17.000) = 80 kn
Ukupan trošak pomoćnog

radnika kreće se po obrascu: 80,00 kn + 2,50% od prodaje
Ovaj obrazac se koristi za predviđanje troška za bilo koji volumen prodaje.

Primjer 5:
Sati strojnog Trošak održavanja
Poduzeće je nabavilo novi stroj za potrebe
proizvodnje novog proizvoda. Troškovi održavanja rada stroja
stroja su poluvarijabilni jer je dio troškova fiksan siječanj 7000 23000
(stroj se mora održavati neovisno o tome koristi li
se ili ne), a dio je varijabilan (raste ovisno o tome veljača 16000 39000
koliko se stroj koristi). Nakon što je poduzeće
koristilo stroj jednu godinu, utvrđeni su troškovi na ožujak 18000 44000
mjesečnoj razini koji se mijenjaju u ovisnosti o travanj 10800 29000
strojnim satima.
1. Koristeći metodu diferencijalnih troškova
svibanj 15000 37000
izračunajte funkciju za predviđanje lipanj 12200 31000
ukupnih troškova. srpanj 22500 52500
2. Na temelju postavljene funkcije, procijenite kolovoz 20000 47000
ukupne troškove održavanja stroja pri razini
iskorištenja kapaciteta od 30.000 sati rujan 8000 23500
strojnog rada, listopad 21000 50000
3. Izračunajte pri kojem broju sati strojnog rada studeni 27000 63000
ukupni troškovi održavanja iznose
17.000,00kn. prosinac 26000 59000
1. Izračun
vt = (63.000 P5:(27.000 – 7.000) = 2
– 23.000)/
23.000 = FT + 2 * 7.000  FT = 9.000 UT = FT + vt x Q
ili
63.000 = FT + 2 * 27.000  FT = 9.000 UT = 9.000+2*Q
2. UT = 9.000+2*Q
UT = 9.000+2*30.000
Izračun korištenjem funkcije „FORECAST” (FileInsert functionForecast)
UT = 69.000
3. UT = 17.000
17.000 = 9.000+2*Q
8.000 =2Q  Q = 4.000
Primjer 6:
Poduzeće ostvaruje sljedeće troškove na dvije razine iskorištenja kapaciteta:
VRSTA TROŠKA RAZINA ISKORIŠTENJA KAPACITETA

u kom.
7.000 9.240
1. Materijal izrade 8.100 10.500
2. Energija 1.200 1.400
3. Opći troškovi uprave i prodaje 1.490 1.520
(OTUP)
4. Amortizacija 900 900
5. Plaće izrade 2.800 2.900
Metodom diferencijalnih troškova izračunajte fiksnu i varijabilnu komponentu ukupnih

troškova poduzeća na 9.240 jedinica i po pojedinim vrstama troškova.
Izračun P6:
UT(7.000) = 14.490 = (8.100 + 1.200 + 1.490 + 900 + 2.800)
UT(9.240) = 17.220 = (10.500 + 1.400 + 1.520 + 900 + 2.900)
NA RAZINI PODUZEĆA
vt = razlika u troškovima / razlika u opsegu aktivnosti
vt= (17.220-14.490)/(9.240-7.000) 1,21875
VT= (1,21875*9.240) 11.261,25
FT= 17.220-11.261,25 5.958,75
PO POJEDINIM VRSTAMA TROŠKOVA

TROŠAK VT FT
MI (10.500-8.100)/(9.240-7.000)= 10.500-9.900=600
1,0714*9.240= 9.900
ENERGIJA 825 575
OTUP 123,75 1.396,25
AMORTIZACIJA 0 900
PI 412,5 2.487,5
UKUPNO: 11.261 5.959
Metoda računske interpolacije (ekstrapolacije)
Primjer 7:
a) Na prethodnom primjeru (primjer 6. metode više i niže točke neovisne varijable) primjenom
metode računske interpolacije izračunajte ukupne varijabilne i fiksne troškove za razinu
opsega aktivnosti od 9.000 jedinica.
Izračun P7a: pvt = 1,21875 Izračuato u P6
VT(9.000) = 1,21875 * 9.000 = 10.968,75
FT(9.000) = 5.959
UT(9.000) = 10.968,75 + 5.959 = 16.927,75
b) Metodom računske ekstrapolacije izračunajte ukupne varijabilne i fiksne troškove za
opseg aktivnosti od 9.500 jedinica.
Izračun P7b: VT(9.500) = 1,21875 * 9.500 = 11.566,25

FT(9.500) = 5.959
UT(9.500) = 11.566,25 + 5.959 = 17.525,25
Grafička metoda
Primjer 8:
• Iz prethodnih obračuna poduzeća utvrđene su sljedeći troškovi za određene stupnjeve
iskorištenja kapaciteta:
ISKORIŠTENJE KAPACITETA U KOM. UKUPNI TROŠKOVI

(os x) (os y)
100 600
110 645
115 665
120 675
140 760
Grafičkom metodom odredite fiksne i varijabilne troškove za svaku razinu iskorištenja

kapaciteta.
Nakon očitanja fiksnih troškova na ordinati, za
Izračun P8:
pojedine razine opsega aktivnosti varijabilni troškovi
UT se računaju kao razlika između ukupnih i fiksnih
760
troškova. Na grafikonu se također očitavaju ukupni
troškovi za bilo koju razinu iskorištenja kapaciteta.
675
665
645 ISKORIŠTENJE VT = UT – 200
600
KAPACITETA U
KOM. FT
100 600-200 = 400
110 645-200 = 445
200 FT 115 665-200 = 465
120 675-200 = 475
140 760-200 = 560
100 110115120 140
Metode jednostavne linearne regresije
Polazi od rješenja dviju normalnih jednadžbi:
(1)  xy =  xa + b  x2
(2)  y = n a + b  x
x = neovisna varijabla
y = ovisna varijabla (trošak)
a = fiksni trošak
b = prosječni varijabilni trošak
n = broj promatranja
Primjer 9
Metodom linearne regresije izračunajte fiksne i prosječne varijabilne troškove poduzeća ako
su poznati podaci o ukupnim troškovima na određenim stupnjevima iskorištenja kapaciteta:
X = KOLIČINA Y = UKUPNI TROŠKOVI

PROIZVODNJE
1 77 1.370
2 62 1.230
3 54 1.185
Ocijenite pouzdanost dobivene formule u predviđanju troškova pomoću:
a) koeficijenta determinacije i
b) standardne greške.
Izračun P9:
2 2
X (Q) Y (UT) X XY Yc (Y-Yc)
77 1.370 5.929 105.490 1.365,65 18,941 11.736

1
62 1.230 3.844 76.260 1.242,51 156,556 1.003
2
54 1.185 2.916 63.990 1.176,84 66,588 5.878
3
193 3.785 12.689 245.740 242,084 18.617
3.785
y  1.261,67
3
 xy =  xa + b  x2
y=na+bx
245.740 = 193a + 12.689b /*3
3.785 = 3a + 193b /*193
737.220 = 579a + 38.067b
730.505 = 579a + 37.249b (-)
6.715 = 818b
Yc=a+bx
b = 8,209
Yc = 733,55 + 8,209X
3.785 = 3a + 1.584,337
2.200,663 = 3a
a = 733,55
Koeficijent determinacije (r2) mjeri postotno prilagođavanje kretanja troškova onom koje objašnjava
jednadžba pravca. Koeficijent determinacije je relativna mjera odstupanja. Formula za izračun je:
r2 1
 ( y  y c ) 2
 ( y  y) 2
 (y – yc) = razlika stvarnih vrijednosti troškova i onih vrijednosti koje određuje regresijska jednadžba
 y = prosječna vrijednost troška = Σy / n

 n = broj promatranja
r2 = 1 – 242,084 / 18.617 = 0,987 = 98,7%
Dobiveni rezultat pokazuje da se regresijski pravac (linija trenda) dobro prilagođava stvarnom kretanju
troškova. 98,7 % stvarnih vrijednosti troškova objašnjeno je regresijskim pravcem.
• Standardna greška (Se) mjeri prosječno odstupanje stvarnih vrijednosti troškova od regresijskog pravca.
Standardna greška je apsolutna mjera odstupanja. Formula za izračun je:
Se 
 ( y  y c ) 2
n2
Ako je standardna greška bliže nuli, znači da se više promatranja prilagođava regeresijskoj
jednadžbi. Da je vrijednost standardne greške jednaka nuli, to bi značilo da sva promatranja
leže na regresijskom pravcu. Statistička istraživanja su pokazala da do 68% stvarnih vrijednosti
promatranja pada unutar jedne standardne greške predviđene vrijednosti regresijskom
jednadžbom, a 95% unutar dvije standardne greške.
242,084
Se  15,56 €
1
U primjeru 68% stvarnih troškova će odstupiti u intervalu od 15,56 € od vrijednosti predviđene
regresijskom jednadžbom, a 95% će odstupiti u intervalu od 31,12 € (15,56*2), odnosno dvije standardne
greške.
Metode jednostavne linearne regresije - excel
Grafikon:
Metode jednostavne linearne regresije - excel
1.400 Y = UKUPNI TROŠKOVI
y = 8,209x + 733,55
R² = 0,987
1.350
1.300
1.250
1.200
1.150
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Metode jednostavne linearne regresije – excel
(ručno uključivanje funkcije Analysis ToolPak)
SUMMARY OUTPUT
Regression Statistics
Multiple R 0,993476907
R Square 0,986996364
Adjusted R Square 0,973992729
Standard Error 15,55906013
Observations 3
ANOVA
df SS MS F Significance F
Regression 1 18374,58 18374,58 75,90157 0,072754
Residual 1 242,0844 242,0844
Total 2 18616,67
Coefficients Standard Error t Stat P-value Lower 95%Upper 95%Lower 95,0%

Upper 95,0%
Intercept FT 733,5513447 61,28023 11,97044 0,053059 -45,0878 1512,191 -45,0878 1512,191
X Variable 1 vt 8,209046455 0,942253 8,712151 0,072754 -3,76341 20,1815 -3,76341 20,1815
Predviđanje troškova na temelju poznatih podataka:
Koliko bi iznosili troškovi pri proizvodnji
Putem jednadžbe pravca:
123 komada proizvoda?
Korištenjem funkcije „FORECAST” u Excelu UT = 733,55 + 8,209*Q

UT = 733,55 + 8,209*123
UT = 1.743
123 1.743
HVALA VAM NA PAŽNJI…
ANALIZA PRIJELOMNE TOČKE

Vježbe 2
Formule
DP = UP – VT
dp = up – vt
sdp = 1 – vt / up
sdp = dp / up
TP(Q) = FT / dp
TP(n.j.) = FT / sdp
GS(Q) = Očekivana razina aktivnosti(Q)-TP(Q)
GS(%) = (UP – TP) / UP
UP za ciljani FR (Q) = (FT + ciljani FR) / dp
UP za ciljani FR (n.j.) = (FT + ciljani FR) / sdp
UP za ciljani neto FR(Q) = ((FT + ciljani neto FR / (1-t)) / dp
UP za ciljani neto FR(n.j.) = ((FT + ciljani neto FR / (1-t)) / sdp
Objašnjenje varijabli:
UP ukupan prihod, realizacija

VT ukupni varijabilni troškovi
up prihod po jedinici proizvoda, prodajna cijena
vt prosječni (jedinični) varijabilni trošak
DP doprinos pokrića fiksnih troškova (kontribucijska marža) u masi
dp jedinični doprinos pokrića, kontribucijski rezultat po jedinici
sdp stopa doprinosa pokrića, stopa kontribucijskog rezultata (na VCP grafu kut presijecanja pravaca UP i UT)
TP(Q) točka pokrića (iskazana naturalno), razina realizacije na kojoj su pokriveni svi troškovi
TP(kn) točka pokrića (iskazana vrijednosno)
granica sigurnosti (količinska), raspon aktivnosti između točke pokića i očekivane razine aktivnosti, tj. višak
GS(Q)
prihoda od prodaje iznad točke pokrića
granica sigurnosti (sigurnosni koeficijent) - postotak za koji se realizacija može smanjiti, a da se ne uđe u zonu
GS(%)
gubitka (negativnog financijskog rezultata)
TI točka indiferencije je količina proizvoda pri kojoj su UT, a stoga i FR jednaki za oba poslovna procesa.
t porezna stopa na bruto financijski rezultat
FR financijski rezultat
FT fiksni troškovi
up (pc)
Primjer 1: FT vt
Trgovac kupuje usisavače za 1.000 n.j. i prodaje za 1.200 n.j. Godišnja zakupnina poslovnog prostora iznosi
10.000 n.j., a plaća pomoćnika 15.000 n.j. Koliki su fiksni i varijabilni troškovi? Kolika je stopa doprinosa pokrića?
Na kojoj razini prometa će trgovac pokriti sve svoje troškove? Nakon koliko prodanih komada će početi ostvarivati
financijski rezultat i koliki?
a) Ako se zakupnina trgovca poveća na 15.000 n.j. godišnje, na kojoj razini realizacije će biti ostvarena točka
pokrića, odnosno za koliko će se komada morati povećati prodaja?
b) Kako na točku pokrića djeluje povećanje nabavne cijene usisavača za 50 n.j. ?
c) Kako na točku pokrića djeluje povećanje plaće pomoćniku za 500 n.j. mjesečno bruto uz istovremenu
nabavnu cijenu usisavača od 950 n.j. ?
d) Trgovac je uspio nabaviti usisavače za 820 n.j. po komadu, pa je snizio prodajnu cijenu na 1.100 n.j. Zbog
povećanja plaće pomoćnom radniku (pod c) ostvaruje ukupne fiksne troškove u iznosu od 31.000 n.j.
Analizirajte točku pokrića.
Izračun P1:
vt = 1.000 n.j.
pc (up)= 1.200 n.j.
FT= 25.000 n.j.
sdp= 16,67%
TP(n.j.)= 150.000,00 n.j.
Financijski rezultat se počinje ostvarivati od 126-tog
dp= 200 n.j. prodanog komada u visini od 200 n.j. po svakom daljnjem
TP(Q)= 125 kom prodanom komadu.
a) FT(a)=30.000 n.j. Porast zakupnine za 5.000 n.j.

(FT+povećaje zakupnine pod a)
Povećanje FT za 20%
TP(n.j.)= 180.000 n.j. s 25.000 na 30.000
TP(Q)= 150 kom
Povećanje FT za 20% uzrokuje proporcionalno povećanje TP.
b) vt(b)= 1.050 n.j.
sdp= 12,5% Koristi se početni FT

TP(n.j.)= 200.000 n.j.
dp= 150 n.j. povećanje vt= 5% (s 1.000 na 1.050)

porast TP(Q)= 33,33% (u odnosu na
TP(Q)= 166,67 kom početnu TP(Q)=125 kom)
Povećanje prosječnog varijabilnog troška za 5% povećava potrebnu realizaciju za pokriće svih troškova za
33,33%. Od 167,67-og prodanog komada počinje se ostvarivati 150 n.j. FR po komadu.
c) FT(c)= 31.000 n.j. povećanje plaće pomoćnom radniku *12

vt(c)= 950 n.j. mjeseci + početni FT
sdp= 20,83%
TP(n.j.)= 148.800 n.j. Točka pokrića ostvaruje se na razini opsega aktivnosti od
148.800 n.j., a od 125.-og prodanog komada ostvaruje 250
dp= 250 n.j. n.j. financijskog rezultata po komadu.
TP(Q)= 124 kom
d) vt(d)= 820 n.j.
up(d)= 1.100 n.j.
sdp= 25,45% FT(c) je korišten

TP(n.j.)= 121.786 n.j.
dp= 280 n.j.

