Tehnologija III - Postupci Zavarivanja Taljenjem I Pritiskom

ZAVARIVANJE METALA
Postupci zavarivanja
PRITISKOM TALJENJEM
KOVAČKO PLINSKO KISIK + ACETILEN

ALUMINOTERMITSKO KISIK + PROPAN
DIFUZIONO
(EPT) ELEKTRO POD TROSKOM
KISIK + VODIK
TUPO PLINSKO ELEKTRONSKIM MLAZOM
ISKRENJM SUČEONO LJEVAČKO

HLADNO
LASEROM (TIG) NETALJIVOM ELEKTRODOM
SVORNJAKA BRADAVIČASTO
ELEKTROOTP. PLAZMOM POD ZAŠTITNIM PLINOM
KOLUTNO TOČKASTO
ELEKTROLUČNO UGLJENOM
ŽICOM ŠAVNO EKSPLOZIJOM ELEKTRODOM
BEZ ZAŠTITNE ATMOSFERE
FOLIJOM ULTRAZVUKOM TALJIVOM
ELEKTRODOM PRAŠKOM PUNJENIM ŽICAMA
TRENJEM GOLIM ELEKTRODAMA
(REL) RUČNO
UGLJENOM ELEKTRODOM
ALUMINOTERMITSKO
GRAVITACIONO OBLOŽENIM ELEKTRODAMA
KONTAKTNO
(MPL) MAGNET
INDUKCIONO POKRETNIM LUKOM POD LETVOM
(VF) VISOKO
FREKVENTNOM STRUJOM ATOMIZIRANI VODIK
KONTAKTNO
PRAŽNJENJEM KONDENZATORA
INERTNI PLINOVI (MIG)
ELEKTROLUČNO SVORNJAKA POD ZAŠTITNIM PLINOM
AKTIVNI PLINOVI (MAG)
INFRA CRVENIM ZRAČENJEM
ELEKTRO PLINSKO
U HORIZONTALNOM POLOŽAJU
ŽICOM
U ZIDNOM POLOŽAJU
(EP) POD PRAŠKOM
TRAKOM
1/118
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu
napr. vlačno kidanje
Privlačne sile
LOM
Zavarivanje
pritiskom Stanje ravnoteže
Međuatomarni razmak
napr. kovačko zavarivanje ČEKIĆ

Odbojne sile
OSNOVNI METAL
OSNOVNI METAL
2/118
Zavarivanje taljenjem
ENERGIJA ZA TALJENJE
Lice zavara (površina zavara)

Rub zavara
Zona taljenja ili metal zavara (ZT, MZ)
Osnovni materijal (OM)
Nadvišenje u korijenu zavara

Zona utjecaja topline (ZUT)
Naličje zavara (površina korijenskog dijela zavara - korijenska strana)
3/118
Elektrolučno
Zavarivanje Zavarivanje Zavarivanje
Ručno zavarivanje Elektrolučno
praškom netaljivom netaljivom
Vrsta elektrolučno taljivom zavarivanje
punjenim elektrodom pod elektrodom pod
metala zavarivanje elektrodom u pod praškom
žicama zaštitom plina zaštitom plina
(REL) zaštiti plina (EP)
(FCAW) (AC-TIG) (DC-TIG)
(MIG/MAG)
Aluminij * *
Legure
magnezija *
Titan *
Bakar,
mesing * * *
Čelik * * * * *
Nehrđajući
čelik * * * * *
Lijevano
željezo * * * *
Svi metali
* preporučeni postupak
Odabir postupka zavarivanja s obzirom na vrstu osnovnog materijala

4/118
Postupak zavarivanja Debljina materijala, mm
Ultrazvučno Do 1
Mikroplazma 0,25 – 2
Laser, 2kW Do 3
Elektrootporno točkasto i šavno 0,25 –5
Plazmom 0,5 – 8
Plinsko (C2H2 + O2) 0,5 – 4 (4 – 8)
Laserom (do 20 kW) 0,15 - 15
MIG (kratki luk) 0,5 – 4 (4 – 15)
MIG (normalni luk) 2 – 8 (8 – 50)
Elektronskim mlazom (do 5 kW) Do 30
Elektronskim mlazom (do 25 kW) 1 do 75
Elektronskim mlazom (do 72 kW) 5 do 300
TIG Do 4 (4 – 10)
MAG Do 3 (3 – 50)
REL 2 – 5 (5 – 150)
EPT 25 - 450 Napomena: vrijednosti u
zagradi odnose se na
EP 2 – 25 (25 – 300) debljinu materijala koja se
zavaruje u više prolaza.
Aluminotermijsko > 10
Orjentacijska primjena postupaka zavarivanja s obzirom na debljinu materijala koji se
zavaruje 5/118
Zavarivanje ugljenom elektrodom
ELEKTRODA
PLAMEN U
EL.. LUKU
TOK STRUJE U
EL.. LUKU
~
=
DODATNI
MATERIJAL
OSNOVNI METAL
Slika: ZAVARIVANJE UGLJENOM ELEKTRODOM
1882. N.N. Bernardos (Rusija) prvi koristi električni luk između

ugljene elektrode i metala kao izvor energije za zavarivanje uz
dodavanje žice u metalnu kupku.
6/118
Zavarivanje golom elektrodom
metalna( gola )
šipka - elektroda
struja
zavarivanje golom elektrodom
7/118
Arc Atom zavarivanje
Volframova elektr.
Dod. zica
H2
H2
Transformator
H2
Visoko kvalitetni postupak zavarivanja koji se i danas koristi za

materijale koji se teško zavaruju drugim postupcima zavarivanja.
Vodik je u molekularnom stanju koji nije opasan za zavareni spoj.
8/118
Plinsko zavarivanje
3 2
2 2- 4
1 4
4 3
1
5
6
7
6
5
8
1 – Metal zavara 1 – Acetilen
2 – Dodatni materijal 2 – Kisik
3 – Gorionik 3 – Regulator za protok kisika
4 – Plinski plamen 4 – Vodeni osigurač (acetilen)
5 – Zaštita procesa zavarivanja 5,6 – Kabeli
plinovima
Primjena: kojiplamen
Plinski su produkt
se izgaranja7 –zavarivanje,
primjenjuje
za Gorionik navarivanje,
6 – Osnovni materijal 8 – površinsko
lemljenje, nabrizgavanje, ravnanje, rezanje, Radno mjestočišćenje i duge vrste
površinske obrade materijala. Za zavarivanje se koristi acetilen (kao gorivi
plin) i kisik (kao plin koji podržava gorenje). 9/118
Plinski plamen: Plamen acetilena i kisika daje maksimalnu temperaturu od
3100°C, dok plamen butana i propana sa kisikom daje maksimalnu
temperaturu 2830, odnosno 2850 °C. Važnu ulogu kod zavarivanja ima
pravilno reguliranje plinskog plamena.
Neutralni plamen (C2H2 : O2 = 1:1), kod zavarivanja svih vrsta čelika, bakra,
aluminija, nikla i njihovih legura.
Oksidirajući plamen (višak O2), kod zavarivanja mjedi.
Reducirajući plamen (višak C2H2), kod tvrdog navarivanja i zavarivanja sivog lijeva
(gdje se traži prirast ugljika u zavaru)
10/118
Kisik:
Za zavarivanje i rezanje kisik se isporučuje u plavim bocama pod tlakom od 150 bara.
Kisik se dobiva frakcionom destilacijom zraka (rijeđe elektrolizom vode – skuplji
postupak).
Orjentacijska količina kisika – volumen (Vkisika , m3) u boci računa se pomoću sljedeće
formule:
Vkisika = volumen boce  tlak u boci (Pa)  koeficijent stlačenja kisika pri temp. 15°C
Koeficijent stlačenja kisika pri temperaturi 15°C je 1,078  10-5. Volumen boce je
0,04 m3.
Tako na primjer u punoj boci ima kisika:
Vkisika =0,04  15  10-6  1,078  10-5 = 6,468 m3.
Kada se prazni boca kisika, mora se ostaviti određena količina kisika u boci da se
izbjegne prodor zraka i vlage u bocu (minimalno očitanje na regulacijskom ventilu –
manometru 0,5 bara). Kod rukovanja sa bocama za kisik treba paziti da su uvijek čiste
(ne smije biti nečistoća i masti oko rgulacijskog ventila), a otvaranje i zatvaranje boce
mora biti pažljivo – najviše do pola okreta ventila za otvaranje i zatvaranje boce).
11/118
Acetilen: Suhi osigurač:
Acetilen se isporučuje u bijelim bocama pod

