UČINKOVITI PRISTUPI U PREVENCIJI EKSTERNALIZIRANIH PROBLEMA

Nasilničko ponašanje -Učinkovite intervencije

a) obiteljske programe (kvalitetni odnos roditelj-dijete; razvijanje sigurnih, stabilnih i
brižnih odnosa mladih i njihovih skrbnika, home visiting programs)
b) razvoj vještina djece i mladih (vrtići, škole, domovi; jačanje životnih vještina i SEL
programi, programi jačanja školskih postignuća, pristupačne izvanškolske aktivnosti)
c) prevenciju pijenja i korištenja sredstava ovisnosti (smanjivanje dostupnost i korištenja
alkohola, regulacija prodaje, povećanje cijena, poboljšanje okruženja u kojima se
konzumira alkohol)
d) smanjivanje dostupnosti oružja i zabrana nošenja u javnosti
e) promociju ravnopravnosti spolova i prava žena
f) promociju adekvatnih kulturoloških i društvenih normi koji umanjuju vjerojatnost
pojave nasilja
g) identifikaciju, zaštitu i osnaživanje potencijalnih žrtava nasilničkog ponašanja

NASILNIČKO PONAŠANJE
Farrington (1993) ističe da bi strategije prevencije nasilničkog ponašanja djece i mladih
trebale biti usmjerene u tri smjera:
1. Prema onima koji se nasilnički ponašaju
2. Prema žrtvama nasilničkog ponašanja te
3. Prema socijalnom kontekstu u kojemu se nasilničko ponašanje događa

1. Strategije usmjerene na one koji se nasilnički ponašaju

• osnaživanje vršnjaka, učitelja i roditelja u neodobravanju takvih ponašanja djece
• osvještavanje onih koji se nasilnički ponašaju o posljedicama njihova ponašanja na
žrtvu
• korištenje prikladne kazne, nagrađivanje poželjnih ponašanja
• razvijanje empatije i poticanje osobe koja se nasilnički ponaša na pozitivna ponašanja
spram žrtve
• intervencije koje uključuju razvoj samokontrole i kontrole ljutnje (medijacija) te
drugih životnih vještina
• rani, sustavni i strukturirani programi

1
2. Strategije usmjerene prema žrtvama nasilničkog ponašanja
• osnaživanje kroz podizanje samopouzdanja
• razvijanje socijalnih vještina
• formiranje grupa za podršku
• educiranje roditelja o pojavi nasilničkog ponašanja
• poticanje žrtava nasilničkog ponašanja na međusobno zaštićivanje
• korištenje tehnika drame u suočavanju žrtava s traumom doživljenog nasilja
kojemu su bili izloženi
• podučavanje o načinima izbjegavanja situacija u kojima bi mogli biti izloženi
nasilju.

3. Strategije prema okruženju u kojemu se nasilničko ponašanje događa

• povećanje nadzora u školskom okruženju (mjere osiguranja)
• stvaranje sigurnog školskog okruženja kroz jasne školske strategije prevencije
nasilničkog ponašanja ( strategije »nulte tolerancije« na nasilje)

2
Positive Child and Youth Development Program – Rodna dimenzija
• Izgradnja SE vještina kroz tjedne susrete tijekom 6-8 razreda(12-14 godina)
• Koristi transformativnu moć igre i sporta kako bi mijenjali rodne stavove učenika i
smanjili nasilje
• 80 sati strukturirananih susreta gdje učenici uče vještine komunikacije, o rodnoj
jednakosti, jačanju samopouzdanja, nenasilju i vođenju. Uključuje dane igre u
zajednici, turnire i ljetne kampove.
Komponenta jačanja kapaciteta adresiranja nasilja unutar škola:
-edukacija za učitelje pozitivnom razvoju mladih, pozitivnom discipliniranju, stvaranju
sigurnijeg školskog okruženja
Olweus Bully Prevention Programme
• Učenici od 6-18 godina (Najviše istražena školska intervencija) Multi-interventna i
višerazinska intervencija kojoj je cilj poboljšati odnose među učenicima i učiniti škole
sigurnima.
• Školski odbori se sastaju svakih 6-8 tjedana, održavaju edukacije za školske
zaposlenike, organiziraju događanja za roditelje i učenike. Učitelji sa studentima
provode komponente tijekom 21-23 tjedna. Provodi se i izvanškolska komponenta u
poslijepodnevnim satima. Intervencija je kombinirana s obiteljskom intervencijom
"Ostanite povezani sa svojim tinejdžerom". Dodatan individualan rad provode stručni
suradnici i to s učinicima koji zlostavljaju, koji su zlostavljani te njihovim roditeljima.
ISHODI:
• smanjena pojava vršnjačkog zlostavljanja (20-80%)
• značajno rjeđe iskazivanje asocijalnih ponašanja (krađe, tučnjave, uništavanje
imovine...)
• poboljšana radna atmosfera u razredima
• pozitivniji stav spram škole