TP(Q)= 110,71 komada
Sniženje prosječnih varijabilnih troškova je dovoljno za kompenzaciju povišenja fiksnih troškova jer
se je točka pokrića snizila.
Primjer 2:
Polazna situacija poduzeća, proizvođača piva je sljedeća:
VRSTA TROŠKA FIKSNI PROPORCIONALNI UKUPNI
MI 0 10.000.000 10.000.000
PI 0 6.000.000 6.000.000
OTI 1.700.000 1.400.000 3.100.000
OTUP 1.000.000 3.200.000 4.200.000
UKUPNI
2.700.000 20.600.000 23.300.000
TROŠKOVI
UKUPAN PRIHOD 27.000.000
FINANCIJSKI REZULTAT 3.700.000
Izračunajte stopu doprinosa pokrića, točku pokrića i sigurnosni koeficijent, te objasnite

značenje sigurnosnog koeficijenta. Koliki je dodatni prihod potreban da bi se ostvario
isti financijski rezultat uz smanjenje prodajne cijene za 8%?
Izračun P2:
sdp= 23,70%
TP= 11.390.625 n.j.
GS(%)= 57,81%
Realizacija se može sniziti za 57,81% prije ulaska u zonu gubitka.
Pad pc za 8%:
sdp(2)= 17,07%
TP(2)= 15.817.925 n.j.

37.494.340 n.j.
UP za cilj FR=
Sniženje prodajne cijene za samo 8% izaziva potrebu za 38,9% većom prodajom od dosadašnje
da bi se ostvario jednak FR. To je uvjetovano značajnim sniženjem stope doprinosa pokrića.
Granica sigurnosti – grafički prikaz
UP1
UP
UP2
UT
TP2
TP
TP1
FT
GRANICA SIGURNOSTI
GRANICA SIGURNOSTI 1
GRANICA SIGURNOSTI 2
Primjer 3:
Poduzeće iz prethodnog primjera planira povećati financijski rezultat za
78% uz povećanje prihoda na 47.000.000 n.j.. Zbog novih investicija fiksni
troškovi će se povećati na 9.500.000 n.j., a proporcionalno varijabilni po
jedinici će se smanjiti, pa će ukupno iznositi 30.900.00 n.j.. Da li su takva
planiranja realna? Razmotrite slučaj da:
a) poduzeće ne može postići planiranu prodaju, već samo na razini od
33.000.000 n.j.,
b) da se prodaja ne može povećati u odnosu na polaznu situaciju,
c) da se planirana prodaja može ostvariti, ali samo uz odobrenje rabata od
15%.
Izračun P3:
ELEMENTI POLAZNA VARIJANTA PLAN
UP 27.000.000 47.000.000
FT 2.700.000 9.500.000
VT 20.600.000 30.900.000
UT 23.300.000 40.400.000
FR 3.700.000 6.600.000
sdp 23,70% 34,2553191%
TP 11.390.625 27.732.919,25
GS 57,81% 40,99%
Plan poduzeća je optimističan, jer predviđa gotovo udvostručenje financijskog rezultata uz nešto nižu granicu sigurnosti. Rizik
plana je u predviđenoj realizaciji, koja se npr. zbog poremećaja potražnje na tržištu ne mora ostvariti. Moguće poremećaje
ilustriraju varijante a) do c):
a) FR= 1.804.255,32 n.j. UP(plan pod a)*sdp(plan)-FT(plan)
b) FR= -251.063,83 n.j. UP(polazna varijanta)*sdp(plan)-FT(plan)
c) sdp= 22,6533166% 1-(VT(plan)/(UP(plan) umanjen za rabat))
TP= 41.936.464,09 n.j.
FR= -450.000,00 n.j. UP(plan umanjen za rabat)*sdp(plan pod c) - FT
U a) i b) varijanti pretpostavljeno je sniženje prodaje u odnosu na plan, što
znači i proporcionalno sniženje ukupnih varijabilnih troškova. Zato stopa
doprinosa pokrića ostaje nepromijenjena.
U a) varijanti financijski rezultat je znatno niži u odnosu na plan, a u b) varijanti
poduzeće već ostvaruje gubitak. To znači da planirano povećanje stope
doprinosa pokrića s početnih 23,7% na planiranih 34,26% nije dovoljno za
kompenzaciju povećanih fiksnih troškova.
U c) varijanti se zbog rabata mijenja stopa doprinosa pokrića, te odobreni rabat
uzrokuje gubitak.
U konkretnom poduzeću bi zbog rizika planirane realizacije bilo bolje uvesti
prekovremeni rad ili novu smjenu u proizvodnji, nego ulaziti u nove investicije.
Primjer 4:
Trgovac ostvaruje 38% marže na nabavnu cijenu uvećanu za ovisne troškove
nabave. Mjesečni fiksni troškovi (najam, režije, plaća zaposlenog djelatnika)
iznose 52.000 n.j.. Koliku mjesečnu prodaju mora ostvariti da bi pokrio sve
troškove?
Izračun:
sdp = 1 – 1 / 1,38 = 0,2754
TP = 52.000 / 0,2754 = 188.816,27 n.j.
Primjer 5:
Usporedite poslovanje dva trgovca. Trgovac A ostvaruje prosječnu maržu na

nabavnu cijenu asortimana od 67%, dok trgovac B ostvaruje prosječnu maržu
od 73% (na nabavnu cijenu). Fiksni troškovi trgovca A iznose 320.000 n.j., a
trgovca B 240.000 n.j.. Na kojoj razini poslovanja (prometa) trgovci ostvaruju
točku pokrića? Koji trgovac je u povoljnijoj poslovnoj situaciji i zašto?
Izračun P5:
Trgovac A:
sdp (A) = 0,4
TP (A) = 797.611,9 n.j.
Trgovac B:
sdp (B) = 0,422
TP (B) = 568.767,1 n.j.
U povoljnijoj poziciji je trgovac B jer TP ostvaruje na nižoj razini

Za samostalnu izradu
Primjer 6
Poduzeće ostvaruje 110.000 n.j. fiksnih i 620.000 n.j. varijabilnih troškova, te
1.100.000 n.j. prihoda. Kada bi se prodajna cijena snizila za 18%, koliki je dodatni
prihod potreban za ostvarenje jednakog financijskog rezultata?
Izračun P6:
FR 370.000 n.j. FR=UP-VT-FT
sdp 0,313 sdp=1-(VT/UP umanjen za pad pc)
UP za cilj FR 1.535.319 n.j. UP za cilj. FR = (FT+cilj FR)/sdp

Dodatni promet Dodatni promet (prihod) = UP za cilj
(prihod) 435.319 n.j. FR - UP
Primjer 7:
Prosječni vt po jed. proizvoda iznose 300 n.j., a prodajna cijena 500 n.j.. Poduzeće želi
ostvariti 30 n.j. financijskog rezultata po jed. proizvoda, a ukupni FT iznose 450.000 n.j..
Koliku razinu realizacije vrijednosno i količinski treba ostvariti da pokrije sve troškove i
ostvari ciljani financijski rezultat?
Izračun P7:
FR=UP-VT-FT
UP=FR+VT+FT
pc*Q=fr*Q+vt*Q+FT
Q= 2.647 komada
UP za cilj FR= 1.323.529 n.j. UP za cilj FR = Q*pc
Primjer 8:
Poduzeće X je odlučilo uvesti novi proizvod. Očekivana prodaja je 30.000 jedinica
po cijeni od 12 n.j. po jedinici proizvoda. Poduzeće ima dva proizvodna procesa,
proizvodni proces A i proizvodni proces B. Proizvod se može proizvesti u oba
proizvodna procesa. U proizvodnom procesu A više se upotrebljava rad i njegovi
varijabilni troškovi su 8 n.j. po jedinici proizvoda, a fiksni troškovi 50.000 n.j.. U
proizvodnom procesu B više se upotrebljavaju strojevi, a njegovi varijabilni troškovi
su 6 n.j. po jedinici proizvoda, a fiksni troškovi 105.000 n.j..
• Izračunajte: 1) TP vrijednosnu i količinsku, 2) GS (količinsku i postotnu), 3) točku
indiferencije za oba poslovna procesa.
• Za koji prces bi se odlučio menadžer manje sklon riziku, a za koji onaj skloniji
riziku?
Izračun P8: Proces A Proces B
Prihod od prodaje 360.000 360.000 (Q*pc)
Varijabilni troškovi 240.000 180.000 (Q*vt)
Doprinos pokrića 120.000 180.000 (UP-VT)
Fiksni troškovi 50.000 105.000
Financijski rezultat 70.000 75.000
Iako bi sukladno dobivenim rezultatima bilo opravdano odabrat poslovni proces B (viši FR), s
obzirom da se radi o procijenjenim rezultatima (na temelju očekivanja), prije odluke je potrebno
izraditi dodatnu analizu.
Proces A Proces B
TP (n.j.)= 150.000 210.000
TP (Q)= 12.500 17.500
S obzirom da su FT procesa B viši, on je riskantniji od procesa A. Također, proces B ostvaruje TP

na višoj razini što također predstavlja veći rizik.
Proces A Proces B
GS(Q)= 17.500 12.500 GS(Q)=Očekivana razina aktivnosti(Q)-TP(Q)
GS(%)= 58,33% 41,67% GS(%)= (UP-TP)/UP
Što je GS viša, rizik je niži
Točka indiferencije je količina proizvoda pri kojoj su UT, a stoga i FR jednaki za oba poslovna procesa. Računa
se pomoću jednadžbe u kojoj obje strane predstavljaju ukupne troškove jednog od poslovnih procesa
Proces A Proces B
UT(A)=UT(B)
FT(A) + vt(A)*Q = FT(B) + vt(B)*Q
.
Q (TI) = 27.500 komada
Prodajom ispod točke indiferencije, manje troškove i veću dobit ostvarit će proces A dok će prodajom iznad
točke indiferencije veću dobit ostvariti proces B. Ukoliko menadžer želi izbjeći rizik odabrat će proces A, a
ukoliko je skloniji riziku odabrat će proces B kojim ostvaruje višu dobit.
Grafički prikaz P8
VCP analiza procesa A i B
150.000
100.000
Financijski rezultat
50.000
0
-50.000 0 10000 20000 30000 40000 50000
-100.000
-150.000
Količina proizvodnje
Proces A Proces B
Utvrđivanje kontribucijske marže za asortiman od više proizvoda
Prosječna vagana stopa doprinosa pokrića je suma umnožaka

pojedinačnih stopa doprinosa pokrića i postotnog udjela pojedinih
proizvoda u prodaji.
Primjer 9:
Proizvodni asortiman poduzeća sačinjavaju tri proizvoda sa sljedećim podacima:
ELEMENTI A B C
Prodajna cijena / jed. 28 71 56
Pvt 13 26 23
Dp 15 45 33
Udio u prodaji 45% 35% 20%
Sdp 53,57% 63,38% 58,93%
Izračunajte na kojoj razini prometa (vrijednosno) će poduzeće pokriti sve svoje troškove ako mu
fiksni troškovi iznose 31.200 n.j.. Ukoliko poduzeće želi ostvariti financijski rezultat u iznosu od
12.000 n.j., koliku razinu prodaje treba ostvariti za njegovo ostvarenje.
Izračun P9
Prosječna vagana stopa doprinosa pokrića na temelju postotnih udjela u
prodaji i stopa doprinosa pokrića
ELEMENTI A B C
1) udio u prodaji
45% 35% 20%
2) sdp
53,57% 63,38% 58,93%
3) vagani prosjek =
(1*2)/100 24,11% 22,18% 11,79%
vagana sdp = (3A+3B+3C)
58,08%
(45 * 53,57) / 100 24,11%+22,18%+11,79%

Izračun P9
Razina prodaje na kojoj se pokrivaju svi troškovi, točka pokrića, iznosi:
• TP = FT / sdp
• TP = 31.200 / 58,08%
• TP = 53.719 n.j.
Ako je željeni financijski rezultat, 12.000 n.j., tada je potrebna razina prodaje za
njegovo ostvarenje:
UP za ciljani financijski rezultat = (FT + FR) / sdp = (31.200 + 12.000) / 58,08%

= 74.380,2 n.j.
Izračun P9
Koliku količinu proizvoda poduzeće mora prodati po pojedinom proizvodu

da bi ostvarilo TP?
Prosječni ponderirani doprinos pokrića = 0,45*15+ 0,35*45 + 0,5*20= 32,5
Točka pokrića = FT/prosječni ponderirani doprinos pokrića

= 31.200/32,5
=960 komada
*udio u prihodima
Potrebna prodaja pojedinih proizvoda na točci pokrića
Proizvod A B C
Udio u prihodima (prodajni mix) 45% 35% 20%
Potrebna prodaja (Q) 432 336 192
Primjer 10:
Poduzeće je u prošloj godini ostvarilo prihode od 25.000.000 n.j. uz varijabilne troškove od
400 n.j. /j.p. i fiksne troškove od 5.000.000 n.j.. Prodajna cijena proizvoda iznosi 500 n.j. /j.p.
U idućoj godini poduzeće prognozira povećanje prodajnog tržišta za svoj proizvod te odlučuje
povećati iskorištenost kapaciteta sa 60% na 90%. Također poduzeće želi poboljšati svoj
financijski rezultat smanjenjem fiksnih troškova za 10%. Izračunajte i komentirajte koliki će
biti financijski rezultat u idućoj godini ako se poveća iskorištenost kapaciteta s 60% na 90% i
smanje fiksni troškovi za 10%?
Izračun P10
PRIJE SANACIJE POSLIJE SANACIJE

1 Kapacitet 60% 90%
2 Prihodi 25.000.000,0 37.500.000,0
3 VT 20.000.000,0 30.000.000,0
4 DP (2-3) 5.000.000,0 7.500.000,0
5 FT 5.000.000,0 4.500.000,0
% Udjela DP u UP
6 20,0% 20,0%
(4/2*100)
7 Točka pokrića (5/6*100) 25.000.000,0 22.500.000,0
8 FR (4-5) 0,0 3.000.000,0
 Točka pokrića se spustila s 25.000.000 n.j. na 22.500.000 n.j.

 Poduzeće je preskočilo točku pokrića i ušlo u zonu dobitka te ostvarilo dobitak od 3.000.000 n.j.
Primjer 11:
• Poduzeće je u prošloj godini ostvarilo prihode od 40.000.000 n.j. uz varijabilne troškove

od 250 n.j. /j.p. i fiksne troškove od 20.000.000 n.j. Prodajna cijena proizvoda iznosila je
400 n.j. U idućoj godini poduzeće želi sanirati negativan financijski rezultat smanjenjem
varijabilnih troškova za 10%, smanjenjem fiksnih troškova za 5% i povećanjem prodajne
cijene za 10%. Izračunajte:
Točku pokrića u prošloj i idućoj godini?