tlakom od 15 bara. Vrlo je nestabilan i
eksplozivan u smjesi sa zrakom ili kisikom. Sa
povećavanjem tlaka eksplozivnost acetilena
raste, tako da je dovoljno 3% acetilena u
smjesi sa zrakom da dođe do eksplozije. Isto
tako pri zavarivanju ili rezanju bakra (Cu) ili
srebra (Ag) dolazi do reakcije acetilena i
spomenutih elemenata, te nastaju spojevi koji
su eksplozivni pri udarcima ili povišenim
temperaturama. Iz navedenih razloga potrebno
je pridržavati se pravila koja vrijede za
rukovanje sa bocama acetilena i kisika u
proizvodnji, transportu i skladištenju.
12/118
Acetilen je plin iz grupe nezasićenih ugljikovodika, bezbojan je i neotrovan plin
karakterističnog mirisa.
U bocu za acetilen koja je volumena 40 litara, pri tlaku od 15 bara i temparaturi 20°C
stane 6 m3 acetilena. Na izlazu iz boce postavlja se regulator tlaka (manometar) koji
snižava tlak acetilena na vrijednosti ispod 1,5 bara (ako je na izlazu iz boce tlak
acetilena prelazi 1,5 bar može doći do stvaranja mjehurića plina i spajanja sa zrakom,
što može prouzročiti eksploziju plina). Približna količina plina u boci – volumen
(Vacetilena, m3) može se odrediti pomoću sljedeće formule:
Vacetilena = 0,35 volumen boce  rastvorljivost acetilena u acetonu pri 15°C  tlaku u
boci (Pa)  10-5
Koeficijent rastvorljivost acetilena u acetonu pri 15°C je 23. Volumen boce je 0,04 m3.
Tako je na primjer sadržaj acetilena u punoj boci:
Vacetilena = 0,35  0,004  23 15  10 5 10-5 = 4,8 m3
Pri pražnjenu boce brzina istjecanja acetilena, odnosno protok acetilena mora biti
manjo od 1 m3/h da ne bi došlo do isparavanja acetona iz boce i smrzavanja
redukcionog ventila (manometra). Isto tako, boca se ne smije potpuno isprazniti, već
se mora ostaviti određena količina acetilena koja odgovara tlaku na manometu 1 – 1,5
bara, ovisno o vanjskoj temperaturi.
13/118
A – Tehnika zavarivanja u
lijevo (tanki materijali,
metali s nižim talištem)
B – Tehnika zavarivanja u
desno (deblji materijali;
već od 3 mm, za
zavarivanje cijevi u
tlačnim sustavima)
Kod lemljenja se umjesto acetilena često koristi propan-butan, ili propan-butan +

kisik (tvrdo lemljenje). Ova kombinacija plinova koristi se i kod rezanja.
Zbog velikog postotka vlage, propan-butan se ne koristi kod zavarivanja.
14/118
Prednosti zavarivanja plinskim plamenom:
• moguće zavarivanje gotovo svih metala

• prilagodljivost svim uvjetima i položajima zavarivanja
• jeftina i jednostavna oprema za zavarivanje
• ista oprema uz manje prilagodbe može se koristiti za lemljenje,
rezanje i žlijebljenje nelegiranih i niskolegiranih čelika
Nedostaci zavarivanja plinskim plamenom:
• najsporiji postupak zavarivanja

• dovođenje velike količine topline u okolini mjesta zavarivanja
(pojava zaostalih napetosti i grubozrnate strukture ZUT-a)
• postoji opasnost od požara i eksplozije kod rukovanja plinovima
15/118
Plinsko zavarivanje pritiskom
učvršćen pokretan
bez raspora prstenasti plamenik
pritisak
zavar
16/118
Aluminotermijsko zavarivanje taljenjem
Postupak se temelji na korištenju topline egzotermne reakcije redukcije Fe-oksida
aluminijem. Aluminij oduzima kisik Fe oksidima, pri čemu nastaje željezo koje služi
kao dodatni materijal:
3FeO  2 Al  Al2O3  3Fe  Q1

Fe2O3  2 Al  Al2O3  2 Fe  Q2
3Fe3O4  8 Al  4 Al2O3  9 Fe  Q3
Oslobođena količina topline: Q1= 783 kJ/mol, Q2=758 kJ/mol, Q3=3012 kJ/mol.
Zavarivanje se provodi termitnom masom (praškasti aluminijev oksid (1/4) +

Fe oksid (3/4) eventualno + legirajući elementi). Paljenje smjese vrši se
barijevim super-oksidom ili magnezijevim praškom jer termitna masa
reagira tek na temp. iznad 1300°C. Prije zavarivanja vrši se predgrijavanje
plinskim plamenom na temp. 800°C.
17/118
termit troska
lonac talina
kalup zavareni
tračnica spoj
predgrijavanje
Zavarivanje se provodi termitnom masom (praškasti aluminijev oksid (1/4) + Fe
oksid (3/4) eventualno + legirajući elementi). Paljenje smjese vrši se barijevim
super-oksidom ili magnezijevim praškom jer termitna masa reagira tek na temp.
iznad 1300°C. Prije zavarivanja vrši se predgrijavanje plinskim plamenom na
temp. 800°C. Postupak je sličan lijevanju čelika.
Pregrijana talina čelika (oko 2500°C) teče u kalup. Lonac na dnu ima čep koji
se oslobađa tek nakon stvaranja i zagrijavanja cijele količine taline. Zbog vrlo
visoke temperature taline dolazi do taljenja rubova osnovnog materijala, a
talina popunjava zazore i formira se zavareni spoj.
Kalup se nakon hlađenja razbija, a uljevci odušci kalupa se odstranjuju
18/118
19/118
Varijante postupka:
1. Termitsko zavarivanje taljenjem.
2. Termitsko zavarivanje pritiskom. Egtotermička reakcija se koristi samo za
zagrijavanje do temperature kovanja sučeljenih dijelova, da bi kasnije zagrijani
dijelovi silom pritiska spojili - zavarili.
3. Lemljenje. Pasta za čišćenje i dodatni materijal se postave na mjesto spoja, a
termitskom masom samo se vrši potrebno zagrijavanje na temperaturu lemljenja.
Aluminotermijsko zavarivanje pritiskom

uže
patrona
stezaljka opruga
20/118
Elektrootporno zavarivanje pod troskom
EPT postupak
Elektrootporni postupak zavarivanja taljenjem.
Toplinska energija dobiva se prolaskom električne struje kroz taljevinu od

rastaljene troske (nastaje taljenjem praška za zavarivanje), a ima određeni
električni otpor.
Joulov zakon: Q = I2 · R · t
Električni otpor rastaljene troske ujedno i štiti rastaljeni metal, a proces se
odvija između rubova komada koji se zavaruje i papuča za hlađenje i držanje
taline.
EPT je automatski postupak zavarivanja, a primjenjuje se za zavarivanje

komada velikih debljina.
21/118
1 9 2
1
9 3
4
4
8
8
5
5
6
6
9
9
7
7
Zavarivanje pod zaštitom troske bez i sa taljivom sapnicom:

1 – elektrodna žica
2 – taljiva sapnica
3 – obloga sapnice
4 – bakrene ploče hlađene vodom (kalupi)
5 – rastaljena troska
6 – rastaljeni metal
7 – zavar
8 – rashladna voda
9 – osnovni materijal
22/118
23/118
Prednosti zavarivanja pod troskom:
• visokoučinski postupak zavarivanja (čak do 35 kg/h),

• u jednom prolazu mogu se zavarivati limovi debljine od 8 do 1000
mm,
• male deformacije zavarenih spojeva,
• moguće paralelno zavarivanje sa više žica,
• nije potrebna obrada rubova kod pripreme za zavarivanje,
• automatski postupak zavarivanja (bez ljudskog utjecaja),
• manja potrošnja električne energije po jedinici deponiranog metala
nego kod ostalih postupaka zavarivanja.
Nedostaci zavarivanja pod troskom:
• nevidljiv proces deponiranja metala,