Prevencija pijenja kod mladih

Za učinkovitu prevenciju pijenja alkohola kod mladih ključan je sistemski, istovremeni pristup
usmjeren na fenomene:
• FENOMEN POTRAŽNJE ALKOHOLA OD STRANE MLADIH
• FENOMEN PONUDE ALKOHOLA MLADIMA

3
STATEGIJE USMJERENE NA FENOMEN POTRAŽNJE ALKOHOLA OD STRANE MLADIH
1. Strategije u školskom okruženju
• optimalno vrijeme za primjenu školskih programa prevencije pijenja alkohola razdoblje
od 5. razreda osnovne do 1. razreda srednje škole
• prevalencija pijenja alkohola naglo raste na prijelazu iz 5. u 6. razred osnovne škole te da
je taj period ključan za implementaciju te vrste programa
• autori (Botvin, 2000, Locke i Newcomb, 2004) kao vrlo učinkovite strategije u školi
navode:
-trening životnih, socijalnih i interpersonalnih vještina
-trening vještina odolijevanja vršnjačkom pritisku
-razvijanje stavova u skladu s pozitivnim društvenim normama
-razvijanje privrženosti školi

1. Strategije u školskom okruženju

• Kao manje uspješne strategije u školskom okruženju koje ne rezultiraju
dugotrajnijim učincima ističu se:
- programi usmjereni na educiranje o štetnosti pijenja alkohola kao jedina strategija
prevencije pijenja
- neinteraktivni programi
- jednokratna edukativna predavanja o štetnosti alkohola

2. Obiteljski preventivni programi

• programi roditeljskih vještina
• programi usmjereni na prosocijalnestavove
• poticanje adekvatnih odgojnih stilova
• osnaživanje obiteljske komunikacije
• razvijanje adekvatne supervizije djetetovog ponašanja

STRATEGIJE USMJERENE NA FENOMEN PONUDE ALKOHOLA MLADIMA

• Povisivanje minimalne, zakonski određene dobne granice za konzumaciju alkohola
• Onemogućavanje i kontroliranje prodaje pića osobama mlađima od minimalne dobne
granice za konzumaciju alkohola
• Ograničavanje dostupnosti alkohola u društvenom kontekstu osobama mlađima od
minimalne dobne granice
• Reduciranje ekonomske pristupačnosti alkohola
• Reduciranje reklamiranja alkoholnih pića

4
 1. Povisivanje minimalne, zakonski određene dobne granice za konzumaciju alkohola
• 70-tih godina je 29 država SAD-a smanjilo dobnu granicu za konzumaciju alkoh. pića s
21 god. na 18, 19 ili 20 god
• pritisak javnosti zbog povećanja automobilskih nesreća u kojima su sudjelovale
alkoholizirane malolj. osobe = od 1988.g. u svim američkim državama MDG za
konzumaciju alkoholnih pića dob iznosi 21 godine
• 48% kvalitetnih studija provedenih u periodu od 1960. g. do 2000. g. potvrđuje kako
povećanje MDG za konzumaciju alkohola dovodi do smanjenja konzumacije alkohola
i problema vezanih uz alkohol kod mladih (vandalizma mladih i prometnih nesreća)
• Grant i Dawson (1997) ističu da studije pokazuju kako su mladi koji su alkohol počeli
konzumirati u dobi ranijoj od 21 g. skloniji češćoj konzumaciji alkohola u odrasloj
dobi

2. Onemogućavanje i kontroliranje prodaje pića osobama mlađima od minimalne

dobne granice za konzumaciju alkohola
2.1. Kontroliranje provođenja zakonskih normi
• učestale kontrole provođenja zakonskih odredbi u velikoj mjeri utječu na
smanjenje prodaje alkoholnih pića maloljetnicima
• Johnson (2004) kao učinkovite strategije navodi:
- formiranje tajnih timova ljudi koji će provjeravati poštuju li se zakonski normativi
- otvaranje telefonske linije za prikupljanje informacija o lokacijama na kojima se konzumira
alkohol
- formiranje „party“ policijskih patrola,
-„Policajac u trgovini“
- financiranje “alcohol-free” događanja za mlade.