Ostvareni financijski rezultat u obje godine?
Da li bi poduzeće time izašlo iz zone gubitka?

Izračun P11
PRIJE SANACIJE POSLIJE SANACIJE

1 Prihodi 40.000.000 44.000.000
2 VT 25.000.000 22.500.000
3 DP 15.000.000 21.500.000
4 FT 20.000.000 19.000.000
5 % Udjel DP u UP 37,5% 48,9%
6 Prag rentabilnosti (TP) 53.333.333,3 38.883.720,9
7 FR (3-4) -5.000.000 2.500.000
 Poduzeće je izašlo iz zone negativnog financijskog rezultata i ostvarilo dobitak od 2.500.000 n.j.
Analiza izvora odstupanja ostvarene od planirane kontribucijske marže
Varijanca u prosječnim varijabilnim troškovima računa se po obrascu:
Var(pvt) = varijanca u prosječnim varijabilnim troškovima

Var(pvt) = Q(ostv) * (pvt(pl) – pvt(ostv)) Q(ostv) = prodana količina – ostvarena
pvt(pl) = prosječni varijabilni trošak – planiran
pvt(ostv) = prosječni varijabilni trošak – ostvaren
Varijanca u volumenu prodaje računa se po obrascu:

Var(Q) = varijanca u volumenu prodaje
Var(Q) = dp(pl) * (Q(ostv) – Q(pl)) dp(pl) = jedinična kontribucijska marža - planirana
Q(pl) = prodana količina – planirana
Varijanca u prodajnoj cijeni računa se po obrascu:

Var(pc) = varijanca u prodajnoj cijeni
pc(ostv) = prodajna cijena - ostvarena
Var(pc) = Q(ostv) * (pc(ostv) – pc(pl))
pc(pl) = prodajna cijena - planirana
Primjer 12:
ELEMENTI PLANIRANO OSTVARENO RAZLIKA
(ostv.-pl.)
ukupan prihod (vrijednost prodaje) 520.000 519.000 -1.000
prodana količina (jedinice) 41.000 42.000 1.000
varijabilni troškovi 291.000 311.000 20.000
DP (ili kontribucijska marža ili 229.000 208.000 -21.000

marža kontribucije ili marža pokrića)
U primjeru je ostvarena kontribucijska marža niža za -21.000 n.j. od planirane.

Moguća su tri izvora odstupanja:
Izračun P12:
Var(pvt) = 42.000 * (291.000 / 41.000 – 311.000/ 42.000) = -12.902,44 n.j.
Var(Q) = (229.000 / 41.000 ) * (42.000 – 41.000) = 5.585,37 n.j.
Var(pc) = 42.000 * (519.000 / 42.000 – 520.000 / 41.000) = -13.682,93 n.j.
Ukupna varijanca od –21.000 ostvarene u odnosu na planiranu kontribucijsku maržu sastoji se od:
• varijance u prosječnom varijabilnom trošku u ukupnoj svoti od -12.902,44 n.j. ostvarenja u odnosu na plan,
• varijance u volumenu prodaje u ukupnoj svoti od 5.585,37 n.j. ostvarenja u odnosu na plan i
• varijance u prodajnoj cijeni u ukupnoj svoti od -13.682,93 n.j. ostvarenja u odnosu na plan.
Ostvarena kontribucijska marža niža je od planirane za -12.902,44 n.j. zbog povišenja prosječnih varijabilnih
troškova, viša je za 5.585,37 n.j. zbog povećanja volumena prodaje i niža je za -13.682,93 n.j. zbog niže
ostvarene prodajne cijene u odnosu na plan. Suma pojedinačnih varijanci čini ukupnu varijancu od 21.000 n.j.
nižeg ostvarenja u odnosu na plan.
RAČUNOVODSTVO INPUTA POSLOVNOG

PROCESA
Vježbe 3
Faze internog obračuna
1. faza:
Računovodstvo inputa poslovnog
procesa
1. faza:
Raspored troškova po troškovnim mjestima
2. faza:
Računovodstvo proizvodnje
2. faza:
Raspored troškova po troškovnim nositeljima
1. faza:
3. faza:
Zbirni obračun troškova realizirane proizvodnje
Računovodstvo prodaje
2. faza:
Kalkuliranje prodajne cijene
Inputi poslovnog procesa su:
 sredstva za rad, Neki elementi inputa poslovnog procesa predmetom isključivo financijskog računovodstva.
 predmeti rada, Postoje sredstva za rad koja računovodstvenom konvencijom ne spadaju u osnovna sredstva,
 usluge drugih i nego u materijal ili sitan inventar. Takva sredstva za rad nisu predmet računovodstva osnovnih
 rad zaposlenika. sredstava, kao niti tuđa sredstva za rad, npr. sredstva koja se koriste iz najamnog odnosa.
U računovodstvu troškova možemo govoriti o suženom konceptu inputa poslovnog procesa i to:
 Računovodstvu osnovnih sredstava, (Osnovna sredstva s obzirom na procese i stanja kroz koja prolaze, javljaju se u obliku
novca, stvari i potraživanja. Predmetom računovodstva troškova su samo sredstva u obliku stvari, i to njihov vrijednosni aspekt.
Računovodstvo troškova zanima nabavna vrijednost, ispravci vrijednosti, amortizacija i drugi troškovi u vezi s osnovnim
sredstvima, a ne zanimaju ga tehnički i tehnološki aspekti sredstava. )
 Računovodstvu materijala,
 Računovodstvu vanjskih usluga i
 Računovodstvu rada zaposlenika.
Vrste troškova u vezi s osnovnim sredstvima su:

 Amortizacija – cjenovni izraz utroška u proizvodnji, odnosno uporabi
 Drugi otpisi vrijednosti
 Troškovi popravaka - održavanja
 Premije osiguranja
 Kamate na kredite u vezi s osnovnim sredstvima
Metode amortizacije su:
Vremenske:
a) proporcionalna (ravnocrtna, linearna)
b) progresivne
c) degresivne
1.opadajućeg salda –aritmetička (za istu svotu se smanjuje svaku
godinu)
2. opadajućeg salda –geometrijska (po istoj stopi se smanjuje
svake godine u odnosu na prethodnu)
3.dvostrukog opadajućeg salda-geometrijska (po istoj dvostrukoj stopi)
Funkcionalne:
a)metoda broja sati
b)metoda outputa
Primjer 1:
Nabavna vrijednost opreme je 120.000 n.j., a procijenjen vijek trajanja 5 godina. Sastavite
amortizacijski plan uz primjenu:
 pravocrtne metode,
 metode zbroja godina (digitalna metoda – progresivna i degresivna aritmetička metoda),
 progresivne metode uz 15% prosječnog godišnjeg povećanja amortizacije,
 degresivne uz 25% prosječnog godišnjeg sniženja amortizacije.
PRAVOCRTNA METODA
100 / 5 = 20
120.000 × 20% = 24.000 1. god.
Izračun P1:
× 20% = 24.000 2. god.
: : :
× 20% = 24.000 5. god.
100% = 120.000
DIGITALNA METODA ZBROJA GODINA

120.000 / (1+2+3+4+5) = 8.000 u 1 godini
ARITMETIČKO PROGRESIVNA ARITMETIČKO DEGRESIVNA
1. god 8.000 40.000 1. god
2. god 16.000 32.000 2. god
3. god 24.000 24.000 3. god
4. god 32.000 16.000 4. god
5. god 40.000 8.000 5. god
120.000 120.000
PROGRESIVNA METODA uz 15%
prosječnog
godišnjeg povećanja amortizacije
((100+15)/100=1,5)
x + 1,15x + (1,15)2x+ (1,15)3x+ (1,15)4x = 120.000
x + 1,15x + 1,3225x + 1,521x +1,749x = 120.000
x = 17.797,87
DEGRESIVNA METODA uz 25% prosječnog
x = 17.797,87 1. god.
godišnjeg smanjenja amortizacije
+ 15% = 20.467,55 2. god.
((100-25)/100=0,75)
+ 15% = 23.537,68 3. god.
x + 0,75x + (0,75)2x+ (0,75)3x+ (0,75)4x = 120.000
+ 15% = 27.068,33 4. god.
x + 0,75x + 0,563x + 0,42x + 0,316x = 120.000
+ 15% = 31.128,58 5. god.
x =39.334,19
UKUPNO = 120.000
x = 39.334,19
- 25% = 29.500,64
- 25% = 22.125,48
- 25% = 16.594,11
- 25% = 12.445,58
UKUPNO = 120.000
Primjer 2
Nabavna vrijednost stroja iznosi 50.000 n.j.. Stroj je nabavljen na kredit, a za

proizvodnju proizvoda kojeg tek treba postupno uvesti na tržište. Tehnički vijek
stroja iznosi 6 godina, a procjenjuje se da će se potpuno iskorištenje
kapaciteta stroja ostvariti tek od 4-te godine. Do tada će se iskorištenje
kapaciteta povećavati po prosječnoj godišnjoj stopi od 20%. Za prve tri godine
primijenite progresivnu metodu amortizacije, a za preostale tri godine
proporcionalnu vremensku metodu. Sastavite plan amortizacije u vijeku
trajanja stroja.
Izračun P2
x+1,20x+1,202x+3(1,203)x = 50.000  (100% iskorištenje kapaciteta)
8,824X=50.000
x= 5.666,36 n.j. svota amortizacije 1. godine
=x/NV 11,33% stopa amortizacije 1. godine
=100/1,203 57,87% stopa iskorištenja kapaciteta prve godine
Amortizacijski plan
Stopa Svota Sadašnja Stopa iskorištenja
God
amortizacije amortizacije vrijednost kapaciteta
0 50.000
1 11,33% 5.666,36 44.333,64 57,87%
2 13,60% 6.799,64 37.534,00 69,44%
3 16,32% 8.159,56 29.374,43 83,33%
4 19,58% 9.791,48 19.582,96 100,00%
5 19,58% 9.791,48 9.791,48 100,00%
6 19,58% 9.791,48 0,00 100,00%
SUMA 50.000,00
Primjer 3
Poduzeće je dobilo kredit za osnovna sredstva od 2.000.000 n.j. uz rok povrata

od 5 godina, kamate
od 10% godišnje dekurzivno i otplatu jednakih polugodišnjih anuiteta koje plaća
30.06. i 31.12.
Izračunajte trošak kamate i proknjižite u financijskom knjigovodstvu otplatu

kredita u prvoj godini (primijenite relativnu ispodgodišnju kamatnu stopu).
Izračun P3
r n (r  1) 1,0510 (1,05  1)
aK* n  2.000.000 *  259.009,15
r 1 1,05  1
10
Otplatni plan za 1. godinu r=1+p/100
DATUM ANUITET KAMATA GLAVNICA OSTATAK DUGA

- - - - 2.000.000
159.009,15 1.840.990,85
30.06 259.009,15 100.000 (A-Kta) (OD-Gl)
166.959,61 1.674.031,243
31.12 259.009,15 92.049,54 (A-Kta) (OD-Gl)
252 – Obveze prema

100 – Žiro-račun 47 – Kamate
kreditnim institucijama
259.009,15(2) (2) 159.009,15 2.000.000 (1) (2) 100.000
(1) 2.000.000 259.009,15(3) (3) 166.959,61 (3) 92.049,54
Primjer 4: Razduženja zaliha po
a) FIFO metodi, b) po metodi ponderirane prosječne cijene:
• Tijekom siječnja 20XX. godine dogodile su se sljedeće transakcije:
Broj Cijena jedinice

Datum jedinica proizvoda
Početno stanje materijala na
skladištu. 1.Siječanj 810 9
Izdano u proizvodnju 5. Siječanj 250
Nabavljeno 13. Siječanj 320 13
Izračun P4 a) Datum Opis Količina Cijena Iznos
1.siječnja početno stanje 810 9 7.290
5.siječnja izdano -250 9 -2.250
stanje 560 9 5.040
13. siječnja nabavljeno 320 13 4.160
stanje 880 9.200
560 9 5.040,00
sastoji se od
320 13 4.160,00
17. siječnja izdano -700
a obračunat -560 9 (5.040,00)
će se -140 13 (1.820,00)
stanje 180 13 2.340,00
19. siječnja izdano -30 13 (390,00)
Knjiženje P4 a) stanje 150 13 1.950,00
310 – Zalihe sirovina i 220 - Dobavljači

materijala 140– Predporez 400 – trošak materijala i sirovina
S° 7.290 2.250 (1) (2) 1.040 5.200 (2) (1) 2.250
(3a) 5.040
(2)4.160 5.040 (3a)
(3b) 1.820
1.820 (3b) (4) 390
390 (4)
Izračun P4 b) Datum Opis Količina Cijena Iznos
1.siječnja početno stanje 810 9,00 7.290,00
5.siječnja izdano -250 9,00 (2.250,00)
stanje 560 9,00 5.040,00
13. siječnja nabavljeno 320 13,00 4.160,00
stanje 880 10,45 9.200,00
17. siječnja izdano -700 10,45 (7.318,18)
stanje 180 10,45 1.881,82
19.sijčenja izdano -30 10,45 (313,64)
stanje 150 10,45 1.568,18
Knjiženje P4 b)
9200:880
310 – Zalihe sirovina i
materijala 140– Predporez 220 - Dobavljači 400 – trošak materijala i sirovina
S° 7.290 2.250 (1) (2) 1.040 5.200 (2) (1) 2.250
(2)4.160 7.318(3) (3) 7.318
(4) 313,64
313,64 (4)
• U slučaju rasta cijena FIFO metoda pokazuje niže troškove i viši poslovni rezultat
• U slučaju rasta cijena PPC metoda pokazuje više troškove i niži poslovni rezultat
• U slučaju pada cijena FIFO metoda pokazuje više troškove i niži poslovni rezultat
• U slučaju pada cijena PPC metoda pokazuje niže troškove i viši poslovni rezultat
Primjer 5: Formiranje nabavne vrijednosti putem kalkulacije troškova nabave
Poduzeće nabavlja od dobavljača 7000 m materijala A za 20 n.j., 4000 m materijala B za