• struktura zavara i ZUT-a je krupnozrnata (veličina zrna slična
primarnoj ljevačkoj strukturi),
• može se zavarivati samo u okomitom položaju,
• slaba mehanička svojstva, posebno žilavost
24/118
Ručno elektrolučno zavarivanje (REL)
Princip: Električni luk se uspostavlja kratkim spojem – kresanjem između
elektrode i radnog komada, tj. priključaka na polove električne struje
(istosmjerne – Direct Current ili izmjenične – Alternating Current). Nakon
toga sljedi ravnomjerno dodavanje elektrode u električni luk od strane
zavarivača, te taljenje elektrode i formiranje zavarenog spoja.
žica obloga
troska radni
komad
zavar
zaštitni plin iz
prelaz materijala u obloge
električnom luku
troska
25/118
držač
elektrode
provodnici elektroda
Izvor struje
(AC ili DC
radni
komad
Primjena: REL postupak ima široke mogućnosti primjene: kod

proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja većine
metalnih materijala. Ipak zbog ekonomičnosti (male brzine zavarivanja i
orjentacijski 1,5 do 2 kg/depozita na sat) se primjenjuje za izvođenje
kraćih zavara, obično debljine ne iznad 15 mm (20 mm) kod sučeonih
zavarenih spojeva, te kraćih kutnih spojeva manje debljine zavara (gdje
se obično ne traži pojačana penetracija u korijenu zavara).
26/118
Uloga zaštite električnog luka i rastaljenom materijala pri
zavarivanju
Pri zavarivanju elektrolučnim postupcima zavarivanja uloga zaštite je
dvostruka, odnosno trostruka (ovisno o tome radi li se o zaštiti od obložene
elektrode, praškom punjenoj žici, zaštitnom prašku kod EP zavarivanja ili
zaštitnom plinu / plinskoj mješavini).
Tako npr., funkcije obložene elektrode su:
1. Fizikalna
2. Električna
3. Metalurgijska
27/118
1. Fizikalna funkcija:
a) Stvaranje zaštitne atmosfere, koja svojim prisustvom

onemogućava nepovoljan utjecaj O, N i H na rastaljeni metal.
b) Prisustvo sloja rastaljene viskozne troske oko kapljice i na
površini kupke zaštićuje rastaljeni metal. Svojim prisustvom,
troska tlači metal i skrutnuti metal dobiva glatku površinu ispod
troske.
28/118
2. Električna funkcija
Već je Kjelberg 1908. g. otkrio da obloga elektrode daje električki

stabilniji luk. Električno luk lakše se pali i lakše održava. Potrebno je
u oblogu elektrode dodati stabilizatore električnog luka: Cs, K, Ca ili
druge elemente koji imaju nisku energiju ionizacije.
29/118
3. Metalurgijska funkcija
a) Rafiniranje rastaljenog metala odstranjivanjem S i P, tvorbom

sulfida i fosfida, koji isplivaju na površinu metalne kupke i
odstranjuju se s troskom.
b) Vezanje vodika npr. u HF, koji izlazi iz rastaljenog metala, a time
se smanjuje opasnost hladnih pukotina.
c) Dolegiranje elemenata, koji izgaraju u električnom luku (Cr, Ni,
Mn, Si). Obično se u oblogu dodaju fero - krom, fero - nikl, fero -
mangan i fero - silicij.
d) Dodavanje elemenata za stvaranje finog zrna: Ti, Al, jer ovi
elementi tvore puno klica kristalizacije u fazi skrućivanja.
e) Dodavanje elemenata za dezoksidaciju rastaljenog metala: Al, Si,
Mn.
f) Dodavanje Fe praha za povećanje proizvodnosti (randmana) -
količine rastaljenog depozita.
30/118
Vrste obloge elektrode prema sastavu obloge
• A (Acide) ......................kisela obloga,

• B (Basic) ......................bazična obloga
• C (Cellulosic) ................celulozna
• R (Rutile) ......................rutilna (rutil =TiO2)
• O (Oksidne) ………….. FeO, SiO2
31/118
KISELE ELEKTRODE nije preporučljivo koristiti za zavarivanje čelika sa
višim sadržajem sumpora radi opasnosti od toplih pukotina. Ove se
elektrode mogu koristiti u svim položajima zavarivanja uz primjenu
istosmjernih ili izmjeničnih izvora struje za zavarivanje. Ove elektrode u
normalnim uvjetima zavarivanja (bez vlažnosti okoline, uz dobro
skladištenje i rukovanje elektrodama) nije potrebno sušiti.
BAZIČNE ELEKTRODE daju zavareni spoj dobrih mehaničkih svojstava

(posebno izduženje i žilavost), a zbog manje prisutnosti štetnih plinova i
nemetalnih uključaka (sastav troske veže O2, H2, S i P), manja je
sklonost pukotinama i poroznosti. Nedostaci primjene ovih elektroda su :
teže čišćenje troske, poroznost u korijenu zavara ako je dulji električni
luk (zavarivanje pod 90°!), nešto grublji izgled lica zavara, slabija
stabilnost električnog luka kod zavarivanja, (zbog visokog sadržaja
CaF2), velika ovisnost svojstava zavara o zavarivaču. Ove se elektrode
koriste kod zavarivanja zahtjevnih zavarenih konstrukcija.
32/118
RUTILNE ELEKTRODE se mnogo koriste zbog dobrih mehaničkih
svojstava zavara, stabilnosti električnog luka, mogućnosti korištenja DC i
AC struje zavarivanja, lijepog izgleda zavara, lakog čišćenja troske.
Nedostatak primjene ovih elektroda očituje se kod zavarivanja čelika sa
višim sadržajem sumpora, mogućnosti nastajanja toplih pukotina, slabije
žilavosti zone taljenja u odnosu na bazične elektrode.
CELULOZNE ELEKTRODE se koriste za zavarivanje u svim položajima

DC i AC strujom. Brzina taljenja im je velika, a nastala se troska lako
odvaja. Radi velikog provara koriste se za zavarivanje korijena u cijevi.
OKSIDNE ELEKTRODE se rabe za zavarivanje manje zahtjevnih spojeva

kada je izgled zavara važniji od njegovih mehaničkih svojstava.
33/118
Tip Obloga Razvija Difuzijski H Karakteristike
zaštitne ml/100g Fe
plinove
A Oksidi i 40% H2 10 - 20 Glatka površina. Lako

karbonati Fe i 40%(CO+CO2) odstranjivanje troske. Niska
Mn 20% H2O udarna žilavost.
sa silikatima.
B 60% CaCo3, 80% CO 0.5 - 7.5 Čista ZT. Niski sadržaj
30% CaF2, 20%CO2 vodika. Dobra udarna
Kvarc, rutil, žilavost. Teško se odstranjuje
ferolegure u troska. Hrapava i izbočena
ostatku. površina.
C 40% Celuloza, 40% H2 15 - 30 Elektrode za zavarivanje
25% TiO2, 40%(CO+ cijevi "odozgo - dole". Velika
20%MgSiO3,15 CO2) penetracija. Koriste se i za
% Fe Mn vezani 20% H2O rezanje. Visok sadržaj vodika
s K i Na 30-100 ppm.
silikatima.
R 50% Ti; 20% 40% H2 10 - 30 Stabilan električni luk. Koriste
tinjac, 10% Fe- 40%(CO+CO2) se za razne namjene.
Mn, 6% SiO2; 20% H2O
4% celuloza. 34/118
Zahtjevi za elektrode:
1. Zavarivački 2. Ekonomski 3. Metalurgijski
dobro paljenje i dobra dobra mehanička
održavanje luka, proizvodnost svojstva;
stabilan luk; (količina depozita);
zavarivanje u malo prskanje mala osjetljivost na
prisilnim kapljica; rđu (cunder),
položajima; masnoće i druge
nečistoće površine;
mala količina lako odstranjivanje otpornost pojavi
dimova, otrovnih troska; hladnih i vrućih
plinova i para; pukotina, te
poroznosti;
obloga koja ne glatka površina mala osjetljivost
otpada; zavara; prema vlažnosti
obloge;
35/118
Parametri:
Glavni parametri kod REL zavarivanja su:
• napon zavarivanja (U), koji se tijekom zavarivanja orijentacijski

kreće od 18 do 26 V;
• jakost struje zavarivanja (I), koja se pri zavarivanju kreće ovisno o
promjeru elektrode (orijentacijske vrijednosti 40   elektrode, A)
• brzina zavarivanja (v), koja se kreće ovisno o primijenjenoj tehnici
zavarivanja (povlačenje ili njihanje elektrode), promjeru elektrode
i parametrima zavarivanja orijentacijski od 1,5 do 2,5 mm/s.
Napon praznog hoda je najčešće 60 V. Stupanj iskorištenja energije

za taljenje 0,75 – 0,85.
36/118
Prednosti:
• razvijen širok spektar dodatnih materijala za zavarivanje,

