1. Nabroji načine stjecanja vlasništva.

STJECANJA PRAVA VLASNIŠTVA može biti na temelju: -pravnog posla

-odluke suda, odnosno druge
nadležne vlasti
-nasljeđivanje
-na temelju zakona
2. Objasni stjecanje na temelju odluke suda.
-u ovim slučajevima, pravo vlasništva stjecatelj stječe u trenutku pravomoćnosti sudske odluke ili
odluke drugog organa; odluke su pravomoćne ili konačne kad se protiv njih ne može više podnijeti
žalba
3. Objasni suvlasništvo.
-Vlasništvo više osoba na nekoj fizički nepodijeljenoj stvari i to tako da svakoj pripada idealni dio toga
prava vlasništva (npr. bivši bračni par kupio je stan i automobil, pa su prestankom braka, po zakonu
suglasnici tih stvari sa jednakim dijelovima tj. polovina dijela stana i automobila -znači da je njihovo
vlasništvo podijeljeno po obujmu, a ne po sadržaji)
-Pravni položaj suvlasnika je da svaki može samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom
stvari, a da pritom ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika
-Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovanja u upravljanju stvari, a kada je pitanje poslova redovitog
upravljanja, tada suvlasnici odlučuju većinom glasova
-Glasovi i većina su određeni veličinom suvlasničkog dijela, a ne brojem suvlasnika
-Ukoliko se suvlasnici ne mogu dogovoriti o redovitom upravljanju, tada o spornim pitanjima odlučuje
sud
-S obzirom da je suvlasništvo često izvor nesuglasica, zakon daje pravo na razvrgnuće suvlasništva
-Razvrgnuće se može provesti dobrovoljno i na temelju suda
 4. Objasni etažno vlasništvo.
- pravo vlasništva na stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj samostalnoj uporabnoj cjelini kao
posebnom dijelu zemljišta sa zgradom
-Posebni dio nekretnine mogu biti stan, samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili
parkirališna mjesta
-Vlasništvo posebnog dijela može se prostirati na balkone, terase, podrumske ili tavanske prostore,
kućne vrtove
-Ovim posebnim dijelom nekretnine vlasnik samostalno raspolaže, može ga otuđiti, opteretiti, taj dio
može biti predmet nasljeđivanja ili prisilne prodaje u ovršnom postupku
-Vlasniku pripada najamnina ako je posebni dio zgrade iznajmio
-Zajednički dijelovi nekretnine su zemljište, temelji, podrumi, krov, instalacije, hodnici – oni su u
suvlasništvu svih vlasnika posebnih dijelova nekretnine
-vlasništvo posebnog dijela nekretnine neraskidivo je povezano sa suvlasničkim (idealnim) dijelom
nekretnine
-Ovlasti vezane za cijelu nekretninu su da su suvlasnici dužni:
a)sudjelovati u upravljanju nekretninama
b)odrediti zajedničkog upravitelja
c)osnovati zajedničku pričuvu
5. Objasni stvarni teret.
-pravo služnosti na tuđoj nekretnini uz obvezu na povremene novčane činidbe i druge činidbe osobi
koja je dala to pravo
-(npr. otac i sin su sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju – sin postaje vlasnikom stana u kojem
otac živi, a zauzvrat se obvezuje da će ga do njegove smrti uzdržavati, isplaćujući mu svaki mjesec
dogovoreni iznos novca. Da bi otac osigurao ovakav pravni odnos, u zemljišnim knjigama na stan će
se zabilježiti teret uzdržavanja. Ako sin ne bude uzdržavao oca, otac ima pravo namirbe prodaje stana
u ovršnom postupku)
6. Objasni založno pravo.
-Ovo pravo ovlašćuje svog nositelja(založnog vjerovnika) da određenu tražbinu, ukoliko ne bude
namirena po dospijeću, može namiriti iz vrijednosti založene stvari, a založni dužnik je dužan to
trpjeti
-bankarskom poslovanju kada se banka upisuje na hipoteku stana za čiji kredit je vjerovnik uzeo
kredit
-da bi bilo valjano založno pravo, mora biti određeno: visinom tražbine koja se osigurava založnim
pravom, pravna osnova tj. osnova te tražbine, predmet založnog prava (zalog) i osobe (založni
vjerovnik, založni dužnik)
-založno pravo može biti zasnovano na više pojedinačnih nekretnina koje se nazivaju SIMULTANOM
HIPOTEKOM (na postojećoj hipoteci može se osnovati nova hipoteka pa je to nad hipoteka)
-stječe se na 2 načina: DOBROVOLJNO i PRISILNO
-DOBROVOLJNO- sklapanje sporazuma između založnog vjerovnika i zalogodavca na sudski zapisnik
-PRISILNO- putem ovršnog zakona, tj. postupak prisilnog osiguranja tražbine
7. Objasni posjedovanu zaštitu.
- je takva u kojem posjedniku nitko ne može samovlasno smetati u posjedu, bez obzira na to kakav je
njegov posjed
-samovlasno smetanje posjeda može se pojaviti u dvama oblicima
-prvi oblik je oduzimanje posjeda u kojem je posjedniku potpuna oduzeta vlast nad stvari
-drugi oblik je uznemiravanje posjeda (npr. moj susjed povremeno bez mog dopuštenja parkira svoj
automobil na mom parkirališnom mjestu. Ovim postupkom meni posjed nije oduzet, ali je
uznemiravan, što je smetanje posjeda. Ja moj posjed mogu zaštiti u posebnoj parnici zbog smetanja
posjeda ili dopuštenoj samopomoći. Tužba zbog smetanja posjeda posjednik mora podnijeti
nadležnom općinskom sudu u roku od 30 dana od dana saznanja za čin smetnje, a najkasnije godinu
dana od dana nastalog smetanja)
-sud pruža zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastaloj
smetnji, u ovom slučaju, sud ne raspravlja je li posjed bilo koje strane zakonit ili pošten
-postoji pravo silom zaštiti posjed u slučaju:
a)ako bi sudska pomoć stigla prekasno
b)ako je opasnost neposredna
c)ako za zaštitu svog posjeda ne primjenjujemo silu koja je veća od jakosti sile koja je primjeren