35 n.j. i 3000 m materijala C za 28 n.j.. Ovisni troškovi nabave za sveukupnu količinu prema
računu prijevoznika iznose 7000 n.j.. Ovisne troškove nabave treba rasporediti prema:
• količini materijala
• vrijednosti materijala
(0,5 * 7.000)/7.000
Izračun P5 0,5 * 7.000
PREMA KOLIČINI MATERIJALA
MATERIJAL A MATERIJAL B MATERIJAL C
OPIS 1m 7.000 1m 4.000 1m 3.000 ∑
1. Kupovna cijena 20 140.000 35 140.000 28 84.000 364.000
Ovisni troškovi
2. nabave 0,5 3.500 0,5 2.000 0,5 1.500 7.000
3. Trošak nabave 20,50 143.500 35,50 142000 28,5 85500 371.000
OTN= 0,5
0,02 * 140.000
PREMA VRIJEDNOSTI MATERIJALA
MATERIJAL A MATERIJAL B MATERIJAL C
OPIS 1m 7.000 1m 4.000 1m 3.000 ∑
1. Kupovna cijena 20 140.000 35 140.000 28 84000 364.000
Ovisni troškovi
2. nabave 0,385 2.692,31 0,67 2.692,31 0,538 1615,38 7000
3. Trošak nabave 20,385 142.692,31 35,67 142.692,31 28,538 85615,38 371.000
OTN= 0,01923077~0,02
Odstupanje zbog zaokruživanja
(0,02 * 140.000)/7.000
Nabavljeno je 440 kg materijala A ukupne fakturne vrijednosti 380.000 n.j. i 360 kg materijala B ukupne
fakturne vrijednosti 520.000 n.j.. Ovisni troškovi nabave iznose 25.000 n.j.. Izračunajte jedinične nabavne
vrijednosti materijala A i materijala B. Ovisne troškove nabave rasporedite prema a) količini materijala, b)
vrijednosti materijala.
Izračun P6
A B
Q 440 360
Fakt. vrijed. 380.000 520.000
OTN= 25.000
Ukupna Q= 800 (QA+QB) Ukup.vrijednost 900.000 (FVA+FVB)

jedinično 31,25 (OTN/Q) jedinično 0,027778 (OTN/uk.vrij)
A B A B
894,88636 1.475,694 887,6263 1.484,568
(jed.OTN*QA(B)+FVA(B)/QA(B) (jed. OTN*FVA(B)+FVA(B))/QA(B)
a) PREMA KOLIČINI MATERIJALA b) PREMA VRIJEDNOSTI MATERIJALA
1. Kupljen je materijal koji se planira koristiti u proizvodnji haljina i to: 1.000 m svile cijene
od 450,00 n.j/m i 1.000 m pamuka po cijeni od 150,00 n.j./m, te je primljena faktura
dobavljača materijala na iznos od 600.000,00 n.j. + PDV.
2. Primljena je faktura dobavljača za transport materijala u iznosu od 11.000,00 + PDV.
3. Primljena je faktura dobavljača za ukrcaj i iskrcaj materijala u iznosu od 6.000,00 +
PDV.
4. Primljena je faktura dobavljača za transportno osiguranje materijala u iznosu od
3.000,00.
5. Proveden je obračun nabave, te je utvrđena nabavna cijena kupljenih materijala.
Baza za raspored OTN je vrijednost materijala

Iznos
Kalkulacija troškova nabave
Izračun P7: Svila Pamuk Ukupno
Kupovna cijena materijala 450.000 150.000 600.000
Baza za raspored ovisnih troškova nabave(OTN) 0,75 0,25 Vrijednost
OTN 15.000 5.000 20.000
Trošak nabave materijala 465.000 155.000 620.000
Nabavna cijena po m 465 155
Promjena Opis Konto D P

Fakturna cijena sirovina i materijala 300 600.000
1 Predporez 140 150.000
Dobavljači 220 750.000
Transport 301 11.000
2 Predporez 140 2.750
Ukrcaj i iskrcaj 301 6.000
Transportno osiguranje 301 3.000
3
Prema odredbama članka 40. stavka Dobavljači 220 3.000
1. točke a) Zakona, plaćanja PDV-a su 300 600.000
oslobođene transakcije osiguranja i 301 20.000
reosiguranja, uključujući s njima 4 Obračun nabave
309 (svila) 465.000
povezane usluge što ih obavljaju
posrednici u osiguranju i reosiguranju i
309 (pamuk) 155000
zastupnici u osiguranju.
1. Kupljeno je 4.000 kg ljepila za drvo (30,00 n.j./kg) i 4.000 kg drvenih letvi (50,00 n.j./kg) koji se
koriste u proizvodnji namještaja te je primljena faktura dobavljača iznosa od 320.000,00 n.j. +
PDV. Ljepilo za drvo zauzima 500 m³ prostora, a drvene letve 2.000 m³ prostora.
2. Primljena je faktura dobavljača za transport materijala u iznosu od 11.000,00 + PDV.
3. Primljena je faktura dobavljača za ukrcaj i iskrcaj materijala u iznosu od 6.000,00 + PDV.
4. Primljena je faktura dobavljača za transportno osiguranje materijala u iznosu od 3.000,00.
5. Proveden je obračun nabave, te je utvrđena nabavna cijena kupljenih materijala
Baza za raspored OTN je volumen materijala

Iznos
Kalkulacija troškova nabave
Izračun P8: Ljepilo Drvene letve Ukupno
Kupovna cijena materijala 120.000 200.000 320.000
Baza za raspored ovisnih troškova nabave(OTN) 0,2 0,8 Volumen
OTN 4.000 16.000 20.000
Trošak nabave materijala 124.000 216.000 340.000
Nabavna cijena po kg 31 54
Promjena Opis Konto D P

Fakturna cijena sirovina i materijala 300 320.000
Transport 301 11.000
Ukrcaj i iskrcaj 301 6.000
Transportno osiguranje 301 3.000
3
300 320.000
301 20.000
4 Obračun nabave
309 (Ljepilo) 124.000
309 (Drvene letve) 216.000
Primjer 9: Zalihe materijala po planskoj cijeni
Kupljen je materijal i primljen je račun u iznosu od 32.000,00 n.j + PDV. Račun za uslugu
prijevoza iznosi 9.000,00 n.j (PDV uključen). Fakture su podmirene. Proveden je obračun
nabave i materijal je uskladišten po nabavnoj vrijednosti. U postupku proizvodnje utrošeno
je 50% materijala.
Knjiženje P9
Konto
Red. br.: Opis Iznos Duguje Potražuje
1. Primljen je račun za materijal 32.000 300
8.000 140
40.000 220
2. Primljen je račun za prijevoz 7.200 301
1.800 140
9.000 220
3. Obveze su podmirene 49.000 220 100
4. Obračun nabave 39.200 309
32.000 300
7.200 301
5. Uskladištenje materijala 39.200 310
39.200 309
7. Utrošeno 50% materijala 19.600 400 310
Primjer 10: Nabava i utrošak sirovina i materijala
Na dan 1.1.20xx. poduzeće Zenit Požega ima početno

stanje na žiro računu 300.000,00 Tijekom razdoblja nastali su ovi poslovni događaji:
1. Stigao je račun dobavljača Odra za isporučeni materijal iz kojeg se vidi da je vrijednost
isporuke 100.000 bez PDV – a.
2. Stigao je račun prijevoznika za ovisne troškove na 25.000 n.j (PDV je sadržan po stopi
25%).
3. Izvršen je obračun nabavke materijala
4. Izvršeno je uskladištenje nabavljenog materijala po nabavnoj vrijednosti
5. Tijekom mjeseca prema zbirniku utrošenog materijala iz skladišta za potrebe proizvodnje
je izdano materijala u vrijednosti 55.000 n.j.
Knjiženje P8
Knjiženje P10 Iznos
Redni
broj Opis konta Broj konta Duguje Potražuje
Žiro račun 100 300.000
Početna stanja
Kupovna cijena sirovina i materijala 300 100.000
Pretporez 140 25.000
1. Račun dobavljača za materijal
Trošak prijevoza i ostali OTN 301 20.000
Pretporez 140 5.000
2. Račun dobavljača za materijal
Obračun nabavke sirovina i materijala 309 120.000
Kupovna cijena sirovina i materijala 300 100.000
Trošak prijevoza i ostali OTN 301 20.000
3. Obračun nabavke sirovina i materijala
Zaliha sirovina i materijala 310 120.000
Obračun nabavke sirovina i materijala 309 120.000
4. Uskladištenje nabavljenog materijala
Utrošene sirovine i materijal 400 55.000
5. Utrošak materijala
Primjer 11: Izdavanje materijala na doradu
Tijekom razdoblja nastale su ove poslovne promjene:

1. Iz skladišta materijala je izdano sirove kave na prženje i mljevenje u
vrijednosti 50.000,00 n.j..
2. Stigao je račun poduzeća „T“ za prijevoz materijala do tvrtke „Z“ na
5.000 n.j (PDV je sadržan i iznosi 1.000 n.j).
3. Tvrtka „Z“ ispostavlja račun za mljevenje i prženje kave na 8.000
(usluga 6.400 n.j, PDV 1.600 n.j).
4. Izvršeno je uskladištenje dorađenog materijala.
Evidentirajte za slučaj da se materijal vraća na zalihu materijala

Knjiženje P11
Knjiženje P9
Redni Broj Iznos
Opis konta
broj konta Duguje Potražuje
Materijal na obradi doradi 311 50.000
1. Zaliha sirovina i materijala 310 50.000
Izdano na obradu i doradu
Pretporez 140 1.000
2.
Račun za ovisne troš. dorade- prijevoz
Pretporez 140 1.600
3.
Račun za ovisne troškove dorade- usluga
4. Materijal na obradi doradi 311 60.400
Uskladištenje dorađenog materijala
P11: Izdavanje materijala na doradu (varijanta b)
Tijekom razdoblja nastale su ove poslovne promjene:
1. Iz skladišta materijala je izdano sirove kave na prženje i mljevenje u vrijednosti

50.000,00 n.j. .
2. Stigao je račun poduzeća „T“ za prijevoz materijala do tvrtke „Z“ na 5.000 n.j. (PDV je
sadržan i iznosi 1.000 n.j.).
3. Tvrtka „Z“ ispostavlja račun za mljevenje i prženje kave na 8.000 (usluga 6.400 n.j.,
PDV 1.600 n.j.).
4. Dorađeni materijal je poluproizvod koji ide u daljnji proces proizvodnje.
Evidentirajte za slučaj da se materijal vraća u proces proizvodnje kao poluproizvod

Knjbženje P9 b)
Knjiženje P11b
Redni Broj Iznos
Broj Opis konta konta Duguje Potražuje
1. Izdano na obradu i doradu
Usluga prijevoza 410 4.000
Pretporez 140 1.000
2. Račun za ovisne troš. dorade- prijevoz
Usluga dorade 411 6.400
Pretporez 140 1.600
3. Račun za ovisne troškove dorade- usluga
Trošak materijala 400 50.000
4. Povrat dorađenog materijala
Usluga prijevoza 410 4.000
Usluga dorade 411 6.400
Trošak materijala 400 50.000
5. Raspored troškova 490 60.400
Raspoređivanje troškova
Raspored troškova 490 60.400
Poluproizvodi 610 60.400
6. Za prijenos u proizvodnju
KORIŠTENA KONTA
• 140 – predporez
• 220 – obveze prema dobavljačima
• 300 – kupovna cijena po obračunu dobavljača
• 301 – ovisni troškovi nabave
• 309 – obračun nabave
• 310 – zalihe sirovina i materijala na skladištu
• 311 – materijal na doradi i obradi
• 319 – odstupanje od cijena sirovina i materijala
• 400 – utrošene sirovine i materijal
• 4009 – odstupanje od planskih cijena utrošenih sirovina i materijala
• 410 – usluga prijevoza
• 411 – usluga dorade
• 490 – raspored troškova
• 610 - poluproizvodi
RAČUNOVODSTVO PROIZVODNJE
RASPORED TROŠKOVA PO TROŠKOVNIM MJESTIMA
Vježbe 4
Primjer 1: obračun internih učinaka, njihovog evidentiranja i raspoređivanja između
troškovnih mjesta
Trgovinsko poduzeće ima tri centra odgovornosti za koje utvrđuje financijski rezultat. To su:
prodavaonica, vozni park i uprava i prodaja. Originalni troškovi pojedinih centara odgovornosti su:
za prodavaonicu 17.000
za vozni park 5.200
za upravu i prodaju 4.100
Vozni park je izvršio usluge:

za prodavaonicu 3.900
za upravu i prodaju 7.000
za treća lica 2.900
Uprava i prodaja je izvršila usluge: Realizacija prodavaonice iznosi 27.000 n.j..

za prodavaonicu 2.500 Izračunajte i proknjižite financijske rezultate za
za vozni park 8.100 pojedine centre odgovornosti.
Izračun P1
PRODAVAONA VOZNI PARK UPRAVA ∑
Originalni, primarni
17.000 5.200 4.100 26.300
troškovi
Sekundarni, prevaljeni
6.400 8.100 7.000 21.500
troškovi
UKUPNI TROŠKOVI: 23.400 13.300 11.100 47.800
Realizacija (interna +
27.000 13.800 10.600 51.400
eksterna)
FINANCIJSKI
3.600 500 -500 3.600
REZULTAT:
Knjiženje P1 (T-konta)
PRODAVAONICA
520 521 571 590
(1) 17.000 17.000 (7) (2) 6.400 6.400 (7) (8) 27.000 27.000 (5) (7) 23.400 27.000 (8)
(9) 3.600
VOZNI PARK
520 570 521 571
(1) 5.200 5.200 (10) (11) 10.900 3.900 (2) (3) 8.100 8.100 (10) (11) 2.900 2.900 (6)
7.000 (4)
590
(10) 13.300 13.800 (11)
(12) 500
UPRAVA I PRODAJA
520 570 521 590
(1) 4.100 4.100 (13) (14) 10.600 2.500 (2) (4) 7.000 7.000 (13) (13)11.100 10.600(14)
8.100 (3) 500 (15)
520 – originalni troškovi

521 – prevaljeni troškovi
570 – interna realizacija
511
571 – eksterna realizacija (5) 27.000 26.300 (1)
590 – financijski rezultat (6) 2.900 3.600 (9)
511 – primarni inputi i (15)500 500(12)
outputi
Knjiženje P1 (oblik dnevnika)
Konto Duguje Potražuje
1. originalni troškovi 520 - prodavaona 17.000
520 - vozni park 5.200
520 - uprava i prodaja 4.100
primarni inputi i outputi 511 26.300
2. prevaljeni troškovi prodavaone 521 6.400
interna realizacija 570 - vozni park 3.900
570 - uprava prodaja 2.500
3. prevaljeni troškovi voznog parka 521 8.100
interna realizacija 570 - uprava i prodaja 8.100
4. prevaljeni troškovi uprave i prodaje 521 7.000
interna realizacija 570 - vozni park 7.000
5. eksterna realizacija 571 - prodavaona 27.000
6. eksterna realizacija 571- vozni park za treća lica 2.900
7. zatvara se 520 (prodavaona) 17.000
521 (prodavaona) 6.400
financijski rezultat 590 23.400
8. zatvara se eksterna realizacija prodavaone 571 27.000
9. razlika na 590 (FR) prodavaone je FR 590 3.600 520 – originalni troškovi
10. zatvara se 520 (vozni park) 5.200 521 – prevaljeni troškovi
521 (vozni park) 8.100 570 – interna realizacija
11. zatvara se interna i eksterna realizacija voznog parka 570 10.900 571 – eksterna realizacija
571 2.900
financijski rezultat 590 13.800 590 – financijski rezultat
12. razlika na 590 - FR voznog parka 590 500 511 – primarni inputi i outputi
primarni inputi i outputi 511 500
13. zatvara se 520 (uprava i prodaja) 4.100
521 (uprava i prodaja) 7.000
14. zatvara se interna realizacija uprave i prodaje 570 10.600
15. razlika je FR 590 500
primarni inputi i outputi 511 500
Primjer 2
Poduzeće ima dva mjesta pomoćne djelatnosti (P1 i P2) i dva mjesta osnovne djelatnosti (G1 i G2). Mjesta
pomoćne djelatnosti prenose svoje troškove na mjesta osnovne djelatnosti, ali i uzajamno. Originalni troškovi
pojedinih mjesta i stope prijenosa na druga mjesta troškova su:
Originalni troškovi S P1 S P2
P1 300.000 15%
P2 250.000 20%
G1 870.000 25% 15%
G2 900.000 30% 15%
Izračunajte ukupne (originalne i prevaljene) troškove na pojedinim mjestima pomoćne i
osnovne djelatnosti.
Rješenje P2:
P1= 347.938,1
P2= 319.587,6
G1= 1.004.923
G2= 1.052.320
Primjer 3
• Originalni troškovi poduzeća su:
 OSNOVNA DJELATNOST = 4.000

 RADIONICA 200
 LOŽIONICA 250
 UPRAVA I PRODAJA 300
Troškovi radionice raspoređuju se na osnovnu djelatnost 70% i na ložionicu 30%. Troškovi ložionice
raspoređuju se na osnovnu djelatnost 70%, na zajedničke službe 20% i na radionicu 10%. Troškovi
zajedničkih službi raspoređuju se na osnovnu djelatnost 50%, na radionicu 30% i na ložionicu 20%.
 Izračunajte ukupne (originalne i prevaljene) troškove pojedinih organizacijskih jedinica poduzeća.