• manja cijena opreme za zavarivanje (uređaja za zavarivanje)
u odnosu na MAG i EP postupak zavarivanja,
• pogodan za manja proizvodna i reparaturna zavarivanja,
• mogućnost zavarivanja u svim položajima zavarivanja,
• pogodan za rad na terenu, naročito tamo gdje nema
električne energije (agregati),
• vrlo jednostavno rukovanje opremom,
• dobra mehanička svojstva zavara.
37/118
Nedostaci:
• mala brzina zavarivanja i niska produktivnost u odnosu na

MAG i EP,
• kvaliteta zavara značajno ovisi o vještini zavarivača - čovjeka,
• vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivača je dugo,
• neizbježan je otpad elektrode – »čik« (8-10%), te gubitak mat.
zbog prskanja u okolinu,
• teže čišćenje troske nakon zavarivanja i gubitak vremena
zbog čišćenja troske,
• dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju, razvijaju se štetni
plinovi (potrebna dobra ventilacija prostora),
• dugotrajni rad može ostaviti štetne posljedice na zdravlju
zavarivača (reuma, oštećenja dišnog sustava...)
38/118
L
Površine koje treba čistiti na duljini L prije elektrolučnog zavarivanja
Mehanizirani postupci zavarivanja obloženom elektrodom

Gravitacijsko zavarivanje
Kontaktno zavarivanje
Zavarivanje pod bakrenom letvom
39/118
REL postupak zavarivanja cjevovoda
(silazna tehnika zavarivanja)
40/118
Gravitacijsko zavarivanje
OKVIR
ELEKTRODA
IZVOR
STRUJE
ELEKTRODA
OKVIR  ELEKTRODA

 


LINIJA ZAVARA

 mijenja se u ovisnosti o duljini zavara  50 do 90

  10 do 60 određen kutom držača elektrode 
 35 do 40
- Električni luk se pomiče radi djelovanja gravitacijske sile.

- Postupak se koristi kod zavarivanja kutnih spojeva.
- Istodobno može raditi više uređaja.
- Za zavarivanje se koriste obložene elektrode promjera 5 – 8 mm, duljine
700 – 900 mm.
41/118
Kontaktno zavarivanje
ELEKTRODA
- Uređaj se sastoji od magnetnih držača i polužnog opružnog mehanizma

koji održava potreban nagib elektrode.
- Za zavarivanje se koriste elektrode slične kao i za gravitacijsko
zavarivanje, ali prilagođene manjem nagibu elektrode.
42/118
Zavarivanje pod bakrenom letvom - EHV (Elin - Hafergut
Schweißverfahren)
1
1 1
2 3
3 2 3 2
Kutni spoj Kutni "T" spoj
1. bakrena letva
2. obložena elektroda
3. zavarivani komadi
3 2
3
Sučeljeni spoj
- Primjenjuje se za preklopne, sučeljene i kutne spojeve duljine do 2 m.

- Elektrode se polažu uzduž spoja i pokrivaju bakrenom letvom.
- Jedan kraj elektrode se spaja sa izvorom struje, dok se između drugog
kraja i radnog komada uspostavlja električni luk pokriven troskom.
43/118
Elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom pod zaštitom
plina (MAG/MIG)
Regulatori tlaka i
protoka plina
Kalem i žica za
Valjčići za ravnanje zavarivanje
i pogon žice,
elektromotor za
pogon dovoda
žice
Zaštitni plin
Čelična boca
i zaštitni plin
Izvor
struje Upravljački ormarić
Oprema za MIG/MAG zavarivanje sastoji se od gorionika za zavarivanje, izvora

struje za zavarivanje, boce sa zaštitnim plinom i pripadajućeg sustava za dovod
zaštitnog plina, sustava za dovod žice te upravljačkog sustava koji kontrolira
uključivanje struje zavarivanja, dovoda žice i plina. Osim toga, kod zavarivanja pri
većim jakostima struje nužan je i sustav hlađenja gorionika i uređaja vodom.
44/118
Princip rada:
Kod MAG zavarivanja električni luk se uspostavlja kratkim spojem –
kresanjem između žice za zavarivanje i radnog komada, tj.
priključaka na polove električne struje (istosmjerne – Direct Current)
u atmosferi aktivnog plina. Nakon toga slijedi ravnomjerno
dodavanje žice za zavarivanje u električni luk, te taljenje žice i
formiranje zavarenog spoja.
45/118
Primjena:
• MAG postupak ima široke mogućnosti primjene: kod proizvodnih

zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja većine metalnih
materijala.
• Ima prednost pred REL zavarivanjem sa stajališta ekonomičnosti (više
kg/depozita na sat, veća intermitencija pogona – nema zastoja za
izmjenu elektroda kao kod REL postupka, manje čišćenje zavara).
• Primjenjuje se za zavarivanje limova i cijevi debljine od 1 mm obično do
debljine 20 mm (u nekim slučajevima i daleko iznad tih debljina, kada je
ekonomski i tehnološki opravdana primjena MAG postupka.
• Kod većih debljina osnovnog materijala i veće duljine zavarenih spojeva
ekonomičnije je koristiti EP postupak (samostalno ili u kombinaciji sa
MAG ili REL postupkom, npr. za provarivanje korijena).
• MAG postupak je izvorno poluautomatski postupak, ali se vrlo često
koristi kao automatski i robotizirani postupak zavarivanja. Značajan je
udio robota za MAG zavarivanje u automobilskoj industriji.
46/118
Prijenos metala kratkim spojevima Prijenos metala štrcajućim lukom
Prijenos metala impulsnim strujama Rotirajući luk
47/118
Parametri:
• napon zavarivanja (U), koji se tijekom zavarivanja

orijentacijski kreće od 16 do 26 V;
• jakost struje zavarivanja (I), koja se pri zavarivanju kreće

ovisno o promjeru žice za zavarivanje (orijentacijske
vrijednosti 80 do 180, A)
• brzina zavarivanja (v), koja se kreće ovisno o primijenjenoj

tehnici zavarivanja (povlačenje ili njihanje), promjeru žice za
zavarivanje i parametrima zavarivanja orijentacijski od 2 do 4
mm/s.
Napon praznog hoda je najčešće 60 V. Stupanj iskorištenja

energije za taljenje 0,75 – 0,85.
48/118
Prednosti:
• širok raspon materijala koji se mogu zavarivati (kvalitetni zavari na
gotovo svim komercijalno važnijim metalima),
• razvijen dovoljno širok spektar dodatnih materijala za zavarivanje,
• jednostavna obuka zavarivača,
• manja cijena opreme za zavarivanje (uređaja za zavarivanje) u
odnosu na EP postupak zavarivanja (ali ipak nešto veća u odnosu
na REL),
• pogodan za pojedinačnu i masovnu proizvodna, te reparaturna
zavarivanja,
• manji gubici vremena zavarivača (nema izmjene elektrode kao kod
REL zavarivanja, manje čišćenje zavara), te dobra produktivnost,
• pogodan za automatizaciju i robotizaciju,
• dobra kvaliteta i mehanička svojstva zavarenog spoja.
49/118
Nedostaci:
• kod poluautomatskog zavarivanja kvaliteta zavara još uvijek ovisi

o vještini zavarivača – čovjeka (ali ipak manje nego kod REL
zavarivanja),
• vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivača je dulje nego kod REL
zavarivanja, jer je praksa da MIG/MAG zavarivači prvo nauče
REL postupak zavarivanja,
• pojava jakog bljeskanja pri zavarivanju,
• oslobađaju se veće količine plinova pa je potrebna dobra
ventilacija prostora,
• u slučaju nedosljednog poštivanja propisa o zaštiti na radu,
dugotrajni rad može ostaviti štetne posljedice na zdravlju
zavarivača (reuma, oštećenja dišnog sustava...).
50/118
Zaštitni plinovi za MIG/MAG postupak zavarivanja
Plinovi taline
Zaštita koji sei kapljica
koriste pri MIG/MAGmetala
rastaljenog postupku zavarivanja
za vrijeme su argon
prolaska kroz
(Ar), helijluk
električni (He),
od ugljični
štetnogdioksid
utjecaja(CO 2), kisik (O
atmosfere 2), dušik (N
(oksidacije) 2) i vodik
kod
(H2), s napomenom
MIG/MAG da se kisik, provodi
postupka zavarivanja dušik i vodik ne koriste samostalno
se upotrebom
nego kao dodaci
odgovarajućih u plinskim
plinova mješavinama.
i njihovih mješavina.
Okolina zavara Žica za Protok zaštitnog Izgled površine zavara
Zaštitni plin ima utjecaj zavarivanje plina Količina prskotina i šljake
na emisiju produkata ovisi o plinskoj zaštiti.
izgaranja.
Zaštitna uloga Metalurška i mehanička svojstva