2.2. Programi edukacije ugostitelja i trgovaca o odgovornoj prodaji i posluživanju

alkoholnih pića
• trebali bi biti besplatni i nuditi pogodnosti za lokale i trgovine uključene u edukaciju
• kvalitetan trening/edukacija nudi uvježbavanje vještina:
- prepoznavanja lažnih osobnih iskaznica te poznavanja procedure kada se takvi slučajevi
dogode,
- kako prepoznati da odrasli kupuje alkohol za nekoga mlađega te kako u tom slučaju odbiti
narudžbu
- kako biti ustrajan u tome da se osobi mlađoj od MDG za konzumaciju alkohola odbije
poslužiti alkohol
- kako odbiti narudžbu bez stvaranje neugodnih situacija

3. Ograničavanje dostupnosti alkohola u društvenom kontekstu osobama mlađima

od MDG
• kontroliranje da druge odrasle osobe dobavlju alkohol osobama mlađima od MDG za
konzumaciju alkohola
• praćenje i nadzor mjesta u lokalnoj zajednici na kojima maloljetne osobe
konzumiraju alcohol

5
 4. Reduciranje ekonomske pristupačnosti alkohola
• povećanje cijena alkoholnih pića može znatno reducirati učestalost i količinu pijenja
maloljetnih osoba, čak i kod redovitih konzumenata
• poskupljenje alkoholnih pića za 100% bi moglo pijenje maloljetnika smanjiti do 28%
te ekscesivno pijenje do 51%
• povećanje poreza na alkohol je povezano sa smanjenom konzumacijom alkoholnih
pića kod osoba u dobi od 16. do 21. godine starosti te smanjenje automobilskih
nesreća u kojima sudjeluju mlade osobe
• stručnjaci sa Škole narodnog zdravlja u Bostonu ističu strategiju povećanja cijene
piva u prevenciji pijenja: utvrđeno je da mladi piju manje ukoliko su cijene piva više

5. Reduciranje reklamiranja alkoholnih pića

• dugotrajna izloženost mladih reklamiranju alkoholnih pića povećava vjerojatnost da
oni u budućnosti konzumirati alkoholna pića
• svako reklamiranje alkoholnog pića, kod osobe koja je izložena reklamiranju,
povećava vjerojatnost da će konzumirati alkoholno piće za 1%
• mladi koji dolaze iz okruženja s visokom učestalošću reklamiranja alkoholnih pića su
u kasnim 20-tim godinama skloniji konzumiranju alkohola
• Safferi Dave (2006) ističu kako bi se potpunom zabranom reklamiranja alkoholnih
pića konzumacija alkohola adolescenata mogla smanjiti od 21% do 25%, dok bi se
fenomen «binge» pijenja mogao smanjiti od 7% do 12%

PREVENCIJE ZLOUPORABE PSIHOAKTIVNIH TVARI KOD MLADIH

Ključni elementi učinkovitih programa
• Više razinske intervencije usmjerene na vršnjake, obitelj, školsko okruženje i
zajednicu
• Razvijanje vještina odolijevanja društvenom pritiskui razvijanje otpornosti
• Prijelazni period iz 6. u 7. razred osnovne škole optimalno je vrijeme za
implementaciju preventivnih programa usmjerenih na razvijanje vještina nošenja s
pritiskom od strane vršnjaka i odolijevanja utjecaju drugih na oblikovanje

- mijenjanje stavova i pogrešnih predodžbi o raširenosti zlouporabe psihoaktivnih tvari te

uvjerenja kako njihovi vršnjaci toleriraju takvo ponašanje
- razvijanje socijalnih vještina(asertivnosti rješavanje problema)
- vještine donošenja odluka
- vršnjaci edukatori
- osmišljavanje konstruktivnog provođenja slobodnog vremena.
• Tobler ističe kako školski programi koji uključuju samo strategije educiranja i
mijenjanja stavova o zlouporabi psihoaktivnih tvari nisu dovoljno učinkoviti
• mnogi autori ističu kako su u prevenciji zloupotrebe psihoaktivnih tvari učinkovitiji
programi usmjereni samo na rizičnu populaciju pri čemu su kognitivno-bihevioralne
intervencije najučinkovitije