 Izračunajte financijski rezultat poduzeća, ako je ostvarena prodaja u visini od 6.000 n.j. .
Izračun P3
X1-osn.djel. X2-R X3-L X4-UP
Originalni tr. 4.000 200 250 300

Prevaljeni tr. 0,7 X2 0,1 X3 0,3 X2 0,2 X3
Prevaljeni tr. 0,7 X3 0,3 X4 0,2 X4
Prevaljeni tr. 0,5 X4
X1 = 4.000 + 0,7 X2 + 0,7 X3 + 0,5 X4 X1 = 4.750 FR = 2.750 n.j.

X2 = 200 + 0,1 X3 + 0,3 X4 X2 = 359,65
X3 = 250 + 0,3 X2 + 0,2 X4 X3 = 435,31
X4 = 300 + 0,2 X3 X4 = 387,06
P3 - Varijanta a)
Izračunajte ukupne troškove pojedinih organizacijskih jedinica ako radionica raspoređuje na
osnovnu djelatnost 70%, na ložionicu 20% i na upravu i prodaju 10%. Ostale stope
rasporeda drugih organizacijskih jedinica ostaju nepromijenjene.
X1 X2 X3 X4
Originalni tr. 4.000 200 250 300
Prevaljeni tr. 0,5 X4
X1 = 4.000 + 0,7 X2 + 0,7 X3 + 0,5X4 X1 = 4.750

X2 = 200 + 0,1 X3 + 0,3 X4 X2 = 366,07
X3 = 250 + 0,2 X2 + 0,2 X4 X3 = 406,81
X4 = 300 + 0,1 X2 + 0,2 X3 X4 = 417,97
P3 – Varijanta a:
Metoda jednadžbi
Primjer 4
Poduzeće ima tri temeljna mjesta pomoćne djelatnosti i tri temeljna mjesta osnovne djelatnosti. Mjesta pomoćne
djelatnosti prenose svoje troškove na mjesta osnovne djelatnosti, ali i uzajamno, na druga mjesta pomoćne
djelatnosti. U nastavku su dani originalni troškovi pojedinih mjesta i stope prijenosa na druga mjesta troškova:
S P1 S P2 S P3
P1 300.000 10% 5%
P2 138.000 4% 3%
P3 120.000 2% 6%
MA 135.000 24% 15% 23%
MB 255.000 47% 15% 23%
MC 180.000 23% 54% 46%
Izračunajte ukupne (originalne i prevaljene) troškove na svim mjestima primjenjujući:

1. metodu postupnog raspoređivanja (stupnjevanja)
2. metodu pokušaja i pogrešaka (pokusa i ispravaka greški)
3. metodu jednadžbi
P4:
Metoda jednadžbi
RASPORED TROŠKOVA NA TROŠKOVNE NOSITELJE
-TRADICIONALNE METODE-
Vježbe 5
Pregled metoda kalkuliranja troškova na nositelje
1. Tradicionalne
1.1. Djelidbene
1.1.1. Čiste
* Jednostupanjska
* Višestupanjska
1.1.2. S ekvivalentnim brojevima
1.1.3. Vezanih proizvoda
1.2. Dodatne
1.2.1. Sumarne
1.2.2. Elektivne
* Horizontalna eleksija
* Vertikalna i kombinirana eleksija
2. Suvremene
2.1. Kalkuliranje na osnovi aktivnosti poslovnog
procesa (ABC)
2.2. Ciljno kalkuliranje
Djelidbena kalkulacija s ekvivalentnim brojevima
Primjer 1:
• Tvornica šećera proizvodi četiri proizvoda: bijeli, smeđi, dijetetski šećer i šećerne kocke.
U mjesecu siječnju proizvela je 8.000 kg smeđeg šećera, 11.000 kg bijelog šećera, 6.000
kg šećernih kocki i 4.000 kg dijetetskog šećera. Ukupni troškovi proizvodnje su 7,429
milijuna n.j.. Ekvivalentni brojevi i prodajne cijene po vrstama proizvoda su:
PROIZVOD EKV.BROJ PC / jed.

smeđi šećer 0,8 200
bijeli šećer 1 240
šećerne kocke 1,75 350
dijetetski šećer 2,8 510
Izračunajte cijenu koštanja, prosječni i ukupni dobitak za svaki proizvod.

Izračun
IzračunP1:
P1:
FR/jed. * Q
ekv. br. * Q
Ck*Q
CK/
PC/ FR/
PROIZVOD EKV.BR. KOLIČ. EKV.KOL. jed. UT  FR
jed. jed.
SMEĐI Š. 0,8 8.000 6.400 152 1.216.000 200 48 384.000
BIJELI Š. 1 11.000 11.000 190 2.090.000 240 50 550.000
Š.KOCKE 1,75 6.000 10.500 332,5 1.995.000 350 17,5 105.000
DIJET.Š. 2,8 4.000 11.200 532 2.128.000 510 -22 -88.000
UKUPNO: 39.100 7.429.000 951.000
ck uvjetne jedinice*ekv. br. PC/jed. – CK/jed.
7.429.000/39.100 = 190 (cijena koštanja uvjetne jedinice)

Djelidbene metode vezanih proizvoda
Primjer 2:
• Poduzeće prehrambene industrije proizvodi u vezanom tehnološkom procesu 2 glavna
(A i B) i 2 sporedna proizvoda (C i D). U promatranom razdoblju poduzeće je proizvelo
180.000 jedinica proizvoda A, 102.000 jedinica proizvoda B, 12.000 jedinica proizvoda
C i 7.000 jedinica proizvoda D. Ukupni troškovi u promatranom
razdoblju iznose 1.500.000 n.j., a prodajna cijena za sporedne proizvode je 11 n.j. za
sporedni proizvod C i 9 n.j. sporedni proizvod D. Ključ za raspored vezanih troškova na
glavne proizvode je proporcija osnovnog zajedničkog sastojka kojeg u
proizvodu A ima 30% manje nego u proizvodu B. Izračunajte cijenu koštanja proizvoda
A i B.
S obzirom da se ne može izravno odrediti koji se troškovi odnose na glavne, a koji na sporedne proizvode, sporedni
proizvodi, čija je vrijednost obično niska u odnosu na glavne, procjenjuju se po tržišnoj (prodajnoj) vrijednosti.
Izračun P2:
• 1. faza: suptrakcija:
Σ VEZANIH TROŠKOVA
1.500.000
- VRIJEDNOST SPOREDNOG PROIZVODA C (11 * 12.000) 132.000
- VRIJEDNOST SPOREDNOG PROIZVODA ¸D (9 * 7.000) 63.000
= VEZANI TROŠKOVI GLAVNIH PROIZVODA
1.305.000
• 2. faza: raspoređivanje vezanih troškova na glavne proizvode:

PROIZVOD EKV.BROJ KOLIČINA EKV.KOLIČ. CK ck
A
0,7 180.000 126.000 721.184,2 4,006579
B
1 102.000 102.000 583.815,8 5,723684
228.000 1.305.000
ck uvjetne jedinice = 1.305.000 / 228.000 = 5,723684

Djelidbene metode vezanih proizvoda
Primjer 3:
Poduzeće „X” proizvodi u vezanom tehnološkom procesu 3 glavna (A, B i C) i 2 sporedna proizvoda (D i E). U
promatranom razdoblju poduzeće je proizvelo 430.000 jedinica proizvoda A, 355.000 jedinica
proizvoda B, 240.000 jedinica proizvoda C, 11.000 jedinica proizvoda D i 12.000 jedinica proizvoda E. Ukupni
troškovi u promatranom razdoblju iznose 4.400.000 n.j. , a prodajna cijena za sporedne proizvode je 8 n.j. za
sporedni proizvod D i 3 n.j. sporedni proizvod E. Ključ za raspored vezanih troškova na glavne proizvode je
proporcija osnovnog zajedničkog sastojka kojeg u proizvodu C ima 19% više, a u proizvodu A 24% manje nego
u proizvodu B. Izračunajte cijenu koštanja proizvoda A, B i C.
Izračun P3:
DJELIDBENE METODE VEZANIH PROIZVODA Cijena D 8

Cijena E 3
1. faza suptrakcija
Σ VEZANIH TROŠKOVA 4.400.000 Količina D 11000

minus VRIJEDNOST SPOREDNOG PROIZVODA D 88000 Količina E 12000
minus VRIJEDNOST SPOREDNOG PROIZVODA E 36000
VEZANI TROŠKOVI GLAVNIH PROIZVODA 4276000
2. faza: raspoređivanje vezanih troškova na glavne proizvode:
PROIZVOD EKV.BROJ KOLIČINA EKV.KOLIČ. CK ck

A 0,76 430.000 326800 1444487 3,359272
B 1 355.000 355000 1569134 4,420095
C 1,19 240.000 285600 1262379 5,259913
SUMA 967400 4276000
ck uvjetne jedinice 4,4200951

Dodatne metode
sumarna dodatna kalkulacija
Primjer 4:
• Poduzeće proizvodi proizvode A,B i C. Direktni troškovi su: materijal izrade 70.000 n.j. za
proizvod A, 50.000 n.j. za proizvod B i 20.000 n.j. za proizvod C i plaće izrade 30.000
n.j. za proizvod A, 40.000 n.j. za proizvod B i 15.000 n.j. za proizvod C. Ukupni opći
troškovi iznose 100.000 n.j. i raspoređuju se u
ovisnosti o utrošenom materijalu izrade. Izračunajte cijenu koštanja proizvoda A, B i C
ako je poduzeće proizvelo 400 jedinica proizvoda A, 180 jedinica proizvoda B i 120
jedinica proizvoda C.
Izračun P4:
A B C Σ
OT=100.000
MI 70.000 50.000 20.000 140.000
u ovisnosti o MI
PI 30.000 40.000 15.000 85.000
100.000/140.000=
DT 100.000 90.000 35.000 225.000
0,714285714 na MI
OT 50.000 35.714 14.286 100.000
UT 150.000 125.714 49.286 325.000
Q 400 180 120
Ck 375 698,41 410,71

Elektivna dodatna kalkulacija
Primjer 5:
• Poduzeće proizvodi proizvode A,B i C. Direktni troškovi su: materijal izrade 70.000 n.j. za
proizvod A, 50.000 n.j. za proizvod B i 20.000 n.j. za proizvod C i plaće izrade 30.000 n.j.
za proizvod A, 40.000 n.j. za proizvod B i 15.000 n.j. za proizvod C. Ukupni opći troškovi
iznose 100.000 n.j. i raspoređuju se 75% u ovisnosti o materijalu izrade i 25% u ovisnosti
o plaćama izrade. Izračunajte cijenu koštanja proizvoda A, B i C ako je poduzeće proizvelo
400 jedinica proizvoda A, 180 jedinica proizvoda B i 120 jedinica proizvoda C.
Izračun P5:
A B C Σ
MI 70.000 50.000 20.000 140.000
PI 30.000 40.000 15.000 85.000
DT 100.000 90.000 35.000 225.000
OT na MI 37.500 26.786 10.714 75.000
OT na PI 8.824 11.765 4.412 25.000
UT 146.324 128.550 50.126 325.000
Q 400 180 120
Ck 365,809 714,169 417,717
OT 100.000
U ovisnosti o MI 0,75 75.000 0,535714 (OT/MI)

U ovisnosti o PI 0,25 25.000 0,294118 (OT/PI)
Horizontalna eleksija troškova
Primjer 6:
• Poduzeće ima tri organizacijske jedinice: pogon A (PA), pogon B (PB) i zajedničke službe (ZS). Bavi se
proizvodnjom tri proizvoda: A i B, koji prolaze kroz PA i PB i proizvoda C, koji se u cjelini izrađuje u PB. U
obračunskom razdoblju poduzeće je proizvelo 7.000 kom proizvoda A, 5.000 kom proizvoda B i 3.500 kom
proizvoda C. Direktni troškovi koji se javljaju u proizvodnji su: materijal izrade (MI), plaće izrade (PI) i direktne
usluge (DU). Direktni troškovi po jedinici proizvoda iznose:
PROIZVOD POGON A POGON B

MI PI DU MI PI DU
A 300 150 0 220 130 70
B 200 110 0 100 90 20
C 0 0 0 130 110 0
Opći troškovi su: OTI u PA = 190.000; OTI u PB = 170.000; OT u ZS = 111.000. OTI u PA i PB raspoređuju se na
osnovi sume MI i PI, a OTUP na osnovi PI. Rasporedite horizontalnom eleksijom opće troškove na nositelje i
izračunajte cijenu koštanja proizvoda A, B i C.
Izračun P6:
1. faza: izračun ukupnih direktnih troškova kao osnovica za raspoređivanje