Rastaljeni i zagrijani materijal Zaštitni plin utječe na izgaranje legirnih
zaštićen je od okolne atmosfere. elemenata i reakcije s kisikom, dušikom i ugljikom.
Ovo ima utjecaj na mehanička svojstva.
Prijenos metala
Način prijenosa metala uvelike
ovisi o vrsti zaštitnog plina. Geometrija zavara
Zaštitni plin utječe na sile koje Zaštitni plin utječe na oblik završnog prolaza
djeluju na kapljicu u električnom luku. te na penetraciju.
Stabilnost luka Radni komad

Paljenje luka i njegova stabilnost
ovise o zaštitnom plinu.
51/118
Arg on/O 2 Arg on Helij/Argon Helij
Oblik penetracije zavarenog spoja ovisno o primijenjenoj plinskoj zaštiti
Izbor plinske zaštite ima značajan utjecaj na tehnološke parametre

procesa zavarivanja; neke plinske zaštite će dati veću ili manju
širinu zavara, omogućit će veće brzine zavarivanja ili će utjecati na
potrebu predgrijavanja radnog komada. Osim toga, dobar izbor
zaštitnog plina i elektrode može smanjiti troškove izrade zavarene
konstrukcije povećavanjem brzine zavarivanja te smanjivanjem
troškova čišćenja.
52/118
Zavarivanje praškom punjenom žicom
Za zavarivanje
Princip rada MAGpraškom punjenimpunjenom
zavarivanja žicama koristi se isti
žicom uređaj
sličan je iprincipu
oprema kao
rada
iMAG
kod MAG zavarivanja
zavarivanja punom
punom žicom,auzmože
žicom, preporuku proizvođača
se podijeliti opreme i
na zavarivanje
dodatnih materijala da
"samozaštitnom" se pogonski
praškom kotačići žicom
punjenom dodavača žice s glatkimpraškom
i zavarivanje
površinama, koji transportiraju
punjenom žicom punu žicu, zamijene kotačićima s
uz plinsku zaštitu.
nazubljenom površinom radi veće elastičnosti i manjeg otpora
guranju/povlačenju u slučaju punjenih žica
Zavarivanje samozaštitnom Zavarivanje praškom punjenom žicom uz

praškom punjenom žicom plinsku zaštitu
53/118
Različiti presjeci praškom punjenih žica
Prema sastavu jezgre praškom punjene žice se dijele na punjene žice s jezgrom
sastavljenom pretežito od mineralnih tvari i punjene žice s jezgrom od metalnog
praha. Punjene žice s jezgrom sastavljenom pretežito od mineralnih tvari dijele se
na žice s rutilnim, bazičnim i mješovitim tipom jezgre.
54/118
Prednosti primjene praškom punjenih žica
• kvaliteta zavarenog spoja jednaka je kao kod REL zavarivanja obloženom

elektrodom, a bolja nego kod MAG zavarivanja punom žicom,
• odlična penetracija i lijep izgled površine zavara (glatkoća i uniformnost),
• produktivnost pri zavarivanju praškom punjenom žicom je veća nego kod
zavarivanja punom žicom; moguć je rad s visokim vrijednostima jakosti
struje što omogućava postizanje visokog učinka taljenja,
• manja sklonost greškama u zavaru kao što su poroznost i naljepljivanje,
• manje prskanje kod zavarivanja pri zaštiti ugljičnim dioksidom, te još manje
kod primjene plinskih mješavina,
• manja osjetljivost na nečistoće na mjestu zavarivanja,
• primjenjivost u svim položajima zavarivanja,
• široke mogućnosti automatizacije,
• visoka stabilnost električnog luka,
• lako čišćenje troske, a kod primjene metalnim praškom punjenih žica
troske i nema,
• dobro provarivanje korijena zavara,
• dobar oblik kutnih zavara izvedenih u zidnom položaju,
• široko područje i jednostavno namještanje parametara zavarivanja, 55/118
• visoka vrijednost žilavosti materijala i sigurnost od pojave pukotina (bazični
Nedostaci:
Neki od nedostataka primjene praškom punjenih žica su veća cijena

opreme nego kod REL postupka, veća cijena praškom punjene žice u
odnosu na punu žicu, ograničenje rada na većim udaljenostima od
mogućnosti dotura žice, velika količina plinova (potrebna specijalna usisna
oprema), a u nekim je slučajevima potrebno čišćenje troske između
prolaza.
56/118
57/118
Rashladna voda TIG zavarivanje
Komandni ormarić
Kabel
(struja, voda,
upravljanje)
Izvor struje
VF
generator
Zaštitni plin
Pištolj za
(Ar)
zavarivanje
~
=
Dodatni materijal A
58/118
Princip
Električni luk se uspostavlja pomoću VF generatora koji se uključuje
samo u djeliću sekunde, neposredno pred zavarivanje. Nakon
uspostavljanja električnog luka između netaljive volframove elektrode i
radnog komada, tj. priključaka na polove električne struje (istosmjerne
– DC ili izmjenične – AC), VF generator se isključuje, a proces
zavarivanja se odvija sa ili bez dodavanja dodatnog materijala (žice) u
električni luk.
Nakon toga slijedi taljenje Zaštitni plin Elektroda (volfram)

ivica žlijeba za zavarivanje, Izvor struje
odnosno ravnomjerno ručno ~
Dodatni
dodavanje žice za materijal
zavarivanje u električni luk, Osnovni materijal Električni luk
te taljenje žice i formiranje Metal zavara
zavarenog spoja.
Rastaljeni metal
59/118
Parametri
Orijentacijski podaci za TIG zavarivanje nehrđajućeg čelika. Ručno zavarivanje.
Istosmjerna struja W-elektroda minus pol
Debljina
W-elektroda, Žica, Jakost struje, Argon
lima u Oblik spoja
ø mm ø mm A l/min
mm
1,5 I-spoj 40-60
Preklopni spoj 1,6 1,6 50-70 7
Kutni spoj 50-70
I-spoj 65-85
3,0 Preklopni spoj 2,4 2,5 90-110 7
Kutni spoj 90-110
I-spoj 100-125
5,0 Preklopni spoj 3,2 3,0 125-150 10
Kutni spoj 125-150
I- spoj 135-160
6,0 Preklopni spoj 3,2 3,0 160-180 10
Kutni spoj 160-180
60/118
Orijentacijski podaci za TIG zavarivanje aluminija. Ručni postupak. Izmjenična struja
Debljina
W-elektroda, Žica, Jakost struje, Argon
lima u Oblik spoja
ø mm ø mm A l/min
mm
1,5
I-spoj 60-85
Preklopni spoj 1,6 1,6 70-90 7
Kutni spoj 75-100
I-spoj 125-150
3,0 Preklopni spoj 2,4-3,2 2,4 130-160 10
Kutni spoj 130-160
I-spoj 180-225
5,0 Preklopni spoj 3,2-4,0 3,2 190-240 10
Kutni spoj 190-240
I- spoj 240-280
6,0 Preklopni spoj 4,0 3,2 250-320 12
Kutni spoj 250-320
61/118
Orijentacijski podaci za TIG zavarivanje bakra i legura bakra
Debljina lima Žica,

Materijal Oblik spoja Jakost struje Argon l/min
u mm ø mm
1,5 I 2 120-140 7-8

Čisti bakar 3,0 I 2 180-200 7-8
6,0 V 2 120 i 200 7-8
1,5 I 2 60-80 8
Aluminijska
3,0 I 2 120-150 8
bronca
6-8 V 3,2 100 i 160 8
1,5 I 2 60- 80 8
Silicijska
3,0 I 3,2 100-130 8
bronca
6,0 V 3-4 100 i 200 8
2-6 I 80-160 8
Mjedi 2-3,2 3,4
6-12 V 160-190 8-10
1,5-2 I 2 100-130 8
Bakar-nikl
3-4 V 3,2 150-200 8
legure
5-6 V 3-4 150-250 8-10
62/118
Primjena
TIG postupak se također široko primjenjuje: kod proizvodnih

zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja aluminijskih
legura i drugih nehrđajućih materijala i legura.
On se uglavnom uspoređuje sa MIG i plazma postupkom

zavarivanja.
Primjenjuje se za zavarivanje limova i cijevi debljine do debljine 6

mm.
TIG postupak je izvorno ručni postupak. Koristi se i kao automatski

i robotizirani postupak zavarivanja, ali je primjena tih uređaja
kompleksnija i skuplja.
63/118
Prednosti
• Kvaliteta zavarenog spoja vrlo visoka (kako u pogledu broja