6
Trening životnih vještina:
- Program primarne prevencije ovisnosti( pušenja, alkohola, droge)
- utemeljen na dokazima
- Bogato iskustvo provođenja i dobrih rezultata
- Utemeljen na teorijskoj pozadini (rizični i zaštitni čimbenici)
- Cilj: smanjenje porasta konzumiranja sredstava ovisnosti
- Rizični faktori: prvi kontakti s cigaretama, alkoholom i drogom, nedostatak
samokontrole, nedostatak asertivnosti
- Preventivni faktori: samopoštovanje, razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina,
rješavanje problema, postavljanje ciljeva…

• Od obiteljskih programa učinkoviti su program i posjeta obiteljima i rani obiteljski

programi
• Programi razvijanja roditeljskih vještina – postavljanje granica i obiteljskih pravila,
unaprjeđenje odnosa i komunikacije roditelj-dijete

DELINKVENCIJA: PREVENTIVNI PRISTUPI

Ključni pristupi prevenciji delikventnog ponašanja
• Intervencije usmjerene na pojedinca –rane intervencije suzbijanja rizičnih i jačanja
zaštitnih čimbenika
• Intervencija usmjerene na obitelj
• Intervencije vezane uz obrazovanje
• Intervencije vezane uz organizaciju konstruktivnog provođenja slobodnog vremena
• Situacijska prevencija

Najčešće se provode:
• PROGRAMI ZA RODITELJE
• ŠKOLSKI PREVENTIVNI PROGRAMI UMJERENI NA RAZVOJ VJEŠTINA
• AKTIVNOSTI ORGANIZIRANJA SLOBODNOG VREMENA
• AKTIVNOSTI VEZANE UZ CENTRE ZA PREKVALIFIKACIJU ILI DOŠKOLOVANJE

UČINKOVITI PREVENTIVNI PRISTUPI

NA RAZINI OBITELJI:
• Programi učestalih posjeta obiteljima s djecom rane dobi (0-2 godine)
• Obiteljski terapijski programi
• Bihevioralni programi usmjereni na razvijanje vještina kod roditelja

NA RAZINI ŠKOLE:
• Škole koje nude inovativne metode za osnaživanje privrženosti školi
• Programi razvoja socijalno-emocionalnih vještina i vještina donošenja odluka
• Škole koje imaju jasna pravila, promoviraju i nagrađuju prosocijalna ponašanja

7
NA RAZINI ZAJEDNICE:
• Redovite patrole i nadzor policijskih djelatnika u suzbijanju činjenja kaznenih djela
kod maloljetnika

NA RAZINI POJEDNICA:
• kognitivno bihevioralne intervencije (modeliranje ponašanja i bihevioralno
ugovaranje (contracting))
• programi koji se provode prije 15 godine (1-7 razreda)
• programi koji su univerzalni koji su usmjereni na višestruke rizike (ne indicirani)

Temeljem meta-analize Farrington i sur (2017) zaključuju kako su postojeće intervencije na

individualnoj, školskoj i obiteljskoj razini općenito učinkovite te da postoji mala potreba za
razvojem novih programa. Sugeriraju donositeljima odluka kako je potrebno usmjeriti se na
kvalitetnu implementaciju i evaluaciju postojećih programa

NEUČINKOVITI PREVENTIVNI PRISTUPI

NA RAZINI ZAJEDNICE:
• Aktivnosti angažiranja građana u „borbi” i suzbijanju činjenja kaznenih djela od
strane maloljetnikaprogrami utemeljeni na “zastrašivanju”
• bootcamps” čije se strategije temelje na gruboj disciplini (neučinkoviti i ponekad i
kontraproduktivni)

NA RAZINI ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA:

• Vršnjačko savjetovanje
• Edukativni programi usmjereni na širenje informacija, promocije moralnih normi za
zastrašivanje
• Organizirano provođenje slobodnog u školi koje uključuje supervizirano pisanje
domaćih zadaća
• D.A.R.E. program -provode policijski službenici -za učenike 5. i 6. razreda, 17 lekcija

NA RAZINI TRŽIŠTA RADA:

• Kratkotrajni poslovi za mlade u riziku i poslovi za mlade koji su prekršajno kažnjeni
(tkz. „od suda do posla” programi)
• Programi podizanja svijesti (awareness programs) nemaju učinka na prevenciju
delinkventnog ponašanja (Međutim, učinkoviti su za smanjenje antisocijalnih
stavova)