MI*Q (A, B, C) PI*Q (A, B, C)
PA PB
MI PI DU MI PI DU Σ
A 2.100.000 1.050.000 - 1.540.000 910.000 490.000 6.090.000

B 1.000.000 550.000 - 500.000 450.000 100.000 2.600.000
C - - - 455.000 385.000 - 840.000
Σ 3.100.000 1.600.000 - 2.495.000 1.745.000 590.000 9.530.000
2. faza: izračun ključeva za raspoređivanje općih troškova
a) raspored OTUP na nositelje
111.000 / 3.345.000 * 100 = 3,31838% na PI
1.600.000+1.745.000
b) raspored OTI u PA na nositelje
190.000 / 4.700.000 * 100 = 4,04255% na MI+PI u PA
c) raspored OTI u PB na nositelje 3.100.000+1.600.000
170.000 / 4.240.000 * 100 = 4,00943% na MI+PI u PB
2.495.000+1.745.000
3. faza: kalkuliranje jedinične cijene koštanja
PA + PB za MI, PI, DU
ELEMENTI CK A B C
MI 520,00 300,00 130,00
PI 280,00 200,00 110,00
DU 70,00 20,00 -
DT = (MI + PI + DU) 870,00 520,00 240,00
+ 3,31838% na PI 9,29 6,64 3,65
+ 4,04255% na MI+PI u PA 18,19 12,53 -
+4,00943% na MI+PI u PB 14,03 7,62 9,62
Ck 911,51 546,79 253,27
4. faza: provjera rezultata:
Q
911,51 * 7.000 = 6.380.570

546,79 * 5.000 = 2.733.928
253,27 * 3.500 = 886.452
UKUPNO: 10.000.950 ≈ 10.001.000
DT 9.530.000
OTI u PA 190.000
OTI u PB 170.000
OTUP 111.000
UKUPNO: 10.001.000
ΣΣ svih pogona
Kombinirana eleksija troškova
Primjer 7:
• Poduzeće ima tri organizacijske jedinice: pogon A (PA), pogon B (PB) i zajedničke službe (ZS). Bavi se proizvodnjom
tri proizvoda: A i B, koji prolaze kroz PA i PB i proizvoda C, koji se u cjelini izrađuje u PB. U obračunskom razdoblju
poduzeće je proizvelo 7.000 kom proizvoda A, 5.000 kom proizvoda B i 3.500 kom proizvoda C.
Direktni troškovi koji se javljaju u proizvodnji su: materijal izrade (MI), plaće izrade (PI) i direktne usluge (DU).
Direktni troškovi po jedinici proizvoda iznose:
PROIZVOD POGON A POGON B

MI PI DU MI PI DU
A 300 150 0 220 130 70
B 200 110 0 100 90 20
C 0 0 0 130 110 0
Opći troškovi su: OTI u PA = 190.000; OTI u PB = 170.000; OT u ZS = 111.000. Opći troškovi se po načelu vertikalne
eleksije raspoređuju 30% u ovisnosti od MI, 50% u ovisnosti od PI I 20% u ovisnosti o strojnim satima. Strojni sati po
jedinici proizvoda iznose: za proizvod A 13 SS, za proizvod B 11 SS i za proizvod C 9 SS. Rasporedite vertikalnom
eleksijom opće troškove na nositelje i izračunajte cijenu koštanja proizvoda A,B i C.
Izračun P7:
1. faza: izračun ukupnih direktnih troškova kao osnovica za raspoređivanje i

grupa općih troškova
PA PB
MI PI DU MI PI DU Σ
A 2.100.000 1.050.000 - 1.540.000 910.000 490.000 6.090.000
B 1.000.000 550.000 - 500.000 450.000 100.000 2.600.000
C - - - 455.000 385.000 - 840.000
Σ 3.100.000 1.600.000 - 2.495.000 1.745.000 590.000 9.530.000
ΣOT = 190.000 + 170.000 + 111.000 = 471.000
471.000 * 30% = 141.300 u ovisnosti od MI

471.000 * 50% = 235.500 u ovisnosti od PI
471.000 * 20% = 94.200 u ovisnosti od SS
2. faza: izračun ključeva za raspoređivanje općih troškova
MI (PA) + MI (PB) =
a) raspored 30% OT na nositelje 3.100.000 + 2.495.000
141.300 / 5.595.000 * 100 = 2,52546% na MI

b) raspored 50% OT na nositelje PI (PA) + PI (PB)
235.500 / 3.345.000 * 100 = 7,04035% na PI

c) raspored 20% OT na nositelje
13 * 7.000 + 11 * 5.000 + 9 * 3.500 = 177.500
SS*Q A: 13
B: 11
94.200 / 177.500 * 100 = 53,07042% na SS C: 9
3. faza: kalkuliranje jedinične cijene koštanja
ELEMENTI CK A B C
MI 520,00 300,00 130,00
PI 280,00 200,00 110,00
DU 70,00 20,00 -
DT 870,00 520,00 240,00
+ 2,52546% na MI 13,13 7,58 3,28
+ 7,04035% na PI 19,71 14,08 7,74
+ 53,07042% na SS 6,90 5,84 4,78
Ck 909,74 547,50 255,80
A= 13; B= 11; C= 9
4. faza: provjera rezultata:
909,74 * 7.000 = 6.368.208

547,50 * 5.000 = 2.737.474
255,80 * 3.500 = 895.312
UKUPNO: 10.000.994 ≈ 10.001.000
DT 9.530.000
OTI u PA 190.000
OTI u PB 170.000
OTUP 111.000
UKUPNO: 10.001.000
RASPORED TROŠKOVA NA TROŠKOVNE NOSITELJE
-SUVREMENE METODE-
Vježbe 6
Primjer 1: Usporedni primjer tradicionalnih metoda kalkuliranja i ABC metode
PROIZVOD
Poduzeće proizvodi A B C
proizvode A, B i C sa Količina proizvodnje 40.000 20.000 10.000
slijedećim podacima: utrošak materijala (kg/jed.) 5 5 11
trošak neposrednog materijala 30 n.j. 20 n.j. 10 n.j.
sati direktnog rada 1,33 2 1
sati strojnog rada 1,33 1 2
trošak direktnog rada 9 n.j. 15 n.j. 8 n.j.
broj proizvodnih serija 4 8 15
broj isporuka gotovih proizvoda 9 3 20
broj nabavki materijala 20 30 200
broj proizvodnih promjena 10 15 20
Opći troškovi:
Troškovi pokretanja proizvodnje 40.000 n.j.
Troškovi održavanja strojeva 800.000 n.j.
Troškovi naručivanja 500.000 n.j.
Troškovi pakiranja 300.000 n.j.
Troškovi pripreme proizvodnje 400.000 n.j.
Izračunajte cijenu koštanja pojedinih proizvoda:
a)po klasičnoj sumarnoj dodatnoj metodi kalkulacije pri čemu je ključ za

raspored općih troškova direktan rad izražen u satima,
b)po klasičnoj elektivnoj dodatnoj metodi kalkulacije pri čemu je ključ za

raspored općih troškova naručivanja trošak direktnog materijala, a ostalih
općih troškova strojni sati i
c)po metodi ABC.

a) Sumarna raspored ovisno o satima direktnog rada
OT= 2.040.000 n.j. (suma svih OT)
Izračun ključa rasporeda:
2.040.000 / 1,33*40.000+2*20.000+1*10.000 = 19,767 n.j. po satu
direktnog rada
Sati direktnog rada * količina proizvodnje
OT
PROIZVOD
A B C
MI 30 n.j. 20 n.j. 10 n.j.
PI 9 n.j. 15 n.j. 8 n.j.
OT 26,2907 39,53488 19,76744
ck 65,29 n.j. 74,53 n.j. 37,77 n.j.
Troškovi naručivanja/(trošak neposrednog materijala*količina prozvodnje)=
500.000/(30*40.000+20*20.000+10*10.000)
b) Elektivna
1. ključ Troškovi naručivanja 500.000 n.j. ovisno o MI 29,41% na MI

2. ključ Ostali OT 1.540.000 n.j. ovisno o SS 16,52 n.j. po SS
Ukupni opći troškovi – troškovi naručivanja/(količina proizvodnje*sati strojnog rada)=

(2.040.000-500.000)/(40.000*1,33+20000*1+10.000*2)
PROIZVOD
A B C
MI 30 n.j. 20 n.j. 10 n.j.
29,41%*MI
PI 9 n.j. 15 n.j. 8 n.j.
16,52*sati
OT1 8,82 n.j. 5,88 n.j. 2,94 n.j.
strojnog rada OT2 21,98 n.j. 16,52 n.j. 33,05 n.j.
(1,33; 1; 2)
ck 69,80 n.j. 57,41 n.j. 53,99 n.j.
c) ABC metoda
Oblikovanje troškovnih mjesta:
Troškovi pokretanja proizvodnje/(+broj proizv.serija)=40.000/(4+8+15)
• TM1 Pokretanje proizvodnje – 1.481,48 n.j. po seriji

Troškovi održavanja strojeva/(količina pr.*+sati str. rada)= 800.000/(40.000*1,33+20.000+2*10.000)
• TM2 Održavanje strojeva – 8,58 n.j. po strojnom satu

Troškovi naručivanja/(+broj nabavki materijala)=500.000/(20+30+200)
• TM3 Naručivanje – 2.000 n.j. po narudžbi (nabavci materijala)

Troškovi pakiranja/(+broj isporuka got.pr.)=300.000/(9+3+20)
• TM4 Pakiranje – 9.375 n.j. po isporuci gotovih proizvoda
• TM5 Priprema proizvodnje – 8888,89 n.j. po proizvodnoj promjeni
Troškovi pripreme proizvodnje/*(+broj proizvodnih promjena)=400.000/(10+15+20)

Izračun ck na osnovi razine konzumacije privremenih nositelja od
strane konačnih nositelja (proizvoda)
A B C
MI 30 n.j. 20 n.j. 10 n.j. TM1=1481,48 * broj proizvedenih serija/količina pr.
PI 9 n.j. 15 n.j. 8 n.j. TM2= 8,58 * sati strojnog rada
TM1 0,148 0,593 2,222 TM3= 2.000 * broj nabavki materijala/količina
proizvodnje
TM2 11,416 8,584 17,167
TM4= 9.375 * broj isporuka got.pr./količina
TM3 1 3 40 proizvodnje
TM4 2,109 1,406 18,750 TM5= 8 888.89 * broj proizvodnih promjena/količina
proizvodnje
TM5 2,222 6,667 17,778
ck 55,9 n.j. 55,25 n.j. 113,92 n.j.
Primjer 2:
Podaci o troškovima dviju aktivnosti, pokretačima tih aktivnosti i razini

konzumacije aktivnosti od dva proizvoda prikazani su u nastavku:
Aktivnost A Aktivnost B
Trošak 30.000 45.000
Pokretač (količina) 400 800
Proizvod A Proizvod B
Razina konzumacije pokretača aktivnosti A 300 400
Razina konzumacije pokretača aktivnosti B 400 200
Prenesite troškove aktivnosti na proizvode A i B i izračunajte ukupne troškove za

AiB
Izračun P2:
A B
Trošak aktiv. (A)/Pokretač akt.(A)* Razina konzumacije
pokretača aktivnosti (A;B) 22500 30000
Trošak aktiv. (B)/Pokretač akt.(B)* Razina konzumacije
pokretača aktivnosti (A;B) 22500 11250
Ukupan trošak 45000 41250
RAČUNOVODSTVO PRODAJE
ZBIRNI OBRAČUN PROIZVODNJE
Vježbe 7
Primjeri zbirnih obračuna proizvodnje – utjecaj sustava internog
obračuna na iskazani FR
Primjer 1.
Podaci za zbirni obračun proizvodnje su:
Nedovršena Ulaganja u toku
Gotovi proizvodi
Troškovi proizvodnja obračunskog
početkom razdoblja
početkom razdoblja razdoblja
VT FT VT FT VT FT
35.000 25.000 900.000 300.000 120.000 90.000
UKUPNO 60.000 1.200.000 210.000
Završeno je 75% proizvodnje. Prodano je 71% gotovih proizvoda za 1.500.000 kn. Izračunajte financijski
rezultat:
a) ako se zalihe procjenjuju po punoj cijeni koštanja
b) DC metodom, ako početne zalihe sadrže fiksne troškove (prijelazno razdoblje) i
c) čistom DC metodom (ako početne zalihe ne sadrže fiksne troškove).
Prikažite zbirna knjiženja u financijskom računovodstvu.
a) Zbirni obračun proizvodnje – PCK
Početne zalihe nedovršene proizvodnje 60.000

+ Ulaganja u obračunskom razdoblju 1.200.000
= Ukupno 1.260.000
- Konačne zalihe nedovršene proizvodnje 315000
= Završena proizvodnja 945.000
+ Početne zalihe gotovih proizvoda 210.000
= Ukupno 1.155.000
- Konačne zalihe gotovih proizvoda 334950
= Troškovi realiziranih proizvoda 820.050
UP 1.500.000
FR 679.950
Knjiženje a)
Knjiženje Svota Konto duguje Konto potražuje

1 1.200.000 4 UT 0,1,2,3
2 1.200.000 49 UT 4 UT
3 1.200.000 60 (P.s.=6.680) 49 UT
4 945.000 63 (P.s.=1.080) 60
5 820.050 7 63
6 1.500.000 12 75
7 820.050 79 7
8 1.500.000 75 79
9 679.950 79 8
b) Zbirni obračun proizvodnje – prijelazno razdoblje
VT FT
Početne zalihe nedovršene proizvodnje 35.000 25.000
+ Ulaganja u obračunskom razdoblju 900.000 300.000
= Ukupno 935.000 325.000
- Konačne zalihe nedovršene proizvodnje 233.750
= Završena proizvodnja 701.250 325.000
+ Početne zalihe gotovih proizvoda 120.000 90.000
= Ukupno 821.250 415.000
- Konačne zalihe gotovih proizvoda 238.162,5
= Troškovi realiziranih proizvoda 583.088 415.000
UP 1.500.000
Doprinos pokriću FT (DP ili kontribucija) 916.913
FT 415.000
FR 501.913
Knjiženje b) Knjiženje Svota Konto duguje Konto potražuje
1 900.000 4 VT 0,1,2,3
2 300.000 4 FT 0,1,2,3
3 900.000 49 VT 4 VT
4 300.000 49 FT 4 FT
5 900.000 60 (P.s.=60.000) 49 VT
6 300.000 7 49 FT
7 701.250 63 (P.s.=210.000) 60
8 25.000 7 60
9 90.000 7 63
10 583.088 7 63
11 1.500.000 12 75
12 998.088 79 7
13 1.500.000 75 79
14 501.913 79 8
c) Zbirni obračun proizvodnje – DC metoda
VT

+ Ulaganja u obračunskom razdoblju 900.000
= Ukupno 935.000
- Konačne zalihe nedovršene proizvodnje 233.750
= Završena proizvodnja 701.250
+ Početne zalihe gotovih proizvoda 120.000
= Ukupno 821.250
- Konačne zalihe gotovih proizvoda 238.162,5
= Troškovi realiziranih proizvoda 583.088
UP 1.500.000
FT 300.000
FR 616.913
Knjiženje c)
Knjiženje Svota Konto duguje Konto potražuje