grešaka u zavarenom spoju, tako i sa stajališta estetskog
izgleda i mehaničkih svojstava zavara),
• pogodan za reparaturna zavarivanja,
• primjenjiv je za sve metale i oblike radnog komada.
64/118
Nedostaci
• Viša cijena opreme za zavarivanje (uređaja za zavarivanje) u
odnosu na MIG postupak zavarivanja,
• kvaliteta zavara uvelike ovisi o vještini zavarivača ,
• manje pogodan za automatizaciju i robotizaciju,
• vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivača je dugo (mada je
praksa da TIG zavarivači prvo nauče REL i MAG/MIG
postupak zavarivanja),
• daleko manja učinkovitost (kg depozita/h) u odnosu na MIG i
plazma zavarivanje, neekonomičan za zavarivanje materijala
veće debljine od 6 mm,
• dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju, pri zavarivanju se
oslobađaju plinovi (potrebna dobra ventilacija prostora),
• dugotrajni rad može ostaviti štetne posljedice na zdravlju
zavarivača (reuma, oštećenja dišnog sustava...),
• visoka cijena zaštitnog plina i otežan rad na otvorenome,
• visoki zahtjevi s obzirom na kvalitetu obrade i čistoću u
pripremi spoja.
65/118
66/118
67/118
EPP (EP) postupak
Motor za pogon žice
~
=
Prašak
Dovod struje
Smjar zavarivanja
O.M
68/118
25%
25%
KRUTA TROSKA
PRAŠAK
TROSKA
Gubici TALINA
METAL ZAVARA
5% 45%
OSNOVNI MATERIJAL
Princip:
Električni se luk uspostavlja pomoću visokofrekventnog generatora (VF
generator) koji se uključuje samo u djeliću sekunde, neposredno pred
zavarivanje. Nakon uspostavljanja električnog luka, VF generator se
isključuje, žica za zavarivanje kontinuirano dolazi u električni luk, tali se i
sudjeluje u formiranju zavarenog spoja. Proces se odvija pod zaštitnim
praškom. To je automatski postupak zavarivanja.
69/118
Primjena:
EP postupak se koristi za zavarivanje i navarivanje gdje se traži velika
količina deponiranog materijala (zavara) ili kod velikoserijske proizvodnje
(napr. kružni zavareni spojevi na propan/butan bocama za domaćinstvo).
Zavarivanje se izvodi u horizontalnom položaju (iznimka Circomatic
postupak – zavarivanje kružnih zavarenih spojeva na cilindričnim posudama
pod tlakom u zidnom položaju). Značajna je primjena ovog postupka kod
zavarivanja debelostjenih posuda pod tlakom, te debelostjenih limova (napr.
postolja lokomotiva, sekcije mostova),
70/118
Parametri:
Glavni parametri kod EP postupka zavarivanja su:

- napon zavarivanja (U), koji se tijekom zavarivanja orjentacijski kreće od 26
do 40 V;
- jakost struje zavarivanja (I), koja se pri zavarivanju kreće ovisno o
promjeru elektrode (od 100 A do 1000 A; prema nekim literaturnim
podacima i do 5000 A). Zbog manje duljine slobodnog kraja žice moguće
je iste promjere žice za zavarivanja opteretiti puno većim strujama nego
kod REL postupka (gdje je duljina slobodnog kraja praktično duljina
elektrode koja se koristi za zavarivanje).
- brzina zavarivanja (v), je značajno veća u odnosu na REL i MAG
postupak (orjentacijske vrijednosti 200 do 600 mm/min).
Napon praznog hoda je 100 V (veći nego kod REL postupka iz razloga što
se kod EP postupka teže uspostavlja električni luk).
71/118
Prednosti:
- velike brzine zavarivanja i daleko veća produktivnost u odnosu na REL i

MAG postupak zavarivanja,
- budući da se radi o automtaskom postupku zavarivanja, kvaliteta ne ovisi
o čvjeku – operateru (jednom uspostavljeni parametri zavarivanja daju
konstantnu kvalitetu zavarenih spojeva),
- visok stupanj iskorištenja energije za taljenje (0,9 - 0,95),
- kvalitetan estetski izgled zavara,
- nema otpada žice (»čik-a«), te gubitaka zbog prskanja kapljica u okolinu,
- lako čišćenje troske i mogućnost recikliranja troske,
- vrijeme za izobrazbu operatera je puno kraće od izobrazbe dobrog
zavarivača za REL,
72/118
Nedostaci:
- veća cijena opreme za zavarivanje (uređaja za zavarivanje) u odnosu na

MAG i REL postupak zavarivanja,
- slabija mehanička svojstva zavarenog spoja u odnosu na REL i MAG
zavarivanje (brže hlađenje veće količine deponiranog materijala –
krupnozrnata struktura),
- nema vizualnog nadzora električnog luka tijekom zavarivanja,
- postupak nije primjenjiv za sve položaje zavarivanja,
- postupak nije pogodan za tanje limove i kraće zavare,
- u tehnološkoj liniji koja koristi EP automate obično je potrebna dodatna
mehanizacija (okretaljke, okretno-nagibni stolovi, pozicioneri, konzole,
podloške ...),
73/118
74/118
 
CIRCOMATIC EM EM
POSTUPAK
(automatski
EP postupak u
= DC
zidnom = DC
položaju)
 
Vertikalni zavareni spojevi
Kružni (cirkulatni) zavareni spojevi
Cilindrični stojeći spremnik (posuda pod tlakom)

75/118
Elektroplinsko zavarivanje (VERTOMATIC)
Elektroda
1 1 – Vodilica za žicu
Plin
2
2 – Punjena žica
9 3 3 – Klizne Cu papuče za vođenje
6 4 – Zavar
7 5 – Osnovni materijal
8 6 – Plinska zaštita
7 – Električni luk
4 8 – Rastaljeni metal
9 – Zaštitni plin CO2
5
76/118
Elektroplinsko zavarivanje se razvilo iz MAG postupka
zavarivanja, te se primjenjuje u brodogadnji te kod proizvodnje
silosa i spremnika za naftu kod zavarivanja; vertikalni zavareni
spojevi na cilindričnim posudama i posudama pod tlakom.
Postupak je sličan EPT postupku zavarivanja.
77/118
Zavarivanje plazmom
Priključak na
mrežu
Gorionik izvor struje H2 Ar

sa komandom
O.M.
Papučica za uključivanje
78/118
- -
VF
+
VF R
Plazma plin
Plazma
a) voda hlađenje b)
Električni luk
Za stvaranje plazme električni luk se uspostavlja između elektrode (spojene na “-”

Plazma postupak se najčešće primjenjuje za zavarivanje visokolegiranih čelika i Ti
pol) i osnovnog materijala (preneseni luk) ili između elektrode i hlađene sapnice
legura, a za zavarivanje tankih folija i limova koristi se mikroplazna postupak
(nepreneseni luk). Postupak se provodi bez ili uz dodatni materijal. Za plazma
(jakosti struje samo nekoliko A).
zavarivanje koriste se plazmeni plinovi (argon, vodik, dušik, helij i njihove
mješavine ili zrak), i zaštitni plinovi (argon, helij i njihove mješavine).
79/118
Prednosti plazma postupka:
- električni luk je stabilan,
- velika brzina zavarivanja,
- duboko i potpuno protaljivanje u jednom prolazu,
- uska zona utjecaja topline.
Nedostaci plazma postupka:

- osjetljivost opreme za zavarivanje,
- nužno je hlađenje vodom,
- nužno je vrlo precizno održavanje razmaka između vrha elektrode i
sapnice
80/118
Zavarivanje mlazom elektrona
NAPAJANJE
1 - + KATODE
2
+
3
-
+
ELEKTRIČNO
POLJE
MAGNE TNO
4 POLJE
5
1 – Užarena elektroda – emitira elektrone

2 – Anoda s otvorom (kontrakcija)
3 – Magnetska leća (fokusiranje)
4 – Dodatni magnetski sustav
5 – Radni komad
81/118
Pri zavarivanju se materijal u području spoja zagrijava do vrlo visokih temperatura
koje dovode do gotovo trenutačnog isparavanja dijela na mjestu udara snopom
elektrona. Na taj način se stvara duboki i uski krater ispunjen metalnom parom
oko kojeg dolazi do taljenja materijala. Tako se ostvaruje potpuna penetracija
zavarenog spoja jednim prolazom.
Postupak se provodi u vakuumiranoj ili

(rjeđe) u plinom ispunjenoj zatvorenoj
komori.
Zavarivanje mlazom elektrona je potpuno

automatizirano, a parametri zavarivanja se
nadziru računalom. Glavna područja
primjene ovog postupka su automobilska,
zrakoplovna industrija, gradnja nuklearnih i
konvencionalnih energetskih postrojenja, Usporedba oblika zavara kod (a)
zavarivanje u elektronici itd. zavarivanja elektronskim mlazom i (b)
konvencionalnog TIG postupka. Source:
American Welding Society, Welding
Handbook, 8th ed., 1991.
82/118
Prednosti zavarivanja elektronskim mlazom:
- velika penetracija što dopušta provarivanje čeličnih komada čak do
debljine 1 m (u praksi se provodi zavarivanje u jednom prolazu do
debljine 200 mm),
- deformacije zbog zavarivanja su neznatne,
- velika točnost vođenja elektronskog mlaza,
- automatizirani postupak zavarivanja.
Nedostaci zavarivanja elektronskim mlazom:

- vrlo visoka cijena opreme za zavarivanje,
- potrebna obuka rukovateljem uređajem,
83/118
Zavarivanje laserom
1 2 1
10 4
3 11
6
8
7
9
Električno Električno 12
napajanje napajanje
13
1. Optički rezonator formiran od zrcala 7. Elektrode

2. Voda za hlađenje 8. Struja plina ( CO2 )
3. Omotač za cirkulaciju vode 9. Plin ( CO2 )
4. Djelomično propusno ravno zrcalo 10. Konkavno zrcalo potpune refleksije
5. Izlazna zraka 11. Ravno zrcalo potpune reflekcije
6. Plin za električno pražnjenje 12. Optička leća
13. Radni komad
84/118
Laser je koncentrirana zraka monokromatske svijetlosti koja nastaje tijekom stimuliranog i
kontroliranog prijelaza elektrona-atoma i molekula iz višeg (pobuđeno stanje) u niže energetsko
stanje (normalna razina). Fokusirana laserska zraka ima nešto manju gustoću snage nego mlaz
elektona.
Laserski uređaji proizvode lasersku zraku u određenom mediju. Za primjenu u obradi metala
primjenjuju se: laseri s krutim medijem (rubinski laser, Nd/staklo i Nd/YAG) i plinski laseri (CO2
laseri) s medijem od mješavine CO2, He i N2 u staklenoj cijevi. Za zavarivanje se primjenjuju
plinski CO2 laser (snage do 25 kW) i kruti Nd-YAG laser (srednje snage snopa do 3 kW).
Glavna svojstva laserom zavarenih spojeva su:

- vrlo uski zavari i uska zona utjecaja topline
- mali unos toplinske energije
- male deformacije
- zavarivanje neovisno o položaju
- mogućnost zavaravanja sklopova s otežanim pristupom
- velika produktivnost
- brzo zavarivanje
- jednostavno spajanje raznorodnih materijala
85/118
86/118
Pitanja
1. Navedite 3 postupka zavarivanja prikladna za zavarivanje
nehrđajućeg čelika.
2. Navedite funkcije obložene elektrode.
3. Koji se plinovi koriste kao zaštita kod MIG/MAG postupka
zavarivanja?
4. Kakva svojstva imaju bazične elektrode kod REL postupka
zavarivanja?
5. Navedite prednosti i nedostatke EPP postupka zavarivanja.
6. Koji se plinovi koriste kod plazma postupka zavarivanja?
7. Područja primjene zavarivanja mlazom elektrona.
8. Glavna svojstva laserom zavarenih spojeva.
9. Koji su mehanizirani postupci zavarivanja obloženom
elektrodom?
10. Skicirajte proces aluminotermijskog zavarivanja taljenjem.
11. Gdje se primjenjuje elektroplinsko zavarivanje?
87/118
Postupci zavarivanja pritiskom
Kovačko zavarivanje
ČEKIĆ
OSNOVNI METAL
OSNOVNI METAL
Kod kovačkog zavarivanja se krajevi dva dijela koje želimo zavariti - spojiti
zagriju u kovačkoj vatri do bijelog usijanja i ako je potrebno pospu
određenim prahom (pijeskom) za “čišćenje". Čekićanjem spoja istiskuju se
s dodirnih površina rastaljeni oksidi ili troska, te se sučeljavaju čiste
metalne površine kada počinju djelovati međuatomske sile dvaju dijelova i
dolazi do čvrstog zavarenog spoja.
88/118
Hladno zavarivanje
preklopni spoj s s s (smjer sabijanja)
Hladno zavarivanje pritiskom provodi se u čvrstom stanju pri čemu između

čistih površina približenih na udaljenost djelovanja međuatomarnih sila
nastaje čvrsti zavareni spoj. Ovaj postupak se provodi pomoću
neposrednog pritiska dijelova koji se zavaruju.
89/118
Difuzijsko zavarivanje
komora za
T>> Vakuum difuziono zavarivanje
t>> F
tlačni
cilindar
osnovni materijal
Vakuum
pumpa podloga
Ovim postupkom mogu se spajati sve vrste čelika, neželjezni materijali, te

kombinacije raznorodnih materijala. Postupak se primjenjuje za zavarivanje
materijala od 1 do 100 mm debljine.
90/118
Zavarivanje eksplozijom
5
4
1 D 5
2 4
3 1
5 2a
4
1
2
3
1. Ploča kojom se zavaruje 3. Podloga 5. Eksploziv

2. Ploča koja se zavaruje 4. Međuspoj
Ovaj se postupak najčešće primjenjuje za platiniranje većih površina te za

izradbu višeslojnih materijala.
91/118
(c) (d)
Presjek spoja zavarenog eksplozijom:

a) Titan (gornji) + ugljični čelik (donji)
b) Incoloy 800 (legura na bazi željeza i nikla) + niskougljični čelik
Source: Courtesy of E. I. Du Pont de Nemours & Co.
92/118
Zavarivanje trenjem
kočnica stezna glava

stezna glava
cilindar za pritisak
radni komad
kvačilo
pogonski motor
93/118
94/118
95/118
Zavarivanje ultrazvukom
~
6 3 2
4
5
1 – Gornja elektroda 5 – Namotaj visokofrekventne struje

2 – Radni komad 6 – Vibrator
3 – Donja elektroda 7 – Mehanički prijenos sile pritiska
4 - Prijenosnik p - Pritisak
96/118
Spojevi zavareni postupkom ultrazvučnog zavarivanja imaju veliku
smicajnu i vlačnu čvrstoću (zavareni spoj nastaje uzajamnim
djelovanjem mehaničkih vibracija visoke frekvencije i relativno malog
pritiska na zavareni komad).
Ovim postupkom se dobro zavaruju uglavnom neželjezni materijali (Cu,

Al, Ti, plastične mase, staklo, raznorodni materijali), a loše npr. alatni
čelici.
Primjena: zavarivanje tankih žica i metalnih folija međusobno ili na

deblje dijelove (izrada instrumenata, elektronska industrija, zrakoplovna
i automobilska industrija, kod materijala osjetljivih na pregrijavanje).
97/118
98/118
Plinsko zavarivanje pritiskom
učvršćen pokretan
bez raspora prstenasti plamenik
pritisak
zavar
99/118
Alumminotermitsko zavarivanje pritiskom
uže
patrona
stezaljka opruga
100/118
Elektrolučno zavarivanje svornjaka
-
Parametri procesa:
• Jakost struje, A
• Napon, V
• Trajanje zavarivanja, ms
• Napuštanje svornjaka (Hub) - P, mm
• Posmak (Űberstand) - L, mm
• Brzina uranjanja svornjaka, mm/s
101/118
Primjena postupka zavarivanja svornjaka
motor vehicle industry
steamconstruction
bridge boiler production
shipbuilding
http://www.nelsonstud.com/automotive.htm
http://www.dabotek.dk/skibsprog-pl/shipbuilding.htm
102/118
103/118
104/118
Zavarivanje magnetski pokretanim lukom (MPL)
xxx
xxx
xxx
xx x xx
x
xxx
Visokoučinski
postupak zavarivanja
cijevi
Postupak zavarivanja pokretanim električnim lukom je zavarivanje koje se ostvaruje
pritiskom, nakon omekšavanja osnovnog materijala (dviju cijevi) uslijed djelovanja
električnog luka koji se rotira u zazoru žlijeba za zavarivanje. Rotacija električnog luka
u zazoru žlijeba za zavarivanje je rezultat djelovanja suprotnih magnetskih polja na
cijevima koje se zavaruju, nakon uspostavljanja električnog luka pomoću pomoćnog
magnetskog polja.
105/118
1. Početni položaj
a) radni komadi su u kontaktu
b) pokreću se struja zavarivanja i magnetsko polje
2. Početak zavarivanja
a) radni komadi se razdvoje – paljenje luka
3. Zagrijavanje
a) luk rotira
b) površine spoja se zagrijavaju
4. Završetak zavarivanja
a) komadi se dovode u kontakt
b) struja zavarivanja i magnetsko polje se gase
Osnovni su parametri zavarivanja:

• jakost struje zavarivanja,
• vrijeme gorenja električnog luka (rotacije),
• sila i vrijeme sabijanja.
106/118
Primjena:
MPL postupak zavarivanja služi za zavarivanje cijevi, prirubnica, šupljih
profila itd.
Općenito nema ograničena za promjer cijevi, odnosno radnog komada, jer

on ovisi o snazi i karakteristikama izvora zavarivanja (istosmjerna struja),
te sili sabijanja.
Obično se ne zavaruju cijevi veće debljine stjenke od 8 mm. Proces se

odvija automatski bez dodatnog materijala, sa strujom zavarivanja 200 –
250 A i silom sabijanja sučeljenih cijevi od 60 – 80 N/mm2.
Za svaki oblik i dimenzije kontrure zavarenih dijelova potrebna je nova zavojnica.
107/118
108/118
Elektrootporno zavarivanje
• Pored MAG postupka, elektrootporno zavarivanje je najviše
robotiziran postupak zavarivanja
• Zastupljenost postupaka elektrootpornog zavarivanja je oko
30 % (u odnosu na druge postupke zavarivanja)
• Nema pojave električnog luka; metal se zagrijava toplinom
koja nastaje zbog otpora prolazu struje, a za dobivanje
zavarenog spoja uz toplinsku potreban je i mehanička
energija.
Oslobođena toplinska energija određuje se prema Jouleovom
zakonu:
Q = I2 ·R·t
• Tijekom zavarivanja nastoji se raditi s jačim strujama u što
kraćem vremenu, a kao izvor struje obično se koristi
izmjenična struja (transformatori) ali se mogu koristiti i
istosmjerni izvori struje.
Postupci elektrootpornog zavarivanja: točkasto, bradavičasto,
šavno ili kolutno, zavarivanje iskrenjem, sučeljeno
elektrootporno zavarivanje pritiskom, visokofrekventno
109/118
zavarivanje itd. Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu
Sučeono elektrootporno zavarivanje pritiskom (tupo)
3
1
2 2
Sučeljeno - pritiskom
1 – Transformator za zavarivanje
2 – Čeljusti
3 – Radni komadi
110/118
Sučeono elektrootporno zavarivanje iskrenjem
Predgrijavanje i iskrenje
Sabijanje
El. lukovi
Sučeljeno - iskrenjem
111/118
Elektrootporno točkasto zavarivanje
(a) Shematski prikaz elektrootpornog točkastog zavarivanja.

(b) Presjek točkastog zavara.
112/118
Primjena:
- zavarivanje ugljičnih i visokolegiranih čelika
- Ni-legura i Al-legura
- spajanje tankih limova u automobilskoj,
zrakoplovnoj, proizvodnji bijele tehnike i sl.
(svaki automobil ima desetak tisuća
zavarenih spojeva točkastim zavarivanjem)
(a) Shematski prikaz uređaja za elektrootporno zavarivanje

(b) Prikazi konstrukcije elektrode radi lakšeg pristupa zavaru.
Source: American Welding Society. 113/118
114/118
Elektrootporno šavno zavarivanje
2
3
1
1 – izvor struje za zavarivanje

2 – elektrode
3 – zavarivani komad
Primjena: proizvodnja cijevi od visokougljičnih čelika, spremnika za gorivo,

radijatora, izmjenjivača topline i sl.
115/118
116/118
Elektrootporno bradavičasto zavarivanje
2 F
1 – izvor struje za zavarivanje
2 – elektrode
3 1
3 – zavarivani komad
2
F
Prednosti u odnosu na točkasto zavarivanje:

-manje trošenje elektroda,
-manja deformacija površina zavarenih komada,
-manja osjetljivost na nečistoće na kontaktnim površinama.
Nedostaci:
-potrebna je oprema velike snage,
-nešto skuplji postupak (trošak izradbe bradavica).
117/118
Zavarivanje visoko frekventnom strujom (VF) - (a
kontaktno i b indukcijsko )
Primjena : za zavarivanje tankostjenih zatvorenih profila (debljine ispod 5 mm);

cijevi, profila i ostalih poluproizvoda
118/118

Tehnologija III - Postupci Zavarivanja Taljenjem I Pritiskom

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Tehnologija III - Postupci Zavarivanja Taljenjem I Pritiskom

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnologija III - Postupci Zavarivanja Taljenjem I Pritiskom

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAVARIVANJE METALA

KOVAČKO PLINSKO KISIK + ACETILEN

ISKRENJM SUČEONO LJEVAČKO

napr. kovačko zavarivanje ČEKIĆ

Lice zavara (površina zavara)

Osnovni materijal (OM)

Nadvišenje u korijenu zavara

Odabir postupka zavarivanja s obzirom na vrstu osnovnog materijala

Slika: ZAVARIVANJE UGLJENOM ELEKTRODOM

1882. N.N. Bernardos (Rusija) prvi koristi električni luk između

zavarivanje golom elektrodom

Visoko kvalitetni postupak zavarivanja koji se i danas koristi za

Oksidirajući plamen (višak O2), kod zavarivanja mjedi.

Vkisika =0,04  15  10-6  1,078  10-5 = 6,468 m3.

Acetilen se isporučuje u bijelim bocama pod

Kod lemljenja se umjesto acetilena često koristi propan-butan, ili propan-butan +

Zbog velikog postotka vlage, propan-butan se ne koristi kod zavarivanja.

• moguće zavarivanje gotovo svih metala

Nedostaci zavarivanja plinskim plamenom:

• najsporiji postupak zavarivanja

bez raspora prstenasti plamenik

3FeO  2 Al  Al2O3  3Fe  Q1

Zavarivanje se provodi termitnom masom (praškasti aluminijev oksid (1/4) +

Aluminotermijsko zavarivanje pritiskom

Toplinska energija dobiva se prolaskom električne struje kroz taljevinu od

EPT je automatski postupak zavarivanja, a primjenjuje se za zavarivanje

Zavarivanje pod zaštitom troske bez i sa taljivom sapnicom:

• visokoučinski postupak zavarivanja (čak do 35 kg/h),

Nedostaci zavarivanja pod troskom:

• nevidljiv proces deponiranja metala,

Primjena: REL postupak ima široke mogućnosti primjene: kod

Tako npr., funkcije obložene elektrode su:

a) Stvaranje zaštitne atmosfere, koja svojim prisustvom

Već je Kjelberg 1908. g. otkrio da obloga elektrode daje električki

a) Rafiniranje rastaljenog metala odstranjivanjem S i P, tvorbom

• A (Acide) ......................kisela obloga,

BAZIČNE ELEKTRODE daju zavareni spoj dobrih mehaničkih svojstava

CELULOZNE ELEKTRODE se koriste za zavarivanje u svim položajima

OKSIDNE ELEKTRODE se rabe za zavarivanje manje zahtjevnih spojeva

A Oksidi i 40% H2 10 - 20 Glatka površina. Lako

Glavni parametri kod REL zavarivanja su:

• napon zavarivanja (U), koji se tijekom zavarivanja orijentacijski

Napon praznog hoda je najčešće 60 V. Stupanj iskorištenja energije

• razvijen širok spektar dodatnih materijala za zavarivanje,

• mala brzina zavarivanja i niska produktivnost u odnosu na

Površine koje treba čistiti na duljini L prije elektrolučnog zavarivanja

Mehanizirani postupci zavarivanja obloženom elektrodom

- Električni luk se pomiče radi djelovanja gravitacijske sile.

- Uređaj se sastoji od magnetnih držača i polužnog opružnog mehanizma

Kutni spoj Kutni "T" spoj

- Primjenjuje se za preklopne, sučeljene i kutne spojeve duljine do 2 m.

Oprema za MIG/MAG zavarivanje sastoji se od gorionika za zavarivanje, izvora

• MAG postupak ima široke mogućnosti primjene: kod proizvodnih

Prijenos metala impulsnim strujama Rotirajući luk

• napon zavarivanja (U), koji se tijekom zavarivanja

• jakost struje zavarivanja (I), koja se pri zavarivanju kreće

• brzina zavarivanja (v), koja se kreće ovisno o primijenjenoj

Napon praznog hoda je najčešće 60 V. Stupanj iskorištenja