1 900.000 4 VT 0,1,2,3
2 300.000 4 FT 0,1,2,3
3 900.000 49 VT 4 VT
4 300.000 49 FT 4 FT
5 900.000 60 (P.s.=4.700) 49 VT
6 300.000 7 49 FT
7 701.250 63 (P.s.=970) 60
8 583.088 7 63
9 1.500.000 12 75
10 883.088 79 7
11 1.500.000 75 79
12 616.913 79 8
Primjer 2.
Sastavite zbirni obračun proizvodnje i proknjižite sljedeće poslovne događaje:
• U tijeku obračunskog razdoblja proknjiženo je FT 21.000 kn, a VT 94.000 kn.
Nedovršena proizvodnja na početku obračunskog razdoblja sadrži VT 18.000
kn, početne zalihe gotovih proizvoda iznose 8.000 kn po prodajnim cijenama, a
u njima je sadržano VT 7.200 kn
• Završeno je 79% proizvodnje po prodajnoj cijeni 99.000 kn. Svi su proizvodi
prodani za 128.000 kn
• Sastavite zbirni obračun proizvodnje, izračunajte ostvareni doprinos za pokriće
FT i financijski rezultat te proknjižite. Poduzeće primjenjuje DC metodu
obračuna, a zalihe vodi po prodajnim cijenama.
Izračun P2 -Zbirni obračun proizvodnje – DC metoda uz vođenje zaliha po
prodajnoj cijeni
VT PC
+ Ulaganja u obračunskom razdoblju 94.000
= Ukupno 112.000
- Konačne zalihe nedovršene proizvodnje 23520
= Završena proizvodnja 88.480 99.000
+ Početne zalihe gotovih proizvoda 7.200 8.000
= Ukupno 95.680 107.000
- Konačne zalihe gotovih proizvoda - -
= Troškovi realiziranih proizvoda 95.680 107.000
UP 128.000
FT 21.000
FR 11.320
Knjiženje P2 Knjiženje Svota Konto duguje Konto potražuje
1 94.000 4 VT 0,1,2,3
2 21.000 4 FT 0,1,2,3
3 94.000 49 VT 4 VT
4 21.000 49 FT 4 FT
5 94.000 60 (P.s.=18.000) 49 VT
6 21.000 70 49 FT
7 88.480 60
99.000 63 (P.s.=8.000)
10.520 639 (PC-VT)(P.s.=800 potr.)
8 107.000 7 63
9 11.320 7-storno, 639
10 128.000 12 75
11 116.680 79 7
12 128.000 75 79
13 11.320 79 8
Korištena konta
4 Troškovi poslovanja
49 Raspored troškova
12 Potraživanja od kupca
60 Proizvodnja u toku
63 Proizvodi
639 Odstupanja od cijena proizvoda, odnosno od standardnih troškova
7 Prihodi i rashodi
75 Prihodi od prodaje proizvoda i usluga
79 Razlika prihoda i rashoda
8 Rezultat poslovanja
UT Ukupni trošak
VT Varijabilni trošak
FT Fiksni trošak
RAČUNOVODSTVO PRODAJE
KALKULIRANJE PRODAJNE CIJENE
Vježbe 8
Moguće su četiri situacije unutar kojih se novi proizvod uključuje
u postojeći asortiman, a koje opredjeljuju planiranje njegove
prodajne cijene pomoću troškovnog koncepta:
• Postoje slobodni kapaciteti za proizvodnju novog proizvoda, pa

se proizvodnja postojećih proizvoda iz asortimana ne mijenja;
• Ne postoje slobodni kapaciteti za proizvodnju novog proizvoda,
pa dolazi do sniženja proizvodnje i prodaje postojećih proizvoda;
• Dodaju se novi kapaciteti za proizvodnju novog proizvoda;
• Snižava se proizvodnja postojećih proizvoda iz asortimana zbog
tržišnih ograničenja.
Primjer:
• Poduzeće je u posljednjoj godini od postojećih proizvoda iz asortimana

ostvarilo 2.000.000 n.j. ukupnog prihoda (Q = 100.000, pc = 20 n.j. ) i
1.300.000 n.j. varijabilnih troškova (Q = 100.000, vt = 13 n.j. ) prodanih
proizvoda. Fiksni troškovi su 500.000 n.j. i financijski rezultat poduzeća
200.000 n.j. (UP – (FT + VT)). Novi proizvod X ostvaruje prosječne
varijabilne troškove od 25 n.j. po jedinici.
• Koliko mora iznositi minimalna pc kako bi FR ostao nepromijenjen?

Situacija A
• Koliko mora iznositi minimalna pc kako bi FR ostao nepromijenjen ako postoje

slobodni kapaciteti za proizvodnju novog proizvoda, pa se proizvodnja postojećih
proizvoda iz asortimana ne mijenja
• Pc (X) = vt = 25 n.j.  ne dolazi do promjene FR
• Ako je proizvodnja proizvoda X 350 jedinica, a prodajna cijena se odredi na razini

od 38 n.j. po jedinici, izračunajte na koji način će to utjecati na FR?
Q
Razlika pc2 – pc1
• 350 * (38 – 25) = 4.550 više FR
• FR2= 200.000 + 4.550 =204.550

Situacija A:
Toliko je slobodnih kapaciteta, pa je pc novog proizvoda

jednaka njegovim vt
Proizvodnja postojećeg proizvoda

Pc proizvoda X mora pokriti:
•vt novog proizvoda
Situacija B
U drugoj situaciji pretpostavlja se da će proizvodnja proizvoda X

djelomično istisnuti dotadašnju proizvodnju, pa će se realizacija
dotadašnjeg asortimana sniziti za 400.000 n.j. , te će iznositi 1.600.000
n.j. (2.000.000 – 400.000).
400.000/20 = 20.000 jedinica manje
100.000 – 20.000 = 80.000 jedinica
80.000 jedinica *20 n.j. /jedinici (pc)= 1.600.000 n.j.
Koliko jedinica proizvoda po kojoj pc je potrebno proizvesti kako bi

FR ostao nepromijenjen?
Situacija B:
Ne postoje slobodni kapaciteti za proizvodnju

novog proizvoda, pa se snižava proizvodnja
postojećeg proizvoda
Proizvodnja postojećeg proizvoda

Pc proizvoda x mora
pokriti
•Izgubljeni dp postojećeg
proizvoda
Pretpostavlja se da se ne mijenja odnos pc i vt
Udio pvt u jedinici up = VT/UP = 1.300.000/2.000.000 = 65%
Pc (X) = vt/udio pvt u jedinici up = 25/0,65 = 38,46 n.j.
Q = 400.000/38,46 = 10.400 jedinica
Uz proizvodnju 10.400 jedinica proizvoda X po prodajnoj cijeni od 38,46

n.j. po jedinici, neće se promijeniti dotadašnji financijski rezultat poduzeća
(200.000 n.j. ). Ako se financijski rezultat želi povećati, proizvodnja mora
nadmašiti 10.400 jedinica i (ili) prodajna cijena mora nadmašiti 38,46 n.j.
po jedinici.
400.000/20 = 20.000 jedinica manje
100.000 – 20.000 = 80.000 jedinica
pc
UP = (80.000 * 20) = 1.600.000

- VT = (80.000 * 13) = 1.040.000
- FT = 500.000
vt
______________________________
FR = 60.000
DP = 0,35*400.000 = 140.000 FR -
nadoknađeno
sdp*smanjenje realizacije______________________________
FR = 200.000
sdp = (up – vt)/up = (2.000.000-1.300.000) /2.000.000) = 0,35
Situacija C
• U trećoj situaciji se pretpostavlja da proizvod X izaziva ulaganje u novi

kapacitet koji će izazvati godišnje fiksne troškove (npr. amortizaciju i
kamatu na kredit) u svoti od 30.000 n.j. . Također se pretpostavlja da novi
proizvod istiskuje dotadašnju proizvodnju za 400.000 n.j. kao u situaciji B
(DP= 140.000; Q= 10.400).
• Koliko jedinica proizvoda po kojoj pc je potrebno proizvesti kako bi FR

ostao nepromijenjen?
Situacija C1:
snižava se proizvodnja Dodatni FT =
postojećeg proizvoda 30.000
Pc proizvoda x mora
Proizvodnja postojećeg proizvoda pokriti
•Izgubljeni dp postojećeg
proizvoda
•Dodatni FT
Prodajna cijena je već utvrđena u prethodnoj situaciji (pc = 38,46). U njoj je

ugrađen prosječni doprinos pokrića koji iznosi 13,46 n.j. po jedinici.
Ako neće doći do promjene u postojećoj proizvodnji, nužno je realizirati

2.228,826 (30.000/13,46) jedinica proizvoda X po cijeni od 38,46 n.j. da se
pokriju dodatni fiksni troškovi i ne dođe do promjene financijskog rezultata.
Situacija C2:
Izračunajte minimalnu prodajnu cijenu novog proizvoda x kada novi proizvod ne

istiskuje proizvodnju već postojećeg proizvoda, a potrebna se količina ne može
realizirati, već samo 1.300 jedinica.
Dodatni FT = 30.000
Određena je
max koičina
Q=1.300
jedinica
Proizvodnja postojećeg proizvoda Pc proizvoda x mora pokriti
•Dodatni FT
•Količina je ograničena
U ovom slučaju se prodajna cijena proizvoda X određuje podjelom dodatnih fiksnih

troškova s mogućom količinskom realizacijom i dodavanjem prosječnog varijabilnog
troška, a da se ne promijeni dotadašnji financijski rezultat
pc = 48,08 n.j. ((30.000 / 1.300) + 25).

TP - Q pc
2.228,826 * 38,46 = 85.720,65

- 2.228,826 * 25 = 55.720,65
___________________________
Dodatni FT = 30.000
vt
Situacija D
Izračunajte minimalnu prodajnu cijenu novog proizvoda kako se financijski rezultat ne bi
promijenio uzimajući u obzir navedene uvjete:
•Dodatni FT = 30.000
•Proizvodnja se snižava na 1.600.000
•Realizacija proizvoda X je ograničena na 1.300 jedinica
•Izgubljeni DP= 140.000 (istiskuje se postojeći proizvod, pa se mora ugraditi njegov doprinos
pokrića u pc novog proizvoda)
_____________________
Pc proizvoda x mora pokriti
Situacija D:
Dodatni FT = •vt novog proizvoda
snižava se proizvodnja
postojećeg proizvoda 30.000 •Izgubljeni dp postojećeg proizvoda
•Dodatni FT
• Postoji ograničenje količine
Proizvodnja postojećeg proizvoda Određena je max

koičina
Q=1.300 jedinica
min. pc = (dodatni FT+izgubljeni DP)/realizacija + vt =
(30.000 + 140.000)/1.300 + 25= 141,67 + 25
min. pc = 155,77 n.j.
Sada se prodajna cijena proizvoda X mora planirati u najnižoj svoti

od 155,77 n.j. po jedinici. Doprinos pokrića koji nadoknađuje
dodatne fiksne troškove i izgubljeni doprinos pokrića po osnovi
postojeće proizvodnje ugrađuje se u planiranu prodajnu cijenu
proizvoda X.
Situacija A:
Toliko je slobodnih kapaciteta, pa je pc novog proizvoda jednaka njegovim vt
Situacija B: Ne postoje slobodni kapaciteti za proizvodnju novog proizvoda, pa se

snižava proizvodnja postojećeg proizvoda
Situacija C1: Dodatni FT

snižava se proizvodnja postojećeg proizvoda
Situacija C2: Dodatni FT
Određen je mogući Q
Situacija D: Dodatni FT
snižava se proizvodnja postojećeg proizvoda
Određen je mogući Q
Primjer 2
Poduzeće iz postojećeg proizvodnog asortimana ostvaruje 3.700.000 n.j. ukupnog prihoda,

1.900.000 n.j. varijabilnih troškova i 1.000.000 n.j. fiksnih troškova. Uvodi novi proizvod X čija
proizvodnja će djelomično istisnuti dotadašnju proizvodnju, pa će se realizacija dotadašnjeg
asortimana sniziti za 500.000 n.j. . Uvođenje novog proizvoda X također izaziva ulaganje u novi
kapacitet koji će izazvati godišnje fiksne troškove u svoti od 95.000 n.j. . Prosječni varijabilni
trošak novog proizvoda je 30 n.j. po jedinici, a maksimalna moguća proizvodnja i prodaja je
4.700 jedinica. Koliko mora iznositi prodajna cijena proizvoda x kako se dotadašnji financijski
rezultat ne bi promijenio? Ako se prodajna cijena odredi na razini od 110 n.j. , kako će to utjecati
na financijski rezultat?
Izračun P2:
UP 3.700.000 sdp= 0,486486

Smanjenje realizacije 500.000 izgubljeni DP=sdp*smanjenje realiz.= 243.243,2
Nova realizacija 3.200.000
VT 1.900.000 pc= (dodatni FT+izg.DP)/maxQ + vt= 101,9666
FT 1.000.000
vt(x) 30 dodatak FR= (pc poduz.-pc)*maxQ= 37.756,76
FT(X) 95.000
max Q 4.700 FR1= 800.000
FR2= (FR1+dodatak FR)= 837.757
pc poduzeće 110 n.j.

STANDARDIZIRANJE TROŠKOVA I OBRAČUN

PO STANDARDNIM TROŠKOVIMA
Vježbe 9
1. Standardiziranje direktnih troškova i analiza uzroka odstupanja
Standardiziranje materijala izrade
STANDARDNI TROŠAK = STANDARDNI UTROŠAK * STANDARDNA CIJENA
OSTVARENI TROŠAK = OSTVARENI UTROŠAK * OSTVARENA CIJENA
ODSTUPANJE
OSTVARENOG OD
OSTVARENI TROŠAK - STANDARDNI TROŠAK
STANDARDNOG TROŠKA =
ODSTUPANJE ZBOG STANDARDNA CIJENA * (OSTVARENA KOLIČINA –

KOLIČINE UTROŠKA = STANDARDNA KOLIČINA)
ODSTUPANJE ZBOG OSTVARENA KOLIČINA * (OSTVARENA CIJENA –

CIJENE = STANDARDNA CIJENA)
Primjer 1:
Podaci o ostvarenim i standardnim veličinama za MI po jedinici proizvoda iznose:
STANDARDNO OSTVARENO
UTROŠAK MI 32 jed. 35 jed.
CIJENA MI 29 n.j. 33n.j.
Izračunajte ostvareni i standardni trošak MI i analizirajte odstupanja!

Izračun P1:
Ostvareni trošak MI= Ostvareni utrošak*ostvarena cijena= 35*33= 1.155

Standardni trošak MI= Standardni utrošak*standardna cijena=32*29= 928
Odstupanje ostvarenog od standardnog troška =ostvareni
trošak – standardni trošak =1.155-928= 227
Odstupanje zbog količine utroška =standardna cijena*(ostvarena
količina-standardna količina)=29*(35-32)= 87
Odstupanje zbog cijene= ostvarena količina *(ostvarena cijena-
standardna cijena)=35*(33-29) 140
227
Kada su ostvareni utrošci MI veći od standardnih, treba analizirati
uzroke odstupanja i poduzeti aktivnosti da se ona svedu na najmanju
moguću mjeru. Obrnuto, kada su standardni troškovi MI veći od
ostvarenih, treba preispitati realnost standarda, jer standardi po samoj
naravi trebaju stimulirati na pozitivni pomak izvršenja aktivnosti.
Standardiziranje direktnog rada
STANDARDNI TROŠAK = STANDARDNO VRIJEME * STANDARDNA TARIFA
OSTVARENI TROŠAK = OSTVARENO VRIJEME * OSTVARENA TARIFA
ODSTUPANJE
OSTVARENOG OD
OSTVARENI TROŠAK - STANDARDNI TROŠAK
STANDARDNOG TROŠKA =
ODSTUPANJE ZBOG STANDARDNA TARIFA * (OSTVARENO VRIJEME –

VREMENA = STANDARDNO VRIJEME)
ODSTUPANJE ZBOG OSTVARENO VRIJEME * (OSTVARENA TARIFA –

TARIFE = STANDARDNA TARIFA)
Primjer 2:
Podaci o ostvarenim i standardnim veličinama za plaće izrade po jedinici proizvoda su:
TARIFA/satu 200 n.j. 190 n.j.
VRIJEME/jed.proizvoda 2h 3h
Izračunajte ostvareni i standardni trošak plaća izrade i analizirajte odstupanja.

Izračun P2:
Standardni trošak rada=standardno vrijeme*standardna tarifa =

2*200= 400
Ostvareni trošak rada=ostvareno vrijeme*ostvarena
tarifa=3*190= 570
Odstupanje ostvarenog od standardnog troška
=ostvareni trošak – standardni trošak = 570-400= 170
Odstupanje zbog vremena=standardna tarifa*(ostvareno-
standardno vrijeme)= 200*(3-2)= 200
Odstupanje zbog tarife = ostvareno vrijeme * (ostvarena tarifa –
standardna tarifa) = 3*(190-200)= -30
170
Primjer 3:
Podaci o ostvarenom i standardnom vremenu rada i tarifi po jedinici

proizvoda su:
TARIFA/satu 450 n.j. 420 n.j.
VRIJEME/jed.proizvoda 9 min 12 min
Izračunajte standardni i ostvareni trošak rada i analizirajte odstupanja.

Izračun P3:
Pretvaranje:
Standardno vrijeme Standardno vrijeme u min/60=9/60= 0,15
Ostvareno vrijeme  Ostvareno vrijeme u min./60=12/60= 0,2
Standardni trošak rada=standardno vrijeme*standardna tarifa

=0,15*450= 67,5
Ostvareni trošak rada = ostvareno vrijeme*ostvarena
tarifa=0,2*420= 84
Odstupanje ostvarenog od standardnog troška
=ostvareni trošak – standardni trošak = 84-67,5= 16,5
Odstupanje zbog vremena=standardna tarifa*(ostvareno-
standardno vrijeme)= 450*(0,2-0,15)= 22,5
Odstupanje zbog tarife = ostvareno vrijeme * (ostvarena tarifa –
standardna tarifa) = 0,2*(420-450)= -6
16,5
OSTALI ASPEKTI PRIMJENE TROŠKOVNOG

KONCEPTA U POSLOVANJU
(SENZITIVNA ANALIZA, BENEFIT-COSTANALIZA)
Vježbe 10
Senzitivna analiza
Primjer 1: Osjetljivost TP na prodajnu cijenu
Poduzeće ostvaruje 100.000 n.j. fiksnih i 70 n.j. prosječnih varijabilnih troškova, te 120 n.j. prihoda po jedinici
proizvoda.
a)Kada bi se prodajna cijena a) povećala za 10%, b) smanjila za 10%, kako bi to utjecalo na točku pokrića?
Izračunajte koeficijent osjetljivosti i prokomentirajte rezultat u oba slučaja.
FT = 100.000 Izračun P1:

Pc = 120
Pvt = 70
sdp1= 0,416666667
TP1= 240.000
povećanje PC za 10% smanjenje PC za 10%
pc2= 132 pc2= 108
sdp2= 0,46969697 sdp2= 0,351851852
TP2= 212.903,2258 TP2= 284210,5263
Ko=TP2/TP1 Ko= 1,184210526
Ko= 0,887096774 18,42%
0,112903226 11,29% Smanjenje Pc za 10% povećava TP
povećanje Pc za 10% snižava TP za 11,29% za 18,42%
Primjer 2: Osjetljivost TP na VT
Kada bi se poduzeću iz Primjera 1 varijabilni trošak a) povećao za 10%, snizio za 10%,
kako bi to utjecalo na točku pokrića? Izračunajte koeficijent osjetljivosti i prokomentirajte
rezultat u oba slučaja.
Izračun P2:
TP1= 240.000
povećanje vt za 10% smanjenje vt za 10%

vt2= 77 vt2= 63
sdp2= 0,358333333 sdp2= 0,475
TP2= 279069,7674 TP2= 210526,3158
Ko= 1,162790698 Ko= 0,877192982
16,28% 0,122807018 12,28%
povećanje vt za 10,00% povećava Smanjenje vt za 10,00% snižava TP za
TP za 16,28% 12,28%
OSNOVE COST-BENEFIT ANALIZE
Primjer 3:
Broj varijanti A B C
Godišnje koristi 272 000 264 000 251 000
Godišnji troškovi 145 000 140 000 125 000
B/C pokazatelj 1,876 1,886 2,008
Čista godišnja vrij. 127 000 124 000 126 000

• Iz primjera se vidi da projektna varijanta C ima najviši benefit-cost pokazatelj, ali da varijanta
A ima najvišu čistu godišnju vrijednost kao razliku između godišnje koristi i troškova.
• Kako bi se dobio odgovor koja projektna varijanta je najpovoljnija, a koja najmanje povoljna,
treba izračunati benefit-cost pokazatelj samo za razliku godišnjih veličina dviju varijanti.
Godišnje koristi Godišnji troškovi
A minus B
B–C = (272.000 – 264.000) / (145.000 – 140.000) = 1,6
A minus C
B–C = (272.000 – 251.000) / (145.000 – 125.000) = 1,05
B minus C
B–C = (264.000 – 251.000) / (140.000 – 125.000) = 0,867
• Dobiveni rezultat pokazuje da svaka dodatna novčana jedinica investirana u
varijantu A preko ukupne vrijednosti investicije u varijantu B donosi 1,6
novčanih jedinica koristi, odnosno 1,05 novčanih jedinica, ako se investira u
varijantu C. To govori u prilog varijanti A u odnosu na varijantu B, i C.
Suprostavljanjem B i C varijante dobivamo 0,867 novčanih jedinica koristi na
svaku novčanu jedinicu investiranu u varijantu B, preko ukupne vrijednosti
varijante C. Budući da je benefit-cost pokazatelj niži od 1, opredjeljujemo se za
C varijantu u odnosu na varijantu B. Sukladno rezultatima, najpovoljnija je
varijanta A, potom slijedi varijanta C, a najmanje povoljna je varijanta B.
Primjer 4:
Konvencionalna i modificirana B-C metoda
r (r  1) 1,08 (1,08  1)
n 20
p
  0,1019 *100.000  10.190 r  1
r 1n
1,08  1
20
100
Postojeća Proj. varijanta A Proj. varijanta B

situacija
Troškovi kapitala 0 100.000 100.000
(ulaganja u izgradnju)
Ekvivalentna godišnja vrijednost 0 10.190 10.190
izgradnje
(8 %, 20god., 5. tablice)
Troškovi djelovanja 250.000 270.000 240.000
i održavanja
Troškovi korisnika 200.000 165.000 195.000
Ukupni troškovi 450.000 445.190 445.190
Godišnja ušteda troškova u 0 4.810 4.810
odnosu na postojeću situaciju
Izračun P4:
Konvencionalni benefit-cost pokazatelj
Konv. b – c = čiste uporabne koristi (uštede) / {(čisti troškovi kapitala + čisti troškovi
djelovanja i održavanja)}
Za A prema postojećoj situaciji:
• B–C = (200.000 – 165.000) / {( 10.190 – 0 ) + (270.000 –
250.000)} = 1,16
Za B prema postojećoj situaciji:

• B-C = ( 200.000 – 195.000) / {( 10.190 – 0 ) + (240.000 –
250.000)} = 26,31
Konvencionalni benefit cost pokazatelj u primjeru daje veliku prednost varijanti B, u odnosu na
A varijantu, iako je godišnja ušteda troškova u odnosu na postojeću situaciju jednaka za
projektne prijedloge A i B.
Modificirani benefit-cost pokazatelj
Modif. b – c = {(čiste uporabne koristi (uštede) - čisti troškovi djelovanja i održavanja)} /
čisti troškovi kapitala
Za A prema postojećoj situaciji:

• B–C = {(200.000 – 165.000) – ( 270.000 – 250.000)} / (10.190 – 0)
= 1,47
Za B prema postojećoj situaciji:

• B–C = {(200.000 – 195.000) – ( 240.000 – 250.000)} / (10.190 – 0)
= 1,47
Primjer pokazuje da modificirani B-C pokazatelj daje konzistentan rezultat, te se preporučuje

njegova primjena u svakom slučaju.
Primjer 5:
Čiste godišnje uporabne koristi iznose 100.000, čisti godišnji troškovi djelovanja i održavanja
30.000, a čisti troškovi kapitala 40.000. Koliko iznosi Benefit-Cost pokazatelj po modificiranoj
metodi? Je li projekt prihvatljiv i zašto?
Izračun P5:
Modificirani b – c pokazatelj= {(čiste uporabne koristi (uštede) - čisti troškovi djelovanja i
održavanja)} / čisti troškovi kapitala
=(100.000-30.000)/40.000=1,75
Projekt je prihvatljiv jer je B/C pokazatelj veći od 1

Primjer 6:
Troškovi kapitala iznose 5.000.000 n.j. . Izračunajte ekvivalentnu godišnju vrijednost izgradnje (vrijeme
= 30 godina; vremenska vrijednost novca = 4%). Godišnji troškovi djelovanja i održavanja iznose
200.000 n.j. , a uporabne koristi na godišnjoj razini 600.000 n.j. . Koliko iznosi B/C pokazatelj po
modificiranoj metodi?
Izračun P6:
Modificirani b – c pokazatelj= {(čiste uporabne koristi (uštede) - čisti troškovi djelovanja i održavanja)} / čisti troškovi kapitala
r n ( r  1)
čisti troškovi kapitala  troškovi kapitala * 
n
r 1
1, 04 30 (1, 04  1)
5 . 000 . 000 * 
1, 04 30 1
0 , 057830098 * 5 . 000 . 000 
čisti troškovi kapitala  289 . 150 , 49
Modificirani b – c pokazatelj= (600.000-200.000)/289.150,49 =1,38336


Vježbe SVE PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vježbe SVE PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OPSEG PROIZVODNJE = 400 jedinica

MAT. IZRADE 1 100 3.000 0 0 100 3.000 300

Pvt = 4.793 / 400 = 11,98

• Fleksibilni plan ukupnih troškova:

Metodom koeficijenata reagibilnosti izračunajte fiksnu i varijabilnu komponentu troškova na razini

Koeficijent reagibilnosti = % promjene troška / % promjene opsega aktivnosti

Fleksibilni plan ukupnih troškova:

+8% 17.367 12.964 4.403

-8% 15.447 11.043 4.403

UT1 558.000 UT2 721.539 4) AFT2+PVT2+NPVT2

VIŠA NIŽA RAZLIKA

Varijabilna komponenta = 2,50% od prodaje

Ukupan trošak pomoćnog

Ovaj obrazac se koristi za predviđanje troška za bilo koji volumen prodaje.

VRSTA TROŠKA RAZINA ISKORIŠTENJA KAPACITETA

Metodom diferencijalnih troškova izračunajte fiksnu i varijabilnu komponentu ukupnih

PO POJEDINIM VRSTAMA TROŠKOVA

Izračun P7b: VT(9.500) = 1,21875 * 9.500 = 11.566,25

ISKORIŠTENJE KAPACITETA U KOM. UKUPNI TROŠKOVI

Grafičkom metodom odredite fiksne i varijabilne troškove za svaku razinu iskorištenja

X = KOLIČINA Y = UKUPNI TROŠKOVI

77 1.370 5.929 105.490 1.365,65 18,941 11.736

 y = prosječna vrijednost troška = Σy / n

r2 = 1 – 242,084 / 18.617 = 0,987 = 98,7%

Coefficients Standard Error t Stat P-value Lower 95%Upper 95%Lower 95,0%

Korištenjem funkcije „FORECAST” u Excelu UT = 733,55 + 8,209*Q

ANALIZA PRIJELOMNE TOČKE

UP ukupan prihod, realizacija

a) FT(a)=30.000 n.j. Porast zakupnine za 5.000 n.j.

sdp= 12,5% Koristi se početni FT

dp= 150 n.j. povećanje vt= 5% (s 1.000 na 1.050)

c) FT(c)= 31.000 n.j. povećanje plaće pomoćnom radniku *12

sdp= 25,45% FT(c) je korišten

dp= 280 n.j.

Izračunajte stopu doprinosa pokrića, točku pokrića i sigurnosni koeficijent, te objasnite

TP(2)= 15.817.925 n.j.

Usporedite poslovanje dva trgovca. Trgovac A ostvaruje prosječnu maržu na

U povoljnijoj poziciji je trgovac B jer TP ostvaruje na nižoj razini

FR 370.000 n.j. FR=UP-VT-FT

sdp 0,313 sdp=1-(VT/UP umanjen za pad pc)

UP za cilj FR 1.535.319 n.j. UP za cilj. FR = (FT+cilj FR)/sdp

S obzirom da su FT procesa B viši, on je riskantniji od procesa A. Također, proces B ostvaruje TP

VCP analiza procesa A i B

Prosječna vagana stopa doprinosa pokrića je suma umnožaka

(45 * 53,57) / 100 24,11%+22,18%+11,79%

Razina prodaje na kojoj se pokrivaju svi troškovi, točka pokrića, iznosi:

UP za ciljani financijski rezultat = (FT + FR) / sdp = (31.200 + 12.000) / 58,08%

Koliku količinu proizvoda poduzeće mora prodati po pojedinom proizvodu

Prosječni ponderirani doprinos pokrića = 0,45*15+ 0,35*45 + 0,5*20= 32,5

Točka pokrića = FT/prosječni ponderirani doprinos pokrića

Potrebna prodaja pojedinih proizvoda na točci pokrića

PRIJE SANACIJE POSLIJE SANACIJE

 Točka pokrića se spustila s 25.000.000 n.j. na 22.500.000 n.j.

• Poduzeće je u prošloj godini ostvarilo prihode od 40.000.000 n.j. uz varijabilne troškove

Točku pokrića u prošloj i idućoj godini?

Da li bi poduzeće time izašlo iz zone gubitka?

PRIJE SANACIJE POSLIJE SANACIJE

Varijanca u prosječnim varijabilnim troškovima računa se po obrascu:

Var(pvt) = varijanca u prosječnim varijabilnim troškovima

Varijanca u volumenu prodaje računa se po obrascu:

Varijanca u prodajnoj cijeni računa se po obrascu:

ukupan prihod (vrijednost prodaje) 520.000 519.000 -1.000

Prosječni ponderirani doprinos pokrića = 0,4515+ 0,3545 + 0,5*20= 32,5